PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA

[NeenaSa]

Oboma
Kamo srece da se vishe chitaju i gledaju pismena djela.
Ipak mislim , ne spada u pravopis.

Edit: Obatroma uletishe

[gagy06]

@matastazio
tanak si ko baslija ( ako znas sta je baslija). Dok su bile salve odusevljenja forumsa na tvoj post bilo je- fala, fala, ja sam skromni tip iz mahale.
- dakle, koju si ti to alternativu ponudio? Nikakvu.

1. na osnovu kojih argumenata si doveo u vezu rijeci: naproljeće i uredu kao iste ako ne na osnovu izgovora. U riječi -naproljeće- proljeće je godišnje doba, e, sad bas me zanima sta je ovo redu u primjeru -uredu-
2. Ako su lingvisti- ma šta god to značilo- a ne bave se jezikom na nivou nauke, zajebali su se u zivotu. Odgovorno tvrdim da su idioti.
3. Ma nije forum anoniman, to se tebi samo meščini. Odgovorno tvrdim da nisi naučni radnik. Prema tvojoj tvrdnji- čim objaviš knjigu ti si naučni radnik. Grohotom se smijem...
4.Nek forum odluči da li je -palamuditi- uvjerljiva riječ. Spreman sam ponuditi izvinjenje.
5. Kako nisi. Ovi stari nemaju veze, a nama ne daju. Pa izbori se jarane, javno, na pozornici, kakav forum kakvi bakraci.
6. Ovo ti nisi skonto. U pitanju je sarkazam.

Dakle, da budem jasan u svom stavu. Ovo dodje nesto ko u fudbalu- kad nisi dobar za igraca onda ides u golmane, ili kao kod djece za kaznu branis.
Tako i u jeziku-imas lingviste (palamude) i književnike.
Dilema: ima li jezika bez knjizevnosti ili nema knjizevnosti bez jezika. Pitanje je sad.

Evo dvaput sam procitao tvoj post. Predajem se, moram priznati da ti je post glup do bola.

aaaa, jesi se zadao, a? a o semantici zboris? mojne me majke ti.....

[gagy06]

Kad uzmete Pravopis Snahida Halilovica (koji je koliko ja znam jos uvijek jedini validan), mora se priznati da se odradio dobar i prije svega tezak posao. Na naucnim radnicima ( gle cuda) je da dalje unapredjuju zateceno stanje. To je proces koji traje i nikada nece biti zavrsen. Bar iz ove perspektive. Pravopis je sacinjen linijom manjeg otpora- dubletima- i mislim da je to dobro. Ne postoje lose rijeci niti losi izrazi. Postoje samo specifikumi bosanskog jezika. A taj u taj bosansk jezik jednako je utkan i hrvatski,i srpski, i bosnjaski idiom. Oni koji su skoli ucili srpsko-hrvatski to najbolje razumiju. Iako su ucili srpsko-hrvatski nisu izgubli taj svoj bosanski "štih". Nijesam siguran, ali mislim da to do sada niko jos nije objasnio. Problem je u nasim glavama. Problem je u Makarskoj kazati kruh umjesto hljeb. Iako obje rijeci imaju mjesto u bosanskom jeziku ( kruh je u mome kraju hljeb od kukuruznog brasna, a hljeb od psenicnog). Ili naruciti kavu umjesto kafe (kahve).To je prije svega stvar opce kulture. Odakle dolazimo da je upotreba jezika i odnos prema jeziku stvar kulture. Pravopis nije kultura. To je nauka. Dakle, naš prvi korak je pristup kulturi, a onda pravopisu. Tada ce nam mnoge stvari biti jasnije i irelevantnije.

[Avetinho]

@matastazio
tanak si ko baslija ( ako znas sta je baslija). Dok su bile salve odusevljenja forumsa na tvoj post bilo je- fala, fala, ja sam skromni tip iz mahale.
- dakle, koju si ti to alternativu ponudio? Nikakvu.

1. na osnovu kojih argumenata si doveo u vezu rijeci: naproljeće i uredu kao iste ako ne na osnovu izgovora. U riječi -naproljeće- proljeće je godišnje doba, e, sad bas me zanima sta je ovo redu u primjeru -uredu-
2. Ako su lingvisti- ma šta god to značilo- a ne bave se jezikom na nivou nauke, zajebali su se u zivotu. Odgovorno tvrdim da su idioti.
3. Ma nije forum anoniman, to se tebi samo meščini. Odgovorno tvrdim da nisi naučni radnik. Prema tvojoj tvrdnji- čim objaviš knjigu ti si naučni radnik. Grohotom se smijem...
4.Nek forum odluči da li je -palamuditi- uvjerljiva riječ. Spreman sam ponuditi izvinjenje.
5. Kako nisi. Ovi stari nemaju veze, a nama ne daju. Pa izbori se jarane, javno, na pozornici, kakav forum kakvi bakraci.
6. Ovo ti nisi skonto. U pitanju je sarkazam.

Dakle, da budem jasan u svom stavu. Ovo dodje nesto ko u fudbalu- kad nisi dobar za igraca onda ides u golmane, ili kao kod djece za kaznu branis.
Tako i u jeziku-imas lingviste (palamude) i književnike.
Dilema: ima li jezika bez knjizevnosti ili nema knjizevnosti bez jezika. Pitanje je sad.

Evo dvaput sam procitao tvoj post. Predajem se, moram priznati da ti je post glup do bola.

aaaa, jesi se zadao, a? a o semantici zboris? mojne me majke ti.....

Halilovicu, jesi li to ti? Boli? Sta ces kad ne znas.

Kaze se "Mojne mi majke ti".

Glupi su ti postovi do bola, a narocito ovaj gore.

[Avetinho]

Kad uzmete Pravopis Snahida Halilovica (koji je koliko ja znam jos uvijek jedini validan), mora se priznati da se odradio dobar i prije svega tezak posao. Na naucnim radnicima ( gle cuda) je da dalje unapredjuju zateceno stanje. To je proces koji traje i nikada nece biti zavrsen. Bar iz ove perspektive. Pravopis je sacinjen linijom manjeg otpora- dubletima- i mislim da je to dobro. Ne postoje lose rijeci niti losi izrazi. Postoje samo specifikumi bosanskog jezika. A taj u taj bosansk jezik jednako je utkan i hrvatski,i srpski, i bosnjaski idiom. Oni koji su skoli ucili srpsko-hrvatski to najbolje razumiju. Iako su ucili srpsko-hrvatski nisu izgubli taj svoj bosanski "štih". Nijesam siguran, ali mislim da to do sada niko jos nije objasnio. Problem je u nasim glavama. Problem je u Makarskoj kazati kruh umjesto hljeb. Iako obje rijeci imaju mjesto u bosanskom jeziku ( kruh je u mome kraju hljeb od kukuruznog brasna, a hljeb od psenicnog). Ili naruciti kavu umjesto kafe (kahve).To je prije svega stvar opce kulture. Odakle dolazimo da je upotreba jezika i odnos prema jeziku stvar kulture. Pravopis nije kultura. To je nauka. Dakle, naš prvi korak je pristup kulturi, a onda pravopisu. Tada ce nam mnoge stvari biti jasnije i irelevantnije.

Pravopis Senahida (tako se ispravno pise) Halilovica ne valja kurcu, i to vidimo cak i mi, laici.

[Connaisseur Karlin]

kruh je u mome kraju hljeb od kukuruznog brasna, a hljeb od psenicnog

Da li se u tvom kraju koristi ponekad rijec kuruza/kukuruza?

[gagy06]

kruh je u mome kraju hljeb od kukuruznog brasna, a hljeb od psenicnog

Da li se u tvom kraju koristi ponekad rijec kuruza/kukuruza?

Da, i kruh i kukuruza kao sinonimi.

[gagy06]

Kad uzmete Pravopis Snahida Halilovica (koji je koliko ja znam jos uvijek jedini validan), mora se priznati da se odradio dobar i prije svega tezak posao. Na naucnim radnicima ( gle cuda) je da dalje unapredjuju zateceno stanje. To je proces koji traje i nikada nece biti zavrsen. Bar iz ove perspektive. Pravopis je sacinjen linijom manjeg otpora- dubletima- i mislim da je to dobro. Ne postoje lose rijeci niti losi izrazi. Postoje samo specifikumi bosanskog jezika. A taj u taj bosansk jezik jednako je utkan i hrvatski,i srpski, i bosnjaski idiom. Oni koji su skoli ucili srpsko-hrvatski to najbolje razumiju. Iako su ucili srpsko-hrvatski nisu izgubli taj svoj bosanski "štih". Nijesam siguran, ali mislim da to do sada niko jos nije objasnio. Problem je u nasim glavama. Problem je u Makarskoj kazati kruh umjesto hljeb. Iako obje rijeci imaju mjesto u bosanskom jeziku ( kruh je u mome kraju hljeb od kukuruznog brasna, a hljeb od psenicnog). Ili naruciti kavu umjesto kafe (kahve).To je prije svega stvar opce kulture. Odakle dolazimo da je upotreba jezika i odnos prema jeziku stvar kulture. Pravopis nije kultura. To je nauka. Dakle, naš prvi korak je pristup kulturi, a onda pravopisu. Tada ce nam mnoge stvari biti jasnije i irelevantnije.

Pravopis Senahida (tako se ispravno pise) Halilovica ne valja kurcu, i to vidimo cak i mi, laici.

Cek, kako laik, zar nisi lingvista. I otkuda ovako proste rijeci, a ne valja rijec palamuditi?
Kaze se mojne me majke ti... (farbat)

[Avetinho]

Kad uzmete Pravopis Snahida Halilovica (koji je koliko ja znam jos uvijek jedini validan), mora se priznati da se odradio dobar i prije svega tezak posao. Na naucnim radnicima ( gle cuda) je da dalje unapredjuju zateceno stanje. To je proces koji traje i nikada nece biti zavrsen. Bar iz ove perspektive. Pravopis je sacinjen linijom manjeg otpora- dubletima- i mislim da je to dobro. Ne postoje lose rijeci niti losi izrazi. Postoje samo specifikumi bosanskog jezika. A taj u taj bosansk jezik jednako je utkan i hrvatski,i srpski, i bosnjaski idiom. Oni koji su skoli ucili srpsko-hrvatski to najbolje razumiju. Iako su ucili srpsko-hrvatski nisu izgubli taj svoj bosanski "štih". Nijesam siguran, ali mislim da to do sada niko jos nije objasnio. Problem je u nasim glavama. Problem je u Makarskoj kazati kruh umjesto hljeb. Iako obje rijeci imaju mjesto u bosanskom jeziku ( kruh je u mome kraju hljeb od kukuruznog brasna, a hljeb od psenicnog). Ili naruciti kavu umjesto kafe (kahve).To je prije svega stvar opce kulture. Odakle dolazimo da je upotreba jezika i odnos prema jeziku stvar kulture. Pravopis nije kultura. To je nauka. Dakle, naš prvi korak je pristup kulturi, a onda pravopisu. Tada ce nam mnoge stvari biti jasnije i irelevantnije.

Pravopis Senahida (tako se ispravno pise) Halilovica ne valja kurcu, i to vidimo cak i mi, laici.

Cek, kako laik, zar nisi lingvista. I otkuda ovako proste rijeci, a ne valja rijec palamuditi?
Kaze se mojne me majke ti... (farbat)

Ne, nego -- nemoj meni (prodavati suplju pricu).

Za "palamuditi", ja o tome nista ne znam. Kakav "lingvista"? S kim pricas?

Ti si totalno izgubljen, "svi su protiv tebe".

[Connaisseur Karlin]

kruh je u mome kraju hljeb od kukuruznog brasna, a hljeb od psenicnog

Da li se u tvom kraju koristi ponekad rijec kuruza/kukuruza?

Da, i kruh i kukuruza kao sinonimi.

korustite obrnutu logiku

[Avetinho]

Volim i ja ovu sarolikost jezika s nasih brda, ali kad mi Halilovic naredjuje u "pravopisu" da je "uredu" u redu, e onda imam problem s tim.

[rz brzotrz]

sa Senahidom ili bez njega, nasi su ljudi stravicno nepismeni. Haj' sto ne znaju razlikovati č i ć, haj' sto ne znaju negaciju pa pisu "neradim" ili "ne pismen", haj' sto im je glagol biti velika nepoznanica pa su sa oblika "bi" u svim licima presli na "bih" u svim licima ("ti bih" mi je omiljen izraz), nego se sad javljaju i cudne kombinacije poput "objasni te mi". A jednom sam dobio poruku koja je glasila "kaće mo napolje"

[Avetinho]

sad sime na sao. Neznam stada tikazem. Sve jeovo pra vilno po Sena hidu.

Jertako go vorimo.

[rz brzotrz]

20 tak knjiga godišnje, obavezno, što znači minimum, za dijete od 12 godina sasvim je pristojan broj ozbiljne literature.

Kamo sreće da taj tempo čitanja i broj pročitanih knjiga zadrži i jednog dana kad se zaposli, osnuje porodicu i bude u vašim godinama.

Koje to dijete od 12 godina procita 20 knjiga godisnje? Ne procitaju ni obaveznu lektiru.

[lmo]

ne može biti 20 obaveznih ..mjesecno jedna, dakle.. 8-9 u toku š.g.

[¤ jelena ¤]

Dvadesetak knjiga godišnje , a to znači desetak udžbenika i desetak lektira - otprilike.

Ako se ne varam i udžbenici su knjige....i to ozbiljna literatura za dijete od 12 godina.

1. Maternji jezik - Čitanka...udžbenik...sadrži tekstove i koji nisu u spisku lektire + Naš jezik.... (dakle, dva udžbenika)

2. Jedan strani jezik

3. Drugi strani jezik

4. Istorija

5. Geografija

6. Informatika

7. Muzičko

8. Biologija

9. Tehnička kultura

u starijim razredima... VII, VIII, IX:

10 Fizika,

11. Hemija...

Dakle, svako dijete, koje postigne natprosječan uspjeh u 6, 7, 8. i 9. razredu O.Š.
u toku jedne školske godine pročita 20tak knjiga - otprilike.


Da li vaša djeca sve te knjige i pročitaju, ili ne, ja u to ne zalazim, nego navodim ono što im je NPP predviđeno, a to predviđeno je minimum
jer sve ovo što sam napisala je obavezno i u to ne računam djecu koja vole čitati pa pročitaju i više.

A napisano je odgovor na komentar kako djeca u našim školama tobož ne čitaju dovoljno, a i ono što čitaju su nekakve smiješne pjesmice.

Ne bih da tvrdim, ali slutim da naša djeca, u skladu sa svojim godinama, možda čitaju i (mnogo) više od svojih roditelja.

Ne svih roditelja i ne generalizujem...samo sluutim...



A sad pravopis, to je tema...

Ja bih

Ti bi

On, ona, ono bi

Mi bismo (spojeno!), Vi biste (spojeno!) Oni biše * odnosno bi

Ovo je aorist pomoćnog glagola biti. Aorist se rijetko upotrebljava u svakodnevnom govoru ovako, kao prost gl. oblik, ali ga veoma često koristimo u situacijama kad izražavamo želju, mogućnost, namjeru...tj. u primjerima kada upotrebljavamo složeni gl. oblik (Potencijal) koji se gradi oblicima aorista pomoćnog gl. biti i gl. pridjeva radnog glavnog glagola. U tim situacijama ovaj aorist u 3. licu množine (oni) nije biše, nego bi (npr. Oni bi otišli na koncert., a ne Oni biše otišli...) dok u svim ostalim oblicima ostaje isti.

Po analogiji sa tim većinskim oblikom bi, koji se često ponavlja jer je kao gramatička osnova sadržan u svim ovim oblicima, ljudi često i griješe pa taj oblik koriste i tamo gdje mu nije mjesto, ili ga odvajaju kao posebnu riječ u oblicima množine (bi smo, bi ste) što nije ispravno.


Ako vam kažem da je ovo nešto što i dijete od 12-13 godina zna, jer to uči u 7. razredu O.Š. možda ćete manje griješiti.

[¤ jelena ¤]

edit:

Ovo sam tek sad vidjela...

Po NPiP za razrednu nastavu u okviru medijske kulture obavezni su časovi poređenja književnog djela sa filmom....to su izuzetno lijepi časovi, sa najviše diskusije, iznošenja zapažanja i djeca izuzetno uspješno razlože i dožive književno djelo...do najsitnijih detalja.. motivisani su da, kroz zabavu,onako detektivski... pronalaze razlike i analiziraju zašto je određeni dio iz knjige ekraniziran na drugačiji način.

Ta praksa se nastavlja i u srednjoj školi, ali vjerovatno u manjem obimu, i stvarno je korisno. Recimo, Krležini Glembajevi su baš dobro obrađeni u istoimenom filmu, sa odličnom glumačkom ekipom i Mustafom Nadarevićem u glavnoj ulozi.

[rz brzotrz]

Dvadesetak knjiga godišnje , a to znači desetak udžbenika i desetak lektira - otprilike.

Moja greska, nisam shvatio da u taj spisak ubrajas i udzbenike.

Sto se tice glagola biti, ne grijesim ja, a ni moja djeca. Spomenuo sam to kao generalni problem da puno ljudi (ukljucujuci i djecu) bar ovdje gdje ja zivim (Sarajevo) pravi gresku pa izmedju ostalog kazu ti bih ili mi bi smo.

[¤ jelena ¤]

Dvadesetak knjiga godišnje , a to znači desetak udžbenika i desetak lektira - otprilike.

Moja greska, nisam shvatio da u taj spisak ubrajas i udzbenike.

Sto se tice glagola biti, ne grijesim ja, a ni moja djeca. Spomenuo sam to kao generalni problem da puno ljudi (ukljucujuci i djecu) bar ovdje gdje ja zivim (Sarajevo) pravi gresku pa izmedju ostalog kazu ti bih ili mi bi smo.

Ma, OK, nisam ni mislila na tebe lično. Objašnjavam i obraćam se onima koji griješe. I sama sam mnogo puta čula i vidjela tu grešku, zato sam je izabrala kao nastavak priče o pravopisu sa koje smo malo skrenuli.

Nije bitno ko griješi, važno je objasniti kako je ispravno, a što se mene tiče neka piše i govori kako ko hoće....


A greške ili bolje reći dileme su korisne...

btw... evo jedne moje... glagol žvakati...prezent:

ja žvačem... nikad u životu nisam upotrijebila taj ispravan i neuporedivo logičniji oblik tog glagola i otkad znam za sebe kažem ja žvaćem... a uopšte ne miješam č i ć u govoru.

žvaKati (palatalizacija: k prelazi u č žvaČem), ali jok, džaba i pravilo i logika. Sva sreća pa su u nekim rječnicima dubleti.


I još jedna...množina imenice jaje.... umutiš dvoje, troje jaja...... ili dva, tri jaja ili dva, tri jajeta ili...

Dva jajeta, dvoje jaja; tri jajeta, troje jaja; četiri jajeta, četvoro jaja - mom jezičkom osjećaju sve ovo je prihvatljivo, a logici sve neprihvatljivo,
ali kod pet jaja nemam dilemu - i pet i petoro jaja.

[sabina1]

Kad uzmete Pravopis Snahida Halilovica (koji je koliko ja znam jos uvijek jedini validan), mora se priznati da se odradio dobar i prije svega tezak posao. Na naucnim radnicima ( gle cuda) je da dalje unapredjuju zateceno stanje. To je proces koji traje i nikada nece biti zavrsen. Bar iz ove perspektive. Pravopis je sacinjen linijom manjeg otpora- dubletima- i mislim da je to dobro. Ne postoje lose rijeci niti losi izrazi. Postoje samo specifikumi bosanskog jezika. A taj u taj bosansk jezik jednako je utkan i hrvatski,i srpski, i bosnjaski idiom. Oni koji su skoli ucili srpsko-hrvatski to najbolje razumiju. Iako su ucili srpsko-hrvatski nisu izgubli taj svoj bosanski "štih". Nijesam siguran, ali mislim da to do sada niko jos nije objasnio. Problem je u nasim glavama. Problem je u Makarskoj kazati kruh umjesto hljeb. Iako obje rijeci imaju mjesto u bosanskom jeziku ( kruh je u mome kraju hljeb od kukuruznog brasna, a hljeb od psenicnog). Ili naruciti kavu umjesto kafe (kahve).To je prije svega stvar opce kulture. Odakle dolazimo da je upotreba jezika i odnos prema jeziku stvar kulture. Pravopis nije kultura. To je nauka. Dakle, naš prvi korak je pristup kulturi, a onda pravopisu. Tada ce nam mnoge stvari biti jasnije i irelevantnije.

Senahid Halilović je jasno bio napisao da je kahva pravilno a kafa nepravilno u bosanskom jeziku da je "dolje" pravilno a "dole" nepravilno.


Kako sad da mu povjerujem da je kahva i kafa pravilno a nekada je kafa bilo nepravilno ? Šta se promijenilo ?
Srdačan pozdrav.

[lmo]

jezik je živ

[lmo]

ja žvačem... nikad u životu nisam upotrijebila taj ispravan i neuporedivo logičniji oblik tog glagola i otkad znam za sebe kažem ja žvaćem... a uopšte ne miješam č i ć u govoru.

žvaKati (palatalizacija: k prelazi u č žvaČem), ali jok, džaba i pravilo i logika. Sva sreća pa su u nekim rječnicima dubleti.

i meni je prirodnije reći žvaćem, iako se kosi sa pravilom. a zasto je uopste dublet.....je li se toliko ukorijenila nepravilnost da je jednostavnije pomiriti se s njom? ili sta vec....

[¤ jelena ¤]

ja žvačem... nikad u životu nisam upotrijebila taj ispravan i neuporedivo logičniji oblik tog glagola i otkad znam za sebe kažem ja žvaćem... a uopšte ne miješam č i ć u govoru.

žvaKati (palatalizacija: k prelazi u č žvaČem), ali jok, džaba i pravilo i logika. Sva sreća pa su u nekim rječnicima dubleti.

i meni je prirodnije reći žvaćem, iako se kosi sa pravilom. a zasto je uopste dublet.....je li se toliko ukorijenila nepravilnost da je jednostavnije pomiriti se s njom? ili sta vec....

Pored rasprostranjenosti, žvaćem je prezent od nekakvog starog oblika žvatati (jotovanje t + j = ć, pa onda kao u kretati - krećem)

a žvačem je od sadašnjeg žvakati - palatalizacija...

Navodno su, da bi se očuvao fonetski princip, u nekim rječnicima i danas navedeni oblici žvakati i žvatati kao dubleti za opis iste radnje,
pa su im i oblici prezenta dubletni...

Nisam provjeravala sve ove navode po rječnicima, ali znam da u Etimološkom rječniku P. Skok navodi ovaj primjer sa t kao osnovu za prezent žvaćem.

A kad se kaže Skok, to ti je isto ko kad kažeš Škaljić - nema greške i mirno spavaj.

[lmo]

eh, odoh žvatnuti nešto pa leći
hvala za objasnjenje

[plain vanilla]

curice skacu i zvakace zvaku