Imam nijet napisati nekoliko tekstica na tu temu ... al ispiti pritisli ... do daha junuzenellington wrote:Iskoristi to friško znanje da postaviš koje pitanje, pa da se malo tema učini interesantnom
Kutak za ljubitelje matematike
- atko
- Posts: 6058
- Joined: 06/07/2006 14:51
#426 Re: Kutak za ljubitelje matematike
- B34R
- Posts: 270
- Joined: 17/03/2010 12:01
#427 Re: Kutak za ljubitelje matematike
drugovi i drugarice moze li mi neko uraditi ovaj zadatak bio bih zahvalan : Balon se nalazi tačno iznad puta koji spaja dva sela i čija je dužina
1.5 milja.Bliže selo vidi se iz balona pod uglom od 35 ° a dalje selo
pod uglom od 31 ° . Na kojoj visini se nalazi balon ?
goriiiiii
zemlja !
hvala unaprijedi btw nisam skolarac, ne studiram nista sto ima veze sa matematikom cisto me zanima ishod ovog balona
poz
1.5 milja.Bliže selo vidi se iz balona pod uglom od 35 ° a dalje selo
pod uglom od 31 ° . Na kojoj visini se nalazi balon ?
zemlja !
hvala unaprijedi btw nisam skolarac, ne studiram nista sto ima veze sa matematikom cisto me zanima ishod ovog balona
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#428 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Mrsko mi šarati trigonometriju, pa ti evo ovako rješenje 
http://answers.yahoo.com/question/index ... 354AAlS7aZ
Da je rješenje tačno garantuje ti autor knjige
http://www.aw-bc.com/scp/lial_hornsby_s ... 227638.pdf
http://answers.yahoo.com/question/index ... 354AAlS7aZ
Da je rješenje tačno garantuje ti autor knjige
http://www.aw-bc.com/scp/lial_hornsby_s ... 227638.pdf
Last edited by nellington on 10/05/2010 14:16, edited 1 time in total.
- B34R
- Posts: 270
- Joined: 17/03/2010 12:01
#429 Re: Kutak za ljubitelje matematike
hvala nellington
- atko
- Posts: 6058
- Joined: 06/07/2006 14:51
#430 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Nacrtas slicicu ... dva trokuta znaci koj imaju jednu katetu zajednicku ... to je visina zonaci sa x
imas uglove malo sinusa/kosinusa ... druge dvije katete u zbiru su milja i po ... par jednacina sa par nepoznati
Al problem je sto ljudi nece ni da pokusaju baciti problem na papir
... haj pokusaj pa ce ti svi rado pomoci ...ako necees nece niko dzaba ti takvi su ti matematicari 
imas uglove malo sinusa/kosinusa ... druge dvije katete u zbiru su milja i po ... par jednacina sa par nepoznati
Al problem je sto ljudi nece ni da pokusaju baciti problem na papir
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#431 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Evo, kad atko bude odmarao od obaveza:
*Kojih brojeva ima više: prirodnih, cijelih ili racionalnih? Obrazložiti odgovor.
*Kojih brojeva ima više: realnih brojeva na intervalu (-oo,+oo) ili realnih brojeva na segmentu [0,1]? Obrazložiti odgovor.
*Kojih brojeva ima više: prirodnih, cijelih ili racionalnih? Obrazložiti odgovor.
*Kojih brojeva ima više: realnih brojeva na intervalu (-oo,+oo) ili realnih brojeva na segmentu [0,1]? Obrazložiti odgovor.
- Sunrise00
- Posts: 4484
- Joined: 20/06/2008 22:48
- Location: Tamo gdje i kisa kad pada, nije prosto kisa :)
#432 Re: Kutak za ljubitelje matematike
ima ih beskonacno mnogo u oba intervalanellington wrote:Evo, kad atko bude odmarao od obaveza:
*Kojih brojeva ima više: realnih brojeva na intervalu (-oo,+oo) ili realnih brojeva na segmentu [0,1]? Obrazložiti odgovor.
fulila sam, garant
ili je pitanje bilo samo atku upuceno?
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#433 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Neka, pitanje je upoćeno svekolikom pučanstvu.
Međutim, da li je svaka beskonačnost jednaka?
Međutim, da li je svaka beskonačnost jednaka?
- dr.Gonzo
- Posts: 1543
- Joined: 11/03/2009 17:08
#434 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Kad se samo sjetim... do prije par godina sam znao dokazati teoremu koja kaze da ima vise realnih nego prirodnih brojeva. Sad se sjecam samo da je u dokazu bio neki dobar fazonMeđutim, da li je svaka beskonačnost jednaka?
Evo nesto od mene za vas matematicare:
Jos su mu bolje zezncije koje nisu na racun matematike, recimo ova:
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#435 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Lehrer
A taj "dobri fazon", Kantorov dijagonalni argument je sjajna stvar - primjenjiva na još par dokaza iz ove oblasti [to je kod vas bilo gradivo Matematike 3 - ako sam dobro zapamtio da si antebolonjski RIovac]
- Sunrise00
- Posts: 4484
- Joined: 20/06/2008 22:48
- Location: Tamo gdje i kisa kad pada, nije prosto kisa :)
#436 Re: Kutak za ljubitelje matematike
to vec ne bih znalanellington wrote:Neka, pitanje je upoćeno svekolikom pučanstvu.
Međutim, da li je svaka beskonačnost jednaka?
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#437 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Tako je sasvim prirodno razmišljati... Međutim, priroda i beskonačnost ne idu jedno sa drugim, u to se na teži način uvjerio i Georg Cantor. Priču o Cantoru i svim ludostima beskonačnih skupova ostavljam za večeras, sad samo trailer:Sunrise00 wrote:to vec ne bih znalanellington wrote:Neka, pitanje je upoćeno svekolikom pučanstvu.
Međutim, da li je svaka beskonačnost jednaka?![]()
doduse, u onom gore intervalu ima i negativnih brojeva
k'o 2 beskonacnosti
-Cijelih brojeva ima isto onoliko koliko i prirodnih!
-Racionalnih brojeva ima isto onoliko koliko i cijelih!
-Realnih brojeva ima više
-Realnih brojeva od 0 do 1 ima koliko i od -oo do +oo
-to i još mnogo više u večerašnjoj epizodi: epizode iz života nesretnih matematičara: Georg Cantor
- Sunrise00
- Posts: 4484
- Joined: 20/06/2008 22:48
- Location: Tamo gdje i kisa kad pada, nije prosto kisa :)
#438 Re: Kutak za ljubitelje matematike
nellington wrote:Tako je sasvim prirodno razmišljati... Međutim, priroda i beskonačnost ne idu jedno sa drugim, u to se na teži način uvjerio i Georg Cantor. Priču o Cantoru i svim ludostima beskonačnih skupova ostavljam za večeras, sad samo trailer:Sunrise00 wrote:to vec ne bih znalanellington wrote:Neka, pitanje je upoćeno svekolikom pučanstvu.
Međutim, da li je svaka beskonačnost jednaka?![]()
doduse, u onom gore intervalu ima i negativnih brojeva
k'o 2 beskonacnosti
-Cijelih brojeva ima isto onoliko koliko i prirodnih!
-Racionalnih brojeva ima isto onoliko koliko i cijelih!
-Realnih brojeva ima više
-Realnih brojeva od 0 do 1 ima koliko i od -oo do +oo
-to i još mnogo više u večerašnjoj epizodi: epizode iz života nesretnih matematičara: Georg Cantor
jesam to upravu bila
ja imam jedno laicko pitanje
ako svaki broj podijeljen sa 0 daje beskonacnost, i npr. imamo 2/0=oo, iz toga bi slijedilo da je oo*0=2, a svaki broj pomnozen s nulom bi trebao davati 0?
cekam veceras ovu epizodu
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#439 Re: Kutak za ljubitelje matematike
oo*0 je neodređen oblik, a 2/0 nije tehnički beskonačno, nego je granični proces (limes) 2/x, x->0 beskonačno.
A nadam se da ću stići završiti sve svoje obaveze prije obećane epizode 
Vidjeti: http://en.wikipedia.org/wiki/Division_by_zero i http://en.wikipedia.org/wiki/Indeterminate_form .
Vidjeti: http://en.wikipedia.org/wiki/Division_by_zero i http://en.wikipedia.org/wiki/Indeterminate_form .
- Sunrise00
- Posts: 4484
- Joined: 20/06/2008 22:48
- Location: Tamo gdje i kisa kad pada, nije prosto kisa :)
#440 Re: Kutak za ljubitelje matematike
ovo mi je malo komplikovanonellington wrote:oo*0 je neodređen oblik, a 2/0 nije tehnički beskonačno, nego je granični proces (limes) 2/x, x->0 beskonačno.A nadam se da ću stići završiti sve svoje obaveze prije obećane epizode
Vidjeti: http://en.wikipedia.org/wiki/Division_by_zero i http://en.wikipedia.org/wiki/Indeterminate_form .
salim se, jasnije mi je sad, hvala
- dr.Gonzo
- Posts: 1543
- Joined: 11/03/2009 17:08
#441 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Jest, jest, to je taj dokaztaj "dobri fazon", Kantorov dijagonalni argument je sjajna stvar - primjenjiva na još par dokaza iz ove oblasti [to je kod vas bilo gradivo Matematike 3 - ako sam dobro zapamtio da si antebolonjski RIovac]![]()
Ove ostale matematike su kod nas na RI-u bile prdimahovina...
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#442 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Da, zaboravih koji je bio obim Mat 1 tada 
Kao što obećah, počinje priča o beskonačnosti, zdravom razumu i sirotom Georgu Cantoru.

Prvi skup sa kojim se bilo ko od nas susretne u životu jeste skup prirodnih brojeva, N={1,2,3,...}. Prirodnim brojevima su se bavili i drevni narodi, brojeći stvari oko sebe i razvijajući matematičke zakonitosti. Kako je u ljudskoj prirodi dijeliti stvari, nastadoše u to staro doba i razlomci - racionalni brojevi... Pitagorejci otkriše da postoje pozitivni brojevi koji nisu ni cijeli ni razlomljeni - iracionalni brojevi. Na prelomu vijekova nastadoše i negativni, pa i kompleksni brojevi.
Za sljedeću priču su nam bitni prirodni (N), cijeli (Z), racionalni (Q), algebarski (Q sa crticom iznad) i realni brojevi (R). Dodatno pojašnjenje: algebarski brojevi jesu oni koji mogu predstavljati rješenje polinomne jednačine konačnog stepena sa racionalnim (ili ekvivalentno: cjelobrojnim) koeficijentima.
Poznato nam je da je N podskup Z, Z podskup Q, Q podskup Q sa crticom, a Q sa crticom podskup R. Kako npr Z sadrži još brojeva osim onih iz N, logično je zaključiti da je broj elemenata u Z veći od broja elemenata u N, analogno zaključujemo i za Q, Q sa crticom i R, redom. Međutim, da li je to tako?
Negdje u mojim prethodnim postovima našao se pojam kardinalnog broja - koji u slučaju konačnih skupova predstavlja broj elemenata tog skupa. Nazovimo tako kardinalni broj skupa N sa alef nula
- jasno, radi se o beskonačnom broju. Nadalje, zaključimo da između dva skupa koji imaju isti broj elemenata možemo uspostaviti bijekciju: preslikavanje u kom svakom elementu skupa A odgovara tačno jedan element iz B i obratno, svakom elementu iz B odgovara tačno jedan iz A. Prema takvoj definiciji ekvipotencije (jednakosti kardinalnih brojeva skupova), neki skup ima kardinalni broj alef nula ako postoji bijektivno preslikavanje tog skupa u skup N. Skupove ekvipotentne skupu N nazovimo prebrojivim.
Uvedimo ovakvo preslikavanje u skupu Z:
f(n)=2n ako je n>=0, f(n)=1-2n ako je n<0. Time smo preslikali cijeli skup Z u cijeli skup N, i to bijektivno, pa je kardinalni broj skupa Z isti kao za skup N, odnosno alef nula. A neko bi rekao da cijelih brojeva ima duplo više od prirodnih! Znači, imamo skup koji ima jednak broj elemenata kao njegov beskonačni podskup!
Sad u priču ulazi Cantor. 1873, Cantor je kao 28godišnjak objavio rad u kom dokazuje da je Q prebrojiv skup. Znači, ne samo da cijelih brojeva ima koliko i prirodnih, nego i racionalnih ima koliko i prirodnih!
Dokaz Cantorove tvrdnje je sljedeći: poredajmo parove prirodnih brojeva na sljedeći način: 1/1 2/1 1/2 3/1 2/2 1/3 4/1 3/2 2/3 1/4 5/1 4/2 3/3 2/4 1/5 … Kako je ovo prebrojiv skup, a u njemu će se pojaviti svi racionalni brojevi, to je skup racionalni brojeva prebrojiv.
Prethodnim dokazom je pokazano da je Dekartov proizvod prebrojivih skupova prebrojiv (naime, Q odgovara proizvodu NxN, jer je racionalan broj moguće uslovno gledati kao uređen par prirodnih brojeva). Kako je skup Q sa crticom iznad proizvod Q^n, to je i on prebrojiv na osnovu prethodne konstatacije.
Šta je sa skupom R, i zašto je Cantor tako nesretan slučaj matematike? Odogovor u sljedećem postu...
Kao što obećah, počinje priča o beskonačnosti, zdravom razumu i sirotom Georgu Cantoru.

Prvi skup sa kojim se bilo ko od nas susretne u životu jeste skup prirodnih brojeva, N={1,2,3,...}. Prirodnim brojevima su se bavili i drevni narodi, brojeći stvari oko sebe i razvijajući matematičke zakonitosti. Kako je u ljudskoj prirodi dijeliti stvari, nastadoše u to staro doba i razlomci - racionalni brojevi... Pitagorejci otkriše da postoje pozitivni brojevi koji nisu ni cijeli ni razlomljeni - iracionalni brojevi. Na prelomu vijekova nastadoše i negativni, pa i kompleksni brojevi.
Za sljedeću priču su nam bitni prirodni (N), cijeli (Z), racionalni (Q), algebarski (Q sa crticom iznad) i realni brojevi (R). Dodatno pojašnjenje: algebarski brojevi jesu oni koji mogu predstavljati rješenje polinomne jednačine konačnog stepena sa racionalnim (ili ekvivalentno: cjelobrojnim) koeficijentima.
Poznato nam je da je N podskup Z, Z podskup Q, Q podskup Q sa crticom, a Q sa crticom podskup R. Kako npr Z sadrži još brojeva osim onih iz N, logično je zaključiti da je broj elemenata u Z veći od broja elemenata u N, analogno zaključujemo i za Q, Q sa crticom i R, redom. Međutim, da li je to tako?
Negdje u mojim prethodnim postovima našao se pojam kardinalnog broja - koji u slučaju konačnih skupova predstavlja broj elemenata tog skupa. Nazovimo tako kardinalni broj skupa N sa alef nula
- jasno, radi se o beskonačnom broju. Nadalje, zaključimo da između dva skupa koji imaju isti broj elemenata možemo uspostaviti bijekciju: preslikavanje u kom svakom elementu skupa A odgovara tačno jedan element iz B i obratno, svakom elementu iz B odgovara tačno jedan iz A. Prema takvoj definiciji ekvipotencije (jednakosti kardinalnih brojeva skupova), neki skup ima kardinalni broj alef nula ako postoji bijektivno preslikavanje tog skupa u skup N. Skupove ekvipotentne skupu N nazovimo prebrojivim.Uvedimo ovakvo preslikavanje u skupu Z:
f(n)=2n ako je n>=0, f(n)=1-2n ako je n<0. Time smo preslikali cijeli skup Z u cijeli skup N, i to bijektivno, pa je kardinalni broj skupa Z isti kao za skup N, odnosno alef nula. A neko bi rekao da cijelih brojeva ima duplo više od prirodnih! Znači, imamo skup koji ima jednak broj elemenata kao njegov beskonačni podskup!
Sad u priču ulazi Cantor. 1873, Cantor je kao 28godišnjak objavio rad u kom dokazuje da je Q prebrojiv skup. Znači, ne samo da cijelih brojeva ima koliko i prirodnih, nego i racionalnih ima koliko i prirodnih!
Dokaz Cantorove tvrdnje je sljedeći: poredajmo parove prirodnih brojeva na sljedeći način: 1/1 2/1 1/2 3/1 2/2 1/3 4/1 3/2 2/3 1/4 5/1 4/2 3/3 2/4 1/5 … Kako je ovo prebrojiv skup, a u njemu će se pojaviti svi racionalni brojevi, to je skup racionalni brojeva prebrojiv.
Prethodnim dokazom je pokazano da je Dekartov proizvod prebrojivih skupova prebrojiv (naime, Q odgovara proizvodu NxN, jer je racionalan broj moguće uslovno gledati kao uređen par prirodnih brojeva). Kako je skup Q sa crticom iznad proizvod Q^n, to je i on prebrojiv na osnovu prethodne konstatacije.
Šta je sa skupom R, i zašto je Cantor tako nesretan slučaj matematike? Odogovor u sljedećem postu...
-
Vjeruj!
- Posts: 777
- Joined: 07/05/2010 20:48
#443 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Cantor je budala, a ne nesretan slucaj.
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#444 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Cantor iste godine kad je dokazao prebrojivost racionalnih i algebarskih brojeva dokazuje i sljedeće: skup R nije prebrojiv!
Dokaz:
Pretpostavimo da je moguće napisati sve realne brojeve iz intervala (0, 1) u listi (tada bi ti brojevi bili prebrojivi, jer je skup N može napisati u formi beskonačne liste):
0.a1a2a3a4a5...
0.b1b2b3b4b5...
0.c1c2c3c4c5...
0.d1d2d3d4d5...
...
i definirajmo broj x = x1x2x3x4... tako da x1 različito od a1 (ili 9), x2 različito od b2 (ili 9), x3 različito od c3 (ili 9), i td.
tada decimalni tazvoj x ne završava ponavljanjem devetki i razlikuje se od n-tog člana liste na n-tom decimalnom mjestu, pa se razlikuje od svih elemenata liste - dakle, predstavlja element intervala (0,1) koji nije na listi - samim tim pravljenje liste nije moguće!
Dakle, skup realnih brojeva nema kardinalnost alef nula, nego neku drugu - označenu sa c (kontinuum).
Ovim smo pokazali da postoje bar dvije "vrste beskonačnosti".
S ovim Cantor nije imao problema. Međutim, dva pitanja su ga počela mučiti:
1877, Cantor otkriva da je moguće načiniti bijekciju između segmenta [0,1] i cijelog skupa R (forumašima ostavljam za vježbu da nađu takav primjer, nije teško). Dakle, brojeva na ovom segmentu ima koliko u cijelom skupu R! Cantor piše Dedekindu: “Ich sehe es, aber ich glaube es nicht!” (Vidim to, ali ne vjerujem!).
Cantor je imao problema sa depresijom, ovo je samo pojačalo napade depresije.
Iste godine, još jedno pitanje počinje proganjati Cantora: hipoteza o kontinuumu: da li je R prvi veći skup od skupa N - odnosno, postoji li kardinalni broj između alef nula i c? Može se pokazati da je prvi veći kardinalni broj od alef nula (nazovimo ga alef jedan) onaj koji predstavlja kardinalni broj partitivnog skupa (vidjeti neki od mojih prethodnih postova za definiciju partitivnog skupa) skupa N, odnosno 2^alef0. Dakle, hipoteza pita - da li je 2^alef0=c?
Cantor je jednog dana mislio da je dokazao da je hipoteza tačna - sutradan je otkrio grešku. Sljedeći dan je mislio da je dokazao da hipoteza nije tačna - sutradan je opet našao grešku. Napadi depresije su bili sve jači.
Ova hipoteza je postala prvi Hilbertov problem sa čuvenog spiska aktuelnih problema matematike 1900., da bi se otkrilo da je ista neodlučiva u aktuelnoj ZF/ZFC (Zermelo-Fraenkel, sa i bez slavnog aksioma izbora o kom ćemo drugom prilikom) teoriji skupova - tj, ne može se ni dokazati ni opovrgnuti. Kad već spomenusmo ZF - baš je Cantor krajem XIX vijeka otkrio jedan od prvih paradoksa u ovoj teoriji!
Toliko zasad, ako imate pitanja, želja za sljedeće emisije, recite
@ciki: de mortuis nil nisi bonum.
Dokaz:
Pretpostavimo da je moguće napisati sve realne brojeve iz intervala (0, 1) u listi (tada bi ti brojevi bili prebrojivi, jer je skup N može napisati u formi beskonačne liste):
0.a1a2a3a4a5...
0.b1b2b3b4b5...
0.c1c2c3c4c5...
0.d1d2d3d4d5...
...
i definirajmo broj x = x1x2x3x4... tako da x1 različito od a1 (ili 9), x2 različito od b2 (ili 9), x3 različito od c3 (ili 9), i td.
tada decimalni tazvoj x ne završava ponavljanjem devetki i razlikuje se od n-tog člana liste na n-tom decimalnom mjestu, pa se razlikuje od svih elemenata liste - dakle, predstavlja element intervala (0,1) koji nije na listi - samim tim pravljenje liste nije moguće!
Dakle, skup realnih brojeva nema kardinalnost alef nula, nego neku drugu - označenu sa c (kontinuum).
Ovim smo pokazali da postoje bar dvije "vrste beskonačnosti".
S ovim Cantor nije imao problema. Međutim, dva pitanja su ga počela mučiti:
1877, Cantor otkriva da je moguće načiniti bijekciju između segmenta [0,1] i cijelog skupa R (forumašima ostavljam za vježbu da nađu takav primjer, nije teško). Dakle, brojeva na ovom segmentu ima koliko u cijelom skupu R! Cantor piše Dedekindu: “Ich sehe es, aber ich glaube es nicht!” (Vidim to, ali ne vjerujem!).
Cantor je imao problema sa depresijom, ovo je samo pojačalo napade depresije.
Iste godine, još jedno pitanje počinje proganjati Cantora: hipoteza o kontinuumu: da li je R prvi veći skup od skupa N - odnosno, postoji li kardinalni broj između alef nula i c? Može se pokazati da je prvi veći kardinalni broj od alef nula (nazovimo ga alef jedan) onaj koji predstavlja kardinalni broj partitivnog skupa (vidjeti neki od mojih prethodnih postova za definiciju partitivnog skupa) skupa N, odnosno 2^alef0. Dakle, hipoteza pita - da li je 2^alef0=c?
Cantor je jednog dana mislio da je dokazao da je hipoteza tačna - sutradan je otkrio grešku. Sljedeći dan je mislio da je dokazao da hipoteza nije tačna - sutradan je opet našao grešku. Napadi depresije su bili sve jači.
Ova hipoteza je postala prvi Hilbertov problem sa čuvenog spiska aktuelnih problema matematike 1900., da bi se otkrilo da je ista neodlučiva u aktuelnoj ZF/ZFC (Zermelo-Fraenkel, sa i bez slavnog aksioma izbora o kom ćemo drugom prilikom) teoriji skupova - tj, ne može se ni dokazati ni opovrgnuti. Kad već spomenusmo ZF - baš je Cantor krajem XIX vijeka otkrio jedan od prvih paradoksa u ovoj teoriji!
Toliko zasad, ako imate pitanja, želja za sljedeće emisije, recite
@ciki: de mortuis nil nisi bonum.
-
Vjeruj!
- Posts: 777
- Joined: 07/05/2010 20:48
#445 Re: Kutak za ljubitelje matematike
U pravu si, nisam se dobro izrazio, bio je budala za vrijeme zivota.
Reci i to ovim mladim zaljubljenicima u nauku, da je covjek odlijepio pokusavajuci dokazati da je c=alef1.
Reci i to ovim mladim zaljubljenicima u nauku, da je covjek odlijepio pokusavajuci dokazati da je c=alef1.
- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#446 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Istina, to nisam istaknuo u gore navedenom... Ali Cantoru je dohakala i depresija, smrt sina, i td... Evo nešto za one koji ne vole da čitaju:Vjeruj! wrote:U pravu si, nisam se dobro izrazio, bio je budala za vrijeme zivota.
Reci i to ovim mladim zaljubljenicima u nauku, da je covjek odlijepio pokusavajuci dokazati da je c=alef1.
- Kenan-Safvet
- Posts: 126
- Joined: 05/12/2006 21:39
#447 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Super ti je ova "emisija", samo da jos dodam, da Cantorov paradoks nije paradoks u ZFC sistemu, nego u naivnoj teoriji skupova, tj. u nasem intuitivnom poimanju prirode skupova.nellington wrote: Kad već spomenusmo ZF - baš je Cantor krajem XIX vijeka otkrio jedan od prvih paradoksa u ovoj teoriji!
ZFC, koliko je zasad poznato, nema kontradiktornosti inace, jel, ne bi bio aktuelan. Naravno, zahvaljujuci Goedelu, znamo da se konzistentnost ZFC ne moze dokazati unutar ZFC jer bi to znacilo da je ZFC u stvari nekonzistentan.
- Sunrise00
- Posts: 4484
- Joined: 20/06/2008 22:48
- Location: Tamo gdje i kisa kad pada, nije prosto kisa :)
#448 Re: Kutak za ljubitelje matematike
hebiga, vracam se ovdje za koju godinu, mozda mi tada bude jasnije

- nellington
- Posts: 10761
- Joined: 11/03/2008 13:32
- Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.
#449 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Dobro si, znao sam da mi nešto zvuči pogrešnoKenan-Safvet wrote:Super ti je ova "emisija", samo da jos dodam, da Cantorov paradoks nije paradoks u ZFC sistemu, nego u naivnoj teoriji skupova, tj. u nasem intuitivnom poimanju prirode skupova.nellington wrote: Kad već spomenusmo ZF - baš je Cantor krajem XIX vijeka otkrio jedan od prvih paradoksa u ovoj teoriji!
ZFC, koliko je zasad poznato, nema kontradiktornosti inace, jel, ne bi bio aktuelan. Naravno, zahvaljujuci Goedelu, znamo da se konzistentnost ZFC ne moze dokazati unutar ZFC jer bi to znacilo da je ZFC u stvari nekonzistentan.
-
Vjeruj!
- Posts: 777
- Joined: 07/05/2010 20:48
#450 Re: Kutak za ljubitelje matematike
Jok, teorija skupova nije nikom jasna i vjerovatn nece nkad ni biti.Sunrise00 wrote:hebiga, vracam se ovdje za koju godinu, mozda mi tada bude jasnije![]()
Vidis jadnog cantora, zato pamet u glavu i bavi se lijepim stvarima kao sto su sminkanje i fudbal.
