Radijator:
Podno grijanje:
Evo jedno koristno objašnjenje (koga zanima) sa jednog drugog foruma: 
Učinak radijatora - dio 1
Kapacitet ili toplinski učinak radijatora je stvar s kojom se najviše može izmanipulirati ili prevariti laika, odn. dovesti neupućenog kupca u zabludu o topinskoj kakvoći radijatora kako bi ga se navelo na kupnju. Trgovce zanima prodati što imaju na lageru, a samo rijetki među njima su oni koji žele potrošiti vrijeme na vas i shvatiti što vama zaista treba. A kada imaju gužvu u dućanu, ni takvi se neće s kupcem upuštati u istraživanje što stvarno kupcu treba. Mnoštvo trgovaca jednostavno tome ne pridaju nikakvu važnost ostavljajući na kupcu svu odgovornost i na volju hoće li od sebe napraviti budalu i kupovati naprave za grijanje koje mu ne trebaju ili koje su mu neodgovarajuće.
Na internetskim stranicama Lipovice (vidjeti pod Proračun) možete naći objašnjenje o vrijednosti nazivnih toplinskih učinaka za njihove tipove radijatora, kako se dolazi do toga podatka i u kojim uvjetima se dobiju njihovi deklarirani podaci, te se i sami možete uputiti koliko ti podaci znače u vašem slučaju. Oni navode:
"
Svako ogrijevno tijelo, radijator, odredeno je nazivnim toplinskim ucinom Qn (W) i eksponentom toplinskog ucinka n. Ovi parametri izracunati su iz podataka dobivenih ispitivanjem. Nazivni toplinski ucin odnosi se na bateriju od deset clanaka i slijedece radne parametre:
- temperatura ulaznog medija t(ul)=90°C (na radijatoru)
- temeratura izlaznog medija t(izl)=70°C (na radijatoru)
- temeratura okoline t(o)=20°C (temp. zraka u prostoriji, a ne na vani)
- temperaturna razlika: dt=[(t(ul)+t(izl))/2]-t(o)=60°C (nazivna)
Radi li radijator s nekim drugim vrijednostima temperature polaznog i/ili povratnog voda i u prostoru temperature razlicite od 20°C njegov toplinski ucin bit ce veci ili manji od nazivnog."
Učinak radijatora - dio 2
Primjer je ovo normiranih postupaka za određivanje toplinskog učinka radijatora.
Međutim, instalacije centralnog i/ili etažnog grijanja, koje se izvode u stanovima i obiteljskim kućama, posebice sa plinskim bojlerima, ne rade sa polaznom temperaturom ogrijevne tople vode od 90°C, nego s nekom od oko 75°C. Max temp. ogrijevne tople vode koju mogu producirati današnji kućni (zidni) plinski bojleri je oko 85-87°C, a s kojom bojler ne smije biti opterećen dulje nego samo vrlo kratko vrijeme (svaki drugi uređaj također ne smijete dulje držati na max), pa je zbog zaštite od uništenja bojlera realno računati samo na temp. njegove polazne vode do 80°C.
Temp. povratne tople vode je obično 20°C niža od polazne (a ne 10°C niža), pa ćete umjesto temp. režima 90/70/20°C vi u svojoj kućnoj instalaciji grijanja imati temp. režim 75/55/20°C.
Kad usporedite podatke, umjesto deklarirane tem. razlike dt=60°C koja omogućuje intenzivni prijelaz topline s radijatora na okolni zrak i postizanje po proizvođaču deklariranoga učinka, vi ćete imati samo dt(real)=40°C i neintenzivni prijelaz topline s radijatora na okolinu, odnosno osjetno manje grijanja.
Kad se to proračuna preko formula, u vašim (realnim) uvjetima pogona plinskog bojlera, isti radijator moći će, npr. umjesto deklariranih 129 W/čl. odavati samo 75,5 W/članku, ili samo 58,5% topline koja je za taj radijator nazivna deklarirana. Ovo drastično smanjenje toplinskog učinka radijatora u realnim pogonskim uvjetima rada plinskih bojlera vrijedi za sve vrste radijatora, a ne samo za člankaste (ovdje iz primjera od proizvođača Lipovica). K ovome svemu realnome smanjenju novoga radijatora, učinak radijatora će biti manji još i do 15% od onoga realnoga iznosa ako ga ne ugradite da je slobodan a ne s fizičkim barijerama. I onda još i smanjenje njegovog učinka ako je neodržavan, tj. fizički onečišćen prašinom i prljavštinom, pa u crnim scenarijima možete dobiti samo do približno 20% od deklarirane topline radijatora.
Zaključno, trgovci vam podastiru podatke koje oni dobiju od proizvođača. Međutim, oni nisu obavezni učiti vas da deklarirana snaga radijatora kojega prodaju nema veze sa stvarnim učinkom kojega će radijator moći ostvariti u uvjetima koje će proizvoditi vaša ogrijevna naprava, bojler ili kotao, upravljan preko sobnog termostata ili dodatne automatike. Zato trgovčevi iznosi od 4500 W nekoga radijatora ne vrijede ni približno za vašu kućnu instalaciju. A zato i monterovih 2500 W toplinskog učinka radijatora ne vrijede kad ne znate što je on rekao, jer realno je on možda i pogodio koliko vama treba stvarno topline za grijanje te sobe koju je i naveo, međutim radijator koji će to moći dati je sasvim drugi par rukava a ne radijator koji je kod trgovca deklariran sa 2500 W.
zgrade
...a na vlažno ne ide kreč, ne ide drvo, ne ide ništa.
), ali ni ovi ljudi nisu stanove dobili džaba.
uzassssssss 
iz toplog B1 objekta 
ja do juce nisam mogla ni 19 nagurat a termostat na 30 konstantno bio ,ne brini smanjila sam na 22 ahahha
Treba ima mjeru u svemu 
