Dobre vijesti iz BiH

[kloxi]

Novi pogon kompanije Elsta M. Bosnia radi punim kapacitetom, zaposleno 180 ljudi



Kompanija je kupila još jedno zemljište, na kojem kako Gaštan kaže, za sada nema konkretnih koraka kada je širenje proizvodnih pogona i izgradnja novih u pitanju.
Kompanija Elsta Mosdorfer Bosnia, nakon što je u svibnju/maju ove godine u poslovnoj zoni Ciljuge u Živinicama na 10.000 m2 otvorila novi proizvodni pogon, bilježi samo dobre poslovne rezultate, potvrdio je to za medije i Edin Gaštan, direktor kompanije.

"Novi pogon i tvornica samo par mjeseci nakon otvaranja rade punim kapacitetom. U ljetnoj sezoni smo imali značajan porast prometa na koji smo ponosni. Sad ulazimo u zimski period koji sa sobom nosi i pad narudžbi ali to je normalan slijed našeg rada", kazao je Gaštan.

U novootvorenoj tvornici koja se bavi proizvodnjom i prodajom poliesterskih ormara od toplo prešanog poliestera ojačanog staklenim vlaknima, trenutno je zaposleno 180 radnika.

Ovaj broj će se kako najavljuju u skladu s daljim razvojem i povećavati. Kompanija je kupila još jedno zemljište, na kojem kako Gaštan kaže, za sada nema konkretnih koraka kada je širenje proizvodnih pogona i izgradnja novih u pitanju.

Kazao je i kako se njihovo izvozno tržište nije mijenjalo, te da se i dalje najviše njihovog tržišta nalazi u zemljama Europske unije.

"Mi svoje proizvode preko centrale u Austriji plasiramo širom svijeta, uspješno poslujemo kako na tržištu Bosne i Hercegovine, tako i na tržištima zemalja u regiji. Većina naše proizvodnje je izvozno orijentirana i oko 95 posto našeg tržišta nalazi se u zemljama Europske unije", kazao je Gaštan.

Elsta Mosdorfer Bosnia peta je po redu inostrana investicija u Živinicama u posljednje dvije godine. Ona je privatna austrijska firma u vlasništvu Christiana Knill, koja se bavi proizvodnjom poliesterskih kućišta za električnu energiju, a koriste se za distribuciju, transfer, mjerenje i telekomunikacije. Članica je grupacije Knill Grupe a posluje u 16 zemalja svijeta.

[kloxi]

Dva bh. grada u utrci za investiciju od 40 miliona eura



Ova posjeta je u najvećoj mjeri zasluga Petra Kuzmanovića, Dervenćanina koji živi i radi u Poljskoj, i glavna je spona između Dervente i Damagala.
Privrednik iz Poljske Bogdan Damagala boravio je nedavno u drugoj posjeti Derventi i tom prilikom razgovarao je o mogućnostima privredne suradnje s načelnikom općine Miloradom Simićem i njegovim suradnicima, te ministrom rudarstva i energetike Republike Srpske Petrom Đokićem.

Ova posjeta je u najvećoj mjeri zasluga Petra Kuzmanovića, Dervenćanina koji živi i radi u Poljskoj, i glavna je spona između Dervente i Damagala. Kuzmanović je otkrio više o potencijalnoj investiciji. Damagala je, naime, vlasnik poduzeća „Djchem Chemicals”, koje se bavi i proizvodnjom komponenti za automobilske gume.

– Bogdan Domagala to je moj prijatelj i susjed s kojim dobro surađujem u različitim poslovima. Moj želja je bila da posjeti Derventu i ja sam ga informirao o našem gradu, porezima i radnoj snazi. Na sastanku sa Damagalaom dobio sam pozitivan odgovor da želi da investira na području Republike Srpske čak četrdeset milijuna eura. To je prva investicija u inostranstvu, a novi pogon bi proizvodio komponente za gume koje bi izvozio u Sjedinjene Američke Države – otkrio je Kuzmanović za Derventa Cafe.

Konkurencija Derventi je, kako saznaje Derventa Cafe, distrikt Brčko.

[kloxi]

Porast izvoza iz BiH u Norvešku, u pripremi novi poslovi



U protekle dvije godine osjetan je porast izvoza iz Bosne i Hercegovine u Norvešku, što potvrđuje i primjer firme iz Janje BOSNOR d.o.o. koja je nedavno isporučila veće količine građevinskog materijala iz BiH, a za potrebe izgradnje objekata u blizini Osla. Uvoznik je norveška firma DINAS BYGG OG SANITAER AS koje se, između ostalog, bavi i građevinarstvom.

Direktori „Bosnora“ Suad i Amel Šabanović pojašnjavaju da je ovo samo početak i da je ova prva pošiljka robe u iznosu od 10 milijuna norveških kruna samo uvertira u dugoročne poslovne aktivnosti u ovoj skandinavskoj zemlji.

Posebno naglašavaju potencijal bh. firmi od kojih su mahom kupili građevinsku robu. Dodaju da planirana izgradnja tri zgrade s po pet stambenih jedinica je nešto sto se može koristiti kao primjer za norveško tržište koje je u potražnji za ovim vrstama usluga.

Šabanovići kažu da je kompletna radna snaga na ovom projektu također iz BiH te da će „Bosnor“ u Janji uskoro početi praviti dijelove za montažne kuće koje će ponuditi na norveško tržište, a u pripremi je i proizvodnja namještaja za izvoz.

"Ovo je jedan lijep primjer kako se uz adekvatnu analizu tržišta može brzo doći da zadovoljavajućih rezultata. Protekle godine su to bili staklo i čelične konstrukcije. Ti segmenti nisu ni izbliza iscrpljeni a tu su i mnogi drugi. Ovo je nadalje dokaz da čak i pored nimalo jednostavnih okolnosti kojima su naši poduzetnici izloženi oni mogu biti itekako konkurentni na zapadu. Građevinski sektor je samo početak. Ambicija nam je da se ova inicijativa kroz udruženje BiH poduzetnika u Norveškoj proširi i na druge , sofisticiranije segmente privrede, kao što je IT sektor", ističe ambasador BiH u Norveškoj Nedim Makarević, dodajući da ambasada prati želje, rad i planove bh. poduzetnika u cilju što bolje podrške.

On očekuje da će Norveška olakšati administrativne uvjete prilikom apliciranja bh. radnika za radne dozvole u toj državi.

"S tim u vezi potrudili smo se da započnu bilateralne konzultacije između dva ministarstva vanjskih poslova pa i da konkretno ova tema bude jedna od točaka. Da nema, recimo te prepreke, zasigurno bi angažman poput ovoga bio znatno masovniji, tako da trebamo stremiti ka tome", ističe Makarević i za narednu godinu najavljuje tematski biznis forum između BiH i Norveške koji će biti u organizaciji ministarstva vanjskih poslova.

[kloxi]

Violeta ulaže 20 miliona maraka za obnovu tvornice keksa Lasta



Petar Ćorluka ovom prigodom je potvrdio da je završen proces preuzimanja Laste te da za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtijeva Europska unija planira uložiti 20 milijuna maraka. Gradonačelnik Grada Čapljine Smiljan Vidić u ponedjeljak je u Gradskoj upravi održao sastanak s direktorom i vlasnikom tvrtke "Violeta" i novim vlasnikom tvornice keksa i vafla "Lasta" Petrom Ćorlukom, nakon kojega su i obišli pogone navedene tvornice.

Gradonačelnik Vidić kazao je kako je ovo neizmjerno važno za Čapljinu i za Lastu.

"Veselim se što će se priča s Lastom pozitivno završiti, a sjećam se kad su me radnici Laste dočekali s viješću da su svi otpušteni. Tada smo razgovarali i rekao sam im da stečaj ne mora značiti kraj, nego može značiti i novi početak i evo tako se i ispostavilo. Nakon stečaja, odnosno mogućnosti prodaje Laste spominjala su se razna imena i kada se počelo govoriti o mogućoj kupnji od Petra Ćorluke, odnosno Violete, nadao sam se da će to tako i biti jer sve što je započeo raditi svakako je uspjelo i pretvorilo se u brend. Danas sam imao prigodu da malo porazgovaramo o budućim planovima i obnovi proizvodnje", kazao je Vidić.

Petar Ćorluka ovom prigodom je potvrdio da je završen proces preuzimanja Laste te da za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtijeva Europska unija planira uložiti 20 milijuna maraka.

"Svakako mi je najvažnije da Lasta vrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju će se uložiti maksimalan trud i sredstva da dobijemo vrhunske proizvode. Pogoni i stanje u kojem je Lasta sada ne zadovoljavaju proizvodnju hrane, pa je prvi potez obnova krova, zidova, otvora, podova i slično", kazao je Ćorluka.

Dodao je kako su već u tijeku užurbani pregovori za obnovu s novim tehnologijama i strojevima.

"Nakon obnove raspisuje se natječaj za radnike i svakako nam je u cilju angažirati lokalno stanovništvo koje zna i želi raditi. Moram istaknuti potporu i partnerskih firmi, kao što su Ferrero Rocher i Barilla koje će nam svakako pomoći sa svojim znanjem i iskustvom", kazao je Ćorluka.

Istaknuo je također kako blizina željezničke pruge uvelike olakšava komunikaciju za prikupljanje, odnosno nabavku potrebitih sirovina koje su van Bosne i Hercegovine te kako vjeruje da će Čapljina, po njegovim riječima, uskoro mirisati po mirisu najboljeg keksa poznatog u široj regiji, priopćeno je na službenoj internetskoj stranici Grada Čapljine.

[kloxi]

U novembru otvoren novi moderni Hyundai centar u regiji Tuzla



Trenutno tržišno sudjelovanje Hyundai u Bosni i Hercegovini je daleko iznad Hyundaijevog europskog prosjeka što dovoljno govori o Hyundaijem uzletu u našoj zemlji. Ovlašteni distributer Hyundai Auto BH dobio još jedan PSC.

NOVI Hyundai PSC urađen po posljednjim korporativnim Hyundai standardima. Servis opremljen sa najsuvremenijom opremom. 15 godina predanog partnerstva. Hyundai u BiH, rast od 30 % u odnosu na prethodnu godinu.

AC Ganjgo ovlašteni prodavač Hyundai vozila u Doboju, otvorio je vrata svog novog prodajno servisnog centra u regiji Tuzle, općina Lukavac, Magistralni put bb.

Prodajno servisni centar se prostire na 2000 m2 , urađen je po posljednjim Hyundai korporativnim standardima, a sam servis je opremljen s najmodernijom opremom, te stručnim i obučenim osobljem.

Pored otvaranja Hyundai centra AC Ganjgo je proslavio i petnaestu godišnjicu partnerstva s ovlaštenim distributerom Hyundai Auto BH. Na svečanom otvaranju sudjelovalo je 300 zvanica. Gostima se prvo obratio vlasnik Hyundai centra u Tuzli, Muamer Ganjgo.

On se zahvalio svim gostima, partnerima i prijateljima, istakao je koliko im znači podrška Hyundai tima, te ujedno što predstavlja ovaj centar za njih i što mogu očekivati budući kupci i klijenti, a to su vrhunska vozila, kvalitetu i vrhunsku uslugu u svim segmentima.

Pored toga, istakao je da njihovo prethodno dobro iskustvo sa Hyundaijem kao brendom i njihovim kupcima, te osluškivanje njihovih potreba ih je dovelo do ove veoma značajne investicije. Nakon obraćanja samog vlasnika centra Muamera Ganjge, gostima se obratio načelnik općine Lukavac gosp. Edin Delić.

Gosp. Delić se zahvalio vlasnicima na ovom objektu što je smješten baš u ovoj regiji, te prvenstveno općinu Lukavac. Istakao je par stvari o samom Hyundai-u, a jedna od njih je bila upravo zašto je Hyundai jedan od najbrže rastućih brendova u svijetu. Također gdin. Delić je rekao da je građanima cijele regije Tuzla upravo nedostajala ponuda pouzdanih i sigurnih vozila kao što je Hyundai, koji su u svijetu prepoznati baš kao takvi, te da će ovaj centar definitivno doprinijeti poboljšanju iste.

Poslije načelnikovog obraćanja gostima se obratio generalni direktor kompanije Hyundai Auto BH gosp. Mirza Juzbašić koji je tim povodom uručio počasnu plaketu vlasniku Muameru Ganjgi za 15 godina predanog i lojalnog partnerstva.

Gdin Juzbašić se zahvalio AC Ganjgi na odanom partnerstvu i modernom centru koji može da stane rame uz rame s bilo kojim Hyundai centrom u Europi. Također u govoru je istakao rezultat Hyundai-a u tekućoj 2019. godini koji je za 30 % veći u odnosu na prethodnu 2018. godinu što ujedno je i jedan od najboljih rezultata do sada.

Trenutno tržišno sudjelovanje Hyundai u Bosni i Hercegovini je daleko iznad Hyundaijevog europskog prosjeka što dovoljno govori o Hyundaijem uzletu u našoj zemlji.

Nakon toga gosti su mogli pogledati kratki retrospektivni video o samoj kompaniji AC Ganjgo, kako je to sve počelo, a kako to izgleda danas nakon 15 godina. Hyundai centar AC Ganjgo poziva sve zainteresirane da ih posjete u novom Hyundai prodajno servisnom centru u općini Lukavac, Magistralni put bb.

Jedno je sigurno s novim Hyundai centrom u Tuzli svi klijenti će imati priliku dobiti kompletnu i vrhunsku uslugu krenuvši od prodajnog salona pa sve do vrhunski opremljenog servisa i zaposlenog osoblja.

[kloxi]

KINA I POSUŠJE: Investicija od 2,3 milijarde KM se smiješi Sanskom Mostu



Kineska kompanija “China Energy Engineering Corporation Limited International Company” i poduzeće “Lager” iz Posušja poslali su općinskim vlastima u Sanskom Mostu pismo namjere kojim iskazuju interes za izgradnju termoelektrane na području ove općine.
Navodi se kako je riječ o potencijalnoj investiciji od 2,3 milijarde maraka te da bi to bila najveća investicija u energetski sektor na području cijele jugoistočne Europe, pišu Nezavisne novine. U pismu se kaže kako je glavni investitor projekta jedan od vodećih međunarodnih konglomerata za energetski inženjering, te poznati brend u industriji energetike u Kini i širom svijeta. Njihov partner u projektu je kompanija “Lager”, regionalni lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme, koja je i nositelj koncesijskog prava na eksploataciju uglja s ugljenokopa Zlauša, pored Sanskog Mosta.

Navodi se kako je urađena studija financijske isplativosti prema kojoj je planirana izgradnja termoelektrane Kamengrad kapaciteta dva bloka po 350 megavata snage. Procjene su kako rezerve mrkog uglja na širem području Sanskog Mosta iznose oko 400 milijuna tona.

Navodi se kako je Vlada FBiH prije tri godina donijela odluku o izgradnji termoelektrane Kamengrad kao strateškog projekta u oblasti elektroenergetskog sektora. Pored navedene lokacije u selu Kamengrad, kao potencijalno mjesto za izgradnju razmatra se i lokacija Stupa, u blizini Starog Majdana.

Termoelektrana bi zapošljavala 130 radnika u operativnom dijelu, a u sektoru održavanja i administracije još oko 125 osoba, te bi ukupan broj zaposlenih bio 255 radnika. U procesu izgradnje kompleksa angažiralo bi se desetostruko više radnika, što bi donijelo socijalne i ekonomske benefite za lokalnu zajednicu.

Što se tiče pitanja emisije štetnih plinova, investitor garantira ugradnju tehnologije koja će ispunjavati najviše svjetske ekološke standarde.

Također, u pismu se govori i o perspektivi tržišta električne energije te se navodi kako će potražnja za njom u Bosni i Hercegovini u sljedećihih deset godina porasti za 25 posto.

S obzirom na to da su energetski kapaciteti u BiH sagrađeni sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, oni ne mogu odgovoriti na tržišne potrebe, što će dovesti do znatnog povećanja uvoza električne energije po znatno višim cijenama u odnosu na one koje mogu ponuditi domaći proizvođači.

Također, analizira se i situacija na drugim tržištima, pa se navodi kako zemlje u regiji imaju veliku potražnju za električnom energijom, koja će rasti, a pominje se i Italija kao jedno od budućih perspektivnih tržišta zbog izgradnje podmorskog dalekovoda prema toj zemlji. Kada se radi o opskrbljivanju ugljem, planirana je eksploatacija s ugljenokopa Zlauša i procjene su kako tamo postoje dovoljne količine tog energenta za sljedećih 78 godina.

U proizvodnom procesu bi se koristio i dolomit, čime bi se stvorile dovoljne količine nusprodukta za proizvodnju sintetičkog gipsa i cementa te se tako uvećavaju mogući ekonomski benefiti za lokalnu zajednicu. Na kraju pisma navodi se kako će za sve naredne aktivnosti i informacije investitori osigurati sve potrebne kapacitete kako bi se javnost Sanskog Mosta i Unsko-sanskog kantona detaljno informirala o svim aspektima ovoga projekta.

Njegovu prezentaciju predstavnici investitora će organizirati za općinske vijećnike 8. studenog/novembra u sali Općinske vijećnice. Podsjećamo da je Općinsko vijeće Sanski Most u maju 2018. razmatralo projekt termoelektrane i da je tada donesen zaključak da se sve buduće aktivnosti u vezi s tim projektom ne mogu provoditi bez aktivnog učešća i suglasnosti OV i građana Sanskog Mosta.

U pismu namjere se također napominje da je nedavno Vlada RS raspisala javni poziv za odabir strateškog partnera za izgradnju energetskih objekata na području tog entiteta te da je susjedna općina Oštra Luka iskazala interes za izgradnju takvog objekta na području naselja Koprivna, u neposrednoj blizini entitetske granice između te i općine Sanski Most.

[kloxi]

Argeta BiH izvozi u zemlje Europske Unije



Argeta BiH u proizvodnji koristi sirovine domaćih proizvođača.
Kompanija Argeta BiH je u ovoj godini proizvela 6.000 tona gotovih proizvoda koji su plasirani na tržište, a time su i dodatno učvrstili svoju poziciju regionalnog lidera po prodaji u kategoriji pašteta.

Na ovaj rezultat, kao i na kvaliteta gotovih proizvoda, 118 radnika ove kompanije u BiH su izuzetno ponosni, a njihov kvalitetan rad je dobio još jednu potvrdu i to iz EU.

Potvrdu napora i uspjeha zaposlenika kompanije Argeta BiH okrunila je dozvola za izvoz njihovih mesnih proizvoda u zemlje Europske unije. Prvi izvoz mesnih okusa u zemlje EU očekuje se početkom ovog mjeseca.

Pored zemalja u koje trenutno plasiraju svoje proizvode (Srbija, Makedonija, Crna gora, Albanija), izvozit će se i u Sloveniju, Hrvatsku, Austriju, Francusku, Holandiju, Belgiju, Luksemburg, Irsku i Veliku Britaniju. Ukupno 13 izvoznih tržišta. Posebna je to pohvala i za uzgajivače peradi u BiH jer Argeta BiH u proizvodnji koristi sirovine domaćih proizvođača. Povećanje obima proizvodnje znači otvaranje novih radnih mjesta za sve u lancu, od dobavljača sirovina do proizvodnje. Pored mesnih pašteta od mesa peradi u 2019. godini Argeta je u svojoj tvornici u Hadžićima započela i s proizvodnjom ribljih okusa, njih ukupno 5, kojima se, pored tržišta Bosne i Hercegovine, snabdijevaju tržišta regije i EU.

Konstantna ulaganja u proizvodne procese i ljude su urodili plodom. Proizvodni proces u tvornici u Hadžićima je najmoderniji i visokotehnološki, sve je strogo kontrolirano prateći vrhunske standarde, od ulaza sirovine do momenta zatvaranja pakovanja i skladištenja. Na ovo su u Argeti BiH posebno ponosni. Kada se sve ovo ima na umu onda i ne čudi činjenica da se svake sekunde negdje u svijetu proda 4,4 paštete Argeta.

[kloxi]

Od hobija do biznisa: Priča o espadrilama iz BiH koje su obišle svijet



Od ideje i hobija, danas ovaj projekt donosi nova radna mjesta u BiH. Da je bosanskohercegovačka dijaspora sve više zainteresirana za razvoj poduzetničkih inicijativa u BiH, potvrđuju nam Sabina i Tahir Bisić, Bosanci koji žive na relaciji Sarajevo – Amsterdam – New York, ali koji svojim djelovanjem i radom drže do očuvanja veze s domovinom.

Razvili su lifestyle brend „Intuitiva“ koja se proizvodi u domovini, a distribuira širom svijeta. Od ideje i hobija, danas ovaj projekt donosi nova radna mjesta u BiH. Espadrile iz Bosne i Hercegovine su hit na društvenim mrežama, a nove narudžbe stižu svakog dana.

"Želja nam je bila da napravimo skladnu kombinaciju starih bosanskih zanata s onim što traže nove generacije i sa svjetskim tržištem. Nama je cilj bio da mladim kreativcima damo priliku, da otvorimo neki novi prostor. Vezana sam za Bosnu i Hercegovinu i uvijek mi je ostao cilj da pokrenemo nešto tu, da predstavimo našu tradiciju, talenat i sve što vrijedne ruke naših Bosanki i Hercegovki mogu napraviti. Put nije bio jednostavan, uz brojne administrativne izazove, ali i prepreke u razvoju biznis modela, danas možemo reći da smo naučili mnogo i da je Inutitiva do treće sezone postala prepoznatljiva i stabilna marka", kaže Sabina.

Cilj im je da espadrile i svi proizvodi koje žele predstaviti javnosti budu proizvedeni od sirovina iz BiH, koliko je to moguće i dostupno, a njihov fokus je na potrošačima koji prepoznaju vrijednosti drugačijeg pristupa svim segmentima proizvodnje i prodaje.

Sabina s nama dijeli i priču o tome kako je došlo do razvoja prvih proizvoda.

"Razvili smo mokasinke za bebe, to je bio neki naš početak. Odlučili smo se za organsku kožu bez kroma, koja je prirodna, sušena. Model smo razvili u New Yorku, razgovarajući s roditeljima, ali i stručnjacima. Najzdravije za bebu je da hoda bosa, i nekako smo htjeli ponuditi obuću koja bi donijela najmanje opterećenja, a istovremeno im osigurala zaštitu. Uz sve to, važno je da vaši proizvodi budu prepoznati od kupca kao stvari koje mogu da izmame osmijeh, koje su dobar poklon i takvi darovi donose neku dobru nafaku. Sve više se u razvijenom svijetu pazi na to da odakle roba dolazi i pod kojim uvjetima se pravi, i zato je dobra priča iza Intuitive ono što nam otvara vrata dalje", dodaje Sabina.

[kloxi]

U Tešnju se osniva Tehnološki centar za inovacije



U sljedećem periodu očekuju direktnu tehničku podršku stručnjaka iz Češke koji bi trebali posjetili TRA Agenciju i pomoći u kreiranju instrumenata podrške za sektor malih i srednjih poduzeća.
TRA Agencija za razvoj općine Tešanj realizira projekt "Asistencija pri osnivanju tehnološkog centra za inovacije" podržan od strane Ministarstva industrije i trgovine, Vlade Republike Češke.

Navedeni projekt korespondira sa strateškim ciljem Uspostava Tehnološkog centra u Tešnju iz Strategije razvoja općine Tešanj 2018-2022/2027. godine, kazao je za Akta.ba Ismar Alagić, direktor TRA Agencija za razvoj općine Tešanj.

"Tijekom 2019. godine TRA Agencija će biti korisnik tehničke pomoći u visini 1.069.820,00 CZK od čega je vrijednost granta 919.860,00 CZK koja će biti usmjerena na izradu situacijske analize, uspostavu digitalnih alata komuniciranja i promocije, povezivanje s Tehnološkim parkovima u Češkoj i posjete primjerima dobre prakse, te prenos češkog 'know-how' području podrške razvoju inovativnih biznisa kroz obuke koje će češki eksperti održati u Tešnju", kazao je Alagić.

U sljedećem periodu očekuju direktnu tehničku podršku stručnjaka iz Češke koji bi trebali posjetili TRA Agenciju i pomoći u kreiranju instrumenata podrške za sektor malih i srednjih poduzeća.

"Kroz određene aktivnosti već razvijamo Centar za usluge poslovne izvrsnosti koji će u prvi plan staviti kreativne industrije koje posjeduju veliki potencijal, a s druge strane nisu u dovoljnoj mjeri promovirane i iskorištene. U tom smislu staviti ćemo naglasak na inovativnost i digitalizaciju uz stalno korištenje ICT alata i kanala društvenih mreža za informiranje svih aktera u procesu unapređenja konkurentnosti naše privrede. U vremenu globalizacije svjedoci smo brzih promjena u privrednim strukturama, samo oni koji budu sposobni da pravovremeno reagirau, s obrazovanom radnom snagom, kvalitetnom infrastrukturom i poticajnim poslovnim okruženjem bit će putnici voza koji vozi u smjeru uspjeha i napretka. Kreativne industrije predstavljaju novo područje koje posjeduje potencijal za aktivnije uključivanje mladih i obrazovnih ljudi u profitabilne poslovne aktivnosti. To su upravo iskustva Češke koja želimo da prenesemo u Tešanj i cijelu BiH", kazao je Alagić.

[kloxi]

Japanac koji je u Sarajevu pronašao dom: Bez Bosne, moj život bi bio bezvrijedan



Da je taj upaljač radio, njegov život, vjeruje, ne bi imao smisla. Ponekad naizgled beznačajne sitnice mogu odrediti budućnost, usmjeriti život najneobičnijim stazama.

Na jednu takvu stazu je Japanca Shigehika Nishihamu prije 30 godina odveo neispravan upaljač.

Da je taj upaljač radio, njegov život, vjeruje, ne bi imao smisla. Ljeto 1989. godine je tada 19-godišnji student Hiko, kako ga zovu prijatelji i poznanici, proveo putujući istočnom Europom.

"Čekao sam vlak za Sarajevo u Kardeljevu, današnjim Pločama. Pokušao sam zapaliti cigaretu, ali moj upaljač nije radio. Neki mladić mi je ponudio svoj. Bio je to Dragan Pejaković. Vraćao se kući u Sarajevo. Bio je student, godinu stariji od mene. Pozvao me u svoj dom u Sarajevu i tako je sve počelo", prisjeća se Hiko u razgovoru za Faktor.

U Sarajevu su ga, kaže, impresionirali ljudi i atmosfera u gradu, tolerancija prema različitim kulturama, historija i način na koji ljudi žive jedni s drugima.

"Osjetio sam da je Sarajevo pravi kozmopolitski grad", dodaje Hiko.

Početak rata

Do početka rata u BiH i opsade Sarajeva tri puta je boravio u našem glavnom gradu.

Posljednji put u prosincu/decembru 1991. godine.

Nije ni slutio što će se dogoditi nekoliko mjeseci kasnije, iako su mu već tada na republičkoj granici sa srbijanske strane tražili pasoš na pregled.

Početkom rata u BiH, Hiko je počeo raditi za japansku televiziju Yomiuri.

Sa svojim prijateljem Draganom je do travnja/aprila 1992. uspijevao razgovarati telefonom, ali poslije to nije bilo moguće.

"Bio sam zabrinut za Dragana i njegovu obitelj, ali jedino što sam mogao jeste pratiti vijesti iz BiH", kazao je Hiko. Kao novinar nije mogao mnogo toga uraditi, ali je, kaže, želio poslati poruku ljudima u opkoljenom Sarajevu, da nisu sami, da nisu izolirani, da smo zajedno.

"Znao sam te ljude. Osjećao sam da je moja dužnost da ih podržim", priča nam ovaj Japanac, te dodaje: "Na vijestima su glavne teme bile borbe i politička dešavanja, a ja sam želio objasniti svakodnevicu običnih ljudi u Sarajevu. Od počeka sam bio impresioniran činjenicom da takvo sjajno i veličanstveno mjesto postoji na svijetu. Sarajevo je mnogo utjecalo na mene. Bez iskustava iz BiH, moj život bi bio bezvrijedan. Ja sam Japanac, ali se osjećam i kao Bosanac".

Telefonske veze su se pokvarile, ali one ljudske, prijateljske, nisu. Od Dragana je, preko francuske humanitarne organizacije sa sjedištem u Lyonu, dobio pismo. Tako je saznao da su on i njegova porodica živi i zdravi, ali da je svaki dan u Sarajevu velika opasnost.

"Napisao mi je da, ako ikada budem dolazio u Sarajevo, ponesem CD irske pjevačice Enye. Iako je situacija u Sarajevu bila jako teška, Dragan je sačuvao svoj humor, pokušavajući očuvati svoj život onakvim kakav je bio prije rata", priča naš sugovornik.

Nastavili su razmjenjivati pisma. Zatim je Hiko donio odluku. Napustio je posao u Japanu, spakovao kofere i krenuo u opkoljeno Sarajevo.

"Prvi put sam tijekom rata posjetio Sarajevo u siječnju/januaru i veljači/februaru 1995. godine. Doletieo sam UNPROFOR-ovim avionom iz Splita, noseći šljem i pancirku. Nakon slijetanja, otvorila su se vrata, a UN-ovi vojnici su galamili da trčimo i sakrijemo se iza zida. U grad sam ušao vozeći se u blindiranom vozilu s UN-ovim vojnicima. Sarajevo je bilo porušeno. Niti jedno drvo nije ostalo. Shvatio sam da su ih ljudi koristili za grijanje", prisjeća se Hiko.

[kloxi]

Hercegovački med na tržištu Švedske



Agrarni fond grada Trebinja pronašao je put za izvoz meda u Švedsku koji bi u tu zemlju trebalo da bude plasiran najkasnije za petnaestak dana, rekao je Srni direktor Agrarnog fonda Trebinje Veselin Dutina. Prvi kontingent meda od 500 kilograma prošao je sve analize koje su pokazale da je ovaj hercegovački proizvod vrhunskog kvaliteta, a da bi u potpunosti sve bilo spremno za plasman ostali su još da se završe manji administrativni poslovi.

“S obzirom na to da Švedska dosta ulaže u zdrav život nismo iznenađeni što je prihvaćena naša ponuda, jer hercegovačkom medu, punom ljekovitih trava i bilja, rijetko koji može da konkurira”, naveo je Dutina.

On je napomenuo da je za početak dogovoren plasman 500 kilograma meda koji je isključivo otkupljen od lokalnih trebinjskih pčelara, te da ne sumnja da će potražnja za ovim, ali i drugim proizvodima iz “Hercegovačke kuće” kojom gazduje Agrarni fond, u narednom periodu biti još veća.

[kloxi]

Lijek Bosnalijeka najprodavaniji je lijek na ruskom tržištu



Lysobact® je proizvod na bazi lizozima, koji se koristi za široki spektar liječenja različitih upalnih stanja grla i ždrijela, te lijek izbora broj jedan kada su u pitanju ova oboljenja. Bosnalijekov Lysobact® najprodavaniji je lijek na ruskom tržištu prošlog mjeseca.

Pokazalo je to istraživanje analitičkog portala Pharma DATA koje je provedeno na uzorku od čak 15.000 apoteka u Ruskoj Federaciji. Kako prenosi portal Business.ru, analiza je rađena prema obimu i financijskom iznosu.

Lysobact® je sa 444.300 prodanih pakovanja i više od 100 milijuna rubalja prvi na ovoj listi lijekova. Kolika je apsolutna dominacija Lysobacta® svjedoči podatak da je na drugom mjestu po prodaji Kagocel s četiri puta manjim brojem prodanih kutija I dvostruko manjom financijskom vrijednosti nego je to slučaj s Bosnalijekovim proizvodom. Među prvih 10 (na 7. mjestu) je još jedan lijek najvećeg bosanskohercegovačkog proizvođača, Enterofuryl®.

“Za nas ovakvi podaci nisu iznenađujući, jer već godinama gradimo poziciju na izuzetno zahtjevnom ruskom tržištu, gdje je konkurencija ogromna. Prema preliminarnim podacima, u septembru je u Rusiji prodano čak 1.630.000 kutija Lysobacta®, što je apsolutni rekord. Ovakvi rezultati ostvareni su u konkurenciji najvećih svjetskih proizvođača, jer velika tržišta, poput ruskog, izazovna su i zanimljiva svim farmaceutskim kompanijama. Ono što je naš cilj da i na ostalim tržištima Lysobact® ostvari ovako uvjerljiv rezultat prodaje, jer ovi podaci govore u našu korist. Rusija je izuzetno moćno tržište kada je riječ o svim mogućim preparatima za tretiranje ove indikacije, i u masi tih proizvoda naš Lysobact® je apsolutni favorit, što jasno govori o izvrsnosti preparata iz linije Lysobact®” izjavio je direktor društva Nedim Uzunović, komentirajući istraživanje Pharma DATA-e.

Podsjetimo, Lysobact® je proizvod na bazi lizozima, koji se koristi za široki spektar liječenja različitih upalnih stanja grla i ždrijela, te lijek izbora broj jedan kada su u pitanju ova oboljenja.

Lysobact® je svojoj širokoj paleti proizvoda, dodao ove godine i proizvod Lysobact P® s okusom banane, namijenjen djeci od dvije godine starosti.

Na našim prostorima i šire u regionu jedino Lysobact® proizvodi sadrže lizozim.

Riječ je o prirodnoj komponenti u našem organizmu s kojom se svi rađamo i ovaj prirodni enzim ispoljava protuupalno djelovanje u usnoj i nosnoj šupljini te koži.

[kloxi]

Hercegovina mamac: Kineske kompanije žele investirati u energiju vjetra



Južni dio Hercegovine najperspektivniji je za ulaganje u energiju vjetra, a veliki broj kineskih kompanija koje su se do sada pokazale kao dobar partner i investitor želi investirati u ovaj sektor, rečeno je danas u Sarajevu u okviru 5. Internacionalnog okruglog stola:Vjetroenergija u BiH. Domaći i strani eksperti osvrnuli su se na projekte koji su završeni, koji su u toku ili su planirani.

Amir Kazić iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH je kazao kako je zatvaranje starih termoelektrana u BiH planirano do 2030. godine. Podsjetio je kako je 2018. pušten u pogon Mesihovina s 51 MW,dok je Jelovača na lokalitetu Tomislavgrada završena i ona je kapaciteta 36 MW. Od važnih projekata naveo je i projekt Elektroprivrede BiH koji se odnosi na VE Podveležje, te projekt izgradnje VE Grebak koji je startao s izgradnjom i koji će biti od 50 MW.

Zoran Obradović iz WPD Adria koja u BiH radi veliki projekt koji će na kraju osigurati 900 MW instalirane snage, kazao je da i pored prepreka postoje realna šansa za ostvarenje projekata u BiH, iako su procedure jako složene, međutim vođeni iskustvima iz svijeta znaju da to nije nigdje jednostavno. Romana Mršo iz Elektroprijenosa BiH komentirajući realnost spajanja budućih 900 MW na prenosnu mrežu rekla je da to i nije jednostavno jer navedeni iznos energije prelazi kvotu odobrenu od državne agencije za električnu energiju.

Halko Balavac iz Federalnog ministarstva energije i industrije rekao je da je do sada za pet objekata u FBiH izdata energetska, građevinska i upotrebna dozvola.

Među objektima koji su dobili dozvolu su VE Mesihovina, VE Jelovača, VE Podveležje, Kupres 1... Nada Milovčević iz Ministarstva energetike i rudarstva je kao pozitivan primjer navela suradnju s kineskim kompanijama koje grade u RS-u.

Navela je kako su kineske kompanije zainteresirane za sistem "ključ u ruke" i pokazali se kao dobri partneri na izgradnji termoelektrane Stanari i Ulog. Također, navela je i kako su kineske kompanije interes pokazale i za novi blok u TE Gacko.

Navela je kako zbog problema priključenja na energetsku mrežu Republika Srpska ima drugačiji sistem od Federacije, te se izgradnja vjetroelektrana kontrolira pribavljanjem koncesije.

[kloxi]

Poduzeće "Tako" otvorilo proizvodni pogon u Hadžićima i novih 100 radnih mjesta



U prvoj fazi razvoja govorimo o 100 novozaposlenih, a ovisno od potreba tržišta, te daljnjeg razvoja brenda rast će i broj zaposlenih.
Načelnik Općine Hadžići Hamdo Ejubović i direktor poduzeća "Tako" d.o.o. Sarajevo Benjamin Kasumović potpisali su ugovor o kupoprodaji zemljišta vrijedan 606.900,00 KM.

Naime, poduzeće "Tako" kupilo je od Općine Hadžići dvije lokacije u Privrednoj zoni Hadžići ukupne površine 6.069,00 m2. Kupovinom zemljišta "Tako" je napravio prvi korak ka realizaciji projekta izgradnje i razvoja proizvodnog pogona u sektoru prehrambene industrije.

-Nova proizvodna hala će zahtijevati i nova radna mjesta. U prvoj fazi razvoja govorimo o 100 novozaposlenih, a ovisno od potreba tržišta, te daljnjeg razvoja brenda rast će i broj zaposlenih. U Hadžićima smo pronašli prostor za potrebe projekta koji je kompozicijom i infrastrukturom odgovorio na sve zahtjeve potrebne za izgradnju funkcionalne proizvodno-poslovne jedinice - poručili su iz poduzeća "Tako", priopćila je Općina Hadžići.

[kloxi]

U Bijeljini napravljena maketa Airbusa vrijedna pola miliona eura



Bijeljinski “Elvaco MetPro” proizveo je čeličnu maketu ovog aviona u prirodnoj veličini, koja će služiti za obuku vatrogasaca, simulacije požara i slično. Kompanija “Elvaco MetPro” iz Bijeljine uspješno je završila proizvodnju makete aviona “Airbus 350” u prirodnoj veličini i isporučila je na njemačko tržište, rekao je jučer Srni generalni menadžer kompanije Zoran Ristić.

Posao u Bijeljini završen je krajem rujna/septembra, a zatim su komponente ovog aviona transportirane u Njemačku gdje je u halama partnerske kompanije ponovo sklopljena i ofarbana. Maketa će služiti za obuku vatrogasaca, simulacije požara i slično

“Nakon toga konstrukcija je opet djelomično rasklopljena i na putu je ka krajnjem korisniku”, rekao je Ristić i istakao da je “Elvaco MetPro” ispoštovao sve rokove. On je zadovoljan urađenim poslom vrijednim oko pola miliona eura. “Airbus 350” jedan je od najvećih aviona na svijetu, dug oko 40 metara, presjek trupa je oko šest metara, a raspon krila oko 50 metara.

Bijeljinski “Elvaco MetPro” proizveo je čeličnu maketu ovog aviona u prirodnoj veličini, koja će služiti za obuku vatrogasaca, simulacije požara i slično. Rade i za DHL. Kompanija “Elvaco MetPro” trenutno proizvodi i modularne kontejnere za njemačkog kupca.

To su višenamjenski kontejneri koji se mogu koristiti kao sanitarne jedinice, kao stambene jedinice i slično. Za ovu godinu planirano je da se napravi 200 takvih kontejnera, a ukupna vrijednost posla je oko 700.000 eura. Prema Ristićevim riječima, do kraja godine očekuje da će biti završen i proces certifikacije za ranije dogovoreni i potpisani posao proizvodnje kontejnera za transport robe, čiji će krajnji korisnik biti njemački DHL.

[kloxi]

Prva monografija o Kulin banu u historiji BiH posthumno je djelo Saliha Jalimama



Građani Zenice večeras su na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici imali priliku prisustvovati posthumnoj promociji knjige zeničkog profesora Saliha Jalimama “Kulin, veliki ban Bosne” koja ujedno predstavlja prvu monografiju o ovom banu u historiji naše države.
U organizaciji Udruženja za zaštitu intelektualnih i kulturnih vrijednosti “Zjenica” iz Zenice te profesora Filozofskog fakulteta u Zenici Mirze Džananovića koji je bio najbliži saradnik profesora Jalimama, večeras je ispisana nova stranica historije Bosne i Hercegovine s prvom monografijom koja je posvećena najznačajnijem srednjovjekovnom vladaru.

"Večerašnja promocija knjige je kapitalno djelo profesora Jalimama čija je funkcija trebala biti profesionalni testament. Nažalost, profesor Jalimam nije doživio promociju ove knjige jer je preminuo, ali ostali su ljudi koji su odlučili ovo djelo predstaviti javnosti. Ovo je specifična knjiga s obzirom na to da je ovdje biografija kakvih nema mnogo na bh. sceni, ali ovo nije samo biografija već priča o Bosni u srednjovjekovnom periodu, ali i afirmacija srednjovjekovne baštine u savremenom kontekstu”, izjavio je Džananović.

Dodao je da je profesor Jalimam uspio za svog života završiti tekst, a da je on radio na uređenju knjige.

"Ovo je kapitalno djelo i jedina monografija koja je posvećena jednom srednjovjekovnom vladaru. Potrebna je BiH, ne samo stručnoj već i široj javnosti. Jednostavna je jer je pisana običnim jezikom”, dodao je Džananović. Profesor Dževad Drino i Remzija Kadrić večeras su uz Džananovića bili promotori ove knjige, a Drino je pojasnio da je profesor Jalimam oduvijek volio izazove te da je Kulin ban bio njegov najveći izazov.
"Jalimam je vladao materijom, izvorima, vrelima, a uz svoje mentore magistarskog i doktorskog studija izrastao je u dobrog historičara. On je bio neprikosnoven, osoba koja voli izazove, a sve svoje izvore i utemeljene tvrdnje sa svojim osvrtom sabrao je u prvu, jaku, knjigu o Banu Kulinu o kojem je zaista veoma malo podataka u prošlosti”, pojasnio je Drino.

Promocija knjige već je dogovorena u Tuzli i to 21. decembra, a nakon toga i u drugim bh. gradovima. Džananović je zaključio kako će promocije biti upriličene vjerovatno i u zemljama regiona, prvenstveno komšijskim državama, u kojima je Kulin ban imao svoj djelić historije.

[kloxi]

Za svako rođeno dijete u Rogatici naredne godine roditeljima po 500 KM



Skupština opštine Rogatica usvojila je odluku o stimulisanju nataliteta za 2020. godinu, prema kojoj će za svako dijete rođeno u narednoj godini roditeljima biti isplaćena jednokratna novčana pomoć od 500 KM.
Za bračne parove koji posjeduju medicinsku dokumentaciju da se liječe od steriliteta duže od tri godine biće isplaćena novčana pomoć na ime troškova liječenja za narednu godinu u iznosu od 1.500 KM na osnovu priloženih računa za liječenje.

Skupština opštine Rogatica usvojila je danas budžet ove opštine za 2020. godinu u iznosu 8.000.000 KM, što je 12 posto manje od planiranih sredstva prema rebalansu budžeta za ovu godinu.

U planiranim budžetskim sredstvima prihodi od poreza zastupljeni su sa 53,83 posto, neporeski prihodi sa 25,31 posto, tekuće pomoći sa 0,04 postoi transferi između budžetskih jedinica 4,68 posto.

Primici od nefinansijske imovine zastupljeni su sa 0,04 posto, primici od finansijske imovine 0,62 posto, od zaduživanja 14,37 postoi ostali primici 1,11 posto. I budžetski izdaci su planirani u iznosu 8.000.000 KM. Rashodi za lična primanja zastupljeni su sa 39,13 postoi troškovi materijala i usluga sa 13,16 posto budžeta. Na rashode po osnovu kamata za zajmove odnosi se 3,49 posto budžeta, grantove 7,38 posto, doznake na ime socijalne zaštite 11,26 posto, a budžetska rezerva planirana je u iznosi 15.000 KM.

Odbornici su usvojili visinu stope poreza na nepokretnosti za 2020. godinu koja iznosi 0,10 posto. Izuzetak je stopa poreza za nepokretnosti u kojima se neposredno obavlja proizvodna djelatnost od 0,8 posto.

[Država]

[Maraschino]

pa gdje si ti covjece?

[jeza u ledja]

Mrsko mi otvarat novu temu ili traziti dal ima ovo vec negdje:

https://bigthink.com/strange-maps/revea ... -europeans

[Država]

Posla preko glave...

Jbg...

[BorderSim]

MI smo kao najčistiji?

[I jogurt]

Fehima ,ne mogu ti vratit one pare dok ne bude pemzija
Javiču ti ha bude

[jeza u ledja]

MI smo kao najčistiji?

Jah.
Zaboravih izdvojit najbitnije:

Cleanest respondents are the Bosnians (96%),

[Bullet Tooth Tony]

https://www.passportindex.org/reports/P ... t-2019.pdf

Proudly making it to the Top 5 Greatest passports of this decade with +64 visa waivers is
Bosnia and Herzegovina, up 119% from 2010 to 2019, with a 118 MS.