BH vojna industrija i naoruzanje

[Drvosjeca iz Dejcica]

evo ti snimka pada pa sam procijeni:

http://www.youtube.com/watch?v=kVYDmZ2o ... detailpage

Šteta...ali vjerujem da će US nekom donacijom nadoknaditi ovaj helikopet. Čudan zvuk od 1:59, vjerovatno zakazala repna elisa.

[155_mm]

Priče o diskriminaciji potaknula je kćerka Ljubićevog prijatelja

Subota, 18 Veljača 2012 11:56

SARAJEVO - Božo Ljubić, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH, službeno je zatražio od nadležnih institucija, prije svega federalnih, da istraže slučaj devet radnika hrvatske i srpske nacionalnosti zaposlenih u tvornici namjenske industrije “Igman” iz Konjica. On kaže da mu je tih devet radnika uputilo pismo, odnosno peticiju u kojoj tvrde da su diskriminirani i to na nacionalnoj osnovi.
Reagiralo ministarstvo

Džahid Muratbegović, direktor “Igmana”, jučer nam je kazao kako za sada ne želi ništa komentirati. Dodao je da su problemi s devetero radnika počeli prije mjesec-dva, ali da se njemu osobno nitko nije obratio “pogotovo zbog teških optužbi za diskriminaciju na nacionalnoj osnovi”.
- Ne znam koji su radnici potpisali peticiju. Mogu samo reći da mislim da znam odakle su sve priče počele. Naime, kćerka osobnog prijatelja Bože Ljubića naša je zaposlenica i tvrdim da ona uživa ista prava i obveze kao svi ostali zaposlenici. Bila bi velika sramota za “Igman” da se dopušta da netko diskriminira radnike na nacionalnoj osnovi ili da su im povrijeđena njihova prava, kaže Muratbegović. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj jučer nam je potvrdio da je dobio zahtjev Bože Ljubića za preispitivanjem slučaja devetoro radnika u “Igmanu”.
- Ministarstvo je odmah reagiralo i, pored ostalog, zatražilo od rukovodstva “Igmana” i podatke o broju zaposlenika i nacionalnoj zastupljenosti i sve je to proslijeđeno gospodinu Ljubiću, kazao nam je ministar Trhulj.

Obavijestiti Tužiteljstvo

Trhulj kaže kako se iz cjelokupne dokumentacije koju su im dostavili iz “Igmana” jasno vidi da nema opravdane osnove za optužbe i da se sve radi na potpuno transparentan način.
- Ministarstvo se ne može miješati u rad gospodarskih društava i poduzimati mjere, ali ako se uistinu pokaže da je netko diskriminiran na nacionalnoj osnovi ili se položaj radnika zloporabljuje na bilo koji način, kao što smo nedavno imali slučaj u Banovićima, mora obavijestiti nadležno tužiteljstvo, kazao nam je ministar Trhulj.
Božo Ljubić najavio je prekjučer za govornicom Zastupničkog doma Parlamenta BiH da će se obratiti i Ministarstvu obrane BiH povodom cijelog slučaja. Marina Pendeš, zamjenica ministra, jučer nam je rekla do Ministarstva još uvijek nije stiglo nikakva Ljubićeva informacija ili zahtjev.
- Ja nisam upućena u cijeli taj slučaj tako da se o njemu ne mogu očitovati, kaže Pendeš.

Piše: A. Grabovac

[155_mm]

EKONOMIJA 19.02.2012. | PIŠE: Jakub SALKIĆ

POBJEDA-SPORT NAKON ODLUKE VLADE FBIH

Nijemci razmišljaju o odustajanju

Umarex zabrinut zbog odluke Vlade da dokumentacija ostane u državnom vlasništvu jer za to ne postoji nikakav pravni osnov

Nominalna vrijednost 76 posto dionica Pobjede-sport 1,5 miliona KM

Njemačka kompanije Umarex namjerava preuzeti 76 posto dionica goraždanske Pobejde-sport, međutim, u ovoj njemačkoj kompaniji već su zabrinuti i postoji mogućnost odustajanja od preuzimanja većinskog paketa vlasništva u goraždanskoj firmi.

Naime, Vlada Federacije BiH dopustila je Umarexu kupovinu udjela većeg od 49 posto u Pobjedi-sport uz uslov da dokumentacija ostane u državnom vlasništvu. Prema našim zakonima, strane firme ukoliko žele kupiti udio u firmi iz namjenske industrije veći od 49 posto moraju imati odobrenje od Vlade FBiH bez obzira da li je riječ o državnoj ili privatnoj kompaniji čije dionice se kupuju.

Stanovi

Kako nam je pojasnio direktor Pobjede-sport Mirsad Klapuh, Nijemci su zabrinuti zbog odluke Vlade da dokumentacija ostane u državnom vlasništvu jer za to ne postoji nikakav pravni osnov, dokumentacija je kao i sva ostala imovina Pobjede u privatnom vlasništvu. Kada je raspisan tender za privatizaciju, iz bilnsa su samo stanovi izuzeti, ništa više.
"To je pokušaj otuđivanja privatne imovine. Ako se Vlada ogluši o naš zahtjev da ukine tu odluku, Umarex će vjerovatno odustati. Mi ovih dana spremamo žalbu Vladi sa dokazima je dokumentacija privatna, a ne državna imovina", kazao je Klapuh.
Nominalna vrijednost dionica, 76 posto koliko Umarex namjerava kupiti od dosadašnjih vlasnika, iznosi oko 1,5 miliona KM, a kolka je trenutno tržišna vrijednost, direktor Pobjede-sport nam nije mogao kazati.

U Vladi PBK-a smatraju da je odluka federalne Vade dovela u pitanje sudbinu Pobejde-sport.

Hitan sastanak

Ministar za privredu u Vladi BPK-a Goražde Demir Imamović zbog toga je uputio premijeru Vlade Federacije, ministru energije, rudarstva i industrije i direktoru Federalne direkcije za namjensku industriju pismo za zahtjevom za hitan sastanak.
Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde podržala je zaključak Sindikalne organizacije Pobjede-sport i putem resornog ministra za privredu zatražila od Vlade Federacije da se ovaj sastanak održi što prije moguće, s ciljem izmjene i dopune sporne odluke, kao i rješenja novonostale teške situacije za privredno društvo Pobjeda-sport iz Goražda.

zna li ko kako je ovo pitanje rijeseno u drugim tvornicama namjenske industrije. mislim dali je dokumentacija (znanje o proizvodnji oruzja i municije) u vlasnistvu tih drustava ili drzavna.

[liberty02]

pitanje?
da li bosna proizvodi pistolje`?
hvala unaprijed!

[gilbert]

Samo plasljivce zvanicno a ima nesto kucne radinosti .

[155_mm]

pitanje?
da li bosna proizvodi pistolje`?
hvala unaprijed!

jedino POBJEDA-SPORT proizvodi startne pistolje i municiju 9 mm za normalne pistolje. firma UMAREX ima u svom sastavu firmu WALTHER koja proizvodi pistolje i vojne puske. ako bi doslo do preuzimanja mozda bi bilo moguce da se i u gorazdu proizvode neke puske i pistolji slabije kvalitete za africko, azijsko ili cak domace trziste.

[155_mm]

TEME / Ekonomija i nauka







Ekonomija i nauka

Trgovina oružjem i dalje cvjeta


Svijet se naoružava. Prodaja oružja u svijetu je u proteklih pet godina znatno porasla. Samo Sirija je kupovinu oružja povećala za skoro 600 posto. BiH je prodala oružje u vrijednosti od 119 miliona dolara.


Obim prodaje oružja u svijetu je u periodu od 2007. do 2011. godine bio za 24% veći od onog koji je zabilježen u periodu od 2002. do 2006. godine. Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira SIPRI u svom najnovijem izvještaju prenosi da je ovaj porast rezultat prije svega povećane potražnje u Aziji. Težište izvještaja je na uvozu oružja. Pet najvećih svjetskih uvoznika oružja su azijske zemlje: Indija (10% ukupnog uvoza u svijetu), Južna Koreja (6%), Pakistan (5%), Kina (5%) i Singapur (4%). Na Aziju i Okeaniju otpada 44 odsto globalnog uvoza oružja, slijede Evropa (19%), Srednji istok (17%), Amerika (11%) i Afrika (9%).



Vojnici Al-Shabab milicije u Mogadišu

Kina je u periodu od 2002. do 2006. bila najveći svjetski uvoznik oružja, ali je danas na četvrtom mjestu po uvozu, što se objašnjava porastom proizvodnje domaćeg oružja, pri čemu se ta zemlja penje na listi izvoznika oružja. Prema statistikama za 2010. i 2011. godinu, Kina je na petom mjestu u svijetu po izvozu.

Rusija naoružava Siriju

Sirija je tokom posljednjih pet godina povećala kupovinu oružja za 580 odsto u poređenju sa periodom prije 2007. godine. Najveći dio oružja ona kupuje od Rusije: 72%, zatim od Belorusije (17%) i Irana (9%). SIPRI prenosi da takozvano „Arapsko proljeće“ nije imalo efekta na isporuke oružja regionu i pored činjenice da su i Bahrein, Tunis i Egipat i dalje bez problema kupovali oružje koje je upotrijebljeno u borbi protiv opozicije. Tako je, na primjer, Egipat dobio oružje velikog kalibra, između ostalog i 45 američkih tenkova tipa M-1A1. Protiv tamošnjih demonstranata su, kako prenosi SIPRI, prošle godine djelovala i oklopna vozila proizvedena po njemačkoj licenci.




Naoružanje Irana i Sirije

“I zemlje u kojima se može zamisliti izbijanje „Arapskog proljeća“, još uvijek se snabdijevaju oružjem”, kaže Piter Vezeman, stručnjak SIPRI za Bliski istok, i ukazuje na Alžir i Saudijsku Arabiju. Alžir, između ostalog, kupuje oružje i od Njemačke. Saudijska Arabija je čak dala 29 milijardi dolara za 84 nova i 70 modernizovanih aviona iz SAD. Izvještajem SIPRI nije obuhvaćena moguća prodaja više od 200 njemačkih tenkova tipa „Leopard 2“ Saudijskoj Arabiji. Riječ je o dilu koji je odobrio Njemački Savjet za bezbijednost – vladino tijelo koje tajno zasjeda – i koji je prošle godine izazvao žestoke diskusije u ovdašnjoj javnosti.

Prodaja oružja kao signal podrške kupcu

Njemačka je treći izvoznik oružja u svijetu. U ovoj zemlji se kontrola izvoza sprovodi nešto strožije nego u drugim evropskim zemljama. Mark Bromli, stručnjak SIPRI, kaže da je Njemačka naravno mnogo opreznija jer posebno vodi računa o bezbijednosti Izraela, tako da je jedno od važnih pitanja za ovu državu da li će prodato oružje moći da ugrozi Izrael ili ne”.




Njemački tenk "Leopard 2"

Posmatrači tu vide i motiv za moguću prodaju njemačkih tenkova Saudijskoj Arabiji – ona bi mogla da zastraši Iran koji je neprijateljski nastrojen prema Izraelu. No, bez obzira na to protiv koga će oružje biti upotrijebljeno, isporuka nedemokratskim režimima je principijelno problematična, smatra Peter Vezeman, jer: “svaka prodaja oružja nekoj zemlji može biti shvaćena kao signal podrške kupcu. Ako prodate oružje diktatoru, on će sigurno vjerovati da ste OK s njim.”

Prema podacima SIPRI, u 2010. i 2011. godini najveći svjetski izvoznik oružja su bile Sjedinjene Američke Države – sa zarađenih 18 milijardi i 95 miliona dolara; na drugom mjestu je Rusija (13,7 mlrd), na trećem Njemačka (3,6 mlrd), na četvrtom Francuska (3,29 mlrd,) na petom Kina (2,69 mlrd). Bosna i Hercegovina je prodala oružje u vrijednosti od 119 miliona, a Srbija – 34 miliona dolara, Crna Gora – 14 miliona.

Autor: Saša Bojić / sipri.org

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

http://www.dw.de/dw/article/0,,15817382,00.html

u ovom clanku stoji da je bosna izvezla oruzja 119 mio. $ a srbija tek 34 u istom vremenskom periodu. nekako se ove cifre nikako ne uklapaju u informacije koje kruze u domacim medijima. srbi pominju uvijek neke cifre u stotinama miliona. i sad dodju njemci i to sve skrse na 34 miliona. a i djetici nagurase na 14 milioncica. malo cudna procijena jer ipak da bosna izvozi 3 puta vise oruzja nego srbija je malo cudno.

[r_faruk]

kada kaze "oruzje" jel misli i na municiju?

[155_mm]

kada kaze "oruzje" jel misli i na municiju?

posto jedno bez drugoga nemogu vjerovatno se misli i na municiju. pogotovo ovaj podatak za bosnu govori da se radi i o municiji. jer municija (i dijelovi za municiju) iznose vjerovatno preko 80% cijelokupnog izvoza bosne.

[155_mm]

Federacija napreduje u izvozu
Fazlagić: Bh. namjenska industrija treba jači državni marketing
Namjenskoj industriji BiH neophodan je jači državni marketing. Iako se u posljednje vrijeme stanje u ovoj industriji nešto popravlja, taj tempo nije dovoljan, rekao je Zijad Fazlagić, predsjednik Grupacije namjenske industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Zijad Fazlagić (Foto: Davorin Sekulić/Sarajevo-x.com)
On je danas na sjednici odbora te grupacije u Sarajevu kazao da bi bh. namjenska industrija, uz podršku državnog marketinga, morala imati nastup i u državama koje su ranije bili njeni konzumenti., dodavši kako su te zemlje, uglavnom, iz reda Pokreta nesvrstanih.

"Kada je riječ o izvozu, posebno se u FBiH bilježi napredak i u ovom momentu dvije do tri fabrike imaju punu zaposlenost za nekoliko narednih godina. To su Igman, fabrika u Bugojnu, a u naznakama su Pretis i Zrak, međutim, imamo još nekih fabrika za koje bi bilo jako značajno da se aktiviraju, posebno u oblasti naoružanja, kao što su BNT, Tehnički remontni zavod Hadžići, Zrak, zatim u RS-u Rudi Čajavec, Fabrika motora na Palama i još neke, ali to bez osmišljenog državnog marketinga veoma teško ide", rekao je Fazlagić.

Dodao je da se u posljednje vrijeme ponovno pojavljuju i neke države gdje je BiH bila dominantan izvoznik proizvoda namjenske industrije, spomenuvši tu, prije svega, Indoneziju, uz napomenu da je doprinos tome dalo Ministarstvo vanjskih poslova.

Prošle godine je izvoz namjenske industrije bio nešto manji od 50 miliona KM, što je, kako ističe Fazlagić, nedovoljno, ako se uzme u obzir činjenica da je 1988. godine izvoz iz BiH bio oko 2,4 milijarde, a da je u namjenskoj industriji bilo uposleno deset puta više ljudi nego sad.

Namjenska industrija BiH i u ovom momentu, po Fazlagićevim riječima, izvozi u 30-ak država, a najzastupljeniji proizvodi u izvozu su pješadijska i artiljerijska municija.
Fazlagić je, kao i ostali članovi odbora Grupacije namjenske industrije BiH, pozdravio donošenje desetogodišnje strategije razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH koju je predložila Vlada, prvenstveno što namjenska industrija tu strategiju uopće nije ni imala.

Njom se računa da namjenska industrija u Federaciji BiH postane pokretač razvoja i rasta privrede uz čuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta.

Tako se predviđa povećanje izvoza sa sadašnjih četrdeset i nešto, na 100 miliona KM godišnje do 2018. godine, odnosno 200 miliona KM do 2022. godine, uz ravnopravno učešće društava iz te oblasti.

http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/f ... /120321120

[155_mm]

Vijesti iz BiH
BiH prošle godine izvezla oružja i vojne opreme vrijedne 44,48 miliona KM
BiH je prošle godine izvezla oružja i vojne opreme vrijedne 44,48 miliona KM, što je za 50 posto više u odnosu na 2010. godinu, rekao je direktor sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Zdravko Marinković.
Foto: IlustracijaPozivajući se na podatake iz Uprave za indirektno oporezivanje, Marković je naveo da je prošle godine u BiH uvezeno oružja i vojne opreme u vrijednosti 3,55 miliona KM, dok je 2010. godine uvezeno oružje i vojna oprema vrijednosti 6,1 miliona KM.

"Vidljiv je trend rasta izvoza i pada uvoza, što je pokazatelj kojim trebamo biti zadovoljni", rekao je Marinković za današnje "Nezavisne novine" dodajući da će danas u prostorijama Komore biti održana redovna sjednica grupacije namjenske industrije pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Prema podacima starijeg istražitelja Međunarodnog instuta za istraživanje mira iz Stokholma Marka Brumlija, koji se bavi praćenjem trgovine oružjem, BiH je prošle godine bila na 29. mjestu po izvozu naoružanja u svijetu, a 50. u periodu od 2002. do 2011. godine.

Brumli navodi da je, prema podacima instituta u kom radi, BiH najveći dio izvoza naoružanja prošle godine ostvarila prodajom 60 polovnih i remontovanih haubica 122 milimetra Avganistanu, uz asistenciju i pomoć američke vlade, kako bi se opremila avganistanska vojska.

Prema njegovim riječima, riječ je o izvozu vrijednom 22 miliona dolara, napominjući da to ne znači da je stvarno toliko plaćeno za te topove, nego da se radi o procjeni vrijednosti oružja.

List navodi da je poslednji zvanični dokument koji se bavi izvozom i uvozom naoružanja u i iz BiH, onaj koji se bavi izdatim dozvolama, a koji je Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH razmatrala u oktobru prošle godine, te da je zanimljivo da parlament još nema podatke o realizovanom izvozu iz 2009. godine, iako je već 2012. godina, i iako se radi o starim podacima.

Taj dokument o realizovanom prometu oružja iz 2008. godine, pokazuje da je BiH te godine izveza oružje vrijednosti 24,22 miliona u 34 zemlje.

Vojni analitičar Gostimir Popović smatra da ni danas ne postoji garancija da nema ilegalnog izvoza oružja.

"Svi dokumenti i oficijelne komisije koji se time bave nepotpunu dokumentaciju dobijaju sa zakažnjenjem od dve do tri godine", rekao je on i dodao da je veliki šamar BiH bila tvrdnja Rusije da je BiH prodavala oružje Gruziji, te da sve navode o ilegalnoj trgovini treba istražiti kako bi se pomoglo industriji.

http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/b ... /120321020

[155_mm]

Subota, 24. mart/ožujak 2012, 12:41 CET
Bosna i Hercegovina
Mirna Sadiković
Bh. namjenska industrija bilježi milionske gubitke



Iako su čelnici BiH u više navrata govorili da je namjenska industrija BiH jedna od profitabilnih grana industrije, malo toga je učinjeno da se poveća proizvodnja, uposle novi ljudi i olakša izvoz. Mnogim preduzećima su blokirani računi, administracija usporava izvozne procedure, radnici rade za male pare, a zastarjelu tehnologiju niko i ne pomišlja obnoviti. Dok su čelnici BiH opredijeljeni da pomognu povećanje proizvodnje samo na riječima, zemlje u susjedstvu preuzimaju tržišta od bh. firmi.

Grupacija namjenske industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH uputila je nekoliko inicijativa resornim ministarstvima u cilju rješavanja problema u ovoj grani industrije.

Zijad Fazlagić, predsjednik asocijacije namjenske industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kaže kako firme nastoje osigurati izlazak na strana tržišta, ali bez pomoći nadležnih, umjesto otvaranja novih radnih mjesta, bilježe se milionski gubici. U posljednjih godinu dana situacija je malo bolja kaže Fazlagić, ali ozbiljne strategije povećanja proizvodnje i izvoza još uvijek nema.

„U ovom momentu dvije do tri fabrike imaju punu zaposlenost za nekoliko narednih godina, što nismo imali u prethodnom periodu. Međutim, imamo još nekih fabrika za koje bi jako značajno bilo da se zaposle u oblasti posebno proizvodnje naoružanja, prije svega BMT, Tehnički remontni zavod Hadžići, Zrak, zatim fabrike u RS - Fabrika motora, Fabrika specijalnih transmisija, Rudi Čajevec, ali to bez osmišljenog državnog marketinga vrlo teško ide“, navodi Fazlagić.

Prošle godine izvoz je bio oko 50 miliona eura, ali to je nedovoljno, kaže Fazlagić, ukoliko se zna da je izvoz iz BiH prije rata iznosio gotovo 2,5 milijarde, a 10 puta više radnika bilo je uposleno u namjenskoj industriji nego danas.

Unis promex izvozio je svoje proizvode u više od 70 zemalja. Danas je situacija znatno drugačija, kaže Jasenko Maglajlija, direktor firme Unis promex.

„Situacija je malo zabrinjavajuća, a potencijali veliki. Namjenska industrija je jedna od malobrojnih privrednih grana gdje mi možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu. Iako imamo zastarjelu tehnologiju, ipak kvalitet i znanje koje posjedujemo, a isto tako i reference veoma dobro su primljeni kod naših kupaca“, navodi on.

Problematični dugi rokovi za izvozne dozvole

Jedna od smetnji povećanju izvoza je i duga procedura dobijanja izvoznih dozvola, kažu uposlenici namjenske industrije za koju je u BiH potrebno 90 dana. Srbija je nedavno smanjila tu proceduru na 30 dana i time privukla i neke kupce bh. proizvoda.

„Trebalo bi da skratimo vrijeme izdavanja izvoznih dozvola sa 90 na 30 dana, jer nam kupci već, ako kasnimo, prijete penalima i ja imam jedan spor, a drugo je, već traže drugog dobavljača, a ja ne mogu da dobijem izvoznu dozvolu“, objašnjava Jusuf Hubijer iz goraždanske firme Unis Ginex.

​​
S druge strane još nije definisano kako najbolje iskoristiti viškove naoružanja. Jedan dio je planiran za uništavanje, ali ono što bi se moglo iskoristiti planirano je da se proda kao sirovina, a ne gotov proizvod, objašnjava Zijad Fazlagić.

„Mi praktično tražimo samo jedno - da fabrike kroz prodaju tih viškova budu zaposlene, jer ako se desi da mi naoružanje i vojnu opremu, te viškove prodamo na način kako se planira, dakle da se prodaju u stanju kakvom jeste, to je isto kako kada biste iz šume prodali balvan neoplemnjen negdje drugo. To naoružanje koje se tako proda nekoj državi će zaposliti njihovu namjensku industriju. Mi tražimo da tim tenderom, tim zahtjevom za ponudu našeg Ministarstva odbrane bude kupac obavezan da naoružanje i vojnu opremu u ovoj zemlji dovede u ispravno stanje i da time zaposlimo kapacitete. Time bismo zaposlili od Zraka do fabrike na Palama, do Remontnog zavoda, do BMT-a, dakle imali bismo punu zaposlenost bar dvije godine“, ocjenjuje Fazlagić.

Uz malo volje nadležnih situacija bi se mogla znatno promijeniti, kaže Husein Hasibović iz sarajevskog Zraka.

„Trebala bi biti bolja koordinacija sa Ministarstvom odbrane u vezi sa viškovima naoružanja i vojne opreme, i malo veća podrška pristupu da li je to razvojnim bankama ili nekim drugim koje bi mogle finansijski da prate ugovore koji se sada potpisuju. Da ne govorim o nekim starim blokiranim računima i starim problemima, to svi rješavamo samonicijativno, kako se ko snađe. Ali mislim da su nam trenutno najveći problemi pristup razvojnim bankama i skraćenja pribavljanja dozvola za izvoz“, ističe Hasibović.

Federalni parlament nedavno je usvojio Strategiju razvoja namjenske industrije, prema kojoj bi se prihod od ove industrijske grane trebao povećati za dva do tri puta.

http://www.slobodnaevropa.org/content/b ... 23119.html

[155_mm]

evo i malo nesto za poslusati o trenutnoj situaciji u bosanskoj namjenskoj industriji:

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/1882 ... a-24032012

[Opetja033]

TURSKA CE POMOCI RAZVOJ NAMJENSKE INDUSTRIJE

S pomoćnikom ministra ze energiju Republiku Turske, kako je kazao, održan je sastanak na kojem je upoznat o aktivnostima koje poduzima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u pogledu donošenja seta zakona iz oblasti energije

Erdal Trhulj: Mogućnost za prave investicije

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj danas je, po povratku iz Turske, gdje je boravio s delegacijom BiH na 15. evroazijskom ekonomskom forumu, izjavio Feni da je s tamošnjim zvaničnicima razgovarao o saradnji BiH, odnosno Federacije BiH i Turske u oblasti energije i industrije, a posebno namjenske industrije te da je bilo i konkretnih dogovora.

S pomoćnikom ministra ze energiju Republiku Turske, kako je kazao, održan je sastanak na kojem je upoznat o aktivnostima koje poduzima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u pogledu donošenja seta zakona iz oblasti energije.

"Tu su zakoni o električnoj energiji, o obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti, nafti, naftnim derivatima, istraživanju gasa i nafte, o gasu i krovni zakon o energiji i naš cilj je da svi do kraja godine stupe na snagu, i mislim da smo tu na dobrom putu. Neki od tih zakona će već idućeg mjeseca stupiti na snagu i to otvara mogućnost za prave investicije. Cilj je da se određeni projekti koje mogu realizirati bh. elektroprivrede izdvoje i da se realiziraju putem elektroprivreda, a one projekte koje u narednih 10-ak godina ne mogu realizirati elektroprivrede da se realiziraju putem stranih investicija i tu smo ih upoznali o određenim, konkretnim projektima, a pogotovo o kapacitetima kojima raspolažemo.

Tu je 2.500 MW u termoelektranama, 2.400 novih MW u hidroelektranama, zatim značajni kapaciteti u vjetroelektranama i do 3.000 MW te kapaciteti vjetrotroelektrana", kazao je ministar Trhulj.

Istaknuo je da Turska pokazuje veliko interesovanje za ulaganje u energetski sektor BiH te da je dogovoreno da u narednih mjesec dana pri turskom ministarstvu energije bude formirana grupa koja će doći u BiH i zajednički s predstavnicima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije sagledti mogućnosti i stvarne potencijale u BiH, a kasnije se prijaviti i na objavljene javne međunarodne tendere.

Trhulj je istaknuo i da je zajednio s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem imao značajan sastanak s podsekretarom u Ministarstvu odbrane Republike Turske koji je zadužen za namjensku industriju.

"Turska trenutno ima jednu od najznačajnijih vojnih industrija u Evropi i imaju više od 12,5 milijardi eura izvoza pa nam je želja da uz pomoć Ministarstva odbrane Turske ponovo razvijamo našu namjensku industriju, a oni žele da nam tu pomognu kako kroz otvaranje tržišta na kojima oni plasiraju svoje proizvode, tako i kroz razvoj novih tehnologija u bh. fabrikama", rekao je Trhulj.

Pojasnio je da će već tokom dana poslati neke osnovne informacije na osnovu kojih će turska strana napraviti određenu analizu te dodao da će za mjesec do dva ponovno biti održan sastanak dviju strana da bi se utvrdile mogućnosti unapređenja saradnje.

Naglasio je da je u Turskoj imao sastanak i s predstavnicima 15-ak kompanija iz različitih industrijskih grana i da je istaknuo da BiH posjeduje veliki broj praznih fabrika i koje će u procesu male privatizacije ići u prodaju.

Istaknuto je i da BiH ima obučene ljude u raznim firmama, ali da je svježi kapital ono što fali u mnogim firmamam da bi proizvodnja bila pokrenuta.

"Imao sam jedan sastanak s predstavnicima 15-ak velikih kompanija i oni su zaista iskazali spremnost da ih informiramo kada bude došlo do male privatizacije da bi mogli učestvovati na tenderima. Dogovorili smo i da jednom turskom časopisu koji se prodaje u 100 hiljada primjeraka i koji praktično kupuje toliki broj kompanija, a koji prezentira sve šta se događa u industrijskim granama u Turskoj, pošaljemo sve naše objave i one će biti besplatno plasirane", kazao je Trhulj.

Evroazijski ekonomski forum održan je u Istanbulu i Izmiru od 10. do 13. aprila, a delegacija BiH boravila je tamo u organizaciji Marmara fondacije, koja je organizator i pokrovitelj Foruma.

http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/tu ... industrije

[155_mm]

a i jasenko m. kaze da je optimista u vezi sa bosanskom industrijom oruzja i municije:



naravno sve pod uslovom da se ima nekakva strategija za taj sektor.



napokon da su skontali da je bitno imati strategiju
no bolje ikad nego nikad.

[155_mm]

21. 04. 2012. | 08:20

BNT-Tvornica mašina i hidraulike, Zrak i Pretis idu u dokapitalizaciju


Agencija za privatizaciju FBiH pokrenula je proceduru izbora profesionalne konsultantske kuće za provedbu postupka dokapitalizacije tri privredna društva namjenske industrije sa sjedištem u Federaciji BiH. Radi se o preduzećima BNT -Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik, Zrak Sarajevo i Pretis Vogošća.

Kako nam je potvrdio pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju Fikret Talić, konsultantske usluge će obuhvatati izradu potrebnih procedura za dokapitalizaciju, izradu prospekta, te u saradnji sa upravama ovih kompanija, pripremu potrebne odluke i drugih akta koja se odnose na sprovođenje procedure dokapitalizacije.

Izabrani konsultant imat će obavezu nadgledati i pružiti pomoć u cjelokupnom procesu povećanja osnovnog kapitala i emisije dionica putem zatvorene ponude.

Podsjećamo, Vlada FBiH na sjednici održanoj 01.12.2011. godine, s ciljem dokapitalizacije privrednih društava namjenske industrije sa sjedištem u Federaciji BiH, donijela je Zaključak kojim je zadužila Agenciju da, u saradnji sa Federalnom direkcijom za namjensku industriju, izvrši izbor konsultanta za provedbu postupka dokapitalizacije privrednih društava namjenske industrije u FBiH.

"Dokapitalizacija državnog kapitala će se vršiti za iznos sredstava usaglašenih između privrednih društava sa Fondom PIO/MIO po utvrđenoj proceduri i usklađenim spiskovima radnika za uvezivanje staža a na osnovu odluka Vlade FBiH za iznos dodijeljenih novčanih sredstava iz iračkog duga", kazao je Talić.

On je potvrdio da će se dokapitalizacija vršiti i za iznos pokretne i nepokretne imovine (zemljište i objekti) u privrednim društvima "Pretis" d.d. Vogošća, "Binas" d.d. Bugojno, "Zrak" d.d. Sarajevo i "Igman" d.d. Konjic koja nije bila predmetom privatizacije jer nije bila evidentirana u početnim bilansima. U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, bit će omogućeno i ostalim dioničarima da shodno svom vlasničkom učešću izvrše dokapitalizaciju.

U Agenciji za privatizaciju su nam potvrdili da će nakon ovog, biti objavljeni javni pozivi za dokapitalizaciju i za preostala preduzeća iz namjenske industrije: "Binas" d.d. Bugojno, "Tehnički remontni zavod" d.d Hadžići, "Pretis" d.o.o. Vogošća, "Igman" d.d. Konjic, PS "Vitezit" d.o.o. Vitez i "Ginex" d.o.o. Goražde.

N.V.

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/564178

[155_mm]

jos jedan prilog o BiH namjenskoj industrji. kako se prica (mada se mnogo vise prica nego radi) da na red za stabilizaciju dolaze i tvornice koje se bave proizvodnjom i remontom naoruzanja.

http://blip.tv/prime-time/namjenska-ind ... za-6037839

[155_mm]

EKONOMIJA

03.05.2012. | PIŠE: Darko OMERAGIĆ

NAKON SAJMA VOJNE INDUSTRIJE U KUALA LUMPURU

Namjenskoj industriji otvorena vrata Malezije

Pretisu oproštena garancija od 1,3 miliona američkih dolara • Kompanija UNIS Group predvodila osam bh. fabrika iz namjenske industrije • Sastanak ministra Erdala Trhulja sa ministrom odbrane Malezije Ahmadom Zahidom Hamidijem


Pretis: Dokapitalizacija u vrijednosti od 30 miliona KM

Kompanija UNIS Group je na nedavno održanom sajmu vojne industrije u Kuala Lumpuru (Malezija) predvodila osam bh. fabrika iz namjenske industrije koje su se zajednički predstavile na štandu na kojem je bio grb Bosne i Hercegovine.

Na sajmu u Maleziji bio je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj koji nam je nakon povratka iz ove daleke zemlje rekao da je BiH tržište Malezije vrlo interesantno jer je jedno od osnova plasmana naših firmi poput Pretisa i Binasa. Unatoč tome, tržište Malezije je za BiH bilo zatvoreno četiri godine jer su pojedinci iz naše zemlje bukvalno prevarili svoje malezijske partnere sa ugovorom o Pretisu. Upravo je sređivanje odnosa između FBiH i Malezije bio jedan od razloga što je Trhulj otišao na sajam.

Riješeni nesporazumi

"Tada smo dobili avans od 1,3 miliona američkih dolara, dali bankovnu garanciju, a roba nikad nije bila isporučena, pa je ugovor na kraju raskinut. Ministar odbrane Malezije Ahmad Zahid Hamidi, koliko mi je poznato i ranije je imao zahtjeve od bivšeg premijera FBiH Mustafe Mujezinovića i bivšeg ministra Vahida Heće, ali nije želio nikoga da primi. Bio sam uporan u zadnjih šest mjeseci i uspio sam izdejstvovati da mene i mog savjetnika primi na protokolarni sastanak koji je trebao trajati pet minuta. Ipak, naš sastanak je trajao 40-ak minuta i na kojem smo, čini mi se, riješili sve nesporazume. Bila je potrebna samo jedna riječ, izvinjenje, za sve ono što je napravljeno u ranijem načinu poslovanja. Maleziji smo se zahvalili na pomoći u ratu, poslije rata, na investicijama koje su pokretali u BiH, a koje njima nisu donijele nikakvu dobit. Posebno smo se izvinili za Pretis i oni su nam oprostili garanciju od 1,3 miliona američkih dolara", kaže Trhulj.

Ministar Trhulj nam je rekao da je poruka malezijskog ministra odbrane bila da se ministru odbrane BiH Muhamedu Ibrahimoviću prenese da je Malezija za našu zemlju i dalje otvorena u finansiranju školovanja oficira i da se tržište te zemlje ponovo otvara za nas.

"Naša namjenska industrija sada ima tržište u 30-ak zemalja. Naš štand je relativno mali kada se pogledaju štandovi Turske ili Italije. Turska, primjerice, ima tržište od 12,5 milijardi eura, a mi od 30 miliona eura. To se ne može porediti, ali je naše kataloge uzelo više od stotinu posjetilaca. Razgovarali smo sa predstavnicima Indonezije, Australije, Filipina, Turske... Nas karakteriše kvalitetan proizvod. UNIS Ginex smo sačuvali i pozitivno posluje, otvorio je 60 radnih mjesta prošle godine, Igman smo stavili na noge i danas ta kompanija ima pet puta veću proizvodnju nego prije dvije godine. Ta firma je zaposlila više od 300 ljudi prošle godine i danas ima gotovo 700 uposlenih.

Danas Igman ima ugovorenog posla da će svake godine u naredne tri zapošljavati po stotinu ljudi.

Naš cilj u Igmanu je otvaranje druge smjene i više od hiljadu zaposlenih. Također, cilj nam je da se osposobe Pretis, Binas, BNT i Vitezit. Zrak radi pomalo i pregrmio je neke teške stvari", kaže ministar Trhulj.

Internet stranica UNIS-Group:

http://unisgroup.ba/

ova sramota sa malezijom je nista prema sramoti koju smo prije nekoliko godina imali sa pakistanom. isto u vezi sa pretisom. sta je sve pregrmila namjenska industrija (tvornice i radnici) zbog nesposobnog, pokvarenog i neodgovornog rukovodstva (kako u politici tako i u samim tvornicama) to je za ne povjerovati.

pakistanci da su htijeli mogli su pretis zatvoriti. ogromna trzista u arapskim i muslimanskim zemljama a mi nismo u mogucnosti da im prodamo nego mora srbija da to radi umjesto nas. a na ovom primjeru sa malezijom vidimo zasto je to tako.

[andromeda101]

Radi pisljivih 1,3 miliona dolara, tako srozati ugled komanije(a) iz industrijske grane koja je od vitalnog znacaja za BiH, je za dozivotne robije minimum.

To je ono sta sam ja prije rekao, bolje objesiti ili streljati ovog rukovodioca nego da izgine 5000 ili 1000 boraca u slucaju rata zbog toga sto nismo imali tu kompaniju da proizvodi neophodna sredstva kad i ako zatreba.

Bolje ubiti jednog pa nek sluzi za primjer nego izgubiti 5 ili 10 hiljada ljudskih zivota.

[155_mm]

Evo jos jedne opasnosti po namjensku industriju BiH:

Vatra ugrozila objekte namjenske industrije Igman

Unatoč šestodnevnoj borbi s vatrenom stihijom, požar se približio industrijskoj zoni, a uz angažiranje oružanih snaga BiH očekuje se i dolazak zračnih snaga iz Hrvatske.



Zbog velikog požara iznad Konjica koji se šesti dan širi prema industrijskoj zoni i objektima namjenske industrije Igman, Općinski stožer Civilne zaštite proglasio je stanje prirodne nesreće.

U gašenju požara osim vatrogasaca, radnika poduzeća Šumarstvo Prenj i građana pet dana sudjelukje i helikopter Oružanih snaga BiH. Jutros se očekuje dolazak dva kanadera iz Hrvatske i dva heliktotera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koji će vodu zahvaćati iz Jablaničkog jezera. Zbog toga je izdana zapovjed kako se tri dana zabranjuje svako okupljanje oko Jablaničkog jezera od Konjica do Ribičkog mosta (ribarenje, plovljenje, kupanje i dr.).

6.5.2012.
Poslovniportal.ba

Nazalost svake godine vidimo da su helikopterske jedinice prijeko potrebne OS BiH ne samo u ratu nego i u miru. za bosanski teren su helikopterske jedinice koje omogucuju brzo prebacivanje specijalnih jedinica po tesko prohodnom bosanskom terenu jedan od fakotora koju mogu prevagnuti u velikom broju slucajeva.
vidjeli smo koliki znacaj imaju helikopterske jedinice tokom prosle zime a za ljeti vec i znamo. helikopteri su bosni prijeko potrebni ali nazalost ni zanjih nema novca kao ni za ostale stvari.

[155_mm]

EKONOMIJA 21.05.2012. | PIŠE: FENA

KONFERENCIJA O NAMJENSKOJ INDUSTRIJI U SARAJEVU

Trhulj: Izvoz namjenske industrije uvećan za 50 posto

U velikom broju fabrika radnicima uvezan radni staž, a radi se na tome da se pitanje zdravstvenog osiguranja sistemski riješi

Rezultati postignuti u proteklih godinu dana pokazuju da su poduzete adekvatne mjere na saniranju stanja u namjenskoj industriji - izjavio je danas federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj na konferenciji o namjenskoj industriji u Sarajevu.

Na drugoj Konferenciji o statusu, trenutnom stanju i mjerama za unapređenje namjenske industrije, koju je organizirao Sindikat metalaca BiH, analizirano je izvršenje zaključaka s prve konferencije održane prije godinu dana.

Tada je, po riječima ministra Trhulja, konstatovano da je namjenska industrija u minusu negdje oko 140 miliona KM, a praktično osim Ginexa u svim fabrikama bilo je teško stanje, radnici su dugo godina bili bez plaća i neuvezanog radnog staža, a nivo poslova je bio u opadanju.

„Međutim, rezultati u 2011., posebno u drugom polugodištu, pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50 posto. Ugovori koji su potpisani u 2011. i koji se sada realizuju daju novih 50 posto povećanja izvoza, tako da u prve dvije godine očekujemo 100 postotno povećanje izvoza namjenske industrije", istakao je Trhulj.

Dodao je da je u velikom broju fabrika radnicima uvezan radni staž, a radi se na tome da se pitanje zdravstvenog osiguranja sistemski riješi.

„Vladi smo proslijedili i zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava gdje bi pitanje dugova po osnovu zdravstvenog osiguranja bilo trajno riješeno", istakao je Trhulj.

„Izvoz namjenske industrije u prva tri mjeseca ove godine je bio 6,2 miliona eura, dakle gotovo 12,5 miliona KM i ako imate u vidu da je za isti period prošle godine, koja je bila 50 posto bolja od 2010., napravljeno nekih 2,5 miliona eura, očito je da je za čak više od 60 posto povećan izvoz u odnosu na prvi kvartal 2011.", kazao je Trhulj.

„Mislim da su to rezultati koje prepoznaju radnici i sindikat, ali još smo daleko od toga da možemo reći da smo u potpunosti riješili stanje u namjenskoj industriji i na tome radimo", dodao je Trhulj.

Dopredsjednik Sindikata metalaca BiH i koordinator za namjensku industriju Federacije BiH Bajro Melez ocijenio je da je stanje u namjenskoj industriji loše, ali nešto bolje u odnosu na prethodnu godinu.

Stanje je, po njegovim riječima, bolje jer je u preduzećima zaključivanjem dobrih ugovora omogućeno zapošljavanje, kao što je to slučaj s preduzećima „Igman" i „Ginex".

„Duplo više radnika radi u odnosu na prošlu godinu, a ohrabruju i ugovori koje su zaključili Igman iz Konjica i Ginex iz Goražda, a uz to pripreme za velike ugovore imaju Pretis i Zrak tako da je namjenska industrija u usponu", dodao je Melez.

Prioriteti sindikata su zapošljavanje i izmirivanje obaveza prema radnicima i u tom smislu konačno rješavanje obaveza po osnovu zdravstvenog osiguranja, kao i da se Razvojna banka stavi u funkciju razvoja preduzeća putem povoljnih kreditnih aranžmana.

„Tražimo da se kompletan državni aparat uključi da bi se omogućilo da namjenska industrija konačno zauzme mjesto koje joj pripada", kazao je Melez.

Predsjednik sindikalne organizacije privrednog društva "Igman" Konjic Senad Bjelevac kazao je da se stanje u Igmanu značajno popravilo u odnosu na situaciju prije dvije godine.

„Radnici su zadovoljni, imamo 330 stalno zaposlenih, a u jednom periodu smo imali i do 700 radnika. Posla imamo do kraja godine, a radi se i na ugovaranju poslova za narednu godinu", istakao je Bjelevac.

Sindikat Igmana je zadovoljan s upravom društva i neke probleme iz ranijeg perioda u vezi sa zdravstvenim osiguranjem i izostalim plaćama, nastoje postepeno riješiti i očekuju da će to biti završeno do kraja godine.

I radnici u Ginexu su, po riječima predsjednika sindikalne organizacije ovog preduzeća Džeme Tire, zadovoljni i imaju dovoljno posla. On je dodao da Ginex zapošljava više od 400 radnika, dobro posluje i izvozi u 34 zemlje.

http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/tr ... a-50-posto

[155_mm]

Konferencija o statusu namjenske industrije


Namjenska industrija je prije rata zapošljavala više od 30.000 osoba. Trenutno u ovoj grani industrije radi svega 3.000 radnika. Nije to jedini pokazatelj da je ova industrija na koljenima. S ciljem rješavanja nagomilanih radničkih problema u preduzećima namjenske industrije, održana je druga po redu konferencija o statusu, trenutnom stanju i mjerama za unapređenje.

Pripremio: Kemal Masnopita

Situacija u Poslovnom sistemu Vitezit iz Viteza veoma je teška. Godinama im je blokiran žiro-račun, a optimalne kapacitete ne mogu maksimalno iskoristiti.

Iskorištenost kapaciteta u prošloj godini je bila oko 27%, što je nedovoljno za normalno funkcionisanje sistema, kazao je Alija Bašić, predstavnik Vitezita.

Za razliku od Vitezita, iz konjičkog Igmana stižu bolje vijesti.

Posla imamo do kraja godine. Radi se na ugovaranju poslova za iduću godinu. Očekivanja su velika. Neke dubioze stižemo riješiti - zaostale plaće i to. Sad i to ide redovno, kaže Senad Bjelovac, predsjednik Sindikatske organizacije Privrednog društva Igman iz Konjica.

Općenito, stanje u namjenskoj industriji je bolje nego prošle godine, ali je i dalje loše.

Zdravstveno osiguranje još nije riješeno u namjenskoj industriji i tu tražimo prioritet, jer nelogično je da u preduzećima u namjenskoj industriji radnici nemaju zdravstvenog osiguranja, kaže Bajro Melez, koordinator za namjensku industriju.

Koliko god teško stanje bilo, radnici namjenske industrije tražit će rješenja dijalogom.

Mislim da rješenja na ulici nisu, rješenje su ondje gdje su nastali problem, a to je u Vladi Federacije BiH, kaže Muhamed Hadžić, predsjednik Sindikata metalaca BiH.
U velikom broju fabrika je uvezan radni staž, tako da je ostalo nepokriveno samo još 10-ak mjeseci. Što se tiče zdravstvenog osiguranja, tu smo tražili neka parcijalna rješenja, kazao je Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.

Izvoz namjenske industrije u prva tri mjeseca ove godine bio je gotovo 12,5 miliona maraka. Dovoljan je to argument, dakle, da se nastave napori za unapređenje ove grane bh. ekonomije.


21.05.2012 19:12

a ovdje i link za jedan kratak TV-Prilog federalne-TV o namjenskoj industriji-

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/2723 ... ona-maraka

[155_mm]

Oporavlja se bh. namjenska industrija

Fabrika municije Igman Konjic

22.05.2012


Stanje u namjenskoj industriji BiH bolje je nego prošle godine. Povećan je broj zaposlenih u ovom sektoru, kao i stopa izvoza, koja u prva tri mjeseca ove godine iznosi više od 60 %.

S druge strane, ostali su stari problemi radnika, a to su dugovanja za plaće i doprinose. Čini se i da su posljedice loše privatizacije došle na stol bh. političarima jer su konačno pokazali bar malo senzibiliteta prema industriji u BiH.

Potpisivanjem ugovora vrijednog 36,5 miliona američkih dolara, Privredno društvo Igman iz Konjica osiguralo je posao za narednih 20 mjeseci, te uz 330 stalno zaposlenih uposlilo još toliko radnika.

Predsjednik sindikalne organizacije privrednog društva Igman iz Konjica Senad Bjelovac kaže kako su sa poslodavcem dogovorili da im tri zaostale plate isplaćuju uz redovne, tako da će do kraja godine dug prema radnicima biti izmiren.

„Neke dubioze koje smo imali stižemo, zaostale plate također, sad to ide sve redovno. Malo je problem zdravstvo, ali radi se i na tome da se i to uveže. Uglavnom, što se tiče poslovanja, mi smo prezadovoljni, kao i sva okolina u Konjicu“, naglašava Bjelovac.



„Rezultati u 2011. godini pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50 posto", kaže federalni ministar Trhulj.
Kompanija za proizvodnju i promet hemikalija, pripalnih i inicirajućih sredstava Unis „GINEX“ iz Goražda trenutno zapošljava 415 radnika. Ginex više od 80% svoje ukupne proizvodnje izvozi u 34 zemalje svijeta. Predsjednik sindikata ove kompanije Džemo Tiro ističe kako su radnici zadovoljni.

„Plate su niske, negdje oko 600 maraka je prosječna plata, ali ipak smo zadovoljni sa svim u firmi. Doprinosi svi su plaćeni“, navodi Tiro.

Rezultati rada pokazuju da su poduzete adekvatne mjere na saniranju stanja u namjenskoj industriji, tvrdi ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

„Rezultati u 2011. godini pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50%. Ugovori koji su potpisani u 2011. i koji se realizuju u 2012. daju novih 50% povećanja izvoza, tako da očekujemo 100% povećanje izvoza namjenske industrije“, kaže Trhulj.

Rješenja su u Vladi

Da se stanje u namjenskoj industriji popravilo u poslijednjih nekoliko mjeseci, potvrđuje i koordinator za namjensku industriju FBiH Bajro Belez.

„Duplo više radnika radi u odnosu na prošlu godinu. To je taj pomak. Imamo dobrih ugovora potpisanih od strane menadžmenta. Sada pripreme za velike ugovore imaju Pretis, Zrak, tako da je u usponu namjenska industrija“, kaže Bajro Belez.

Municija proizvedena u fabrici Igman Konjic

Međutim, Belez napominje kako se još uvijek bore sa starim problemima u ovoj privrednoj grani, kao što je redovna uplata doprinosa: ​​„Zapošljavanje i redovna izmirivanja obaveza prema radnicima, to je broj jedan. Zdravstveno osiguranje još nije riješeno u namjenskoj industriji, i tražimo da se to prioritetno završi i da se konačno stavi tačka na to.“

Nasuprot primjerima iz Konjica i Goražda, u BiH je veći broj firmi iz oblasti namjenske industrije koje loše posluju zbog kriminalne privatizacije. Jedan od primjera je Vitezit iz Viteza, koji je jedina kompanija u regiji koja proizvodi plastični eksploziv, koji je tražen. Zbog neodgovornosti poslodavca Vitezit je u gubitku 34 miliona maraka.

„Svojim nezalaganjem, ne tražeći odgovornost od uprave, direktora, nadzornih odbora da se postupa po zakonskim osnovama firma je dovedena u ovakvu situaciju“, tvrdi predsjednik sindikata ovog nekadašnjeg giganta iz Viteza Franjo Kovač.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj smatra kako Vitezit ima perspektivu, ali ističe da se prvo moraju riješiti nagomilani problemi u ovoj firmi:

„U Vitezitu je objektivno najteže stanje i tu će sigurno biti posla i za finansijsku policiju i za federalnu Upravu policije. Vitezit je nakon dugo godina osigurao jedan posao u inostranstvu vrijedan 1,400.000 eura - i ima perspektivu, ali tek kada nađemo adekvatne ljude da tu firmu vrate da čestito posluje.“

Najveći broj preduzeća metalne industrije u BiH privatizovan je. Dugovanje države prema radnicima iz ove branše, samo po osnovu zdravstvenog osiguranja, iznose 16 miliona maraka. Predsjednik Sindikata metalaca BiH Muhamed Hadžić ističe kako je krajnje vrijeme da se država pozabavi problemima privrede.

„Svi oni koji ne stvaraju dohodak imaju znatno veća prava i primanja u odnosu na one koji ga stvaraju. To je jedno stanje koje definitivno moramo mijenjati. Rješenja su ondje gdje su i nastali problemi, dakle u Vladi FBiH“, zaključuje Muhamed Hadžić.

http://www.slobodnaevropa.org/content/o ... 89313.html

Eh kad bi PRETIS i ZRAK uspijeli da kako se u ovoj vijesti navodi da sklope te "velike ugovore" kao sto je uspijelo IGMANU moglo bi se reci da je opasnost gasenje bosanske odbranbene industrije otklonjena. a toliko puta je bila pred potpunim gasenjem.
a i ovi u igmanu su napokon uspijeli da ponovo pokrenu svoju internet stranicu cak u sasvim novom dizajnu. kako tvrde godisnje mogu proizvesti nekih 50.000.000 metaka 5.56 - 7.9 mm i 5.000.000 12.7 mm. jos kad bi PRETIS mogao da proizvede nekih 500.000 granata godisnje. bila bi to solidna odbranbena industrija za nase potrebe.


http://www.igman.com.ba/

[mihlebulesed]

Oporavlja se bh. namjenska industrija

Fabrika municije Igman Konjic

22.05.2012


Stanje u namjenskoj industriji BiH bolje je nego prošle godine. Povećan je broj zaposlenih u ovom sektoru, kao i stopa izvoza, koja u prva tri mjeseca ove godine iznosi više od 60 %.

S druge strane, ostali su stari problemi radnika, a to su dugovanja za plaće i doprinose. Čini se i da su posljedice loše privatizacije došle na stol bh. političarima jer su konačno pokazali bar malo senzibiliteta prema industriji u BiH.

Potpisivanjem ugovora vrijednog 36,5 miliona američkih dolara, Privredno društvo Igman iz Konjica osiguralo je posao za narednih 20 mjeseci, te uz 330 stalno zaposlenih uposlilo još toliko radnika.

Predsjednik sindikalne organizacije privrednog društva Igman iz Konjica Senad Bjelovac kaže kako su sa poslodavcem dogovorili da im tri zaostale plate isplaćuju uz redovne, tako da će do kraja godine dug prema radnicima biti izmiren.

„Neke dubioze koje smo imali stižemo, zaostale plate također, sad to ide sve redovno. Malo je problem zdravstvo, ali radi se i na tome da se i to uveže. Uglavnom, što se tiče poslovanja, mi smo prezadovoljni, kao i sva okolina u Konjicu“, naglašava Bjelovac.



„Rezultati u 2011. godini pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50 posto", kaže federalni ministar Trhulj.
Kompanija za proizvodnju i promet hemikalija, pripalnih i inicirajućih sredstava Unis „GINEX“ iz Goražda trenutno zapošljava 415 radnika. Ginex više od 80% svoje ukupne proizvodnje izvozi u 34 zemalje svijeta. Predsjednik sindikata ove kompanije Džemo Tiro ističe kako su radnici zadovoljni.

„Plate su niske, negdje oko 600 maraka je prosječna plata, ali ipak smo zadovoljni sa svim u firmi. Doprinosi svi su plaćeni“, navodi Tiro.

Rezultati rada pokazuju da su poduzete adekvatne mjere na saniranju stanja u namjenskoj industriji, tvrdi ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

„Rezultati u 2011. godini pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50%. Ugovori koji su potpisani u 2011. i koji se realizuju u 2012. daju novih 50% povećanja izvoza, tako da očekujemo 100% povećanje izvoza namjenske industrije“, kaže Trhulj.

Rješenja su u Vladi

Da se stanje u namjenskoj industriji popravilo u poslijednjih nekoliko mjeseci, potvrđuje i koordinator za namjensku industriju FBiH Bajro Belez.

„Duplo više radnika radi u odnosu na prošlu godinu. To je taj pomak. Imamo dobrih ugovora potpisanih od strane menadžmenta. Sada pripreme za velike ugovore imaju Pretis, Zrak, tako da je u usponu namjenska industrija“, kaže Bajro Belez.

Municija proizvedena u fabrici Igman Konjic

Međutim, Belez napominje kako se još uvijek bore sa starim problemima u ovoj privrednoj grani, kao što je redovna uplata doprinosa: ​​„Zapošljavanje i redovna izmirivanja obaveza prema radnicima, to je broj jedan. Zdravstveno osiguranje još nije riješeno u namjenskoj industriji, i tražimo da se to prioritetno završi i da se konačno stavi tačka na to.“

Nasuprot primjerima iz Konjica i Goražda, u BiH je veći broj firmi iz oblasti namjenske industrije koje loše posluju zbog kriminalne privatizacije. Jedan od primjera je Vitezit iz Viteza, koji je jedina kompanija u regiji koja proizvodi plastični eksploziv, koji je tražen. Zbog neodgovornosti poslodavca Vitezit je u gubitku 34 miliona maraka.

„Svojim nezalaganjem, ne tražeći odgovornost od uprave, direktora, nadzornih odbora da se postupa po zakonskim osnovama firma je dovedena u ovakvu situaciju“, tvrdi predsjednik sindikata ovog nekadašnjeg giganta iz Viteza Franjo Kovač.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj smatra kako Vitezit ima perspektivu, ali ističe da se prvo moraju riješiti nagomilani problemi u ovoj firmi:

„U Vitezitu je objektivno najteže stanje i tu će sigurno biti posla i za finansijsku policiju i za federalnu Upravu policije. Vitezit je nakon dugo godina osigurao jedan posao u inostranstvu vrijedan 1,400.000 eura - i ima perspektivu, ali tek kada nađemo adekvatne ljude da tu firmu vrate da čestito posluje.“

Najveći broj preduzeća metalne industrije u BiH privatizovan je. Dugovanje države prema radnicima iz ove branše, samo po osnovu zdravstvenog osiguranja, iznose 16 miliona maraka. Predsjednik Sindikata metalaca BiH Muhamed Hadžić ističe kako je krajnje vrijeme da se država pozabavi problemima privrede.

„Svi oni koji ne stvaraju dohodak imaju znatno veća prava i primanja u odnosu na one koji ga stvaraju. To je jedno stanje koje definitivno moramo mijenjati. Rješenja su ondje gdje su i nastali problemi, dakle u Vladi FBiH“, zaključuje Muhamed Hadžić.

http://www.slobodnaevropa.org/content/o ... 89313.html

Eh kad bi PRETIS i ZRAK uspijeli da kako se u ovoj vijesti navodi da sklope te "velike ugovore" kao sto je uspijelo IGMANU moglo bi se reci da je opasnost gasenje bosanske odbranbene industrije otklonjena. a toliko puta je bila pred potpunim gasenjem.
a i ovi u igmanu su napokon uspijeli da ponovo pokrenu svoju internet stranicu cak u sasvim novom dizajnu. kako tvrde godisnje mogu proizvesti nekih 50.000.000 metaka 5.56 - 7.9 mm i 5.000.000 12.7 mm. jos kad bi PRETIS mogao da proizvede nekih 500.000 granata godisnje. bila bi to solidna odbranbena industrija za nase potrebe.


http://www.igman.com.ba/

postoji li mozda negdje neki podatak koliko PRETIS proizvodi godisnje granata ?

[andromeda101]

Oporavlja se bh. namjenska industrija

Fabrika municije Igman Konjic

22.05.2012


Stanje u namjenskoj industriji BiH bolje je nego prošle godine. Povećan je broj zaposlenih u ovom sektoru, kao i stopa izvoza, koja u prva tri mjeseca ove godine iznosi više od 60 %.

S druge strane, ostali su stari problemi radnika, a to su dugovanja za plaće i doprinose. Čini se i da su posljedice loše privatizacije došle na stol bh. političarima jer su konačno pokazali bar malo senzibiliteta prema industriji u BiH.

Potpisivanjem ugovora vrijednog 36,5 miliona američkih dolara, Privredno društvo Igman iz Konjica osiguralo je posao za narednih 20 mjeseci, te uz 330 stalno zaposlenih uposlilo još toliko radnika.

Predsjednik sindikalne organizacije privrednog društva Igman iz Konjica Senad Bjelovac kaže kako su sa poslodavcem dogovorili da im tri zaostale plate isplaćuju uz redovne, tako da će do kraja godine dug prema radnicima biti izmiren.

„Neke dubioze koje smo imali stižemo, zaostale plate također, sad to ide sve redovno. Malo je problem zdravstvo, ali radi se i na tome da se i to uveže. Uglavnom, što se tiče poslovanja, mi smo prezadovoljni, kao i sva okolina u Konjicu“, naglašava Bjelovac.



„Rezultati u 2011. godini pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50 posto", kaže federalni ministar Trhulj.
Kompanija za proizvodnju i promet hemikalija, pripalnih i inicirajućih sredstava Unis „GINEX“ iz Goražda trenutno zapošljava 415 radnika. Ginex više od 80% svoje ukupne proizvodnje izvozi u 34 zemalje svijeta. Predsjednik sindikata ove kompanije Džemo Tiro ističe kako su radnici zadovoljni.

„Plate su niske, negdje oko 600 maraka je prosječna plata, ali ipak smo zadovoljni sa svim u firmi. Doprinosi svi su plaćeni“, navodi Tiro.

Rezultati rada pokazuju da su poduzete adekvatne mjere na saniranju stanja u namjenskoj industriji, tvrdi ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

„Rezultati u 2011. godini pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50%. Ugovori koji su potpisani u 2011. i koji se realizuju u 2012. daju novih 50% povećanja izvoza, tako da očekujemo 100% povećanje izvoza namjenske industrije“, kaže Trhulj.

Rješenja su u Vladi

Da se stanje u namjenskoj industriji popravilo u poslijednjih nekoliko mjeseci, potvrđuje i koordinator za namjensku industriju FBiH Bajro Belez.

„Duplo više radnika radi u odnosu na prošlu godinu. To je taj pomak. Imamo dobrih ugovora potpisanih od strane menadžmenta. Sada pripreme za velike ugovore imaju Pretis, Zrak, tako da je u usponu namjenska industrija“, kaže Bajro Belez.

Municija proizvedena u fabrici Igman Konjic

Međutim, Belez napominje kako se još uvijek bore sa starim problemima u ovoj privrednoj grani, kao što je redovna uplata doprinosa: ​​„Zapošljavanje i redovna izmirivanja obaveza prema radnicima, to je broj jedan. Zdravstveno osiguranje još nije riješeno u namjenskoj industriji, i tražimo da se to prioritetno završi i da se konačno stavi tačka na to.“

Nasuprot primjerima iz Konjica i Goražda, u BiH je veći broj firmi iz oblasti namjenske industrije koje loše posluju zbog kriminalne privatizacije. Jedan od primjera je Vitezit iz Viteza, koji je jedina kompanija u regiji koja proizvodi plastični eksploziv, koji je tražen. Zbog neodgovornosti poslodavca Vitezit je u gubitku 34 miliona maraka.

„Svojim nezalaganjem, ne tražeći odgovornost od uprave, direktora, nadzornih odbora da se postupa po zakonskim osnovama firma je dovedena u ovakvu situaciju“, tvrdi predsjednik sindikata ovog nekadašnjeg giganta iz Viteza Franjo Kovač.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj smatra kako Vitezit ima perspektivu, ali ističe da se prvo moraju riješiti nagomilani problemi u ovoj firmi:

„U Vitezitu je objektivno najteže stanje i tu će sigurno biti posla i za finansijsku policiju i za federalnu Upravu policije. Vitezit je nakon dugo godina osigurao jedan posao u inostranstvu vrijedan 1,400.000 eura - i ima perspektivu, ali tek kada nađemo adekvatne ljude da tu firmu vrate da čestito posluje.“

Najveći broj preduzeća metalne industrije u BiH privatizovan je. Dugovanje države prema radnicima iz ove branše, samo po osnovu zdravstvenog osiguranja, iznose 16 miliona maraka. Predsjednik Sindikata metalaca BiH Muhamed Hadžić ističe kako je krajnje vrijeme da se država pozabavi problemima privrede.

„Svi oni koji ne stvaraju dohodak imaju znatno veća prava i primanja u odnosu na one koji ga stvaraju. To je jedno stanje koje definitivno moramo mijenjati. Rješenja su ondje gdje su i nastali problemi, dakle u Vladi FBiH“, zaključuje Muhamed Hadžić.

http://www.slobodnaevropa.org/content/o ... 89313.html

Eh kad bi PRETIS i ZRAK uspijeli da kako se u ovoj vijesti navodi da sklope te "velike ugovore" kao sto je uspijelo IGMANU moglo bi se reci da je opasnost gasenje bosanske odbranbene industrije otklonjena. a toliko puta je bila pred potpunim gasenjem.
a i ovi u igmanu su napokon uspijeli da ponovo pokrenu svoju internet stranicu cak u sasvim novom dizajnu. kako tvrde godisnje mogu proizvesti nekih 50.000.000 metaka 5.56 - 7.9 mm i 5.000.000 12.7 mm. jos kad bi PRETIS mogao da proizvede nekih 500.000 granata godisnje. bila bi to solidna odbranbena industrija za nase potrebe.


http://www.igman.com.ba/

postoji li mozda negdje neki podatak koliko PRETIS proizvodi godisnje granata ?

Znace se.