povelja je vrlo znacjan u istoriji jer je prvi dokument o ljudskim pravima 1463 godine
no primjetila sam ,postoji vise prevoda
drugo:
" Nepoznavanje ili nepriznavanje ustavne kategorije “konstitutivnosti sva tri naroda u Bosni i Hercegovini” koje je
ugrađeno u temelje bosansko-hercegovačke državnosti, ali i konstruiranje povijesne podloge na kojoj bi trebalo graditi
budućnost prisutno je i u vrhovima bošnjačke društvene elite. Na proslavi 469. godišnjice Husrev-begove medrese
reisu-l-ulema Mustafa Cerić je rekao da su “našu državu” bitno obilježile “tri ličnosti i datuma” i da ih se “uvijek
trebamo sjećati”. Zatim ih je pobrojao: “To je 1463. godina,kada je Mehmed el Fatih donio islam u Bosnu. Drugi je 8.
januar 1537. godine kada je Gazi Husrev-beg ustanovio medresu, a treći 1992. kada je Alija Izetbegović zajedno s
nama i s dobitnikom nagrade ustanovio nezavisnu državu BiH.” Reis se zatim obratio Harisu Silajdžiću bivšem učeniku
medrese, dobitniku nagrade koja je dodijeljena za afirmaciju ugleda imena i škole, riječima: “Harise, imaš našu
podršku da BiH nema entiteta već da bude cjelovita država. Imaš podršku da napišeš ustav po kojem ćete se sjećati
generacije kao što se sjećamo sultana Fatiha i Gazi Husrev-bega”.88
"
Provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene fra MijoDžolan u razgovoru s novinarkom Oslobođenja rekao je da
je “svako romantiziranje prošlosti kod nas u službi hegemonije, kojoj nažalost služe i razne quasi-znanstvene teze”.
Naglasio je da su bosanski fratri “djeca hrvatskog naroda” i da “bitno sudjeluju u stvaranju hrvatske kulture”, koju opet
drže “bitnim dijelom bosansko-hercegovačkog bogatstva.”
Džolan je zaključio: “Zato se ne treba bojati da će afirmacijom hrvatske kulture BiH nešto izgubiti. Može izgubiti
samo ako presahne ono što mi stoljećima, uvjeren sam,za dobro svih, na svoj specifičan način njegujemo.”92 Tako
misli Mijo Džolan, fratar, provincijal Bosne Srebrene,institucije koja baštini srednjovjekovna, ali i sva druga djela bosanskih franjevaca. Djela, koja velikodušno
nudi svima u zajedničku baštinu, ali mu ih netko sustavnootima i proglašava “svojima”. Kolumnist Oslobođenja
Zija Dizdarević, posvetio je posebnu pozornost Džolanovomintervjuu i njegovom zahtjevu za “afirmacijom hrvatske kulture” kroz “kulturnu autonomiju”. Dizdarevićev komentar naslovljen je “Kraj Bosne srebrene”. On predbacuje Džolanu što govori “u ime Hrvata”, a ne u “ime katolika”
i osuđuje njegov zahtjev za “konsocijacijskim modelom
uređenja Bosne i Hercegovine po uzoru na Belgiju i Švicarsku” koji bi omogućio “afirmaciju hrvatske kulture”,
kao “izraz klerikalne politike”.93 Problem je izgleda nastao kada je provincijal Bosne Srebrene jasno rekao da je, osim
što je katolik i Hrvat, te zatražio da mu to i drugi s kojima živi priznaju. Ali, što onda s “našom” kulturnom baštinom,
što s “jezikom i srednjovjekovnom baštinom”? Kako zadržati otetu baštinu i održati konstrukcije na kojima su izgrađene
lažne slike prošlosti i sebične i nepravedne projekcije budućnosti? Prihvatiti stavove i identitet fra Mije Džolana
ne bi značilo kraj Bosne Srebrene, nego kraj “Bosne maglene”,Bosne obavijene gustim nacionalističkim ideološkim maglama od kojih se više ništa ne vidi.
...Za bosansko-hercegovačku
historiografiju utješno je da su među “revizionistima” rijetki povjesničari. Tim poslom za sada se bave uglavnom
“profesionalni” ideolozi. Njihove diletantske nacionalističke interpretacije povijesti svakako nisu historiografija, ali
u nedostatku ozbiljnih znanstvenih institucija i kvalitetnih radova relevantnih povjesničara ideološki narativi koji se
svakodnevno plasiraju putem masovnih medija zagađuju javni prostor. To rezultira sve dubljim društvenim rascjepom i sve težom javnom komunikacijom. Sve manje
je prostora za dijalog, a sve češća su negiranja drugih, njihove kulture i povijesti. To svakako nije način na koji se
može izgraditi stabilna i prosperitetna Bosna i Hercegovina. U takvoj situaciji povijest bi trebali (na)pisati povjesničari, a akademska zajednica u Bosni i Hercegovini bi morala pronaći snage da umjesto izmišljanja bolje prošlosti osmisli bolju budućnost. Temelj naših prava i obveza trebao bi biti Ustav, a ne stare i nikada dokazane “hereze” i tko zna čiji nadgrobni spomenici."
izvor :
STATUS Magazine for political culture and society issues (STATUS Magazin za političku kulturu i
društvena pitanja), issue: 11 / 2007, pages: 226237,
on
http://www.ceeol.com.