šarf wrote:Ipak,to što Bog dopušta da nešto postoji ne znači da je to i dobro.
Tačno. No ovdje se radi o veličini/magnitudi navodne "prevare". Ako su milijarde ljudi prevareni, među kojima su kako oni "jednostavne pameti" tako i oni "vrhunske inteligencije" (pri čemu ne dajem prednost drugima nad prvima), i to hiljadama godina, te ako je rezultat takve prevare njihova propast, onda je sasvim razumno i logično se zapitati je li taj Bog uopšte Dobar, dobronamjeran. Postavlja se pitanje kako Bog uopšte može tvrditi da je Milostiv, ako 1) zna da će većina ljudi otići u propast usred "prevare" i istovremeno 2) može spriječiti to, tako što će prekinuti takvu igrariju koja bi predstavljala ovaj svijet, ili bar takve religije. Naravno, drugi par rukava je sloboda izbora da se "nađe" ispravna Religija, no ako je argument da takve Religije nema, onda Bog nema "izgovor" da dopusti ovom svijetu dalje da postoji. Čemu, kada bi stvari bile sasvim uzalud?
Druga bitna stvar je što ovdje većina ne razlikuje sljedeće:
- apsolutnost (dobra ili zla) od djelimičnosti i
- apsolutnost i relativnost.
To što ja lično smatram Kršćanstvo pogrešnim (u teološkom smislu, od kojih je vodeće pitanje Svetog Trojstva), neće me spriječiti da priznam da ono ima i dobrog u sebi (posebice u smislu objektivne moralnosti). Možda, čak, sasvim dovoljno dobrog da bude "više dobro nego loše" (uoči ovdje djelimičnost) u odsustvu alternative, alternativa bivajući primjerice Islam. U tom slučaju, Bog će da toleriše Kršćanstvo, radije nego da dopusti njegovu propast i zamjenu sa primjerice dekadentnim paganstvom, ili trenutno po Zapadu divljajućim Modernizmom.
Sotona postoji tisućama godina.Milioni ljudi slijede Sotonu ,kao sotonisti, ili radeći i govoreći stvari koje njemu idu na ruku ,a da to i ne znaju.
Ne postoji apsolutno zlo, jer apsolutno je samo jedna stvar, a to je Bog. Sotona ne može biti "apsolutno zao" i kada bi htio, te je on samo (ili "samo") "više zao nego dobar". No čak i u tom smislu, Sotona ispunjava i jednu dobru funkciju - funkciju kontrastiranja zla kojeg on predstavlja sa dobrom koje objektivno postoji. Vrijednost dobra se dijelom može uvidjeti i cijeniti upravo kroz takvo kontrastiranje. Htio ili ne, Sotona nevoljko upravo kroz svoje zlo "ukazuje" na ono što je suprotno tome, a to je dobro.
Molim te,možda nisam dobro razumio napisano,da li želiš reći da Bog dopušta postojanje religija jer one imaju dovoljno dobrog u sebi,bez obzira na ono zlo koje su učinile u ime Boga?
Da. Jer količina zla koja je učinjena vezana za njih je i dalje manja od dobra.
Volio bih da citiraš ajet koji potvrđuje ovo što si napisao,ako sam razumio dobro.Ili je to samo tvoje mišljenje?
Molim te nemoj na arapskom.
Šta ti treba potvrditi ajetima? Primjerice, spominjanje Kršćana?
Ajet 2:62, Korkut i Mlivo:
One koji su vjerovali, pa i one koji su bili jevreji, kršćani i sabejci – one koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela činili –
doista čeka nagrada od Gospodara njihova; ničega se oni neće bojati i ni za čim neće tugovati!
Uistinu! Oni koji vjeruju i koji su jevreji i kršćani i Sabijci - ko vjeruje u Allaha i Dan posljednji i čini dobro - pa imaće oni nagradu svoju kod Gospodara njihovog, i bez straha nad sobom će biti i neće oni žaliti.
Ajet 5:69, Korkut i Mlivo:
Oni koji su vjerovali, pa i oni koji su bili jevreji, i sabejci, i kršćani – oni koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela činili –
ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.
Uistinu, oni koji vjeruju, i oni koji su jevreji i Sabijci i kršćani - ko vjeruje u Allaha i Dan posljednji i čini dobro - pa neće biti straha nad njima i neće oni žaliti.
Ajet 5:82, Korkut i Mlivo:
Ti ćeš, sigurno, naći da su vjernicima najljući neprijatelji jevreji i mnogobošci; i svakako ćeš naći da su vjernicima najbliži prijatelji oni
koji govore: ”Mi smo kršćani”, zato što među njima ima svećenika i monaha i što se oni ne ohole.
Sigurno ćeš naći ljude najžešće neprijateljstvom prema onima koji vjeruju: jevreje i one koji pridružuju.5:82 A sigurno ćeš naći najbliže od njih ljubavlju (prema) onima koji vjeruju - one koji govore: “Uistinu, mi smo kršćani.” To zato što među njima ima svećenika i monaha i što se oni ne ohole.
Napomene:
1. "Allah" označava "Bog" na Arapskom, stoga je ispravno reći da primjerice Jevreji vjeruju u "Allaha".
2. Uoči osnovu Religije - monoteizam, vjerovanje u proživljenje, Objektivna Moralnost ("dobra djela").
3. Zašto bi Allah u Kur'anu razdvajao "sljedbenike knjige" (primjerice Kršćane) od "nevjernika", ako ne iz razloga što to nisu sinonimi? Kršćani, naravno, jesu "nevjernici" u najširem smislu i u relativnom odnosu spram ukupnosti Islama, ali istovremeno su i "vjernici" u užem smislu i u relativnom odnosu spram apsolutnosti pojma "vjerovanje" i djelimičnosti Islama. Kao što vidiš, apsolutnost i relativnost se prožimaju, zapravo je pravilno reći da Apsolutno sadrži i Relativno, jer Apsolutno po definiciji je "sve što jeste", a među time "što jeste" je naravno i - Relativnost.
Religije nisu savršene, jer ovaj svijet nije savršen, a ništa što je dio ovog svijeta ne može biti savršeno. Stoga i mogućnosti njihove zloupotrebe. Također je tu i problem ljudi koji - i da im se da savršen sistem - opet će nači načina da ga zaobiđu, jer ljudi su prva karika u svemu, pa i u primjeni Religijskih načela. Kako ljudi nisu savršeni, onda ni njihova primjena tih načela ne može biti.
No tvrditi da su Religije zbog toga
apsolutno loše, ili da su "više loše nego dobre" bi bilo apsurdno. Čovječanstvo je sasvim uredno funkcionisalo i prije 1000 godina, a danas zahvaljujući silnom "progresu" imamo umiruću Zemlju, sveopštu moralnu i spiritualnu dekadencu, te opsesiju sa materijalnim kod skoro sviju.