@vee-jay, razuman i stabilan odgovor kao i uvijek ...vee-jay wrote:Upravo tako: Covjek -> sve ostalo je marketing: i nacije i vjere i drzave i drzavljanstva i ostale gluposti...Vlajko wrote: Mozda imam predrasude ,ali rodjen sam ovakav takav i umirem. Ne kapiram to menjanje vere uopste. Valjda covek treba da bude ono sto su mu bili roditelji, babe , dede, preci... To mi je nekako gadno menjanje vere bilo milom biolo silom.
Code: Select all
[size=150]Srbija i Kosovo pred sudom[/size]
Plakati u Kosovskoj Mitrovici
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Plakati u Kosovskoj Mitrovici
Srbija ima solidne argumente pred Međunarodnim sudom pravde, ali zaboravlja da ih ima i druga strana. Čak i da Beograd sam napiše sudsku odluku, ona neće promijeniti faktičko stanje oko Kosova, ocjenjuju stručnjaci.
Pred Međunarodnim sudom pravde u Den Hagu počinje rasprava o zahtjevu Srbije da ovaj sud ocijeni pravnu valjanost otcjepljenja Kosova.
Očekuje se da će pravna argumentacija Beograda praktično biti ponavljanje stavova koji su se čuli nakon proglašenja nezavisnosti Kosova. U tom smislu se neće čuti ništa novo, i Srbija će samo u pravnu formu uobličiti svoje protivljenje nezavisnosti, koje je već obrazložila u Savjetu bezbjednosti.
Zaboravljaju se argumenti Prištine
Odluka Međunarodnog suda pravde neće otvoriti mogućnost da se Kosovo vrati pod okrilje SrbijeBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Odluka Međunarodnog suda pravde neće otvoriti mogućnost da se Kosovo vrati pod okrilje Srbije
Srpski zvaničnici najavljuju da će im svojim mišljenjem pred sudom pomoći mnoge značajne zemlje, i da njena pravna argumentacija sadrži više stotina stranica. Aleksandar Fatić, iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu, kaže da Srbija svakako ima solidne argumente, ali primećuje i da se u Srbiji stvorila jedna opasna atmosfera:
„A to je da se licitira sa argumentima srpske strane, i uopšte se ne uzima u obzir činjenica da i druga strana ima neke svoje argumente. Međunarodno pravo se zasniva, između ostalog, na činjenicama kao što su efektivna kontrola teritorije, lojalno stanovništvo, efikasne institucije, to su sve stvari koje na Kosovu u vrijeme diktature režima Slobodana Miloševića nisu postojale“.
Srbija ne može biti na dobitku, a može na gubitku
Stručnjaci očekuju da konačna odluka suda neće biti dovoljno eksplicitna. To najvjerovatnije neće biti neka jasna odluka, koja bi razriješila kosovsko pitanje, smatra docent Fakulteta političkih nauka Slobodan Marković:
„Pa ona čak ne bi razriješila to pitanje kad bi presuda bila napisana u Beogradu. Znači, i da Beograd izdiktira kako da glasi presuda, ona ne bi mogla da promijeni faktičko stanje“.
Grafiti u Gnjilanima Bildunterschrift: Grafiti u Gnjilanima
Članovi srpskog pravnog tima ističu kako Srbija ne može puno da izgubi, i da čak i u slučaju negativnog ishoda Kosovo ne može još jednom biti oduzeto. Aleksandar Fatić kritikuje takav stav, koji po njemu svjedoči o neiskrenoj i mlakoj borbi srpskih vlasti protiv nezavisnosti Kosova:
„Naime, da smo podnijeli tužbu protiv zemalja koje su priznale Kosovo, onda bi odluka suda, ako bi bila u prilog Srbiji, bila obavezujuća i nešto bi značila. Zahtjev za savjetodavnim mišljenjem ne znači ništa. Znači, vi ako dobijete pozitivno mišljenje od toga nemate nikakve koristi, a ako dobijete negativno mišljenje od toga imate štetu“.
Beograd očekuje obnovu pregovora
Srpska strana očekuje obnovu pregovora u slučaju da sud presudi u njenu korist. Slobodan Marković međutim postavlja pitanje šta bi bio predmet pregovora u tom slučaju, jer Beograd nikada nije tražio punu suverenost i reintegraciju Kosova:
„Pregovori su u stvari mogući i sa i bez odluke tog suda. Neće se faktički ticati nezavisnosti Kosova, nego mogu da se tiču nekih svakodnevnih elemenata, ili eventualno mogu da se tiču podjele Kosova“.
Autor: Ivica Petrović
Odg. urednik: Azer Slanjankić i vjeciti problem odnosa srbije s prosloscuZa Kosovo su krivi Klinton i Monika Levinski
Posljedice bombardovanja su vidljive i danas
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Posljedice bombardovanja su vidljive i danas
U Srbiji je obilježena deseta godišnjica od intervencije NATO-a. Izneseni su podaci o žrtvama, svojim, ne i tuđim, kao i razlozi za intervenciju zapada. Rijetki su oni koji te razloge traže u postupcima vlade u Beogradu.
List Süddeutsche Zeitung prenosi kako su srbijanski političari akciju NATO-a nazvali ilegalnom, te kako tvrde da ona nije riješila problem Kosova. Na brojnim mjestima je odata pošta civilnim žrtvama bombardovanja, u školama je održana minuta šutnje. Srbijanski izvori govore o oko 1000 poginulih vojnika i 2500 civila. Većina političara i medija ipak ne spominje žrtve među Albancima na Kosovu, žrtve režima Slobodana Miloševića, piše Süddeutsche Zeitung te nastavlja:
"Masakrima na Kosovu se umanjuje značaj, o njima se govori kao o "događajima". U listu Politika, bliskom krugovima vlade, se za intervenciju na Kosovu okrivljuje Bil Klinton koji je na taj način navodno htio da skrene pažnju američke javnosti sa seks-afere sa Monikom Levinski. Osim toga je to navodno bio test za novo oružje NATO-a. U taj patriotski hor se jedino ne uklapa lider liberala Čeda Jovanović koji ističe kako se ne može sakriti činjenica da su napadi na Srbiju bili posljedica zločinačke politike te države.", prenosi Süddeutsche Zeitung.
Suverenitet države nije blanko-ček za zločine
Nakon bombardovanja Dunav se u Novom Sadu prelazio preko pontonskih mostovaBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Nakon bombardovanja Dunav se u Novom Sadu prelazio preko pontonskih mostovaProblem Kosova ipak još nije riješen, nezavisnost Kosova su priznale brojne države, ali Srbija, i recimo Rusija i Kina - nisu. Frankfurter Allgemeine Zeitung na tu temu piše:
"Lako je reći kako intervencija ima negativan bilans: za bombardovanje Srbije nije postojao mandat UN-a, poginuli su brojni civili, mir se još nije vratio u region. Rusija je razljućena i smatra kako je intervencija nelegalna, da bi to istovremeno prihvatila kao presedan i pokrenula vlastitu vojnu intervenciju u Gruziji. Ipak, nije baš jednostavno donositi takve zaključke. Svijet je u slučaju Kosova ipak bio svjedok progona i genocida. Istina je da su postojali i različiti politički interesi, ali i brojne rezolucije UN-a u kojima je stajalo kako ono što se zbiva na Kosovu ugrožava mir u svijetu. Kad neko stalno ističe povelju UN-a kao sveto pismo, kao što to čini Kina, onda onda mora prihvatiti i to da se državni suverenitet ne smije koristiti kao neograničena dozvola za činjenje najtežih zločina. Rat na Kosovu ipak nije doveo do talasa vojnih intervencija iz humanitarnih razloga. I dalje se u svijetu bilježe masovna ubistva, što za posljedicu ima da međunarodna zajednica ističe i svoju odgovornost da zaštiti manjine. Rat na Kosovu je u svakom slučaju bio izuzetak iz kojeg se ne može izvući generalno pravilo. Ali, pred takvim graničnim slučajevima će međunarodna zajednica stajati sve češće.", stoji u komentaru liista Frankfurter Allgemeine Zeitung.
ma pomirili bi se oni s prosloscu, po sistemu "hajd hebo proslost sta je bilo bilo, svi su isto krivi", i po mogucnosti da se i hrvati i bosnjaci izvinu za "iste stvari" a takodje "molimo hrvate i bosnjake u pcu da se u sto vecem broju isele (ako dosad nisu) i da naravno priznaju da to nikad nije bilo njihovo i da se ne vracaju"Srbija se grčevito drži svog poimanja istorije
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić (2006)
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić (2006)
Vladajući demokrati ne pokazuju interes da se konfrontiraju sa ratnim zločinima. Oni su u koaliciji sa socijalistima. Ministar Dačić je Miloševića nazvao herojem heroja, piše štampa na njemačkom.
Neue Zuercher Zeitung donosi članak pod nazivom "Srbija se grčevito drži svog poimanja istorije", podnaslov: "Vlada nema interesa da se suoči sa svojom ratnom prošlošću" u kojem se kaže: "Uskoro će se navršiti 14 godina od okončanja ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj i 10 godina od ulaska NATO-trupa na Kosovo. Demokratska vlada u Srbiji, o kojoj se stalno govori kao prozapadnoj i proreformskoj, još ništa nije poduzela na nivou države u cilju osvjetljavanja nedavne prošlosti i uloge režima Slobodana Miloševića u krvavom raspadu Jugoslavije. Beograd je doduše isporučio Hagu niz lica, osumnjičenih za ratne zločine, među kojima je i Radovan Karadžić. Ali to se nije desilo zbog toga što su oni uvidjeli da se moraju konfrontirati sa ratnim zločinima već zato što je to uslov za dalje evropske integracije, piše Neue Zuercher Zeitung.
Niti jedna riječ žaljenja
Rasim Ljajić, zadužen za saradnju Srbije sa Haškim Tribunalom, kaže da Srbija dnevno potroši 30.000 eura u potrazi za Mladićem i još jednim optuženikomBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Rasim Ljajić, zadužen za saradnju Srbije sa Haškim Tribunalom, kaže da Srbija dnevno potroši 30.000 eura u potrazi za Mladićem i još jednim optuženikom
"Karakterističan je stav Rasima Ljajića, odgovornog u srbijanskoj vladi za saradnju sa Tribunalom, nastavlja Neue Zuercher Zeitung. Svaki dan, kaže on, Srbija gubi 30.000 eura u potrazi za Mladićem i još jednim bjeguncem. On međutim nijednom riječju nije pomenuo obavezu Srbije da osumnjičene ratne zločince, za kojima je raspisana međunarodna potjernica, izruči Hagu. Od proteklog ljeta, vladajući demokrati su u koaliciji sa socijalistima. Miloševićevi pobornici stavili su se sada na stranu proevropskog bloka, iako se nikada nisu ogradili od izolacionističke politike njihovog bivšeg vođe Miloševića. Upravo šef socijalista Ivica Dačić danas vodi resor ministarstva unutrašnjih poslova, koji je toliko važan za kooperaciju sa Haškim tribunalom. Tadićevi demokrati su sa Dačićevim socijalistima sklopili Sporazum pomirenja, u cilju prevazilaženja političkih neprijateljstava. Međutim, u "Deklaraciji pomirenja" nije bila nijedna riječ o potrebi konfrontacije sa prošlošću i Miloševićevim režimom, niti ijedna riječ žaljenja od strane socijalista. Parlament Srbije do danas nije uspio da osudi genocid u Srebrenici. Iako se, kako je nedavno naglasio ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, zemlja potpuno promijenila, postala demokratska i potpuno okrenula evropskim integracijama i procesu pomirenja", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.
