ko je bio bolji za Bosnu i narod,Tito ili Alija?

[avicena]

RFE:
Mnogi kažu da Tuđman nije imao korektan odnos prema Izetbegoviću.
MESIĆ:
I ja mislim da se on prema Izetbegoviću vladao često vrlo arogantno, tako da sam ja jednom Aliji rekao: "Daj malo budi čvršći." Alija mi je odgovorio: "Ja bih to mogao, ali sva pomoć mi dolazi preko Hrvatske i ako zaoštrim odnose s Tuđmanom i ono malo pomoći što dolazi neće dolaziti. Tako da je bolje da ja progutam koju knedlu, nego da ne dolazi pomoć preko Hrvatske." Međutim, jednom je on, ipak, oštrije regirao, a toga se vrlo dobro sjeća i Ivo Komšić. To je bilo kada mu je Tuđman prilikom jednog razgovora o Bosni i Hercegovini rekao kako mora biti fleksibilniji, da mora spašavati ljude, da ne smije biti tvrdoglav, da je Bosna neodrživa. "Pogledajte, kako je Mehmed Spaho, predratni predsjednik Jugoslovenske muslimanske organizacije, tražio najbolja rješenja za svoje sunarodnjake", rekao je Tuđman i uvjeravao Izetbegovića da i on mora biti fleksibilan i prihvaćati srpske i hrvatske prijedloge. Alija je onda malo podviknuo, prvi put sam ga čuo da podvikne, i rekao: "Predsjedniče Tuđman, nemojte me uspoređivati sa Mehmedom Spahom. On nije imao ni pandura, a ja imam armiju od 150.000 vojnika, i nemojte me više s njim uspoređivati."
RFE:
Šta je Tuđman na to rekao?
MESIĆ:
Samo je reterirao, bez riječi.

http://www.danas.org/svjedoci/html/Stjepan_Mesic.html

[avicena]

RFE:
I onda je, koliko znam, došlo do inicijative koju ste bili pripremili vi i gospodin Alija Izetbegović. To je bila jedna od najozbiljnijih inicijativa koja je pokrenuta na tim sastancima, a to je, koliko se sećam, otprilike bio predlog da Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora budu u nekoj vrsti federacije, a sve zajedno u konfederalnom odnosu sa Hrvatskom i Slovenijom? Ko je bio inicijator tog predloga, vi ili gospodin Izetbegović? I zašto se ste baš vas dvojica dali zajednički predlog?
GLIGOROV:
Pa, mi smo dosta sarađivali na tim sastancima Predsedništva, jer su i naše pozicije bile slične. Mi nismo bili radikalno orijentirani po svaku cenu da se to rasturi i tako dalje. Ali, s druge strane, nismo bili ni spremni da idemo na ovu soluciju koju je Milošević predlagao - čvrsta federacije, moderna federacija i tako dalje, kako se on izražavao.
RFE:
A, niste bili ni za ovu varijantu koju su predlagale Slovenija i Hrvatska - odmah razlaz?
GLIGOROV:
Pa, nisu one predlagale odmah razlaz. To je došlo kasnije, više kao via facti, pošto su propali svi ti dogovori. A ovaj dogovor koji smo mi ponudili, to je bio rezultat jednog mog razgovora sa Izetbegovićem - hajde da mi nešto napravimo, nismo direktno sukobljene strane, možda će to biti neki povod za mirniju raspravu i da dođemo do nekog rezultata. Ja sam to napisao sa mojim saradnicima u nekoliko tačaka, ali to što je taj predlog sadržavao, to nije ovo što ste vi govorili.
RFE:
Šta je tačno sadržavao?
GLIGOROV:
Mi smo predlagali da se formira savez jugoslovenskih republika, svih. Da svaka od tih republika može postati članica Ujedinjenih nacija. Dakle, tu smo se trudili da maksimalno idemo u prilog onome što je bio zahtev, da kažem, severnog dela Jugoslavije. A, na drugoj strani, ipak da se sačuva Jugoslavija i neke funkcije u federaciji, koje su se uglavnom svodile na odbranu, jedan deo spoljnih poslova, jer ako su članice Ujedinjenih nacija, onda moraju imati i svoju spoljnu politiku, druga stvar je međusobno dogovaranje i slično.
RFE:
A vojska bi ostala na nivou zajednice?
GLIGOROV:
Da.
RFE:
To bi faktički bila zajednica država?
GLIGOROV:
Da. I debata o tom predlogu je vođena u Sarajevu.
RFE:
Sarajevo je bilo posle Podgorice?
GLIGOROV:
Da, posle Podgorice. Tuđman se javio za reč i rekao da se on, kao što je više puta isticao, ne može odreći hrvatske države i njene obnove posle hiljadu godina, posle hrvatskih kraljeva i tako dalje, da je to uhvatilo duboke korene u Hrvatskoj i da on to ne može drugačije da gleda. Potom se javio Milošević i rekao: "Da ja stalno ne ponavljam, ali ja smatram da je opstanak Jugoslavije moguć ako mi budemo jedna moderna, čvrsta federacija." Kučan je rekao da on po njihovom ustavu nije ovlašećen da se izjašnjava o takvim predlozima koji znače budućnost Slovenije i svih ostalih republika, ali da on lično misli da je taj predlog u osnovi dobar. Crnogorci su podržali Miloševića. I to je sve.
RFE:
I kako se završio taj sastanak? Opet bez rezultata?
GLIGOROV:
Taj sastanak se završio sa zaključkom da na tome treba dalje raditi, da tu ima nekih elemenata koji mogu da se prihvate, međutim da to još nije dovoljno osmišljeno, zaokruženo i tako dalje.

http://www.danas.org/svjedoci/html/Kiro_Gligorov.html

[daduli_sa]

ZAR SE JOS SUPLJIRA O OVOJ TEMI?!

DO KADA?!?

[Drug_Tito]

Sve dok Dugme ne odrzi jos jedan val koncerta za nekih 10 godina.

[Toozla]

ZAR SE JOS SUPLJIRA O OVOJ TEMI?!

DO KADA?!?

....do pravne drzave......

[domoljub]

Prije i poslije snimka iz Srebrenice

Kratko i jasno Alija Izetbegovic

"Velikim Bogom se kunemo da robovi biti necemo"

"Sjedim ja među onim narodom u Potočarima, kad vidim, mlada ženica, stisla se, znoj joj teče, grč na licu. Priđem, pitam je šta joj je, kaže: "Rađam!" "De sine", velim ja njoj, "ufati se jednom rukom za me, a drugom za svoju svekrvu"… Tako i bi. Oduprije se žena na nas, muško dijete zaplaka. Zgrabih ja dijete, hoću da mu zavežem pupak, kad četnik predame: "Spusti to dijete dolje!", veli. Ja ga popustih na dimije, fino dijete, duge kosice, kao da je okupano…Četnik priđe, nogom stade djetetu na vrat... Crijeva izletiše…"

Da se nikada ne zaboravi!

[Prenj]

Vidim da je postao obicaj da se na ovoj temi citiraju relevantni autoriteti.
Evo i moj mali doprinos:

http://www.bhdani.com/arhiva/169/inter.htm
ALISPAHIC: Znam mnogo ljudi koji su za Bosnjake i Bosnu ucinili mnogo dobrih djela a nisu se uklapali u reisov ili Alijin pravilnik za dobrog Bosnjaka. Rijec je o stranackom, a ne nacionalnom pravilniku. Ni cetiri godine u rovu, ni Hanka Orleanka, ne mogu biti ekskluzivni znakovi nacionalne osvijestenosti i pripadnosti u Bosnjaka. Osvijesten Bosnjak danas je Bosanac koji shvata da su SDA i Izetbegovic izdali i Bosnjake i Bosnu, i koji shvata da Lagumdzija vise voli Dodika nego bosnjacke interese. Takav Bosnjak zasad nema politickog izlaza.
...
ALISPAHIC: Za Bosnjake je od krucijalne bitnosti da depolitiziraju i institucionaliziraju sjecanje na genocid. Takvu mogucnost Bosnjaci danas nemaju. Prvo, jer SDA zrtve genocida smatra za svoj politicki kapital. Ko biva, genocida ce biti jos ako Bosnjake ne bude vodila SDA, sto je zamjena teza, jer da su kocijasi vodili Bosnjake, genocid bi bio manji a odbrana uspjesnija. Genocid nad Bosnjacima je bio potreban izetbegovicevcima kako bi Bosnjake ubijedili da je izlaz u samoizolaciji i u panislamizmu. Izetbegoviceva nagrada za unapredenje islama je kupljena bosnjackim glavama!

Da se ne zaboravi!!!

[domoljub]

Vidim da je postao obicaj da se na ovoj temi citiraju relevantni autoriteti.
Evo i moj mali doprinos:

http://www.bhdani.com/arhiva/169/inter.htm
ALISPAHIC: Znam mnogo ljudi koji su za Bosnjake i Bosnu ucinili mnogo dobrih djela a nisu se uklapali u reisov ili Alijin pravilnik za dobrog Bosnjaka. Rijec je o stranackom, a ne nacionalnom pravilniku. Ni cetiri godine u rovu, ni Hanka Orleanka, ne mogu biti ekskluzivni znakovi nacionalne osvijestenosti i pripadnosti u Bosnjaka. Osvijesten Bosnjak danas je Bosanac koji shvata da su SDA i Izetbegovic izdali i Bosnjake i Bosnu, i koji shvata da Lagumdzija vise voli Dodika nego bosnjacke interese. Takav Bosnjak zasad nema politickog izlaza.
...
ALISPAHIC: Za Bosnjake je od krucijalne bitnosti da depolitiziraju i institucionaliziraju sjecanje na genocid. Takvu mogucnost Bosnjaci danas nemaju. Prvo, jer SDA zrtve genocida smatra za svoj politicki kapital. Ko biva, genocida ce biti jos ako Bosnjake ne bude vodila SDA, sto je zamjena teza, jer da su kocijasi vodili Bosnjake, genocid bi bio manji a odbrana uspjesnija. Genocid nad Bosnjacima je bio potreban izetbegovicevcima kako bi Bosnjake ubijedili da je izlaz u samoizolaciji i u panislamizmu. Izetbegoviceva nagrada za unapredenje islama je kupljena bosnjackim glavama!

Da se ne zaboravi!!!

bila je to:Kratka i potresna priča Džemile Delalić iz sela Dobrak kod Srebrenice
-------------------------------------------------

s njima(cetnicima)vecerajte mene ne cekajte....

[Fair Life]

Prije i poslije snimka iz Srebrenice

Kratko i jasno Alija Izetbegovic

"Velikim Bogom se kunemo da robovi biti necemo"

- "Mirno spavajte, rata biti nece" (A.I., Mart 1992, u vrijeme srpskih barikada u Sarajevu);

- "JNA nije agresor u BiH" (I.A., April 1992, izjavljuje upravo nakon sto je Predsjednik SAD-a ultimativno zatrazio povlacenje srpskog agresora, kad je JNA zauzela repetitor, blokirala mnoga industrijska postrojenja i prometnice);

- "Sa Karadzicem se moze pregovarati" (I.A., Mart 1992, izjava u Predsjednistvu nakon potpisivanja kantonizacije RBiH u Lisabonu);

Kako je SDA pripremala odbranu BiH:

... Vizija sadasnjeg bosnjackog vodjstva doseze do zidova kojima su opasane njihove avlije. Ili, u najboljem slucaju, do Kozije cuprije i Marijin dvora. U prvi mah mi se cinilo kao vic kad sam cuo pricu da su na sastanku aktivista SDA Ilidze, u ljeto 91. godine davane upute kako se pripremiti za odbranu:
"Tri puta prouciti Ajetulkjursiju, tri puta puhnuti niza se, a zene neka pripreme luga da cetnicima bacaju u oci".

Autori uputa bili su Omer Behmen i aktuelni predsjednik SDA Ilidza. Krajem 91. godine iz istog kruga lansirana je nova, i u odnosu na ovu pocetnu, revolucionarna strategija odbrane: auto treba staviti na avlijska vrata, da cetnici ne mogu uci. Dugu ili kratku cijev treba imati u kuci: ako cetnici vec udju, da se brani kucni prag. ...

IZETBEGOVIC JE IZDAJNIK, A MORA DOKAZATI DA NIJE KRIMINALAC

Klikni ovdje... za cijeli intervju.

[Prenj]

Prije i poslije snimka iz Srebrenice

Kratko i jasno Alija Izetbegovic

"Velikim Bogom se kunemo da robovi biti necemo"

Da li se ko sjeca kako je izgradjen Mercator u Sarajevu?
Alija je uvjetovao dozvolu za izgradnju Mercatora dozvolom za izgradnju dzamije u Ljubljani i nakon sto je dobio obecanje da ce dzamija biti napravljena, Slovenci su poceli da prave Mercator.

Nekoliko godina poslije, Mercator ima vec desetinu objekata u BiH, a dzamije u Ljubljani nema ni u planovima.

I kako ono ide vic o glupom Bosancu?