Forum Klix.ba

Jay Gatsby wrote: Višestranačje/izbori, tržišna privreda i zaštita ljudskih prava je nešto što je tadašnju SFRJ svakako čekalo ako je željela biti istinskim dijelom evropske porodice država.

Provedba ta tri nabrojana elementa (čak i na najbolji mogući način) bi naprosto urušila štošta u bivšoj nam državi.

agnostic_front wrote:

PeppermintSA wrote:al' sam se načitao svega i svačega...

ipak, najjače mi je kad ljudi konstantno trube o kreditima i zaduženosti SFRJ...

to fol ne živimo danas od tuđih para? Pobogu, guverner centralne banke PO ZAKONU ne smije biti naš državljanin valuta nam je fiksno vezana za euro da bi se sakrila stopa inflacije, budući da imamo NEPOSTOJEĆU privredu

Odeš u bolnicu zbog slomljene noge i umreš od sepse ne smiješ noću proći kroz parkušu da te neko neizbode nožem Ali eto, Juga je bila totalitarna diktatura, a sada imamo demokratiju i možemo uživati

a što se tiče 80ih? Odlična muzika, opuštena atmosfera i pravo jaranstvo za razliku od danas, olimpijada, ljetovanje na Hvaru i Kristina iz Budimpešte u lokalu 'kod joze' i kasnije plaža , levis farmerke s tregerima i oni debilni kablovi s telefonskih govornica za ključeve svi to furali recitacije, pjesničke večeri, svirka Azre(ne sjećam se više gdje) , sporta na istovar, metalac, lopta ispred studentskog na bjelavama, redovni odlasci u Solun kod porodičnih prijatelja s prepotentnim, jugoslovenskim osmjehom , Divac - jebem ga smotana , kino đuro đaković i svašta nešta

Ah da...ja kao bošnjak nisam imao ikakvih prava i nisam mogao ići u džamiju, osjećajući velikosrpske barabe svuda oko sebe inače, sad imam pun k**** prava, poslodavac odbija da me prijavi već 2 godine

doduše, saće te zlatne kašike

Pa dobro onda, ko to sve unisti, meni nikako ne ide u glavu?
Kako ste vi tako mnogobrojni dozvolili budalama da uniste tu zemlju gdje je sve bilo za pozelit.

Pa komunizam/socijalizam je propao u cijelom svijetu. Pad berlinsokg zida, i onda u cijeloj Evropi kao kula od karata. To sto smo mi imali i imamo komsije kakve imamo je druga stvar. Komunizam bi pao nezavisno od postojanja nacionalizma i cetnika. Ovako su oni to iskoristili za svoje krvave pohode.

agnostic_front wrote:@haznadar,

uz dužno poštovanje, ali ti nisi upućen u kapitalizam, slobodno tržište i slobodu. zato i pišeš tako protiv kapitalizma. kapitalizam je protiv vladine pomoći velikim korporacijama, bez podmićivanja državnika od korporacija da bi se donosili zakoni koji sprječavaju konkurenciju. ukratko, što manja vlada, jer gdje god je vlada velika i gdje dijeli pare, dolaze i lešinari koji samo uzimaju. ove krize se i dšsavaju zato što vlade podržavaju investiranje u rizik, i što se poslije vlade miješaju da isprave stvari. A vlada ne zna, vlada nema pojma kako funkcioniše bilo šta. vlada samo zna dodati novi zakon i povećati porez. (http://www.youtube.com/watch?v=KGPa5Ob-5Ps).


što se tiče povampirenja nacionalizma, srpski fašisti u želji za velikom srbijom i uz pomoć jna su izvršili genocid, etničko čišćenje, i mnoge druge zločine. ti te pomoći s vana okači mačku o rep. nije niko s vana dao fašistima puške u ruke i nije ih niko nožem tjerao da siluju i kolju.

PeppermintSA wrote: A da se razumijemo - ja nikad nisam bio komunista, nikada nisam bio član partije, za razliku od većine, nikada nisam držao Brozove portrete i goblene po kući, abnormalno mi je smetao kič sletova, pionirskih marama, partizanskih filmova, bajki o narodnim herojima itd. itd. Ipak, s ove distance mogu da kažem da je to bila država i po za ovo sranje koje imamo danas i kamo sreće da sam imao sadašnju pamet da uvidim koliko sam bio sretan što živim u takvoj jednoj zemlji.

hAZNADAR wrote:

Jay Gatsby wrote: Višestranačje/izbori, tržišna privreda i zaštita ljudskih prava je nešto što je tadašnju SFRJ svakako čekalo ako je željela biti istinskim dijelom evropske porodice država.

Provedba ta tri nabrojana elementa (čak i na najbolji mogući način) bi naprosto urušila štošta u bivšoj nam državi.

Bivsa YU jeste bila i tada dio evropske porodice drzava - uzivali smo itekako respekt cijele Evrope, mogao si sa tim pasosem gdje si htio, i bili smo dio sve i jedne sportske, kulturne, politicke,... asocijacije u Evropi.
Visestranacje nas je svakako cekalo - ali otkud nacionalistima u startu kontrola medija, sredstva, monopol, i i nastup u samom vrhu?
Ljudska prava - uistinu se ne sjecam prijekih partijskih sudova, Golog otoka, zabrane vjere i nacije, zabrane privatluka, putovanja vani,... osamdesetih. Sjecam se da je postojala kritika ovoga ili onoga u sistemu i to javno, ono sto nisi smio je blatiti druge nacije i vjere, siriti mrznju - i taj dio mracne komunistice diktature je zdraviji i logicniji nego ova danasnja "demokratija" koja u primjeru sirenja mrznje nema primjera u svijetu. Prava zena naprimjer - pa manje si imao nasilja u porodici nego danas. A dok smo se oslovljavali sa druze zivjeli smo kao gospoda - a danas kad se oslovljavamo sa gospodine smo ustvari fukara.
Trzisna privreda - e to je moj drug posebna prica. Pa imao si otvorenu privredu jos za Markovica i to je funkcionisalo besprijekorno. Konkurenciju su osjetile pojedine grane poput prehrambene, tekstilne,.. ali giganti su i dalje funkcionisali. Stotine hiljade radnika u gigantima poput Incela, Zeljezara, Famosa,.. su idalje imali kome prodati svoju robu u okviru domaceg trzista - tu je otvorena trzisna privreda imala svoje granice. Vrlo pozeljne danas u uslovima globalizacije gdje sva moguca roba iz dojucer siromasnog i zatvorenog svijeta jednostavno jede domace privrede po zapadu. A to je upravo zato sto je taj liberalni kapitalizam dopustio - da elita zatvara fabrike i seli proizvodnju na istok, pa ocekuje da ce isti otpusteni kod kuce imati love da kupe tu istu robu. Zato danas i imamo krizu jer ne mozes konkurisati robom u svijetu velikih socijalnih razlika i gdje samo sa ceznjom i nostalgijom mogu pricati o nekadasnjem sistemu u YU gdje je sve bilo orjentisano u tom okviru i svako imao kome proizvesti i prodati. Sto kaze Balasevic - krivi smo mi,...

Jay Gatsby wrote: Jedna Slovenija i Hrvatska su također dijelovi evropske porodice država. EU, NATO, putuju gdje hoće sa svojim pasošima...

Jay Gatsby wrote:To što si nabrojao za osamdesete je djelimično tačno, ali tada nije bilo izbora i višestranačja. Danas Sejdić i Finci ne mogu u Predsjedništvo, a ranije niti si mogao osnovati stranku, niti je bilo izbora na kojima bi postao članom. Političkih suđenja je bilo i osamdesetih.
Marković je došao kasnije i sve to je tek trebalo izdržati ozbiljniji test vremena.

hAZNADAR wrote: ....A dok smo se oslovljavali sa druze zivjeli smo kao gospoda - a danas kad se oslovljavamo sa gospodine smo ustvari fukara.....

Drvosjeca iz Dejcica wrote:

Jay Gatsby wrote: Jedna Slovenija i Hrvatska su također dijelovi evropske porodice država. EU, NATO, putuju gdje hoće sa svojim pasošima...

Slovenija i Hrvatska su u banani, prezaduženi 50 puta više nego što su bile u sastavu SFRJ ali o tome niko ne želi pričati.

Jay Gatsby wrote:To što si nabrojao za osamdesete je djelimično tačno, ali tada nije bilo izbora i višestranačja. Danas Sejdić i Finci ne mogu u Predsjedništvo, a ranije niti si mogao osnovati stranku, niti je bilo izbora na kojima bi postao članom. Političkih suđenja je bilo i osamdesetih.
Marković je došao kasnije i sve to je tek trebalo izdržati ozbiljniji test vremena.

Tada nisi imao aprthejd, mogao si biti izabran ako si član KPJ bez obzira na vjeru, naciju, ime, mjesto rođenja ili bilo šta drugo. Dakle u startu u onom sistemu nije bilo diskriminacije, osim političke. Danas imaš i političku, vjersku, nacionalnu, moralni, partijsku i svaku drugu.

PeppermintSA wrote:...Ah da...ja kao bošnjak nisam imao ikakvih prava i nisam mogao ići u džamiju, osjećajući velikosrpske barabe svuda oko sebe :lol: inače, sad imam pun k**** prava, poslodavac odbija da me prijavi već 2 godine

doduše, saće te zlatne kašike

Ali Kemal wrote:Osamdesetih u Sarajevu su postojale slijedeca uspjesna preduzeca sa redovnim platama.
Famos - Hrasnica, desetak hiljada ljudi je tu radilo
Fabrika bicikla - Ilidza
Cilimara - Ilidza
Energoinvest - Stup, ko zna koliko je tu ljudi bilo zaposleno
Orao - Rajlovac
Energoinvest - Alipasino Polje
Zica - Alipasino polje
KLjuc - Alipasino polje
Energoinevst - Lukavica
Pretis - Vogosca, najmanje desetak hiljada zaposlenih
TAS- Vogosca
Unioninvest
Hidrogradnja
Vranica
Zrak

nastavite, ko ce svega sjetiti, jer toga je bilo jako mnogo.

Sve u svemu Jugoslavija je proizvodila skoro sve sto joj je trebalo, od kucanskih aparata, automobila, hrane, odjece, obuce, lijekova, alatnih masina, kamiona, autobusa, mostova, puteva, hidroelektrana, igracaka, elektronike, ma sta ti god padne na pamet.
Jedino sto se moralo uvoziti je nafta, a nisu se proizvodili ni putnicki avioni.

Tako je bilo lose

poznanik wrote:

PeppermintSA wrote:...Ah da...ja kao bošnjak nisam imao ikakvih prava i nisam mogao ići u džamiju, osjećajući velikosrpske barabe svuda oko sebe :lol: inače, sad imam pun k**** prava, poslodavac odbija da me prijavi već 2 godine

doduše, saće te zlatne kašike

Zato smo mi izborili da sada imaš sva prava, sad smo pravo demokratsko društvo, sa svim slobodama i pogodnostima, najviše vjerskim. Sad, npr. ne moraš ni stotinu metara pješačiti, već te dočeka neka džamija, dal' malezijska, dal' jordanska, dal neka druga hašemitska, ma sve svjetske... Priznaj da niko u svijetu nema ovakve pogodnosti

vatrogasac wrote:Jel' ti to hvališ Cerića?

El_comadante wrote:a recimo današnja Hrvatska je napravile više km auto puta nego SFRJ.

tvsabina wrote:

El_comadante wrote:a recimo današnja Hrvatska je napravile više km auto puta nego SFRJ.

A recimo da je Hrvatska trenutno 4 puta više zaduženija od bivše Jugoslavije iako je nezavisna samo 20 godina (Jugoslavija 25+45) i ima pet puta manji teritorij i šest puta manje stanovnika a svu je infrastrukturu i privredu naslijedila iz nekadašnje države.
Aferim na auto-putu...

Kewa wrote:za mene licno to je bio najbolji period mog zivota, mene politika nije interesovala, vazan je bio rokenrol

Ja sam na dužnosti člana Predsjedništva CK SKH proveo četiri međukongresne godine, od 1982. - 1986., kada sam izabran u CK SK Jugoslavije i prvi put za člana Predsjedništva CK SK Jugoslavije. To je bilo veliko post-titovsko vrijeme, doba velikih previranja u Jugoslaviji i ekonomske krize. Naftna kriza je strašno pogodila Jugoslaviju. Već se tada trošilo 12 do 13 milijuna tona godišnje nafte, a Jugoslavija je htjela sve zasnivati, svu svoju industriju na do tada jeftinoj nafti. Cijena nafta je onda strašno skočila na svjetskom tržištu, slijedila je oskudica deviza i nafte, a to je prouzročilo i sekundarnu krizu nekih elementarnih proizvoda, a ne samo da se neko vrijeme vozilo automobile po pravilu par - nepar. Bila je oskudica deterdženata, toalet-papira i nekih trivijalnih artikala. Milka Planinc je došla za predsjednicu savezne vlade. U Jugoslaviji se osjećao pečat velikih demonstracija Albanaca na Kosovu, koje su se zbile 1981. godine, dakle dvanaest mjeseci iza Titove smrti. Beograd je bio epicentar zahtjeva za detitoizaciju.

http://www.slobodnaevropa.org/content/a ... 45346.html

skonto wrote:

tvsabina wrote:

El_comadante wrote:a recimo današnja Hrvatska je napravile više km auto puta nego SFRJ.

A recimo da je Hrvatska trenutno 4 puta više zaduženija od bivše Jugoslavije iako je nezavisna samo 20 godina (Jugoslavija 25+45) i ima pet puta manji teritorij i šest puta manje stanovnika a svu je infrastrukturu i privredu naslijedila iz nekadašnje države.
Aferim na auto-putu...

zašto pišeš o nečemu što nemaš pojma?
Najosnovnija podjela duga je ona sektorska koja dug raspoređuje prema njegovim izvorima pa tako razlikujemo vanjski dug koji potiče od 1) Države, 2) Banaka, 3) Ostalih domaćih sektora i 4) Izravna strana ulaganja.

Stanje tog duga zaključno s augustom ove godine ( što je najsvježiji podatak) je sljedeće:

1) Država = 6,91 milijarde €
2) Banke = 10,83 -/-
3) ODS = 21,40 -/-
4) ISU = 7,79 -/-
-------------------------
= 45,93 -/-

točka 4)izravna strana ulaganja (ISU) koja iznose rspektabilnih 7,79 milijardi eura i koja se uglavnom odnose na akvizicije stranih kompanija i banaka,a no što je bitno kod ovog duga jest činjenica da njega neće morati vraćati hrvatski građani .To su ulaganja u različita poduzeća,banke...
Znači u startu odmah otpišite tih 7,79 milijardi duga.

točka 3) dug poslovnih banaka iznosi gotovo 11 milijardi eura
Dug banaka čine krediti stranih banaka (uglavnom banaka majki svojim kćerkama) i drugih nerezidenata te njihovi DEPOZITI. Od to dvoje su nam zanimljivi upravo depoziti (štednja građana) iz dva razloga: osjetno su veći od kredita (iako većina misli da je obratno) i iznose 47,9 milijardi kuna što čini 58% ukupnog vanjskog duga kreiranog od strane banaka.
U aktivi tj. IMOVINI psolovnih banaka) postoji stavka koja se zove Inozemna aktiva (imovina) banaka i kako joj samo ime kaže odnosi se na imovinu koju poslovne banke posjeduju u inozemstvu.
Ta imovina je zaključno s koncem 2011 ove godine iznosila točno 41 939 400 000, 00 kuna ( 5,6 milijardi eura), od čega se na depozite ( dakle gotovinu) odnosilo 25,84 milijarde kuna ( 3,44 mlrd€) ostalo je u raznim vrijednosnim papirima.

Da slika bude kompletnija postoje i obvezne pričuve banaka koje su izdvojene na posebnom računu HNB-a, a koje trenutno iznose cca 43 milijarde kuna.(oko 6 mlrd eura)

I na kraju treba još dodati devizne rezerve HNB-a koje su trenutno cca 11 milijardi eura.

Dakle,koliko je dužna država Hrvatska,a koliko banke,poduzeća,građani koje država Hrvatska ni pod kojim uvjetima ne treba servisirat...,a auto putovi sagrađeni?

infrastruktura i socijalizam,pa tko je vidio da to ide skupa?
npr kanalizacija,telefon,ceste,luke,vodovod...

hrvatska 1990 godine ima 67 000 studenata ,a 2011 godine 179 000 studenata,nije sve ni u besplatnom školovanju...

koliko je hrvatska 1990 imala hotela sa 5 zvjezdica?
Da se ne trudiš odgovorom,nijednoga.
A vidi ovo:
Prema podatcima Ministarstva turizma u Republici Hrvatskoj
2008 godine 16 hotela s pet zvjezdica u RH.
2012 godine –Hrvatska ima 27 hotela s pet zvjezdica i 177 s četiri zvjezdice ...

koliko je mjesta i gradova na jadranskoj obali imalo izgrađenu kvalitetnu kanalizaciju?

sredoje wrote:

tvsabina wrote:

El_comadante wrote:a recimo današnja Hrvatska je napravile više km auto puta nego SFRJ.

A recimo da je Hrvatska trenutno 4 puta više zaduženija od bivše Jugoslavije iako je nezavisna samo 20 godina (Jugoslavija 25+45) i ima pet puta manji teritorij i šest puta manje stanovnika a svu je infrastrukturu i privredu naslijedila iz nekadašnje države.
Aferim na auto-putu...

25 milijardi dolara u '80-ima ti je sad skoro 75 milijardi dolara. Cijela Europa je je u '50-ima obnovljena sa "samo" 8 milijardi dolara (Marshallov plan).

A i dug drzave nije isto sto i dug privatnih subjekata. Za to rizik snosi onaj koji je uzeo kredit i onaj koji mu je dao/dala.

nosara wrote: hrvatska je cirkus od drzave... sa 5 zvjezdica... Dug rvacke ce sletit na 11,5 milijardi kad svedska bude u tropskom pojasu...

skonto wrote:

nosara wrote:[

hrvatska je cirkus od drzave... sa 5 zvjezdica...

Znaš kakva ti je SFRJ bila država?
Upravo takva da Bošnjaci sada krenu kopati po Terazijama i Knez Mihajlovoj kanale za kabele ili kanalizaciju.
Taman negdje 17 godina nakon 2. sv. rata rata (početkom 60-ih) su krenili prvi gastabajteri put Njemačke.
Koja sramota,kod mrskih neprijatelja na bauštelu.
Pa svojim deviznim doznakama financirat komunističku kliku.

Koji nezahvalnici,napuštali državu u kojoj je svatko imao zaposlenje,stan,školovanje... i krenuli mrskim nacistima kopat kanale.

A šta se tiće poredbe Hrvatska SFRJ,
u svih 45 godina postojanja SFRJ,nije toliko njenih građana bilo u financijskoj mogućnosti pratiti sportske događaje van SFRJ.
.
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=& ... Ug&cad=rja

A kako bi i išli jugovići van države kad su morali plačati depozit na granici i maksimalno prenjeti 300DM.

Iznos vanjskog duga RH u milijardama eura kroz vremenski period [uredi]

11,0022 - prosinac 2000. (u milijardama USD)[3]
11,1340 - prosinac 2001. (u milijardama USD)[4]
15,3044 - prosinac 2002. (u milijardama USD)[5]
19,8106 - prosinac 2003. (u milijardama USD)[6]
22,6754 - prosinac 2004. (u milijardama USD)[7]
25,5408 - prosinac 2005. (u milijardama USD)[8]
29,2739 - prosinac 2006.(u milijardama USD)[9]
32,9292 - prosinac 2007.(u milijardama USD)[10]
35,4 - kolovoz 2008.(u milijardama USD)
36,0 - prosinac 2008.(u milijardama USD)[11]
39,8 - travanj 2009.(u milijardama USD)[12]
42,8 - rujan 2009.(u milijardama USD)[13]
43,9 - srpanj 2010.(u milijardama USD)[14]

Ove godine bi uspjeh bio nula, ali vjerojatno neće biti ni toliko, rekao je premijer Milanović.

skonto wrote:

nosara wrote: .rvacka nema suverenitet, pa se ne moze nazivat drzavom... Genocidna paradrzava u nestajanju, bilo bi primjerenije...
:

molim moderatore da ovog ekstremistu baniraju.
Ili može doći svaka budala doći na ovi forum i pisati što mu padne na pamet?

Nakon ovoga članka sva rasprava o dugu Hrvatske bila bi deplasirana.
Neće država Hrvatska vraćati dugove npr Zagrebačke banke u stranom vlasništvu?
http://www.index.hr/vijesti/clanak/pove ... 68015.aspx


Država u nestajanju sa 4,5 miliona stanovnika osvojila 3 zlata na olimpijadi.
Kada je SFRJ sa 22 miliona stanovnika osvojila 3 zlata olimpijadi?
Kako će osvojiti kada su sportaši trenirali svaki drugi dan,jer se vozilo par nepar pa nisu mogli doći na trenig.

Na rubu siromaštva
Gotovo tri četvrtine Hrvata nema dovoljno za život!

Optimizam već dugo ne stanuje u Hrvatskoj, a neće ga tako skoro niti biti. Sve više građana jedva preživljava, a u narednih godinu dana očekuje se da će nezaposlenost još dodatno rasti, a kućni budžeti postati mršaviji.

Istraživanje koje je proveo GfK pokazuje da oko 7 posto kućanstava i dalje ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, 47 posto ih je ostalo na istom, a oko 44 posto svoje financijsko stanje ocjenjuje lošijim nego prije godinu dana.

U sljedećih godinu dana oko 11 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 49 posto procjenjuje da će ostati približno ista, ali približno trećina (36 posto) kućanstava ocjenjuje da će im biti još lošije. Znatno gore financije u odnosu na prethodnu godinu, više od prosjeka za zemlju u cjelini, navode građani u sjevernoj Hrvatskoj, u naseljima do 2.000 stanovnika, te oni s prosječnim mjesečnim primanjima kućanstva do 1.800 kuna. Malo goru situaciju navode i ispitanici u Istri s Primorjem, te oni iz kućanstava s prosječnim mjesečnim prihodom između 5.501 do 8.000 kuna.

Bit će još gore

Da će se situacija dodatno znatno pogoršati najviše se pribojavaju ispitanici u malim naseljima, te oni s prihodom kućanstva do 3.500 kuna mjesečno, a najmanje tamo gdje prihodi prelaze 8.000 kuna.

U Hrvatskoj gotovo svi građani očekuju rast cijena (znatan ili umjeren), pogotovo stanovnici sjeverne Hrvatske (96 posto).

Većina ispitanika ocjenjuje da će u sljedećih godinu dana nezaposlenost znatno narasti. Crne brojke o nezaposlenima najviše uznemiruju stanovnike u Slavoniji i Lici, Kordunu i Banovini.

Istraživanje pokazuje da će u narednim mjesecima doći do velikog pada potrošnje trajnih dobara. 47 posto ispitanika izjavilo je da u te svrhe namjerava znatno manje trošiti novac.

Pesimista je najviše u Istri

Čak 48 posto ispitanika navelo je da je njihova financijska situacija takva da jedva sastavljaju kraj s krajem. Najviše takvih je iz Slavonije i sjeverne Hrvatske, a najmanje iz Zagreba. No, u Zagrebu je najviše onih koji moraju smanjivati potrošnju.

Prema istraživanju, da bi preživjelo zadužuje se 21 posto građana.

Da će u idućih godinu dana stanje u Hrvatskoj biti još lošije smatra 62 posto ispitanika – najviše pesimista ima u Istri s Primorjem te Lici, a najmanje u Zagrebu s okolicom.

Hrvatska u 'banani' - gospodarstvo ponovno uronilo u recesiju

Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine, koja će pokazati da je gospodarstvo, ponajviše zbog pada investicija i negativnog vanjskog okruženja, ponovno uronilo u recesiju.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine palo 2,1 posto. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 1,5 do 3 posto.

Pokažu li se procjene točne, bio bi to najveći pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto.

To bi isto tako značilo da je gospodarstvo, nakon rasta u drugom i trećem lanjskom tromjesečju, ponovno utonulo u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom, s obzirom da je u posljednjem lanjskom tromjesečju BDP oslabio 0,4 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. godine. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Pad BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju ponajviše je posljedica daljnjeg pada investicija, već 13 kvartala zaredom, industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti.

„U prvom kvartalu očekujemo pad BDP-a zbog iznimno loših kretanja visokofrekventnih pokazatelja, poput industrijske proizvodnje, koja je u tri mjeseca pala za 6,2 posto, i građevinskih radova, koji su pali za 11,7 posto. Istodobno je robni uvoz zabilježio rast od 4,1 posto, dok je izvoz porastao svega 1,1 posto“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Skroman rast izvoza posljedica je, navode makroekonomisti, slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, zbog čega slabi i tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.

Hrvatskom gospodarstvu ne može pomoći ni domaća potrošnja. Promet u trgovini na malo porastao je u prvom tromjesečju blagih 0,5 posto.

„Potrošnja kućanstava mogla bi biti jedina rashodna kategorija BDP-a s blago pozitivnim stopama rasta na godišnjoj razini. Međutim, njezin rast uvelike je određen učinkom baznog razdoblja s pozitivnim prelijevanjem efekata turizma, ali je opterećen rastućom nezaposlenošću, padom zaposlenosti, smanjenjem raspoloživog dohotka i razduživanjem kućanstava, što potvrđuju i podaci o plasmanima banaka“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.