na temu, iz Dana...
Evropa i BiH - Dosje Dana: Prokletstvo bosanskog pasoša
Ratku Mladiću više ne treba viza za EU!
smo znali da će doći i taj dan: nije bio petak, ali prošla srijeda jest bila crna: Evropska komisija predložila je od januara naredne godine ukidanje viznog režima za građane zemalja Zapadnog Balkana, odnosno za Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Prijedlog građane Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine i dalje ostavlja podalje od slobodnog putovanja u "zemlje Šengena", odnosno u sve zemlje članice Evropske unije osim Velike Britanije, Irske, Švicarske, Norveške i Islanda. Zvanično objašnjenje Evropske komisije svelo se na tvrdnju da je liberalizacija viznog režima preskočila BiH, Kosovo i Albaniju jer u ovim zemljama nisu u upotrebu uvedeni biometrijski pasoši. Unatoč činjenici da milioni građana Evropske unije još uvijek ne posjeduju tu prokletu putnu ispravu s mikročipom.
Na konferenciji za novinare na kojoj je komesar za proširenje Evropske unije Olli Rehn predstavio novi vizni režim za zemlje Zapadnog Balkana, neko je postavio pitanje: "Znači li to da će Ratko Mladić, koji je još uvijek na slobodi, uživati u slobodnom putovanju u zemlje Evropske unije, bez vize?" Rehn je hladnokrvno odbio novinarski sarkazam - EU, rekao je, ne diskriminira nikoga na Balkanu: "Bosna i Hercegovina je izgubila isuviše vremena na nacionalistički diskurs umjesto da se fokusira na ispunjavanje uslova za uključivanje u evropske integracije."
Daljnja procedura je poznata: prijedlog Evropske komisije mora usvojiti Vijeće Evropske unije nakon konsultacija s Evropskim parlamentom. Iz Bruxellesa za sada stižu jalove nade, najave da bi Evropska komisija mogla razmotriti novi prijedlog sredinom 2010. koji će uključiti i BiH.
Šta (ni)smo uradili No, ostavimo se eurooptimizma - oni s boljim pamćenjem će se sjetiti da je Evropska komisija ne tako davno, prije samo pet godina, najavila "šansu BiH da početkom 2005. počne pregovarati o svom statusu pridružene članice Evropske unije". Naravno, uslov je bio provođenje 44 mjere u 16 prioritetnih oblasti, što je značilo usvajanje tačno 46 zakona i osnivanje ili restrukturiranje 27 državnih i entitetskih institucija. Danas je BiH dalje od željenih integracija nego te 2005., iako je u to vrijeme bila daleko ispred Srbije: prije samo dva mjeseca je Evropska inicijativa za stabilnost (ESI), u svom izvještaju za 2009. godinu, pokazala da BiH nije ispunila nijedan potreban uslov za bezvizni režim s EU. Iako je od tada situacija pomjerena s mrtve tačke, uz neminovne opstrukcije SNSD-ovih, ali općenito i svih zastupnika iz RS-a u Parlamentu BiH, lista preostalih zahtjeva iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima pokazuje da smo tek otprilike na pola (mape) puta ka Šengenu.
Milorad Dodik, premijer i gospodar Republike Srpske dobro zna da mu se ovakva prilika još dugo neće ukazati - u ovom trenutku njegovi ljudi, strateški raspoređeni po ključnim pozicijama (Nikola Špirić na čelu Vijeća ministara, Milorad Živković na čelu Parlamenta BiH...) u stanju su potpuno blokirati državni aparat, na radost Dodika, koji je još prošle godine javno, pred kamerama, predao zahtjev Borisu Tadiću za državljanstvom Srbije. Na primjeru usvajanja seta zakona o kontroli transporta oružja, može se ilustrirati SNSD-ovska matrica: pristajanje na "kompromis" u posljednji čas i jest ispunjenje glavnog cilja - odugovlačenja. Na taj način Dodikovi jurišnici prolaze bez ikakvih sankcija iz Ureda visokog predstavnika, u kojem se Valentin Inzko nervira što mu je Miljacka pod prozorom tako prljava. Nikola Špirić, politički kameleon u (trenutno) dodikovskim bojama, nije "preko privatnog telefona" želio razgovarati s novinarom Dana, uputivši nas na svoju službu za odnose s javnošću koja je, kao i Špirić, opstrukciju dovela do savršenstva. Njegova, pak, stranačka partnerica Dušanka Majkić, zastupnica u Parlamentu BiH, nije se libila očitovati: "Strašan jedan inat unutar Vijeća ministara, naročito u pojedinim ministarstvima, kao što je Ministarstvo sigurnosti, definitivno je odgurnulo BiH od prioriteta za rješavanje pitanja viznog režima. Oni koji optužuju SNSD za kočenje bi bili u pravu kada bi Bošnjaci vodili računa da ne prave stupice za svaki zakon i da ne gledaju način na koji će ukrasti još jednu nadležnost Republike Srpske. Jesu li krivi Srbi koji nisu odustali od onoga što su tražili, ili su krivi Bošnjaci jer nisu htjeli da se dogovore?"
Bivši i sadašnji Šef PDP-a i donedavni Dodikov koalicioni partner misli da je za "sve ovo odgovorna vlast koja nije ispunila svoje obaveze jer su četiri zakona iz Mape puta usvojena kada su ocjene Evropske komisije već bile objelodanjene i kada je bilo prekasno da se bilo šta učini". No, iako je u prethodnom sazivu Vijeća ministara obavljao funkciju Ministra vanjskih poslova, Ivanić se ni najmanje ne osjeća odgovornim: "Smatram da nemam odgovornosti za ovakve rezultate, budući da kada sam ja vršio svoju funkciju, ni za jednu od zemalja nije postojala Mapa puta, pa ni za BiH."
Donedavni državni ministar prometa i komunikacija i lider HDZ-a 1990, Božo Ljubić, također krivi "vlast" (u kojoj je do jučer učestvovao) i također smatra da ne snosi "ni osobno ni objektivno političku odgovornost". Slično razmišlja i Ljubićev kolega iz Vijeća ministara, ministar za ljudska prava i izbjeglice, bivši državni ministar civilnih poslova i potpredsjednik SBiH-a Safet Halilović. No, on, za razliku od Ljubića, ne krivi "vlast" nego "prilike" u našoj zemlji: "Faktički nemamo vladajuću većinu, oni koji imaju zajedničku vlast često upražnjavaju dijametralno suprotne pristupe." Ipak, Halilović prihvata da je "moguće da postoji" dio njegove odgovornosti, kao "dijela kompletnog sistema".
Adnan Terzić, bivši šef Vijeća ministara, sada poredi šta je uradilo Vijeće ministara kojim je on predsjedavao sa Špirićevim sazivom: "U februaru 2005. bili smo prvi na listi. Čak smo krug prije svih ostalih zemalja u regionu završili pregovore oko liberalizacije viza. Mapa puta je instrument koji je Evropska komisija pustila u kasnijoj fazi. Prvo se išlo u liberalizaciju viznog režima i tu smo bili prvi. Međutim, kad su Špirić i njegova vlada preuzeli funkciju, onda su oni izašli s mapom puta za sve zemlje Zapadnog Balkana. Što niko od bh. političara, a pogotovo iz stranaka čije je sjedište u Sarajevu, ne uzme Mapu puta i Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju i ne fokusira se na njega, jer su ga potpisali i ratificirali ljudi koji dolaze iz partije Milorada Dodika. I umjesto da pomognu da se taj ugovor što prije ispuni, njega nema ni na mapi. Nisam čuo ni jednu političku raspravu, ni jednu parlamentarnu raspravu o implementaciji Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, o kojem sad niko ni ne govori." Terzić tvrdi da bošnjački političari nisu prepoznali zamku u koju upadaju, te da su ga u njegovoj SDA "napravili ludim" jer je upozorio da će Srbija prije BiH dobiti bezvizni režim te da je to razlog što se politički predstavnici iz RS-a nikad nisu naročito bunili što su samo bh. Hrvati godinama pošteđeni poniženja i dugačkih redova pred ambasadama.
Pravo na kretanje Opozicionar Jozo Križanović, član SDP-a, kaže da je neispunjavanje uvjeta za liberalizaciju viznog režima zapravo protivdržavni čin, jer je nanesena velika šteta građanima BiH, državi BiH i njenom ugledu. "Žalosna je činjenica da smo jedna mrlja u Evropi. Kao član Parlamentarne skupštine BiH smatram se odgovornim kao dio zakonodavne vlasti, ali se ne osjećam krivim, jer sam uvijek podržavao rješenja koja su vodila ka ukidanju viza."
Reakcije pojedinih političara na preporuku EK-a išle su i toliko daleko da su neki od njih - a riječ je o članovima SDA i SBiH-a - najavili odricanje od diplomatskih pasoša u znak protesta. No, odbacivanja diplomatskih dokumenata najavljena su tek za kraj godine, pa im još nije vjerovati. Brojni aktivisti, s druge strane, poput uglednog njemačkog novinara Ericha Rathfeldera, imali su šta poručiti evropskim krojačima balkanskih sudbina, upravo na temu slobode kretanja, kao fundamentalne slobode iz koje proizilaze sve druge. "Nije li upravo međunarodna zajednica učinila sistem u BiH odveć etnički isključivim i pretvrdim za dogovor? Nije li ista ta međunarodna zajednica nametanjem takvog rigidnog sistema u Dejtonu politiku mjere osudila na propast? Sada ta ista međunarodna zajednica, bolje rečeno EU, zahtijeva od političara u BiH da nađu mjeru i ispune sve do zadnjeg kriterija koje je EU birokracija pred njih postavila?", ogorčeno se u otvorenom pismu njemačkoj kancelarki Angeli Merkel pita Rathfelder.
A šta je s istinski odgovornima za stanje u koje smo dovedeni? Šta s Dimitrisom Kourkoulasom, ambasadorom bh. Delegacije Evropske komisije, koji očigledno svoje pretpostavljene u Bruxellesu nije na vrijeme upoznao s katastrofom parcijalne liberalizacije viznog režima za zemlje Zapadnog Balkana. Iz Kourkoulasove informativne službe dobili smo odgovor, koji u dlaku odražava stav Evropske komisije prema građanima BiH: Poštovani Eldine,
upravo sam dobila odgovor od ambasadora da nažalost neće moći dati intervju danas.
S poštovanjem,
Daniela Micanović
Oxford analytica
Osnažit će radikali
Nalaz relevantne i ugledne Oxford Analytice pokazuje da su strahovi o getoizaciji Bosne i Hercegovine sasma opravdani. Komentar uglednog think-tanka donosimo u nekoliko ključnih tačaka, onako kako su navedeni u analizi EU/Balkans: Commission plans to lift visas for some:
· EU je Srbiji ponudila bezvizni režim kao avansnu nagradu biračima koji su glasali za prozapadnog predsjednika Borisa Tadića. Tako je EU pokazala da je liberalizacija viznog režima manje-više (ako ne i više) političko, a ne tehničko pitanje.
· U Srbiji je još uvijek jako visok nivo korupcije i organiziranog kriminala.
· Bosanski politički "čvor" usporio je usvajanje zakona i Vladinih odluka, što je Komisiji otkrilo nekoliko novih mana bh. uređenja, koje ide naruku opstrukciji procedure izdavanja putnih isprava, ilegalnim migracijama i propusnosti granica.
· Pošto većina bosanskih Hrvata posjeduje hrvatske pasoše, a bosanski Srbi - nakon što je Srbija usred pregovora donijela krajnje kontroverzan zakon - imaju pravo na srbijanski pasoš, vizne restrikcije se sada uglavnom odnose na Bošnjake.
· Većinu odlaganja ili opstrukcija donošenja zakona potrebnih za liberalizaciju viznog režima počinili su predstavnici bosanskih Srba, koji jesu u poziciji da do u beskraj blokiraju proces i da Bošnjake drže za taoce, dok će bh. Srbi slobodno putovati sa srbijanskim pasošima.
· Odobravanjem bezviznog režima Srbiji, EU je ispustila jedan od rijetkih mehanizama kroz koje je mogla utjecati na srbijansko političko vođstvo.
U zaključku analize navodi se da je "uvođenje viza za Bošnjake i Kosovare stvorilo opasan presedan koji bi mogao biti dugoročni faktor nestabilnosti na Balkanu". Preporuka EK šalje poruku da postoje i građani drugog reda, koji će se sigurno okrenuti ka promoviranju radikalizma.
Dino Abazović, Fakultet političkih nauka u Sarajevu
Ok(r)uženi šengenskim režimom
Odluke bešćutne birokratizirane EU dokazuju tvrdnje kako je ipak moguće ne uvažiti relevantne faktore a donijeti odluku koja je, prije svega, diskriminirajuća i ponižavajuća. Pritom je dodatno frustrirajuće sadržano u činjenici da, pored bosanskohercegovačkih političkih vladajućih elita koje prije svih trebaju preuzeti odgovornost za stanje u kojem se nalazi država ok(r)užena šengenskim režimom, ta ista EU preko svojih eksponenata (kako ono bješe drugo ime za OHR!?) svakodnevno suučestvuje u održavanju tog i takvog stanja. Podsjetiti ću na riječi Georgyja Konrada, koji je nakon pada Berlinskog zida izjavio kako ne vjeruje u ideju Evrope sve dok mu treba viza da putuje iz Budimpešte u Beč na jednu noć kako bi slušao operu - neka mi bude dozvoljeno izjaviti da pogotovo ne vjerujem u ideju Evrope sve dok pojedinim građanima Bosne i Hercegovine trebaju vize kako bi se tek slobodno kretali, i ne mogu putovati u EU samo zato što uz pasoš svoje države nemaju još poneki - pa bio to i službeni dokument iz susjednih država!
Miroslav Živanović, Centar za ljudska prava Sarajevo
Podrška snagama podjele BiH
Ono što je mene naročito dojmilo u ovom procesu je pozicija Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, a zatim i same Evropske komisije, koja je potpuno nepotrebno dozvolila da joj se dogodi jedna apsurdna situacija koja ide naruku isključivo snagama podjela u Bosni i Hercegovini. U situaciji kada značajan procenat građana već posjeduje putovnice Republike Hrvatske i slobodno se kreće Evropskom unijom, na pragu smo nove situacije u kojoj će još jedan dio stanovništva, etnički obilježen, naravno, vrlo vjerovatno doći u posjed pasoša Republike Srbije i tako osigurati slobodu kretanja Evropskom unijom. Još uvijek ne želim da vjerujem da je Evropska komisija svjesno i promišljeno napravila ovu sistemsku grešku, mada mi je istovremeno teško povjerovati kako je moguće ne predvidjeti ovakav razvoj događaja i sve njegove moguće posljedice.
Nermina Mujagić, predsjednica Udruženja politologa u BiH
Građani BiH kao roba
Evropa se prema građanima BiH odnosi kao da su roba i tako od nas traži da podliježemo različitim torturama kontrole i pregleda. Pred bilo kojom ambasadom zemlje članice EU u BiH brzo ćete osjetiti šta znači biti roba. Odluka Evropske komisije o izostavljanju BiH iz viznog režima vjerovatno je uspjeh svakom bh. političaru koji želi da BiH drži u getoizaciji. Nažalost, takvih je sve više i više. Ne mogu da vjerujem da naš ministar sigurnosti BiH gosp. Sadović brani Evropu od 'ilegalnih imigracija, organiziranog kriminala i terorizma', i da javno daje puno razumijevanje ovakvoj odluci, pritom se ne pitajući, ni u jednom času, da li je on možda odgovoran za takve ilegalne radnje u BiH. Opće ludilo koje ide na sramotu i evropskim i bh. birokratima, koji zbog odsustva senzibiliteta za osnovna ljudska prava - prije svih slobodu kretanja - čine ovaj prostor doživotno frustriranim.
Mirela Grünther-Đečević, direktorica
Nije samo Evropa kriva
Akcija Fondacije Heinrich Böll polučila je uspjeh kakvom se direktorica sarajevskog ureda Fondacije Mirela Grünther-Đečević nije ni nadala - u prva tri-četiri dana peticiju kojom se osuđuje izostavljanje Bosne i Hercegovine iz preporuke Evropske komisije o ukidanju viza potpisalo je, posredstvom dva internetska portala, preko 100.000 građana BiH. Pismo iz Heinrich Bölla potaklo je i druge medije, kao i internet-aktiviste, na sličnu akciju - diljem BiH i svijeta stotine hiljada građana potpisom prosvjeduju protiv očigledne nepravde.
U otvorenom pismu Fondacije Joséu Manuelu Barrosu, predsjedniku Evropske komisije, Olliju Rehnu, komesaru za proširenje EU, Pierru Mirelu, direktoru Direktorata C Generalne direkcije za proširenje i Dimitrisu Kourkoulasu, šefu Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, navodi se da Evropska komisija svojom preporukom obeshrabruje građane BiH, a ohrabruje "one politike koje već godinama razjedinjavaju BiH i čine sve da je drže što dalje od evropskih vrijednosti i evropske perspektive". "Preporuka Evropske komisije je jedinstvena diskriminacija nad građankama i građanima BiH koji imaju jedno, bosanskohercegovačko državljanstvo", navodi se u pismu. K tome, u pismu se ističe da Evropa ponavlja, samo na drugi način, grešku koju je načinila za vrijeme rata u BiH. Strašno je da skoro tačno na godišnjicu genocida u Srebrenici, 14 godina kasnije, ta ista Evropska unija donosi odluku o daljoj izolaciji Bosne i Hercegovine - zaključak je pisma.
Ipak, direktorica Grünther-Đečević ne misli da je samo Evropska komisija odgovorna za ovakvo poniženje građana BiH: "Ovim pismom nipošto nismo željeli amnestirati bh. političare. Njihova politika i jest ovu zemlju skrenula s puta euroatlantskih integracija. Zato mislim da je na njima čak i veća odgovornost što su građani koji imaju bh. pasoše osuđeni na ovako strašnu diskriminaciju. Oni su blokirali donošenje Zakona o graničnoj kontroli, oni opstruiraju donošenje seta zakona protiv korupcije, koji su također na listi uslova Evropske komisije. Drago mi je da je iz dana u dan sve više političkih snaga u Evropi koje uviđaju strašnu pogrešku Evropske komisije."
U Njemačkoj su Stranka zelenih i SPD odmah podržali opciju uvođenja bezviznog režima za sve balkanske zemlje, no njemačko javno mnijenje nije unisono. Prošle je sedmice Gerhard Spörl u Der Spiegelu komentar započeo konstatacijom da su "Kosovo i BiH vještački konstrukti čija funkcionalnost zavisi od međunarodnih organizacija". Nije mu ni zamjeriti - pedantni Spörl je zabilježio tužni rekord Bosne i Hercegovine: za vrijeme službovanja u BiH visoki predstavnik Valentin Inzko i njegovih šest prethodnika smijenili su nevjerovatnih 600 bh. zvaničnika, uključujući i dva predsjednika! "Bosna i Hercegovina i nije stvarno država, to je konstrukt, monstruoznost, protektorat!", zaključuje Der Spiegel.
Samir Rizvo, šef bh. pregovaračkog tima
Za liberalizaciju viznog režima
DANI: Je li u ovom trenutku prekasno upućivati apele "Evropi" zbog preporuke Evropske komisije, ima li smisla ova iznenadna mobilizacija javnosti?
RIZVO: Ma, nismo zakasnili. Odluka još nije definitivna, o preporuci EK-a tek treba da se izjasne politički organi, prvo Parlament, pa onda i Vijeće EU. Evropska komisija je čitavu stvar vodila na tehničkom nivou, i naravno da ova odluka može da bude izmijenjena ili dopunjena prije nego što bude konačna.
DANI: Koliki je udio odgovornosti naše vlasti u ovoj odluci EK-a? Dozvolite da citiram jednu dnevnu novinu: "Među prvima možemo zahvaliti našem pregovaračkom timu sa Samirom Rizvom na čelu..." Jeste li Vi glavni krivac?
RIZVO: Prije svega, nit' postoji pregovarački tim, nit' postoji šef pregovaračkog tima, nit' smo mi vodili neke pregovore. To je bio postupak u kojem EK postavlja zahtjeve, a na nama je da te standarde ispunimo, te da o tome izvijestimo EK. Dakle, nema tu pregovora.
DANI: Šta Vi onda radite ovdje?
RIZVO: Ništa, nema pregovora. Moja uloga je da predstavljam BiH u razgovorima s Evropskom komisijom, da vodim brigu da se sve aktivnosti obnove i da rukovodim interresornom radnom grupom koja je zadužena da radi na ispunjavanju svih uslova. No, niko ne uzima u obzir pozicije s kojih smo mi krenuli - glavna prepreka je nepostojanje sistema, ustavnog uređenja... u mnogim pitanjima vi nemate samo jedno nadležno ministarstvo. Da ne spominjem da ta ministarstva nisu koordinirana, da ne rade sistematski... Znate li koliko je vremena potrebno da ubijedite 11 ministarstava unutrašnjih poslova da nešto treba uraditi, a da ne govorimo da to treba uraditi na jedinstven način. Najlakše je reći - političari su krivi, i tu nema sumnje, oni su definitivno krivi, ali to je pojednostavljen pogled na stvari.
DANI: Zašto, po Vašem mišljenju, predstavnici Direkcije za evropske integracije nisu ranije Bruxellesu skrenuli pažnju da će izostavljanjem Bosne i Hercegovine s bijele Šengen-liste zapravo legalno getoizirati većinu pripadnika jedne etničke grupe? Zašto Vi niste ambasadoru Kourkoulasu skrenuli pažnju na to?
RIZVO: Ukazivalo se na tu činjenicu. Ja to nisam radio, pošto je to već politička stvar, ali su naši političari ukazivali na to. Znam iz nekih zapisnika s razgovora iz Direkcije. Znam i da su u samoj Evropskoj komisiji vođene diskusije o toj temi, kad su počeli da razmišljaju o tome. No, ja se nadam da će do novembra i sjednice Vijeća ova odluka biti izmijenjena. Nama je najveći problem što se zahtjevi Evropske komisije svaki čas mijenjaju i vi nikad ne znate gdje je crta, koliko je uslova dovoljno da se donese zaključak da smo spremni za bezvizni režim.
Šta još treba uraditi
Na pola (mape) puta
Na sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj u utorak, 21. jula, prezentiran je konačni spisak preostalih institucija nadležnih za provedbu zahtjeva iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, kao i spisak zahtjeva. Lista je napravljena na osnovu Dodatnog izvještaja Evropske komisije o implementaciji Mape puta za liberalizaciju viznog režima i Aneksa pisma Evropske komisije od 15. 7. 2009.
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BiH:
* Usvojiti Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
* Usvojiti zakonske odredbe o adekvatnom modelu za razmjenu informacija iz policijskih registara širom zemlje (još uvijek ne postoji dogovor da li će se donositi novi zakon ili izmjene i dopune nekog od postojećih zakona).
* Usvojiti zakon o tijelu za antikorupciju.
* Imenovati odbore u skladu sa zakonima o reformi policije.
* Usvojiti zakon o zabrani diskriminacije.
PARLAMENT FBiH, NSRS-a I SKUPŠTINA BRČKO DISTRIKTA:
* Usvojiti izmjene i dopune krivičnih zakona i harmonizirati ih s Krivičnim zakonom BiH.
* NSRS: da usvoji zakon o prestanku funkcioniranja Ombudsmana RS-a i prenese nadležnosti na Ombudsmana za ljudska prava BiH.
VIJEĆE MINISTARA BiH:
* Usvojiti revidiranu strategiju i akcioni plan za borbu protiv organiziranog kriminala.
* Utvrditi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
* Utvrditi prijedlog zakonskih odredbi o adekvatnom modelu za razmjenu informacija iz policijskih registara širom zemlje, na prijedlog Interresorne radne grupe. (Još uvijek ne postoji dogovor da li će se donositi novi zakon ili izmjene i dopune nekog od postojećih zakona).
* Usvojiti nacionalnu strategiju i akcioni plan za prevenciju i borbu protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (na prijedlog Državne agencije za istrage i zaštitu).
* Usvojiti nacionalni akcioni plan za kontrolu droga, suzbijanje i prevenciju 2009. - 2013.
* Usvojiti revidiranu strategiju i akcioni plan za borbu protiv korupcije.
* Utvrditi zakon o tijelu za antikorupciju.
* Imenovati preostale direktore po dva policijska zakona iz 2008.
AGENCIJA ZA IDENTIFIKACIONE DOKUMENTE, EVIDENCIJE I RAZMJENU:
* Uvesti biometrijske pasoše.
* Poduzeti mjere za osiguranje sistematske obuke i općih antikorupcijskih programa ciljanih na javne službenike koji rade na izdavanju uvjerenja iz matičnih knjiga, ličnih karata i pasoša (u saradnji s Ministarstvom pravde FBiH, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave RS-a, Javnim registrom BD-a, Ministarstvom vanjskih poslova, Ministarstvom unutrašnjih poslova RS-a i Kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova).
* Poduzeti mjere za osiguranje sistematskog izvještavanja o izgubljenim i ukradenim putnim ispravama u Interpolovu bazu ukradenih i nestalih putnih isprava (u saradnji s Ministarstvom sigurnosti).
* Ostvariti napredak u verifikaciji svih matičnih knjiga i unošenja podataka u centralnu bazu podataka upravljanu od Agencije za identifikacione dokumente (u saradnji s Ministarstvom pravde FBIH, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave i Javnim registrom Brčko Distrikta).
MINISTARSTVO SIGURNOSTI:
* Implementirati Strategiju za integrirano upravljanje granicom i akcionog plana, a posebno:
a) mjere za jačanje interagencijske saradnje između centralnih, regionalnih i lokalnih vlasti koje rade na granici i
b) mjere poduzete na jačanju analize rizika, posebno uspostave zajedničkog centra za analizu rizika.
* Ostvariti napredak u zatvaranju nekontroliranih graničnih prelaza u saradnji sa susjednim zemljama.
* Usvajanje i provedba podzakona o postupku azila i pristupu putnim i identifikacionim dokumentima.
* Provesti mjere za osiguranje održivog rješenja za zaostatak u rješavanju aplikacija za azil.
* Implementacija Informacionog sistema za migracije (u saradnji s MIP-om, GP-om, SZPS-om).
* Predložiti nacionalni akcioni plan za kontrolu droga, suzbijanje i prevenciju.
MINISTARSTVO PRAVDE BiH:
* Predložiti zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
* Poduzeti mjere na jačanju stručnog osoblja koje radi po zahtjevima za međunarodnu pravnu pomoć.
* Provesti GRECO preporuke.
MINISTARSTVA PRAVDE FBiH I RS-a:
* Provesti GRECO preporuke.
MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA:
* Provesti standarde EU za razmjenu informacija vezanih za droge s Evropskim monitoring centrom za droge i ovisnosti o drogama (EMCDDA).
GRANIČNA POLICIJA:
* Implementirati Strategiju za integrirano upravljanje granicom i akcionog plana, a posebno:
a) Modernizacija infrastrukture, opreme i IT tehnologije.
b) Mjere poduzete na jačanju ljudskih resursa, uključujući obuku.
* Osigurati dostupnost podataka o zapljenama droga i umiješanim licima na graničnim prelazima.
SIPA:
* Predložiti nacionalnu strategiju i akcioni plan za prevenciju i borbu protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
* Poduzeti efikasne mjere protiv sumnjivih slučajeva pranja novca, uključujući privremeno suspendiranje sumnjivih transakcija, istraživanje, optuživanje i osuđivanje.
* Poduzeti mjere na podizanju svijesti o obavezama izvještavanja za tijela koja su dužna izvještavati sumnje o pranju novca.
* Provesti GRECO preporuke.
SVA POLICIJSKA TIJELA I SVA TUŽILAŠTVA:
* Poduzeti mjere na unaprjeđenju i boljoj koordinaciji na državnom i entitetskim nivoima u obuci o prevenciji i borbi protiv organiziranog kriminala.
* Efikasno istraživati, optuživati i presuđivati za organizirani kriminal.
* Provesti obuku za unaprjeđenje znanja za konfiskaciju imovine, finansijske istrage, privredni kriminal i policijsko-tužilačku saradnju.
* Poduzeti mjere na jačanju obuke i opreme specijaliziranih struktura za borbu protiv droga u službama za provođenje zakona na državnom i entitetskim nivoima.
* Efikasno djelovanje u sumnjivim slučajevima korupcije na visokom nivou.
* Efikasno primjenjivati posebne istražne tehnike u slučajevima korupcije.
* Provesti GRECO preporuke.
* Poduzeti mjere na uvođenju sistematske saradnje između različitih vlasti uključenih u borbu protiv organiziranog kriminala (uključujući tijela za provođenje zakona, pravosuđe, tužioce, ali također i druge relevantne strukture).
* Pratiti slučajeve diskriminacije i etnički motiviranih incidenata (policijske istrage, optužnice i sudske akcije).
AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU BiH, AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU FBiH, AGENCIJA ZA DRŽAVNU UPRAVU RS-a, VLADA BRČKO DISTRIKTA:
* Provesti GRECO preporuke.
VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE:
* Provesti GRECO preporuke.
CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA:
* Provesti GRECO preporuke.
Anketa Dana
Za Bošnjake nema mjesta u Evropi
Građanima Sarajeva postavili smo pitanje ko je, po njihovom mišljenju, glavni krivac što je Evropska komisija odlučila BiH kazniti izostavljanjem s bijele Šengen liste?
Baton Adžanel, ugostitelj
Svi političari su u istom kolu
Za to su krivi naši političari, jer svoje funkcije ne obavljaju kako treba i ne predstavljaju BiH adekvatno u procesu evropskih integracija. Ne bih nikoga od njih izdvojio, jer su svi u istom kolu. Oni jednostavno moraju pokazati da su pravi političari, da u Bruxellesu pokažu da smo mi država, da postojimo, a ne samo da idu sa sastanka na sastanak. Ima tu i krivice Evropske komisije, ali više su krivi naši političari.
Miroslav Peleksić, elektromonter
Ova struktura se ne može popraviti
Krivi su ljudi koji sjede u Predsjedništvu i vode državu, zato što nisu kompetentni za taj posao. Oni gledaju samo svoj interes, pljačkaju i bogate se na račun naroda. Po meni tu nema krivice Evropske komisije. Kada vidite ko vodi ovu državu, oni nikako nisu krivi. Ova struktura se teško, gotovo nikako ne može popraviti.
Semir Beberović, elektromonter
Evropska komisija podržava fašizam u BiH
Najvećim krivcima smatram tri čovjeka koji trenutno vode Bosnu i Hercegovinu. Svi Hrvati imaju rezervnu državu, svi Srbi također, a Bošnjaci nemaju, jer se ovaj naš Haris prodao za jeftine pare. Ima i krivnje Evropske komisije koja podržava fašizam u ovoj državi. Sebi otvaraju radna mjesta s velikim platama, a nas guraju na dno.
Senada Hadžimuratović, prodavačica
Obilježeni smo kao Židovi
Najveći krivac su prvenstveno svi naši državni rukovodioci. Njih treba kamenovati i istjerati, jer smo kao u toru, nigdje ne možemo da izađemo. Ako imamo nekoga napolju, čekaš vizu po nekoliko sati, i šta onda? Ja nisam nigdje otišla od 1992., osim do mora u Hrvatskoj. Ima i krivnje Evropske komisije. Zašto samo nas odvajaju? Zašto svi imaju pravo, a mi nemamo? Već smo obilježeni kao Židovi. Ovome, izgleda, lijeka nema. Jedino da se narod ponovo digne, jer je i rat nedorečen, presječen, nema pobjednika, što znači da nema drugog rješenja nego opet bitka. Gluho bilo, ali stvarno iziskuju da to ponovo dođe.
Nedim Čengić, student
Navikli smo na to da ne moramo ispuniti sve
Prije svega, razlog za to je lijenost političara. Možda je i Evropska komisija kriva, ali u malim količinama. Možda su bili popustljivi prema nama u zadnjih nekoliko godina, jer šta god se od nas traži, naši ispune do 80 posto, i oni kažu u redu je. Mislim da su se naši političari navikli na to da ne moraju ispuniti sve. Nekim peticijama i pokretima se ne može ništa uraditi. Bolje bi bilo da se fokusiramo na političare, i da se pokuša promijeniti trenutna vlast, jer su oni ti koji to rade.
Emina Talović, penzionerka
Evropa ne želi muslimane
Krivi su političari, a posebno oni iz SNSD-a, koji opstruiraju, poput Nikole Špirića. Što se tiče bošnjačkih političara, dvolični su. Dok su u parlamentu i u vladi, međusobno se tapšu po ramenima, a narod ispašta. Kad se treba uraditi nešto konkretno, nigdje ih nema. Ima i krivnje Evropske komisije. Oni nama vječito bacaju neku prašinu u oči. Činjenica je da oni ne žele Bošnjake, odnosno muslimane, u srcu Evrope. Mi smo vjekovima tu, prema tome, ne mogu nas svrstati u arapske zemlje. Ja sam Bošnjakinja, rođena sam u Sarajevu, građanka sam, i državljanka Bosne i Hercegovine, i to mi niko ne može oduzeti, čak ni Evropska zajednica. To bi se moglo riješiti uz malo dobre volje. Kad je u pitanju novac, svi se brzo dogovore, ali kad je u pitanju nešto drugo, što se tiče interesa građana, to ide sporo i svi svakoga opstruiraju.
Azra Štilić, studentica
U Evropi nema mjesta za državu poput BiH
Po mom mišljenju, ta odluka ima veze s religijom - BiH je zakinuta jer je u njoj većina ljudi druge i drugačije vjeroispovijesti. Naravno, naši političari su također krivi. Godinama bezvizni režim za bh. građane nikome nije u interesu, pa je tako i sada. To nas ograničava i zbog toga smo ugrožena manjina. Vjerujem u to da u Evropi nema mjesta za neku malu državu ovakvih religijskih uvjerenja i tradicijskih, kulturoloških te duhovnih kontradiktornosti kakve postoje u BiH. Različitosti u mnogim životnim okolnostima češće su problem nego prednost.
Avdo, penzioner
Evropska komisija je nagradila Srbiju
Krive su vlasti koje smo izabrali. Mi se tu puno ne pitamo. Kriva je i Evropska komisija, jer je Srbiju nagradila, a ona nije isporučila krivce za ratne zločine, Mladića i ostale. To se teško može popraviti. Mi ostajemo odsječeni. Kad sve saberemo, vidite da nije ni muslimanski Cipar primljen. Mi Bošnjaci nismo, dok će Hrvati i Srbi uskoro biti primljeni. I to ima veze.
ovi zahtjevi se nece do oktobra 2010 rijesiti...
)
