palestinka wrote:I meni se čini, površna saznanja iz filmova, priznajem, ali Amerikanci potpuno drugačije doživljavaju djecu nego Evropljani. I kod nas je priča i kod onih koji imaju mogućnosti da su djeca maltene investicija za koju nisi siguran da li će ti se isplatiti i da su djeca kraj života, samo patnja, briga i borba, a ne radost i sreća i uživanje. Mogu samo da se sjetim Danisa Tanovića koji ima mogućnost i ima petoro djece. Amerikanci nastavljaju da žive s djecom, a kod nas je živi za djecu, tvoje je gotovo i sl. Američka kultura, uz sve mane koje ima, puno više cijeni djecu, prilagođena je njima. Studentice čuvaju djecu, raduju se što mogu zaraditi džeparac, a roditelji imaju vrijeme za sebe, za izlazak. Dobro i jednima i drugima. Ne mogu da zamislim da bi neka studentica kod nas htjela čuvati djecu. Kod nas se niko ne susretne s bebom i djecom, ako ih nema u bliskoj porodici, dok ne dobije svoju. U SAD-u u srednjim školama nosaju one vreće brašna da bi barem osvijestili tinejdžere da su bebe krhke, ako ih zaboraviš, ukrašće ih neko, ako ne nahraniš, umrijeće...Hoću reći, barem ih tjeraju da razmišljaju o djeci. Puno je više mogućnosti za zajedničku zabavu i roditelja i djece, baby i kids friendly prostora. I žene ako žele, mogu biti domaćice, i to se smatra privilegijom.
Amerikanci vjeruju "da svako dijete ima svoju nafaku" vise od Bosnjaka.
Jedna od prvih stvari koje je Obama porucio puku koji ga je tek izabrao je "da se pozitivizam mora vratiti u zivote Amerikanaca", te "da svi moraju raditi na tome da Amerika i dalje bude sretno mjesto za zivot".
Nekome je ovo puka propaganda te varanje odraslih ljudi. Drugima je to filozofija odnosno pristup zivotu i nedacama koje zivot kao takav nosi.
Idemo u fazu filozofije, ali cu ipak nastaviti ...
Jedan americki autor ruskih korijena navodi razliku u ruskoj i americkoj percepciji zivota i rada kroz bajke i legende koje se prenose u jednoj i drugoj kulturi.
Ruski junak ulovi ribu i bez pola muke dobije pravo na 3 zelje. Na kraju zivi sretno s princezom, ali je i dalje blento koji ne mari za materijalnim (iako ga je stekao bez ikakvog rada i truda) i junak kojeg ruski mentalitet prihvata jer "nije iskvaren zeljama za materijalnim".
Germanski junaci 7 patuljaka crnce u rudniku od jutra do mraka i na kraju ipak s pjesmom dolaze kuci. Vrijedno rade i ne vide u radu nista lose, naprotiv ...
Amerikanci istinski vjeruju u moral i pravdu, kao uostalom i stanovnici velike vecine protestantskih zemalja, te vjeruju da se vrijednim radom moze sve postici. Snaga americke ekonomije im pomaze u ovakvom odnosu.
Amerikanci nemaju nadoknade kakve imaju Evropljani, imaju neke od najkracih porodiljskih bolovanja na svijetu, imaju najmanje godisnjeg odmora u razvijenom svijetu ... ali i dalje vjeruju, da njihova djeca vrijednim radom mogu, ne samo prezivjeti, vec i uspjeti u takvom drustvu.
Taj dio ima malo vise veze sa religioznoscu Amerikanaca, njihovom historijom, te trenutnom politicko-ekonomskom pozicijom u svijetu.