Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

[Bloo]

Staka Skenderova i Topal Serif Osman pasa setaju zajedno ulicom Buka

https://www.mreza-mira.net/vijesti/razn ... -milidrag/

Šta mislite o Jergovićevoj opsjednutosti pričama o mrtvim ljudima? Je l' se te priče lakše pišu? Ili šta je na stvari?

Mislim da je djelomično do toga da je lakše "kreirati svijet/world building" sa životima ljudi koji nisu više ovdje sa nama.
Jergović kreira svoj bajkoviti svijet koji se isprepliće ovdje sa našim stvarnim (pišem ja udaljena 100 metara od Buke, te mi je stoga i "realističniji" na neki način) koristeći samo mrvice te stvarnosti i fakte o tim osobama, a koji se mogu lako provjeriti. Pošto je doživljaj svega subjektivan, čak i historijskih činjenica, možda je ovo samo Sarajevo u njegovoj glavi pretočeno u riječi na papiru
A i taj mekani, bajkoviti, hrabri, neobični, nekako ljepši i bolji svijet (koji podsjeća na one blurry sepia slike Sarajeva i naših predaka) koji se gradi na ljudima koji su otišli i ostavili trag je moguć jer su oni otišli tako da im se oduzima opcija da unište taj svijet svojim postupcima ili riječima koje su oprečne toj bajkovitoj slici koju je Miljenko izgradio u svom umu na osnovu dostupnih fakta.


Kompliciram jel da ?

[black]

jos u povitku al' bacite pogled
https://www.nomad.ba/

[Bloo]

jos u povitku al' bacite pogled
https://www.nomad.ba/

[Vipera berus]

[piupiu]

jos u povitku al' bacite pogled
https://www.nomad.ba/

Već sam ga ošacovala. Baš me interesuje me kako će se razvijati...

[piupiu]

Mislim da je djelomično do toga da je lakše "kreirati svijet/world building" sa životima ljudi koji nisu više ovdje sa nama.
Jergović kreira svoj bajkoviti svijet koji se isprepliće ovdje sa našim stvarnim (pišem ja udaljena 100 metara od Buke, te mi je stoga i "realističniji" na neki način) koristeći samo mrvice te stvarnosti i fakte o tim osobama, a koji se mogu lako provjeriti. Pošto je doživljaj svega subjektivan, čak i historijskih činjenica, možda je ovo samo Sarajevo u njegovoj glavi pretočeno u riječi na papiru
A i taj mekani, bajkoviti, hrabri, neobični, nekako ljepši i bolji svijet (koji podsjeća na one blurry sepia slike Sarajeva i naših predaka) koji se gradi na ljudima koji su otišli i ostavili trag je moguć jer su oni otišli tako da im se oduzima opcija da unište taj svijet svojim postupcima ili riječima koje su oprečne toj bajkovitoj slici koju je Miljenko izgradio u svom umu na osnovu dostupnih fakta.

Kompliciram jel da ?

Ne, ne, uopšte. To Miljenkovo Sarajevo je meni nekad prilično daleko, kad kad nekoga posmatraš u parku, restoranu, kafani... dugo ga posmatraš, a on prolazi pored tebe nezainteresovano, zavijen u svoj svijet... Ali dijelim s njim fascinaciju grobljima i zamišljanjem života ljudi koji su tu pokopani. Od malena.

[piupiu]

Božeeeeeeeee... prestala sam disati gledajući.

[piupiu]

JEZIK SARAJEVSKIH SEFARDA NAJSLIČNIJI JE CERVANTESOVOM ŠPANSKOM

Judeošpanski jezik sarajevskih Sefarda najsličniji je klasičnom španskom jeziku, a najljepšim književnim judeošpanskim koristila se Laura Papo, čije bogato i raznovrsno djelo opisuje život i osjećaje sarajevskih Jevreja, pripovijeda Kamhi.

“Bohoreta je pisala pozorišne komade, prije svega, zatim pjesme i priče. Jedna je od najplodnijih evropskih ljudi i pisaca u Evropi koji su pisali na judeošpanjolskom jeziku. Ona je tek šezdesetih godina postala poznata, kada su njena djela otkrivena u Arhivu grada Sarajeva, i ona je danas u modi. Snimaju se filmovi o njoj i ja sam učestvovao u snimanju jednog.”

Kamhi pojašnjava da je u svojim istraživanjima došao do saznanja da je judeošpanski jezik sarajevskih Sefarda najsličniji español anteclásicu, odnosno jeziku na kojem je Miguel Cervantes napisao svog slavnog Don Quijotea. Objašnjavajući sličnosti i srodnosti Cervantesovog španskog i judeošpanskog, Kamhi navodi zanimljivo historijsko-lingvističko zapažanje: “Španski Cervantesa je sličan našem jeziku isto koliko i španskom. Glasovi š, ž, đ koji su bili u španjolskom su se izgubili. Recimo, Don Kihote se zvao Don Kišote.”

http://penbih.ba/2018/05/jezik-sarajevs ... -spanskom/

[piupiu]

U ovom Sarajevu ima TOLIKO kulturnih dogadjaja, radionice, izložbe, sjećanje, knjige, promocije, koncerti... nevjerovatno... i obično se dogadja po 4 stvari u isto vrijeme, valjda da se opravdaju sredstva pobrana iz raznih fondova, čini mi se da niko nikada nije uzeo kalendar dogadjaja i rekao... haj' da vidimo da naš ne bude isti dan kad i pet drugih.

[Bloo]

U ovom Sarajevu ima TOLIKO kulturnih dogadjaja, radionice, izložbe, sjećanje, knjige, promocije, koncerti... nevjerovatno... i obično se dogadja po 4 stvari u isto vrijeme, valjda da se opravdaju sredstva pobrana iz raznih fondova, čini mi se da niko nikada nije uzeo kalendar dogadjaja i rekao... haj' da vidimo da naš ne bude isti dan kad i pet drugih.

Možda nisu targetirane na istu publiku, nekad je i do rasporeda....a nekada je i do neorganizovanosti

[piupiu]

Možda nisu targetirane na istu publiku, nekad je i do rasporeda....a nekada je i do neorganizovanosti

Zeko, reci im da mi je SVEGA DOSTA!

[Bloo]

Ili jednostavno trčiš tamo i vamo da stigneš na sve, a usput poboljšaš kondiciju

[medvjed23]

najgore vam se sekirati.. smirite, sjedite, založite pojezije, na:

kroz prozore busa promatramo
zakrčene ulice manile.
zapravo, one promatraju nas.
po ramenima, kosi, sjedalima
svaki čas napadaju novi osmijesi i mahanje.
sedam milijuna toga, Čovječe!
mabuhay! amerika, mabuhay! buhay! ay!
na križanjima klinci nam u prozore
pjevaju sinatru i pružaju ruke za pesosima.
iz ormara na cesti iskaču dvije pothranjene žene
i odjednom napunjene pozdravom potrče.
mala prljava obitelj sjedi na plahti –
to im je dom i smiješe se domaćinski, širom.
samo njihova kokoš privezana špagicom
za bolesno stablo uz autocestu
mrzi velike bijele bogove u jurećem autobusu

[Bloo]

MAY
27
Najstariji jevrejski mjuzikl - Las Coplas de Yosef Ha-Tsadik
Public · Hosted by Pozorište mladih Sarajevo and Shira U'tfila

27. 05. 2018. u 20: 00 časova u pozorištu mladih Sarajevo biće održana muzička predstava „Josef i njegova braća“ (Las coplas de Yosef Ha-Tsadik) povodom obeležavanja internacionalnog dana ladina i sefardske kulture u Sarajevu. U predstavi učestvuju hor „Braća Baruh“, sefardska muzička grupa „Šira utfila“ (www.shira-utfila.com) kao i glumci Vanja Ejdus i Mladen Andrejević. Ulaz je slobodan.

Ideja za ponovnu inscenaciju ovog dela nastala je iz želje da se oživi muzika biblijske poeme “Las Coplas de Yosef Ha-Tsadik” koju je na Ladinu napisao Abraham Toledo u 17. veku u Istanbulu. Ovo je najstariji poznati jevrejski mjuzikl i verovatno prvi ikada napisan.

Toledovo osavremenjivanje biblijske drame, iako puno namernih anahronizama, je duboko ukorenjeno u u biblijskoj priči o Josefu. Istovremeno u kombinaciji sa sofisticiranom muzičkom tradicijom osmanske muzike, ovo delo jedno je od najprefinjenijih nastavaka visoke sefardske kulture u Osmanskom svetu.

Nažalost, originalne melodije - sa par izuzetaka predano zabeleženih melodija - su izgubljene kao muzički totalitet. Jedino što se sačuvalo su makamske (makam = modus tj. skala), napomene koje naznačavaju vrstu muzičke forme i ritma u kojima su pojedini delovi ove poeme izvorno bili izvođeni. Ovaj projekat predstavlja pokušaj da se oživi ovaj stari mjuzikl, prateći ova muzička uputstva i popunjavajući delove koji nedostaju sa drugim sefardskim muzičkim izvorima, čija kulturna sinteza sa drugim tradicijama Balkana i Mediterana predstavlja jednu od najbogatijih jevrejskih muzičkih tradicija.

[piupiu]

... svezaću se za to bolesno stablo uz autocestu i meditirat...

[medvjed23]

lijep sinonim za mržnju prema ljudima

[piupiu]

MAY
27
Najstariji jevrejski mjuzikl - Las Coplas de Yosef Ha-Tsadik
Public · Hosted by Pozorište mladih Sarajevo and Shira U'tfila

27. 05. 2018. u 20: 00 časova u pozorištu mladih Sarajevo biće održana muzička predstava „Josef i njegova braća“ (Las coplas de Yosef Ha-Tsadik) povodom obeležavanja internacionalnog dana ladina i sefardske kulture u Sarajevu. U predstavi učestvuju hor „Braća Baruh“, sefardska muzička grupa „Šira utfila“ (http://www.shira-utfila.com) kao i glumci Vanja Ejdus i Mladen Andrejević. Ulaz je slobodan.

Ideja za ponovnu inscenaciju ovog dela nastala je iz želje da se oživi muzika biblijske poeme “Las Coplas de Yosef Ha-Tsadik” koju je na Ladinu napisao Abraham Toledo u 17. veku u Istanbulu. Ovo je najstariji poznati jevrejski mjuzikl i verovatno prvi ikada napisan.

Toledovo osavremenjivanje biblijske drame, iako puno namernih anahronizama, je duboko ukorenjeno u u biblijskoj priči o Josefu. Istovremeno u kombinaciji sa sofisticiranom muzičkom tradicijom osmanske muzike, ovo delo jedno je od najprefinjenijih nastavaka visoke sefardske kulture u Osmanskom svetu.

Nažalost, originalne melodije - sa par izuzetaka predano zabeleženih melodija - su izgubljene kao muzički totalitet. Jedino što se sačuvalo su makamske (makam = modus tj. skala), napomene koje naznačavaju vrstu muzičke forme i ritma u kojima su pojedini delovi ove poeme izvorno bili izvođeni. Ovaj projekat predstavlja pokušaj da se oživi ovaj stari mjuzikl, prateći ova muzička uputstva i popunjavajući delove koji nedostaju sa drugim sefardskim muzičkim izvorima, čija kulturna sinteza sa drugim tradicijama Balkana i Mediterana predstavlja jednu od najbogatijih jevrejskih muzičkih tradicija.

Jeeeeej!!! Metla sam ga u kalendar... isti čas!

[Bloo]

U slavu današnjeg dana

poem. from salt. by nayyirah waheed

[piupiu]

Konkurs za mlade pjesnike

Stolački Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisao je konkurs za najbolju prvu neobjavljenu knjigu poezije na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili sprskom jeziku, autora starosti do 35 godina. Prva nagrada iznosi € 500 (uz statuetu Gorčina i štampanje knjige), dok druga i treća nagrada iznose € 250 i € 150. Rukopisi se zaprimaju do 1. jula/srpnja 2018. godine na email adresi [email protected].


Od 27. do 29. jula/srpnja 2018. godine, u Stocu će biti održan festival kulture “Slovo Gorčina”, koji je uspostavljen 1971. godine u čast pjesnika Maka Dizdara. U sklopu festivala bit će organiziran niz književnih, muzičkih, dramskih i likovnih događanja, između ostalih i solistički koncert Miroslava Tadića, predstava dubrovačkog Kazališta Marina Držića “Orfej sluša radio” autorice Pavlice Bajšić Brazzoduro i večer poezije ovogodišnjeg gosta-pjesnika Ota Tolnaia. U sklopu “Slovo Gorčina” tradicionalno će se dodijeliti i nagrada “Mak Dizdar” za najbolju prvu neobjavljenu knjigu poezije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Novi program ovogodišnjeg festivala jeste Stolački ljetni univerzitet, na kojem će učestvovati 10 studenata humanstičkih nauka iz Bosne i Hercegovine i regiona. Po prvi put nakon 1991. godine, programi festivala će se održavati unutar zidina srednjovjekovnog grada Vidoškog u centru Stoca...

http://makdizdar.ba/slovo-gorcina-objav ... esnikinje/

[piupiu]

Ili jednostavno trčiš tamo i vamo da stigneš na sve, a usput poboljšaš kondiciju

Osjećam se k'o hrčak u točku.

[petunija]

Predivno,
kao i sve što postavljaš

[Challenger_]

Šta mislite o Jergovićevoj opsjednutosti pričama o mrtvim ljudima? Je l' se te priče lakše pišu? Ili šta je na stvari?

Lični i nacionalni kompleksi.

[MaD_ProfessoR]

Šta mislite o Jergovićevoj opsjednutosti pričama o mrtvim ljudima? Je l' se te priče lakše pišu? Ili šta je na stvari?

Lični i nacionalni kompleksi.

Dodao bih tu i dozu nemaštovitosti. Građu neprestano crpi iz istoga, ne odmiče od porodične istorije, Stublere je potrošio sasvim, i često se opsesivno vrti u krug.

[medvjed23]

Pučina plava
Spava,
Prohladni pada mrak.
Vrh hridi crne
Trne
Zadnji rumeni zrak.

I jeca zvono
Bono,
Po kršu dršće zvuk;
S uzdahom tuge
Duge
Ubogi moli puk.

Kleče mršave
Glave
Pred likom boga svog-
Ištu. Al' tamo,
Samo
Ćuti raspeti bog.

I san sve bliže
Stiže,
Prohladni pada mrak,
Vrh hridi crne
Trne
Zadnji rumeni zrak.

kupiti il ne kupiti mišinu monografiju? već imam knjiga, dovoljno za tri života

[Vipera berus]

Pučina plava
Spava,
Prohladni pada mrak.
Vrh hridi crne
Trne
Zadnji rumeni zrak.

I jeca zvono
Bono,
Po kršu dršće zvuk;
S uzdahom tuge
Duge
Ubogi moli puk.

Kleče mršave
Glave
Pred likom boga svog-
Ištu. Al' tamo,
Samo
Ćuti raspeti bog.

I san sve bliže
Stiže,
Prohladni pada mrak,
Vrh hridi crne
Trne
Zadnji rumeni zrak.