Forum Klix.ba

NIN wrote: Smoriste vise s ovim glupostima - hrvati, srbi, bosnjaci... nabijem vas sve na cunu!

dustaban wrote:Vid'te nesta... na ovome mjestu gdje smo mi sad bio jedan forum/portal zvao se SARAJEVO-X. Kasnije dosla neka nova poslovna politika pa mu promjenila ime u KLIX. Mi svi forumasi ostali dze smo bili, ostali nam isti nickovi i avatari, ista pricha, ista prepirka... ostao dakle KONTINUITET foruma i forumanja.
Bilo nekih pokusaja da se ignorise KLIX i sacuva SARAJEVO-X, ali se u tome nije uspjelo. Sarajevo-x nostalgicari jos uvijek pokusavaju vratiti stari forum ali od toga nema nista jer je cak napravljena redirekcija pa kad ukucas staro ime baci te na novi portal.
Kasnije je i na ovom portalu bilo nekakvog redizajna, kao sto je to red sa necim sto se KONTINUIRANO dogradjuje.

I zamislite da se sad okolnosti promjene i neko nekako vrati staru domenu i staro ime. I hajde nek se i to desi, ali kako sad proglasiti kontinuitetom ovaj prekid?!


Ne gospodo draga, IME JE NEBITNO kad govorimo o kontinuitetu ISTE STVARI KOJA JE MIJENJALA NAZIVE, prema trenutnim okolnostima koje imaju veze sa svime drugim osim sa SUSTINOM te stvari, koja nije prestajala egzistirati!

Niko nikada ne moze pobiti CINJENICU da se KLIX nekada zvao SARAJEVO-X. Medjutim, zasto ne priznati cinjenicu da je KLIX faza u mnogo kracem periodu ucinila vise i za portal i za forum nego prethodnih sto godina sarajevoiksa! Isto tako je nemoguce (da ne problematiziramo koliko bi bilo i dopustivo) da neko nekad nanovo otvori sarajevo-x i prisvoji ne samo ono sto je on to nekad bio vec i ovu KLIX fazu, tako sto ce to ime sasvim ignorisati ali prisvojiti i proglasiti kontinuitetom sve sto se pod tim imenom desavalo!

RAZMISLITE malo o ovom mom "offtopicu"...

hAZNADAR wrote:

dustaban wrote:Imam neki lagani osjecaj da i mene svrstavate u te "negatore" Bosanskog jezika!

Pa hoce li iko majkumu primjetiti da, ako bas negiram neke jezike, da upravo najvise negiram tzv. Crnogorski jezik, dakle ''svoj'' jezik !
.

To si ti uveliko dokazao. Prvo teorijom da mu se ime treba mijenjati, pa postedom imena ostalih imena jezika na koje se tvoj eksperiment o novoj slozenici ne odnosi, pa tobozom brigom o zajednickom naslijedju ko biva oni ka nokima je jedino to ostalo se i dalje moralno ne mogu pozivati na to,... . a najvise zato sto si lijepo ignorisao sve protuargumente i utekao od svih poklapanja koja ovdje stoje i dalje crno na bijelo.

Bosanski jezik sa bas tim imenom ili priznajes ili ne. Nema tu price. Ili priznajes to ime ili negiras. Jesi li stavio upitnik samo jednom na ime jezika - ti si negator, a pogotovo poslije ovoliko pokusaja.
Ono sto te razlikuje jedino od ostalih nacionalistickih i primitivnih negatora je samo pokusaj kao lijepe price i drugacijeg pristupa. A u principu isto sranje.
Da nisi negator - nebi se ni javio na ovu temu, ili bi bar prihvatio sve ove cinjenice iznesene.

dustaban wrote:Sta ti je kontinuitet Bosanskog jezika? Moze li kakav timeline?

- MUHAMED USKUFI iz Tuzle sastavlja 1631 g. prvi bosansko-turski rijecnik.

- Konstantin Filozof (pisac s kraja 14 i poc.15 v.) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, ceski i hrvatski.

- Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada Kotora: 3.jula 1436, mletacki knez u Kotoru kupio je petnaestogodisnju djevojku "bosanskog roda i hereticke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".

- Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g.fra J.Arsenigu "bosanskim jezikom";

- U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, poc. 17v.) spominju se uz ostale nase govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.

- Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, iliricki/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17 v. naovamo: Matija Divkovic, "Bosnjak rodjen u selu Jelaskama sjeverno od Varesa koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijevic, Stjepan Margitic, Ambroz Matic, Luka Dropuljic, Ivan Frano Jukic, Martin Nedic, Anto Knezevic...

-Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic 1735, pise da u Bosni ima devet svecenika koji u vrsenju vjerskih obreda ispomazu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je ucenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.

- Evlija Celebija, turski putopisac iz 17 v., u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svoga cuvenog putopisa hvali Bosnjake, za koje kaze: "kako im je jezik, tako su i oni cisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rijecnik M.H.Uskufije.

- Jedan od prvih gramaticara, Bartol Kasic (Pag 1575 - Rim 1650), rodjeni cakavac, odlucuje se za stokavstinu bosanskog tipa, kakva je Divkoviceva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640) istice da je za stvaranje zajednickog knjizevnog jezika (lingua communis) u juznoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaze za bosanski slijedeci na taj nacin preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).

- Isusovac Jakov Mikalja (1601-1654) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649 zeli kako kaze da uvrsti "najodabranije rijeci i najljepse narjeceje" dodajuci da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepsi", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pisu.

- Hrvatski pjesnik Andrija Kacic Miosic (1704-1760) autor "Razgovora ugodnog", snazno afirmise stokavstinu;svoju je "Korabljicu" " prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i hronika Pavla Vitezovica" u "jezik bosanski".

- Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, ceskog i poljskog i spisatelj Matija Antun Reljkovic (1732-1798).

- Antun Kanizic, Franjo Marija Appendini (1808 u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u cijem predgovoru istice da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavrseniji, Ivan Popovic (kojemu je bosanski govor medju slavenskim isto sto i aticki medju grckim), u nastojanju da Juzni Slaveni oforme jedinstven knjizevni jezik, zalazu se za usvajanje bosanskoga govora jos mnogo prije Beckog dogovora iz 1850. godine.

- Alberto Fortis (1741 -1803. god 1774 u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na talijanski - znamenitu nasu baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlackim, ali i bosanskim.

- Mula Mustafa Baseskija u svome Ljetopisu spominje Mula Hasana Niksicanina (1780),koji govori pola turskim,pola bosanskim jezikom.

- Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grlicic (zupnik u Djakovu,1707) i Matija Petar Katancic (1831 u Budimu objavio u sest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").

- Prema svjedocenju Matije Mazuranica ("Pogled u Bosnu ucinjen 1839-1840", Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski pasa, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i istice "da je nas slavni bosnjacki jezik od svih najljepsi na svijetu". U Putopisu se kaze da se u Bosni "eglendise Bosnjacki".

- Svoj jezik naziva bosanskim i Stocanin Halil Hrle, prevodilac sa arapskog ("Kasidei burdei bosnevi", Stolac, 1849).

- Hercegovacki srpski prvaci, medju kojima i Prokopije Cokorilo, traze od Ali-pase Rizvanbegovica da se za vladiku postavi covjek vican bosnjackom jeziku.

- Bosanski biskup Vujicic jos je 1881 g. nas jezik zvao bosanskim.

- I hercegovacki ustanici su ga tako zvali : Pero Tunguz, jedan od njihovih vodja, znao je reci: "Razumi me, coece, bosanski ti govorim !".

- Autor prvog naseg stampanog alhamijado teksta, s prvim pokusajem stvaranja stabilnijeg arabickog pravopisnog uzusa za stampanu praksu jeste Mustafa Rakim (1868 g. objavio je u Istambulu djelo "Ovo je od virovanja na bosanski jezik kitab"). Autorstvo tog djela inace je pripisivano Mehmedu Agicu iz Bosanskog Broda.

- Mostarac Omer Humo (umro 1880), narodni prosvjetitelj, koji se borio za uvodjenje narodnog jezika u skole, na kraju svoga Ilmihala ("Sehletul vusula", Sarajevo 1875.g., ovo je prva knjiga pisana arebicom a nasim jezikom, objavljena u Bosni) kaze: "Ah da je Bog do meni bio avaki bosanski pisani citab", a u pjesmi "Stihovi zahvale na bosanskom jeziku":

"Brez suhbe (sumnje) je babin jezik najlasnji,
Svatko njime vama vikom besidi,
Slatka braco, Bosnjaci,
Hak (istinu) vam Omer govori".

Autor je i pjesme "Dova na bosanskom".

- "Gramatika bosanskog jezika za srednje skole" nepotpisanog autora Frane Vuletica, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno skolstvo. Zemaljska vlada BiH stampala ju je 1880 g. Dozivjela je vise izdanja i bila u upotrebi do 1911.


- Salih Gasovic, rodom Niksicanin, autor je Mevluda ("Casni mevlud na bosanski jezik ", Sarajevo 1878; zapravo je to prepjev Mevluda Sulejmana Celebije) za ciji nastanak kaze:

"Molise me kolasinski prvisi,
Mevlud nami daj bosanski napisi".

- Ibrahim Edhem Berbic stampao je "Bosansko-turski ucitelj" (1893 u Carigradu); Ibrahim Seljubac (1900) "Novu bosansku elifnicu", a u tom duhu radili su i drugi autori vjerskih udzbenika (npr. Junuz Remzi Stovro).

- Sejfudin Proho izdao je 1907 u Sarajevu "Tedzvidi-inas (na najlaksi i najkraci nacin bosanski jezik.)".

- Iste godine u Sarajevu izlazi "Tedzvidi edaijjei bosnevi" Ibrahima Saliha Puske.

- 1908 u Sarajevu se pojavljuje djelo M.Dz.Causevica "Bergivija", koje je urednistvo "Tarika" prevelo na bosanski jezik, "radi opcenite koristi".

- Arif Sarajlija takodjer je dao svoju verziju prevoda Mevluda S.Celebije, ("Terdzuman mevludski na jezik bosanski",Carigrad 1909).

- Franjevci su 1894 g. otpisivali M.P.Desancicu da ne govore srpski nego bosanski.

- Gradonacelnik Mostara I.Kapetanovic ne jednoj sjednici 1895 g. zabranjuje da gospodin Stagner nesto kaze na njemackom jeziku; u zapisniku je navedeno kako je rekao "da mi ovdje nismo u Becu niti Gracu, vec u Mostaru i da treba da se govori bosanski, da svi razumimo".

- Prvi stampani kalendar "Tursko-bosanski rjecnik" (Bitolj,1912)sto ga je sastavio Ahmed Kulender,

Od 1.1.1879 upotrebljavan je naziv bosanski jezik, kao sluzbeni jezik u Bosni i Hercegovini. Od 23.1.1879 na sjednici Bosanske komisije bilo je zauzeto stnoviste da se naziva "bosanski zemaljski jezik". Ali u provizornom poslovniku za organe vlasti u BiH od 16.2.1879 vec je upotrebljena oznaka "srpsko-hrvatski jezik". Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907 g. odredjeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'.

BHCluster wrote:

hAZNADAR wrote:

dustaban wrote:Imam neki lagani osjecaj da i mene svrstavate u te "negatore" Bosanskog jezika!

Pa hoce li iko majkumu primjetiti da, ako bas negiram neke jezike, da upravo najvise negiram tzv. Crnogorski jezik, dakle ''svoj'' jezik !
.

To si ti uveliko dokazao. Prvo teorijom da mu se ime treba mijenjati, pa postedom imena ostalih imena jezika na koje se tvoj eksperiment o novoj slozenici ne odnosi, pa tobozom brigom o zajednickom naslijedju ko biva oni ka nokima je jedino to ostalo se i dalje moralno ne mogu pozivati na to,... . a najvise zato sto si lijepo ignorisao sve protuargumente i utekao od svih poklapanja koja ovdje stoje i dalje crno na bijelo.

Bosanski jezik sa bas tim imenom ili priznajes ili ne. Nema tu price. Ili priznajes to ime ili negiras. Jesi li stavio upitnik samo jednom na ime jezika - ti si negator, a pogotovo poslije ovoliko pokusaja.
Ono sto te razlikuje jedino od ostalih nacionalistickih i primitivnih negatora je samo pokusaj kao lijepe price i drugacijeg pristupa. A u principu isto sranje.
Da nisi negator - nebi se ni javio na ovu temu, ili bi bar prihvatio sve ove cinjenice iznesene.

dustaban wrote:Sta ti je kontinuitet Bosanskog jezika? Moze li kakav timeline?

- MUHAMED USKUFI iz Tuzle sastavlja 1631 g. prvi bosansko-turski rijecnik.

- Konstantin Filozof (pisac s kraja 14 i poc.15 v.) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, ceski i hrvatski.

- Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada Kotora: 3.jula 1436, mletacki knez u Kotoru kupio je petnaestogodisnju djevojku "bosanskog roda i hereticke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".

- Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g.fra J.Arsenigu "bosanskim jezikom";

- U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, poc. 17v.) spominju se uz ostale nase govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.

- Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, iliricki/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17 v. naovamo: Matija Divkovic, "Bosnjak rodjen u selu Jelaskama sjeverno od Varesa koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijevic, Stjepan Margitic, Ambroz Matic, Luka Dropuljic, Ivan Frano Jukic, Martin Nedic, Anto Knezevic...

-Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic 1735, pise da u Bosni ima devet svecenika koji u vrsenju vjerskih obreda ispomazu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je ucenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.

- Evlija Celebija, turski putopisac iz 17 v., u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svoga cuvenog putopisa hvali Bosnjake, za koje kaze: "kako im je jezik, tako su i oni cisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rijecnik M.H.Uskufije.

- Jedan od prvih gramaticara, Bartol Kasic (Pag 1575 - Rim 1650), rodjeni cakavac, odlucuje se za stokavstinu bosanskog tipa, kakva je Divkoviceva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640) istice da je za stvaranje zajednickog knjizevnog jezika (lingua communis) u juznoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaze za bosanski slijedeci na taj nacin preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).

- Isusovac Jakov Mikalja (1601-1654) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649 zeli kako kaze da uvrsti "najodabranije rijeci i najljepse narjeceje" dodajuci da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepsi", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pisu.

- Hrvatski pjesnik Andrija Kacic Miosic (1704-1760) autor "Razgovora ugodnog", snazno afirmise stokavstinu;svoju je "Korabljicu" " prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i hronika Pavla Vitezovica" u "jezik bosanski".

- Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, ceskog i poljskog i spisatelj Matija Antun Reljkovic (1732-1798).

- Antun Kanizic, Franjo Marija Appendini (1808 u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u cijem predgovoru istice da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavrseniji, Ivan Popovic (kojemu je bosanski govor medju slavenskim isto sto i aticki medju grckim), u nastojanju da Juzni Slaveni oforme jedinstven knjizevni jezik, zalazu se za usvajanje bosanskoga govora jos mnogo prije Beckog dogovora iz 1850. godine.

- Alberto Fortis (1741 -1803. god 1774 u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na talijanski - znamenitu nasu baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlackim, ali i bosanskim.

- Mula Mustafa Baseskija u svome Ljetopisu spominje Mula Hasana Niksicanina (1780),koji govori pola turskim,pola bosanskim jezikom.

- Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grlicic (zupnik u Djakovu,1707) i Matija Petar Katancic (1831 u Budimu objavio u sest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").

- Prema svjedocenju Matije Mazuranica ("Pogled u Bosnu ucinjen 1839-1840", Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski pasa, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i istice "da je nas slavni bosnjacki jezik od svih najljepsi na svijetu". U Putopisu se kaze da se u Bosni "eglendise Bosnjacki".

- Svoj jezik naziva bosanskim i Stocanin Halil Hrle, prevodilac sa arapskog ("Kasidei burdei bosnevi", Stolac, 1849).

- Hercegovacki srpski prvaci, medju kojima i Prokopije Cokorilo, traze od Ali-pase Rizvanbegovica da se za vladiku postavi covjek vican bosnjackom jeziku.

- Bosanski biskup Vujicic jos je 1881 g. nas jezik zvao bosanskim.

- I hercegovacki ustanici su ga tako zvali : Pero Tunguz, jedan od njihovih vodja, znao je reci: "Razumi me, coece, bosanski ti govorim !".

- Autor prvog naseg stampanog alhamijado teksta, s prvim pokusajem stvaranja stabilnijeg arabickog pravopisnog uzusa za stampanu praksu jeste Mustafa Rakim (1868 g. objavio je u Istambulu djelo "Ovo je od virovanja na bosanski jezik kitab"). Autorstvo tog djela inace je pripisivano Mehmedu Agicu iz Bosanskog Broda.

- Mostarac Omer Humo (umro 1880), narodni prosvjetitelj, koji se borio za uvodjenje narodnog jezika u skole, na kraju svoga Ilmihala ("Sehletul vusula", Sarajevo 1875.g., ovo je prva knjiga pisana arebicom a nasim jezikom, objavljena u Bosni) kaze: "Ah da je Bog do meni bio avaki bosanski pisani citab", a u pjesmi "Stihovi zahvale na bosanskom jeziku":

"Brez suhbe (sumnje) je babin jezik najlasnji,
Svatko njime vama vikom besidi,
Slatka braco, Bosnjaci,
Hak (istinu) vam Omer govori".

Autor je i pjesme "Dova na bosanskom".

- "Gramatika bosanskog jezika za srednje skole" nepotpisanog autora Frane Vuletica, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno skolstvo. Zemaljska vlada BiH stampala ju je 1880 g. Dozivjela je vise izdanja i bila u upotrebi do 1911.


- Salih Gasovic, rodom Niksicanin, autor je Mevluda ("Casni mevlud na bosanski jezik ", Sarajevo 1878; zapravo je to prepjev Mevluda Sulejmana Celebije) za ciji nastanak kaze:

"Molise me kolasinski prvisi,
Mevlud nami daj bosanski napisi".

- Ibrahim Edhem Berbic stampao je "Bosansko-turski ucitelj" (1893 u Carigradu); Ibrahim Seljubac (1900) "Novu bosansku elifnicu", a u tom duhu radili su i drugi autori vjerskih udzbenika (npr. Junuz Remzi Stovro).

- Sejfudin Proho izdao je 1907 u Sarajevu "Tedzvidi-inas (na najlaksi i najkraci nacin bosanski jezik.)".

- Iste godine u Sarajevu izlazi "Tedzvidi edaijjei bosnevi" Ibrahima Saliha Puske.

- 1908 u Sarajevu se pojavljuje djelo M.Dz.Causevica "Bergivija", koje je urednistvo "Tarika" prevelo na bosanski jezik, "radi opcenite koristi".

- Arif Sarajlija takodjer je dao svoju verziju prevoda Mevluda S.Celebije, ("Terdzuman mevludski na jezik bosanski",Carigrad 1909).

- Franjevci su 1894 g. otpisivali M.P.Desancicu da ne govore srpski nego bosanski.

- Gradonacelnik Mostara I.Kapetanovic ne jednoj sjednici 1895 g. zabranjuje da gospodin Stagner nesto kaze na njemackom jeziku; u zapisniku je navedeno kako je rekao "da mi ovdje nismo u Becu niti Gracu, vec u Mostaru i da treba da se govori bosanski, da svi razumimo".

- Prvi stampani kalendar "Tursko-bosanski rjecnik" (Bitolj,1912)sto ga je sastavio Ahmed Kulender,

Od 1.1.1879 upotrebljavan je naziv bosanski jezik, kao sluzbeni jezik u Bosni i Hercegovini. Od 23.1.1879 na sjednici Bosanske komisije bilo je zauzeto stnoviste da se naziva "bosanski zemaljski jezik". Ali u provizornom poslovniku za organe vlasti u BiH od 16.2.1879 vec je upotrebljena oznaka "srpsko-hrvatski jezik". Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907 g. odredjeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'.

Sta mislis da je razlog sto je ignorisao ove podatke?

dustaban wrote:Metarske postove naravno ne citam, ali sam letimicnim pogledom vidio (ponovo) brkanje pojmova Bosnjacki-Bosanski i... meni dosta!

Koja yebena kontradikcija! Sturise se da dokazu da Bosnjak nije isto sto Bosanac, a na drugoj strani Bosanski jezik je isto sto i Bosnjacki!

Ali yebesh sve to. Vi meni opet opet uporno podmecete nekakvo negiranje Bosanskog jezika. Ja ne negiram jezik, samo negiram argumente da drugaciji naziv istog jezika moze opravdati njegovu autohtonost!
Hoce li vam to ikad doci iz dupeta u glavu?!

Jeste, fakat se nekad ovaj jezik zvao i Bosanski (pogdzedze i Bosnjacki!). Ali sta sad?! I KLIX se zvao SARAJEVO-X pa se vise ne zove, ali ovaj forum ima KONTINUITET.
Argument da se ovaj jezik nekad i negdje zvao Bosanski, pa Srpski, pa Hrvatski, pa evo mashala i Crnogorski... govori samo o besmislici insistiranja na VLASTITOM IMENU za ISTU STVAR!

Ali isto tako sam rekao i sad cu ponoviti: ako i ima nekog opravdanja za razdvajanje ovog jezika (ali i dalje samo kao podvarijante) onda je i to vec ucinjeno ekavstinom/ijekavstinom & cirilicom/latinicom. Moguce su naravno i ove bosanske egzibicije sa fonemom "h" ili jos smjesnije crnogorske sa mekim "ž" i "š" (krw ti yebem, valja pravit nove tastature!)... ali to je sve naravno samo odraz balkanskog nacionalistickog sindroma. Trebas ocito biti velika nacija da bi mogao koristiti jezik koji ti se ne zove po etnosu.

Dakle da razjasnimo jednom za svagda - naziv Bosanski jezik jeste istorijska cinjenica, to nikad nisam osporavao. Ali su isto tako cinjenice i ono sto se nakon toga desavalo, pri cemu je fakat doslo do nestanka tog naziva i nastanka nekog SH/HS dogovora. Ja bih bio presretan da se odmah dogovorilo da to bude BHS, i necu sad vagati da li je to zbog srpskohrvatskog negiranja Bosne i Bosnjaka ili zbog odsustva Bosnjackog Vuka! Bosanski jezik je jednostavno maknut sa scene i tu je nastao prekid. Medjutim nije nastao prekid u koriscenju i daljoj genezi ovog jezika i tu moramo pogledati istini u oci - dalje su se razvijali (standardizovali i prociscavali) samo Srpski i Hrvatski, posebno ovaj drugi, ali eto uspjelo se nekako ocuvati zajednicki naziv do raspada drzave. Mi svi danas govorimo nekom varijantom SH jezika, cak i ovi sto bi da se vrate na Bosanski! Zapravo "vracanje na Bosanski" je po meni jednako tesko kao i pravljenje Crnogorskog, da ne kazem da je i jednako motivirano.
Zato je, mislim, bilo najpametnije ostati na principima istog jezika i na SH dodati B, dok se nekad ne dogovorimo oko boljeg i logicnijeg naziva. To ne bi nimalo omalovazilo Bosnu i Bosnjake, ali bi bio pojak udarac SH separatizmu!

Toliko. Ajde sad vi nastavite vaditi iz konteksta i traziti u meni antibosnjaka...

dustaban wrote:Metarske postove naravno ne citam...

dustaban wrote:Metarske postove naravno ne citam, ali sam letimicnim pogledom vidio (ponovo) brkanje pojmova Bosnjacki-Bosanski i... meni dosta!

Koja yebena kontradikcija! Sturise se da dokazu da Bosnjak nije isto sto Bosanac, a na drugoj strani Bosanski jezik je isto sto i Bosnjacki!

Ali yebesh sve to. Vi meni opet opet uporno podmecete nekakvo negiranje Bosanskog jezika. Ja ne negiram jezik, samo negiram argumente da drugaciji naziv istog jezika moze opravdati njegovu autohtonost!
Hoce li vam to ikad doci iz dupeta u glavu?!

Jeste, fakat se nekad ovaj jezik zvao i Bosanski (pogdzedze i Bosnjacki!). Ali sta sad?! I KLIX se zvao SARAJEVO-X pa se vise ne zove, ali ovaj forum ima KONTINUITET.
Argument da se ovaj jezik nekad i negdje zvao Bosanski, pa Srpski, pa Hrvatski, pa evo mashala i Crnogorski... govori samo o besmislici insistiranja na VLASTITOM IMENU za ISTU STVAR!

Ali isto tako sam rekao i sad cu ponoviti: ako i ima nekog opravdanja za razdvajanje ovog jezika (ali i dalje samo kao podvarijante) onda je i to vec ucinjeno ekavstinom/ijekavstinom & cirilicom/latinicom. Moguce su naravno i ove bosanske egzibicije sa fonemom "h" ili jos smjesnije crnogorske sa mekim "ž" i "š" (krw ti yebem, valja pravit nove tastature!)... ali to je sve naravno samo odraz balkanskog nacionalistickog sindroma. Trebas ocito biti velika nacija da bi mogao koristiti jezik koji ti se ne zove po etnosu.

Dakle da razjasnimo jednom za svagda - naziv Bosanski jezik jeste istorijska cinjenica, to nikad nisam osporavao. Ali su isto tako cinjenice i ono sto se nakon toga desavalo, pri cemu je fakat doslo do nestanka tog naziva i nastanka nekog SH/HS dogovora. Ja bih bio presretan da se odmah dogovorilo da to bude BHS, i necu sad vagati da li je to zbog srpskohrvatskog negiranja Bosne i Bosnjaka ili zbog odsustva Bosnjackog Vuka! Bosanski jezik je jednostavno maknut sa scene i tu je nastao prekid. Medjutim nije nastao prekid u koriscenju i daljoj genezi ovog jezika i tu moramo pogledati istini u oci - dalje su se razvijali (standardizovali i prociscavali) samo Srpski i Hrvatski, posebno ovaj drugi, ali eto uspjelo se nekako ocuvati zajednicki naziv do raspada drzave. Mi svi danas govorimo nekom varijantom SH jezika, cak i ovi sto bi da se vrate na Bosanski! Zapravo "vracanje na Bosanski" je po meni jednako tesko kao i pravljenje Crnogorskog, da ne kazem da je i jednako motivirano.
Zato je, mislim, bilo najpametnije ostati na principima istog jezika i na SH dodati B (pa mozda i C ), dok se nekad ne dogovorimo oko boljeg i logicnijeg naziva. To ne bi nimalo omalovazilo Bosnu i Bosnjake, ali bi bio pojak udarac SH separatizmu!

Toliko. Ajde sad vi nastavite vaditi iz konteksta i traziti u meni antibosnjaka...

dustaban wrote: bosanske egzibicije sa fonemom "h"

Ja bih bio presretan da se odmah dogovorilo da to bude BHS, i necu sad vagati da li je to zbog srpskohrvatskog negiranja Bosne i Bosnjaka ili zbog odsustva Bosnjackog Vuka!

piupiu wrote:

dustaban wrote: bosanske egzibicije sa fonemom "h"

Nisu to baš bosanske egzibicije, mada razumijem na šta ciljaš (novogovor). Poznajem nekoga ko umjesto drama govori drahma, prateći svoj urodjeni sluh za bosanski jezik. Uvijek se tome smijem i nikad ne promašim u debati o jeziku navesti taj primjer. Činjenica je, medjutim, da je h tamo gdje su ga koristile naše nane (mehko, lahko, itd, kao i drugi stari izrazi tipa bresposlen, brezobrazan); ono što bi se moglo nazvati protoslavenskom zaostavštinom (ne znam, nisam jezikoslovac, ali pretpostavljam; gdje je onaj nellington kad ga trebaš ... ); pa je moguće tvrditi da se upravo u tome očituje kontinuitet bosanskog narodnog govora - iz njega nije iskorijenjen taj "proto" element. Naći ćeš ovakve primjere i u modernom slovenačkom i ruskom, na primjer; ali ne i u srpskom i hrvatskom.

Ja bih bio presretan da se odmah dogovorilo da to bude BHS, i necu sad vagati da li je to zbog srpskohrvatskog negiranja Bosne i Bosnjaka ili zbog odsustva Bosnjackog Vuka!

Vuk se, zajedno sa ostatkom potpisnika Bečkog književnog dogovora, bavio standardizacijom jezika koji su oni u dokumentu nazivali zajedničkim narodnim jezikom. Radilo se, na kraju balade, o stvaranju osnova zajedničkog književnog, a ne zajedničkog nacionalnog jezika, ako primjećuješ razliku. U to vrijeme jezik je nazivan i iliriskim i dalmatinskim i dubrovačkim i bosanskim ... ali se 'novo' ime jezika ne spominje u dokumentu. Koliko se ja sjećam tog dokumenta; niko se nije dogovorio da će se taj jezik od tog trenutka zvati srpski ili hrvatski. To je dio individualnih nacionalno-jezičkih projekata.

breuer wrote:to "h" fkt jeste čisti slavenski fenomen i tačno je da su, pogotovo Srbi iz skoro manijakalne potrebe da se usprostave Turcima počeli brisati to isto "h", pa sad imamo neke smiješne pojave tipa: divanana, mala (mahala), ala' i sl.

Inače je sva reforma koja se provodila tokom 19. vijeka, koliko težila iskorjenjivanju turskog utjecaja, a onda skoro isto, ali suštinski mnogo jače radila na potpunom odvajanju od proto-slavenskog - ruskog korijena. skoro svi reformisti su radili i objavljivali u Beču, jezik, odnosno standard, se "poseljačio" nauštrb finog crkveno-slavenskog. politički ciljevi su jasni, stanje je takvo kakvo jeste, tolika veličanstvena djela napisana na tom istom "poseljačenom".

Potanko je o svemu pisao jedan od najvećih jugoslovenskih romanopisaca - Meša Selimović, u svom radu pod nazivom "Za i protiv Vuka"

dustaban wrote:
Jeste, fakat se nekad ovaj jezik zvao i Bosanski (pogdzedze i Bosnjacki!). Ali sta sad?! I KLIX se zvao SARAJEVO-X pa se vise ne zove, ali ovaj forum ima KONTINUITET.
.

hAZNADAR wrote:
Ko zna, mozda je Vuk inspiraciju za reformu jezika nasao u turskoj posto je bio tamo.

Fonema H jeste slavenski obicaj,... - lahko prihajamo

bh.tornjak wrote:
prekratak post...pa mu promaklo...

hAZNADAR wrote:Fonema H jeste slavenski obicaj,... - "lahko prihajamo" - valjda znas gdje se ovo kaze.

Lug wrote:

hAZNADAR wrote:Fonema H jeste slavenski obicaj,... - "lahko prihajamo" - valjda znas gdje se ovo kaze.

ovo mi malo gorko..

Rusi su valjda veci Slaveni od Janeza, a kod njih nesto i ne vidim to H, dok kod Njemaca svaka druga rijec ima H..

hAZNADAR wrote: Ono sto je interesantno kod mitomana je nevjerovatna kolicina samouvjerenosti kada lupaju iznova gluposti i pokusavaju trn na vazi prikazati tesim od balvana. Jednostavno ubijedjeni u neku kulturolosku i intelektualnu nadmoc naspram nas SDA mahalaca ili kako li nas vec dozivljavaju. Covjek jednostavno nezna da li bi se smijao ili plakao kada vidi na koji nacin prave odgovore i kakve argumente potezu - i to skroz samouvjereno gdje vidis da stvarno vjeruju u to. Ova tema kao i mnoge ostale gdje se brani bosnjacko ime, bosanski jezik, historija,... nisu nikada nekoga razuvjerile - vise imaju edukativan smisao na normalne ljude gdje nije nikada suvisno iznova podsjetiti na cinjenice.
Pravo na jezik i naciju se ne ce nikada moci ostvariti naucnim raspravama, debatama i pisanjem knjiga,... jer se fasizam nije nikada mogao pobijediti zdravorazumskom logikom, intelektualnim postenjem i cinjenicama.

hAZNADAR wrote:Ko zna, mozda je Vuk inspiraciju za reformu jezika nasao u turskoj posto je bio tamo. Samo misao - nije tvrdnja. Buduci da se se i pored specificnih turcizama u Bosnjaka kojih je malo, sirok spektar turskih rijeci upotrebljava u srpskom vise. Poput grah u Bosnjaka a pasulj u Srba. (fasulj - turc.). Varivo, corba u Bosnjaka a corba pretezito u Srba itd.

dustaban wrote:Mah... dzaba vise pricati.
Ali hajde jos malo. Nije istina da se Srpski (i Hrvatski) nije mijenjao od ameba. Naprotiv, mi ovdje upravo govorimo o tome - O KONTINUIRANOM I KONTROLISANOM (obratite paznju na moj mix "...irano" - "...isano", tako treba ) radu na jeziku i jezickoj standardizaciji.
Sve Wikipedije i svi izvori, ukljucujuci i vase, govore da se standardizacija OVOG Bosanskog jezika pocela desavati tek nedavno.
I neka je, neka se i to radi, ali nemojte mi majkevam podmetati damu pod bubrege prichom o nekakvom kontinuitetu Bosanskog jezika (bolje reci - tog naziva). Tu imamo jedan prekid, kao sto je i prekid sa pojmom Bosnjak, koji nije obicni prekid jer se u medjuvremenu desila REDEFINICIJA tog pojma. Nesto slicno je i sa nazivom Bosanski jezik.
Ali ja ne mogu vise nista novo kazati dokazujuci da RETROAKTIVNO bosnjacko samodefinisanje ima problem u svojim KONTRADIKCIJAMA a ne u onima koji navodno osporavaju Bosnjake i Bosanski jezik, gdje ocito mene svrstavate.

bh.tornjak wrote:jbt....svi se Hvataju tog prekida....a niko ne govori zbog cega i zasto je doslo do tog prekida.
Niko (iako dobro znaju) ne kaze da je do tog prekida doslo kojekakvim dekretima....zakonima...kojima je bio cilj da se "izbrise" jedan narod i sve ostalo sto sa sobom taj narod nosi.
Znaci, zakonom ili dekretom zabranis nekome da se naziva imenom kako se oduvijek nazivo,zabranis da se njegov jezik zove onako kako se zvao.....tom istom jeziku promijenis ime....i onda laprdas on kontinuitetu i prekidu tog kontinuiteta...