Republika Turska

[Co0l]

I kad AKP dodje na vlast i pokusa vratit Kurdima prava koja su im Kemalisti uskratili,odmah se oni koji se deklarisu kao zastitnici Kurda pobune.

Ne bunde se Kurdi dzabe pod Erdoganom.

Pa nije dzaba,ne odgovaraju nekom reforme.

[fosna2014]

I kad AKP dodje na vlast i pokusa vratit Kurdima prava koja su im Kemalisti uskratili,odmah se oni koji se deklarisu kao zastitnici Kurda pobune.

Ne bunde se Kurdi dzabe pod Erdoganom.

Pa nije dzaba,ne odgovaraju nekom reforme.

Kakve reforme?

[Lincoln-Burrows]

Pa nije dzaba,ne odgovaraju nekom reforme.

Kakve reforme?

Dozvoliti će im kurdski jezik ali samo kao izborni predmet u školama

[fosna2014]

Pa nije dzaba,ne odgovaraju nekom reforme.

Kakve reforme?

Dozvoliti će im kurdski jezik ali samo kao izborni predmet u školama

I to je dobro od koga je.

[Co0l]

Pa nije dzaba,ne odgovaraju nekom reforme.

Kakve reforme?

Pa ja,bitno je pljuvat,ne mora se ni znat nista.

[fosna2014]

Pa nije dzaba,ne odgovaraju nekom reforme.

Kakve reforme?

Pa ja,bitno je pljuvat,ne mora se ni znat nista.

Objasni mi koje reforme. Ja sam samo cuo za promjene u skolama.

[Co0l]

Pa ja,bitno je pljuvat,ne mora se ni znat nista.

Objasni mi koje reforme. Ja sam samo cuo za promjene u skolama.

Dovoljno ti je i to da pokaze kome nije odgovaralo vracanje prava Kurdima.Upravo onima koji glume da im je do toga stalo.
Teroristima i separatistima nikada nije ni odgovoaralo nastojanje AKP-a da se svojevrsni aparthejd koji su uveli Kemalisti ukine.Znaju da je normalizacija odnosa prijetnja njihovim separatistickim teznjama.Samo u mutnom mogu nesto uloviti.To sto time rizikuju brojne zrtve,za njih ne igra neku ulogu.Stavise,saku zrtvu ce iskoristiti za promovisanje svoje agende.

Mrsko mi trazit sve a vidm da ni sam nemas interesa da guglas,pa evo ti prvi clanak na koji sam naisao a koji govori o nekim reformama koje su bile nezamislive pod Kemalistima:

http://www.jutarnji.hr/prava-za-kurde-- ... a/1132849/

[fosna2014]

Pa ja,bitno je pljuvat,ne mora se ni znat nista.

Objasni mi koje reforme. Ja sam samo cuo za promjene u skolama.

Dovoljno ti je i to da pokaze kome nije odgovaralo vracanje prava Kurdima.Upravo onima koji glume da im je do toga stalo.
Teroristima i separatistima nikada nije ni odgovoaralo nastojanje AKP-a da se svojevrsni aparthejd koji su uveli Kemalisti ukine.Znaju da je normalizacija odnosa prijetnja njihovim separatistickim teznjama.Samo u mutnom mogu nesto uloviti.To sto time rizikuju brojne zrtve,za njih ne igra neku ulogu.Stavise,saku zrtvu ce iskoristiti za promovisanje svoje agende.

Mrsko mi trazit sve a vidm da ni sam nemas interesa da guglas,pa evo ti prvi clanak na koji sam naisao a koji govori o nekim reformama koje su bile nezamislive pod Kemalistima:

http://www.jutarnji.hr/prava-za-kurde-- ... a/1132849/

Zabrana ljubljenja na javnom mjestu?

[Co0l]

Dovoljno ti je i to da pokaze kome nije odgovaralo vracanje prava Kurdima.Upravo onima koji glume da im je do toga stalo.
Teroristima i separatistima nikada nije ni odgovoaralo nastojanje AKP-a da se svojevrsni aparthejd koji su uveli Kemalisti ukine.Znaju da je normalizacija odnosa prijetnja njihovim separatistickim teznjama.Samo u mutnom mogu nesto uloviti.To sto time rizikuju brojne zrtve,za njih ne igra neku ulogu.Stavise,saku zrtvu ce iskoristiti za promovisanje svoje agende.

Mrsko mi trazit sve a vidm da ni sam nemas interesa da guglas,pa evo ti prvi clanak na koji sam naisao a koji govori o nekim reformama koje su bile nezamislive pod Kemalistima:

http://www.jutarnji.hr/prava-za-kurde-- ... a/1132849/

Zabrana ljubljenja na javnom mjestu?

Kakve to veze ima sa Kurdima i njihovim pravima?Pitas za reforme,dobijes odgovor,i posto nemas sta odgovorit na to-pronadjes nesto sto nema veze sa Kurdima da bi cijelu stvar diskreditovao.A,sto je najgore,i za to u tekstu imas objasnjenje:

No, da bi uspio progurati te “kurdske reforme”, Erdogan je svojim islamskim konzervativcima iz vladajuće Stranke pravde i napretka (AKP) morao ponuditi “marame” kako bi “pristali” na Kurde.

Reforme takvog tipa koje su do tada bile nezamislive pod prethodnim vladajucim strukturama se ne sprovode preko noci i da bi ih uspio progurati moras mnoge strane zadovoljiti.Vođenje politike na takvom nivou se zasniva na usklađivanju i zadovoljavanju mnogih,cesto suprostavljenih, interesa.Kod ovakvih stvari je politika u pravom smislu rijeci umjetnost moguceg.

[fosna2014]

Dovoljno ti je i to da pokaze kome nije odgovaralo vracanje prava Kurdima.Upravo onima koji glume da im je do toga stalo.
Teroristima i separatistima nikada nije ni odgovoaralo nastojanje AKP-a da se svojevrsni aparthejd koji su uveli Kemalisti ukine.Znaju da je normalizacija odnosa prijetnja njihovim separatistickim teznjama.Samo u mutnom mogu nesto uloviti.To sto time rizikuju brojne zrtve,za njih ne igra neku ulogu.Stavise,saku zrtvu ce iskoristiti za promovisanje svoje agende.

Mrsko mi trazit sve a vidm da ni sam nemas interesa da guglas,pa evo ti prvi clanak na koji sam naisao a koji govori o nekim reformama koje su bile nezamislive pod Kemalistima:

http://www.jutarnji.hr/prava-za-kurde-- ... a/1132849/

Zabrana ljubljenja na javnom mjestu?

Kakve to veze ima sa Kurdima i njihovim pravima?Pitas za reforme,dobijes odgovor,i posto nemas sta odgovorit na to-pronadjes nesto sto nema veze sa Kurdima da bi cijelu stvar diskreditovao.A,sto je najgore,i za to u tekstu imas objasnjenje:

No, da bi uspio progurati te “kurdske reforme”, Erdogan je svojim islamskim konzervativcima iz vladajuće Stranke pravde i napretka (AKP) morao ponuditi “marame” kako bi “pristali” na Kurde.

Reforme takvog tipa koje su do tada bile nezamislive pod prethodnim vladajucim strukturama se ne sprovode preko noci i da bi ih uspio progurati moras mnoge strane zadovoljiti.Vođenje politike na takvom nivou se zasniva na usklađivanju i zadovoljavanju mnogih,cesto suprostavljenih, interesa.Kod ovakvih stvari je politika u pravom smislu rijeci umjetnost moguceg.

Sve to za 5, ali zabrana ljubljenja na javnom mjestu? Zar je to stvarno proslo?

[Co0l]

To je nista u odnosu kakvih pozitivnih zakona ima u SAD-u,na primjer.I širom svijeta.

[Sanjarko]

Pa ja,bitno je pljuvat,ne mora se ni znat nista.

Objasni mi koje reforme. Ja sam samo cuo za promjene u skolama.

Dovoljno ti je i to da pokaze kome nije odgovaralo vracanje prava Kurdima.Upravo onima koji glume da im je do toga stalo.
Teroristima i separatistima nikada nije ni odgovoaralo nastojanje AKP-a da se svojevrsni aparthejd koji su uveli Kemalisti ukine.Znaju da je normalizacija odnosa prijetnja njihovim separatistickim teznjama.Samo u mutnom mogu nesto uloviti.To sto time rizikuju brojne zrtve,za njih ne igra neku ulogu.Stavise,saku zrtvu ce iskoristiti za promovisanje svoje agende.

Mrsko mi trazit sve a vidm da ni sam nemas interesa da guglas,pa evo ti prvi clanak na koji sam naisao a koji govori o nekim reformama koje su bile nezamislive pod Kemalistima:

http://www.jutarnji.hr/prava-za-kurde-- ... a/1132849/

Turks are bad.

[Sanjarko]

Dovoljno ti je i to da pokaze kome nije odgovaralo vracanje prava Kurdima.Upravo onima koji glume da im je do toga stalo.
Teroristima i separatistima nikada nije ni odgovoaralo nastojanje AKP-a da se svojevrsni aparthejd koji su uveli Kemalisti ukine.Znaju da je normalizacija odnosa prijetnja njihovim separatistickim teznjama.Samo u mutnom mogu nesto uloviti.To sto time rizikuju brojne zrtve,za njih ne igra neku ulogu.Stavise,saku zrtvu ce iskoristiti za promovisanje svoje agende.

Mrsko mi trazit sve a vidm da ni sam nemas interesa da guglas,pa evo ti prvi clanak na koji sam naisao a koji govori o nekim reformama koje su bile nezamislive pod Kemalistima:

http://www.jutarnji.hr/prava-za-kurde-- ... a/1132849/

Turks are bad.

Muslims too.



Ta logika.
Na djelu.

[Lincoln-Burrows]

Reforme takvog tipa koje su do tada bile nezamislive pod prethodnim vladajucim strukturama se ne sprovode preko noci i da bi ih uspio progurati moras mnoge strane zadovoljiti.Vođenje politike na takvom nivou se zasniva na usklađivanju i zadovoljavanju mnogih,cesto suprostavljenih, interesa.Kod ovakvih stvari je politika u pravom smislu rijeci umjetnost moguceg.

To nisu stvarne reforme već privid reformi, trebalo bi odobrovoljiti većinu da se manjini daju mrvice.
Sve to uvelike podsijeća na SFRJ pred famozni 14. kongres SKJ kada su se sukobili Slovenci i Srbi oko
načela 'jedan čovjek jedan glas' koji je bio uvod u unitarnu SFRJ, znamo da tadašnje "reforme" nisu
mogle biti sprovedene mirno već se posegnulo za silom. Erdo misli da može nadglasati Kurde i njihov
glas staviti na marginu, to nije izvedivo, sve što može to je upotrijebiti silu, kako će završiti ne znam.

[Sanjarko]

Dovoljno ti je i to da pokaze kome nije odgovaralo vracanje prava Kurdima.Upravo onima koji glume da im je do toga stalo.
Teroristima i separatistima nikada nije ni odgovoaralo nastojanje AKP-a da se svojevrsni aparthejd koji su uveli Kemalisti ukine.Znaju da je normalizacija odnosa prijetnja njihovim separatistickim teznjama.Samo u mutnom mogu nesto uloviti.To sto time rizikuju brojne zrtve,za njih ne igra neku ulogu.Stavise,saku zrtvu ce iskoristiti za promovisanje svoje agende.

Mrsko mi trazit sve a vidm da ni sam nemas interesa da guglas,pa evo ti prvi clanak na koji sam naisao a koji govori o nekim reformama koje su bile nezamislive pod Kemalistima:

http://www.jutarnji.hr/prava-za-kurde-- ... a/1132849/

Turks are bad.

Muslims too.



Ta logika.
Na djelu.

Neki dan frajo neki napisa za izbjeglice da je olovo rjesenje.

[Sanjarko]

Reforme takvog tipa koje su do tada bile nezamislive pod prethodnim vladajucim strukturama se ne sprovode preko noci i da bi ih uspio progurati moras mnoge strane zadovoljiti.Vođenje politike na takvom nivou se zasniva na usklađivanju i zadovoljavanju mnogih,cesto suprostavljenih, interesa.Kod ovakvih stvari je politika u pravom smislu rijeci umjetnost moguceg.

To nisu stvarne reforme već privid reformi, trebalo bi odobrovoljiti većinu da se manjini daju mrvice.
Sve to uvelike podsijeća na SFRJ pred famozni 14. kongres SKJ kada su se sukobili Slovenci i Srbi oko
načela 'jedan čovjek jedan glas' koji je bio uvod u unitarnu SFRJ, znamo da tadašnje "reforme" nisu
mogle biti sprovedene mirno već se posegnulo za silom. Erdo misli da može nadglasati Kurde i njihov
glas staviti na marginu, to nije izvedivo, sve što može to je upotrijebiti silu, kako će završiti ne znam.

Jaro Kurda 10-15 miliona max. 20, jel stvarno mislis da oni manjina mogu nesto
protiv 60 milja Turaka jos da pola Turske odcjepe.
To ti je isto ko Srbi u Hrvatskoj sto su Htjeli.
Samo sto su Srbi Hrvatski imali SRJ iza ledza a Kurdi druge.
Postaju topovsko meso za druge sile ko Balkanski Narodi u doba Osmanlija.
Francuzi, Britanci, Rusi, Austro Ugari samo su tada profitirali
dok na Balkanu puno sta Narodi nisu dobili.
Pitanje samo ko sada zeli da profitira, gdje, i zasto.

[Lincoln-Burrows]

Jaro Kurda 10-15 miliona max. 20, jel stvarno mislis da oni manjina mogu nesto
protiv 60 milja Turaka jos da pola Turske odcjepe.
To ti je isto ko Srbi u Hrvatskoj sto su Htjeli.
Samo sto su Srbi Hrvatski imali SRJ iza ledza a Kurdi druge.
Postaju topovsko meso za druge sile ko Balkanski Narodi u doba Osmanlija.
Francuzi, Britanci, Rusi, Austro Ugari samo su tada profitirali
dok na Balkanu puno sta Narodi nisu dobili.
Pitanje samo ko sada zeli da profitira, gdje, i zasto.

Svašta si ti tu nadrobio ali ajde ima ponešto i ok,
od Hrvatske bolja usporedba bi bila SFRJ kada se odcjepila mala Slovenija,
nije to moglo spriječiti ni svih ostalih 18 milijuna u SFRJ.
Srbi u Hrvatskoj su imali pravo na autonomiju ali su posegnuli za silom
jer su imali velikog brata, oni još imaju to pravo ali će ga teško ostvariti
jer ih je sve manje. Kurdi imaju pravo na autonomiju, do sada nisu
imali velikog brata a i sve ih je više, njihova je borba za opstanak sve jača
i njihov uspjeh teško tko može opovrgnuti sa sigurnošću.

Da su na kladionici Kurdi na jednoj strani a Turci na drugoj ne znam što bih tipovao.

[Norman]

Jesi li ti ikad bio u Turskoj? Poznaješ li te Kurde o kojima pišeš kako se osjećaju na poslu i tome slično? Koliko Kurda koji žive na zapadu Turske znaš?

Svakako da ima i ovakvih i onakvih primera, ali ovo o čemu Kiki piše odavno je obrađeno u stručnoj literaturi.

Social stigma attached to the Kurdish language and identity also leads many Kurdish-speaking individuals to hide their ethnic origins and adopt new public postures. A social-democrat engineer in the western town of İzmir observes, ‘We have a brilliant engineer in our office. I know he is a Kurd but he walks to the balcony whenever he speaks to his parents in Kurdish. He does not want us to hear him speaking Kurdish’.

Ko ima vremena, neka pročita rad "Kurdish Nationalism and Identity in Turkey: A Conceptual Reinterpretation"
https://ejts.revues.org/4008

Uopšte nije sporno da ima raznih primjera. Sporno je to što činjenicu da veliki broj Kurda glasa za turske partije, Kiki objašnjava uglavnom strahom od turske represije. Ovo je simplifikacija koju ne podržava nijedna ozbiljna analiza, pa tako ni tekst koji si ponudio.

Ima Kurda koji glasaju za AKP zbog vlastitih konzervativnih ubjeđenja. Ima Kurda, posebno među Alevitima koji ne drže do vjere, koji iz ubjeđenja glasaju za CHP. Ima Kurda koji se kroz među-nacionalne brakove asimiliraju u tursko društvo. Ima ih koji su se asimilirali iz drugih razloga.

Tekst koji si podijelio je zaista dobar i podržava ono što i sam ovdje govorim. Između ostaloga:

- nisu svi etnički Kurdi pod istom političkom zastavom
- razlozi zašto nisu su brojni i smiješno je sve njih simplifikacijom svoditi na jedan razlog ("boje se")
- mnogi Kurdi imaju svoj autentični politički interes koji se razlikuje od interesa kurdskih sekularnih nacionalnih pokreta.

S tim u vezi, citirat ću dio zaključka s tvog linka:

The recognition of this plurality also provides some valuable insights into the question of why electoral results are not perfectly correlated with voters’ ethnic identity in Turkey. The Kurdish Islamists, who have considerable grassroots support, do not necessarily share the priorities of the secular Kurdish nationalist movement. While they often engage in alliances with multiethnic political parties such as the AKP, they are not just pawns of the Turkish state and the AKP. They pursue their own autonomous interests. 

[Challenger__]

@challenger i @norman hvala puno.
da se radi o ranijim godinama kad smo isli sami, ne bih ni trepnula, al sad kad je dijete tu postajes neubrojiv paranoik.

Razumljivo i nije riječ o paranoji već o sasvim racionalnom i odgovornom pristupu.

...sta biste vi i biste li isli s familijom u ovim momentima?

Ne bih. Sam bih, sa familijom ni slučajno.

[Norman]

Ko ima vremena, neka pročita rad "Kurdish Nationalism and Identity in Turkey: A Conceptual Reinterpretation"
https://ejts.revues.org/4008

Ova analiza skreće pažnju na još jedan bitan detalj.

Nasilni način rješavanja kurdskog problema PKK forsira kao odgovor na činjenicu da AKP uzima kurdske glasove. Svaki put kada je na ranijim izborima AKP zabilježio dobar rezultat kod kurdskih glasača, PKK je intenzivirao nasilje. U zaključku se kaže: što se više Turska demokratizira, PKK se više radikalizuje, jer je primarni cilj PKK da oni kontrolišu kurdsko glasačko tijelo.

The reescalation of violence inevitably derailed the reform process and contributed to a deterioration of the human rights situation. In this context, the PKK’s decision to return to arms becomes understandable only when one analyzes how the PKK’s control over its Kurdish constituency was threatened by the rising appeal of the AKP. It was not a coincidence that the PKK remobilized its armed forces few months after the March 2004 local elections when the AKP won in many Kurdish provinces. The PKK intensified its attacks after the July 2007 parliamentary elections when the AKP increased its share of the Kurdish vote at the expense of the DTP. 28 The PKK tactically moderated its behavior and announced ceasefires only after the 2009 local elections when the DTP made significant gains. Hence, partial democratization had the unintended consequence of radicalizing the Kurdish nationalist movement when it threatened the movement’s control over its constituency (Tezcür 2011). Ironically, the reformist AKP has become a greater concern to the Kurdish nationalists than the TSK. Hence, the primary goal of the PKK violence was to perpetuate control over the constituency (cf. Bozarslan 2000).

...

Finally, why does the PKK often act in ways that are inconsistent with its declared goals of expanding the rights of the Kurds, as exemplified in the PKK’s radicalization at a time of increasing democratization in Turkey? One needs to focus on how electoral competition jeopardizes the Kurdish nationalist movement’s control over its constituency and the logic of organizational survival to come up with a satisfactory answer to this question. Hence, one needs to overcome the state vs. society dichotomy to systematically analyze competition between the Kurdish nationalists and the AKP over the Kurds.

[Norman]

Opet pitam: odakle si uopšte preuzeo tu tezu da se za AKP i CHP ponajviše glasa iz straha, a ne zbog drugih razloga, to jeste iz ubjeđenja? Ima li neka studija, analiza, anketa, procjena koja to naglašava kao glavni razlog?

Pročitao sam tvoja dva komentara, ali opet nisam vidio odgovor na ovo pitanje na koje se reference pozivaš. Evo ponavljam tvoje komentare, za slučaj da mi je promaklo.

Aj da probam napraviti komparaciju sa BiH. Uzmimo kao primjer Srbe. Ovdje situaciju valjda dobro poznajemo. Nema nikakve sumnje da se vecina Srba u RS zalaze za otcjepljenje entiteta. Sta je sa Srbima u Federaciji, da li se iko zapita? Sta oni misle o otcjepljenju RS? Ja sam uvjeren da se velika vecina Srba u Federaciji snazno protivi tome. Njima je ovdje zivjeti. Tu im je imovina, tu im je buducnost. Svako zatezanje njih cini ranjivim i dovodi ih u najblaze receno neugodnu situaciju. Da plane rat, bice sasrani od straha. Ne mora nista biti, ne mora te politika organizovano handriti, ali ti uvijek moze nauditi JEDNA budala. Dovoljno ti je zlo da se bojis, niko te ne treba ruzno pogledati. Da se plasis hoce li ti neko nesto reci zeni ili djeci? Pa i da ne bude rat, da se mirno odvoji, opet bi im bilo ruzno, jer bi to onda bila neka drugacija BiH. Pa ne moramo cak ni toliko daleko ici. Dovoljna je nesreca kada laktasko govedo divlja po medijima i kada na poslu ili negdje drugo slusas opravdane kritike koje sipaju Bosnjaci/Bosanci/Hrvati/Romi... Mora biti malo neprijatno, cak i kada se slazes da je Dodik obicno govno i fasista. Odgovorno tvrdim da su bosanski Srbi protiv velikosprske politike iz BL. SNSD, SDS i druge stranke nikada nece imati prolaz kod vecine Srba u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihacu... Neces u Federaciji vidjeti 'srbovanje', agitovanje za Dodika i sl. To jednostavno nije popularno. Blago receno. Radi bukvalaca, moram naznaciti da je dobar broj Srba na strani BiH zato sto VOLE a ne zato sto se necega BOJE.

U Turskoj je situacija drugacija, ali sam ovo napisao da pomognem da mozda shvatis sljedece...

U dokumentarcu koji sam ranije postavio autorka govori kako je kao dijete sa roditeljima odselila u Istanbul. Otac ju je odgajao kao Turkinju kako se ne bi suocavala sa problemima koje je imao on zato sto je bio Kurd. E vidi ti koji je to pritisak DRUSTVA. Kurdski identitet, kulturu u Turskoj medju Turcima nije popularno isticati. To ce ti reci svako ko je malo bolje upoznao Tursku. Tom nekom Kurdu iz Istanbula se okrece utroba dok se desava sve ovo na istoku zemlje. Dovoljno mu je zlo da se osjeca neugodno na poslu, da eventualno slusa komentare (a mozes misliti kakvi su, ako ti ovdje vodis ovakvu propagandu). Jos vece zlo je da se boji hoce li mu djeci ili zeni neko nesto reci. Ne mora biti nasilja, dovoljan je samo ovaj strah da budes protiv bilo kakvog sukoba. Istanbul je jos dobar. Tamo ima velika kurdska zajednica pa se osjecaju malo kurcevito. Cesto protestuju, cak i belaje prave. Na prvim izborima HDP je u Istanbulu dobio vise glasova nego u Dijarbakiru. A sta mislis kako je Kurdu u Izmiru ili Antaliji? Garant nije ugodno. Jedan trgovac je ubijen uoci ponovljenih izbora od lokalnog Turcina zato sto je javno govorio da je pristalica HDP. Uredi su bili u plamenu, stvorila s atmosfera straha i licna. I haj ti Normane imaju muda pa u Izmiru budi pristalica HDP. Kada se stavim u tu poziciju, da imam dom, zenu i djecu, da zivim u Trabzonu... nema sanse da bih glasao za HDP. Moj najveci interes je sigurnost moje porodice. Uoci izbora je postalo jasno da vecina gradjana Trabzona misli sve najgore o HDP, a da je dobar broj spreman zapaliti i prebiti zbog toga. Najveci interes Kurda u unutrasnjosti i na zapadu zemlje je da se ne talasa. Kurdi koji zive u gradovima sa turskom vecinom sigurno osjecaju najblaze nelagodu nakon svakog sranja koje izbije u Kurdistanu. A sto je sranje vece, to se oni osjecaju gore. I zbog svega toga, potpuno je jasno da dobar broj Kurda ne zeli HDP na sceni kako se ne bi talasalo, a pogotovo ne zele rat i brobu za nezavisnost, jer sto je situacija dramaticnija to je njima gore. Isto tako, ne sumnjam da je dobar broj Kurda privrzen Turskoj iz ljubavi a ne samo radi straha.

Kurdi na istoku su vecina i zato imaju potpuno drugaciji mentalitet. I tamo se sigurno mnogi boje sranja. Sigurno su mnogi pomislili 'jebem ti HDP, Erdogan ih ne moze nikako, najebat cemo radi njih'. A sta tek misle za PKK koji puca? Evo vidimo sta se desava. Kataklizma. Ubistva, unistenje, progon, tortura, mrznja, strah... Sigurno mnogi misle 'ma jebem ti to, neka me zovu Turcinom, samo neka me ne diraju'. I pored svega toga, HDP JE POMEO U KURDISTANU. Vecina naroda ne moze i ne zeli trpiti. Nema nikakve sumnje da su Kurdi u Kurdistanu antiturski raspolozeni. To su pokazali prethodni izbori.

Izvanjavam se na duzini i mogucim greskama u kucanju. Brzo sam otipkao.

U Turskoj nikada nisam bio. Upoznao sam dvojicu Kurda i ne mogu reci da su mi prijatelji. Sa prvim sam se nasao u drustvu par puta i politike se nismo posebno doticali. Nemam pojma odakle je. Sa drugim sam se vec bolje upoznao. Drugi je zavrsio faks kod nas odmah pred rat i odlicno parla bosanski. Imao je biznis sa meni bliskim clanom porodice i tako smo imali priliku vise puta sjediti i razgovarati (par puta i o politici). On je iz nekakvog gradica kod Dijarbakira. Ja sam tada znao samo za Odzalana i PKK sto se tice Kurda. Moguce da sam znao da je Saladin Kurd. I to je to. O PKK nisam imao definisan stav. Trpao sam ih u kos sa IRA, ETA, FARC i slicnim grupama. I zanimalo me sta on ima reci za PKK. Odmah je rekao da je protivnik PKK. Covjek je trgovac, ima solidno razvijen biznis, odlicno zivi za prilike u Turskoj. Njemu sukob ne odgovara jer mu jebe posao. I kaze da je takvih Kurda veliki broj. I on sanja Kurdistan, ali isto tako razmislja oportunisticki/pragmaticno... Kaze da je nezavisan Kurdistan trenutno nemoguca misija i da ljudi samo bezveze pate. Tursku ne voli, ali uvazava realnost. Sjecam se njegovog poredjenja PKK i Hamasa. Kaze on 'i jedni i drugi zele dobro svome narodu, ali mu ne cine dobro'. I to njegovo izlaganje je uveliko uticalo na moj stav, ne samo vezan za PKK, vec i za sve druge gerilske skupine.

Isto tako, rekao je da PKK ipak uziva veliku podrsku Kurda na istoku. Vecina je za PKK. Puno je tu nepravde i svega ostalog sto Kurde tjera da mrze drzavu Tursku. On je jos tada rekao da je radi podrske naroda PKK nemoguce unistiti. Sta god mislili o njemu, kakve god cinjenice bile, PKK je neodvojiv dio jednog naroda. I trajat ce sve dok ga ne uniste sami Kurdi. Ovo sada ja interpretiram.

Poznanik je glasao za HDP. To mi je rekao. Nakon prvog potpitanja skontao sam da ne zeli o politici pricati pa sam se tu zaustavio.

O zivotu na zapadu Turske mi niko nije pricao, ali sam stosta odgledao i procitao. Internet je prepun materijala koji govore o ovome sto sam pisao. Milion dokaza je na sve strane. Nisam morao biti u Njemackoj 1943 da bih znao da je nacisticki rezim bio zlo. Na dvije utakmice turske reprezentacije jako su izvizdani pro-kurdski aktivisti koji su ubijeni u dva samoubilacka napada. Da se izvizde dva tako strasna masakra? Tu mora da se radi o bolesnoj mrznji koja je na nivou mrznje izmedju Srba i Hrvata. Paljevina ureda i atmosfera koja se stvorila oko HDP je jeziv pokazatelj odnosa turskog drustva prema kurdskoj politici. To je vjerovatno bila jedna od najgorih kampanja u historiji demokratije. Pa o cemu mi ovdje pricamo?

[Čitalac]

Jesi li ti ikad bio u Turskoj? Poznaješ li te Kurde o kojima pišeš kako se osjećaju na poslu i tome slično? Koliko Kurda koji žive na zapadu Turske znaš?

Svakako da ima i ovakvih i onakvih primera, ali ovo o čemu Kiki piše odavno je obrađeno u stručnoj literaturi.

Social stigma attached to the Kurdish language and identity also leads many Kurdish-speaking individuals to hide their ethnic origins and adopt new public postures. A social-democrat engineer in the western town of İzmir observes, ‘We have a brilliant engineer in our office. I know he is a Kurd but he walks to the balcony whenever he speaks to his parents in Kurdish. He does not want us to hear him speaking Kurdish’.

Ko ima vremena, neka pročita rad "Kurdish Nationalism and Identity in Turkey: A Conceptual Reinterpretation"
https://ejts.revues.org/4008

Uopšte nije sporno da ima raznih primjera. Sporno je to što činjenicu da veliki broj Kurda glasa za turske partije, Kiki objašnjava uglavnom strahom od turske represije. Ovo je simplifikacija koju ne podržava nijedna ozbiljna analiza, pa tako ni tekst koji si ponudio.

Ima Kurda koji glasaju za AKP zbog vlastitih konzervativnih ubjeđenja. Ima Kurda, posebno među Alevitima koji ne drže do vjere, koji iz ubjeđenja glasaju za CHP. Ima Kurda koji se kroz među-nacionalne brakove asimiliraju u tursko društvo. Ima ih koji su se asimilirali iz drugih razloga.

Tekst koji si podijelio je zaista dobar i podržava ono što i sam ovdje govorim. Između ostaloga:

- nisu svi etnički Kurdi pod istom političkom zastavom
- razlozi zašto nisu su brojni i smiješno je sve njih simplifikacijom svoditi na jedan razlog ("boje se")
- mnogi Kurdi imaju svoj autentični politički interes koji se razlikuje od interesa kurdskih sekularnih nacionalnih pokreta.

S tim u vezi, citirat ću dio zaključka s tvog linka:

The recognition of this plurality also provides some valuable insights into the question of why electoral results are not perfectly correlated with voters’ ethnic identity in Turkey. The Kurdish Islamists, who have considerable grassroots support, do not necessarily share the priorities of the secular Kurdish nationalist movement. While they often engage in alliances with multiethnic political parties such as the AKP, they are not just pawns of the Turkish state and the AKP. They pursue their own autonomous interests. 

Naravno, problemi su uvek dublji i kompleksniji, simplifikacije su retko kada ispravan put.

[Co0l]

Reforme takvog tipa koje su do tada bile nezamislive pod prethodnim vladajucim strukturama se ne sprovode preko noci i da bi ih uspio progurati moras mnoge strane zadovoljiti.Vođenje politike na takvom nivou se zasniva na usklađivanju i zadovoljavanju mnogih,cesto suprostavljenih, interesa.Kod ovakvih stvari je politika u pravom smislu rijeci umjetnost moguceg.

To nisu stvarne reforme već privid reformi, trebalo bi odobrovoljiti većinu da se manjini daju mrvice.
Sve to uvelike podsijeća na SFRJ pred famozni 14. kongres SKJ kada su se sukobili Slovenci i Srbi oko
načela 'jedan čovjek jedan glas' koji je bio uvod u unitarnu SFRJ, znamo da tadašnje "reforme" nisu
mogle biti sprovedene mirno već se posegnulo za silom. Erdo misli da može nadglasati Kurde i njihov
glas staviti na marginu, to nije izvedivo, sve što može to je upotrijebiti silu, kako će završiti ne znam.

Erdo misli da može nadglasati Kurde i njihov glas staviti na marginu time sto,opet,radi nesto nezamislivo do tada i daje im priliku da uđu u parlament.

Najrevolucionarniji Erdoganov potez je spuštanje izbornog praga s deset na pet posto, čime se izravno ide naruku baš manjinskim strankama koje bi konačno mogle prijeći taj podnošljivi parlamentarni cenzus i ući u turski parlament. Pretpostavlja se da bi već na sljedećim izborima zbog toga u Medžlisu moglo biti i 70 kurdskih zastupnika. Naime, kurdske stranke uspijevaju dobiti do sedam posto glasova.

Yeah,right...

[Norman]

sta biste vi i biste li isli s familijom u ovim momentima?

Ja idem sa ženom. Prošle godine sam joj predočio sve moguće opasnosti koje nas mogu čekati, ali je ona uprkos tome željela ići u Tursku, pa smo i otišli. Prije puta smo pratili informacije o situaciji na terenu preko raznih foruma koji nude pomoć turistima i preko prijatelja kojih tamo imamo. Odlučili smo da ipak ne idemo na kurdski jugoistok kako smo prvobitno planirali, pa smo bili u sjevernom (Amasra-Samsun) i centralnom (Amasya-Sivas) dijelu Turske. Sa djecom ne bih pravio ovakve ture i da nema opasnosti, a pogotovo ne tamo gdje rizik postoji.

[Co0l]

Ko ima vremena, neka pročita rad "Kurdish Nationalism and Identity in Turkey: A Conceptual Reinterpretation"
https://ejts.revues.org/4008

Ova analiza skreće pažnju na još jedan bitan detalj.

Nasilni način rješavanja kurdskog problema PKK forsira kao odgovor na činjenicu da AKP uzima kurdske glasove. Svaki put kada je na ranijim izborima AKP zabilježio dobar rezultat kod kurdskih glasača, PKK je intenzivirao nasilje. U zaključku se kaže: što se više Turska demokratizira, PKK se više radikalizuje, jer je primarni cilj PKK da oni kontrolišu kurdsko glasačko tijelo.

The reescalation of violence inevitably derailed the reform process and contributed to a deterioration of the human rights situation. In this context, the PKK’s decision to return to arms becomes understandable only when one analyzes how the PKK’s control over its Kurdish constituency was threatened by the rising appeal of the AKP. It was not a coincidence that the PKK remobilized its armed forces few months after the March 2004 local elections when the AKP won in many Kurdish provinces. The PKK intensified its attacks after the July 2007 parliamentary elections when the AKP increased its share of the Kurdish vote at the expense of the DTP. 28 The PKK tactically moderated its behavior and announced ceasefires only after the 2009 local elections when the DTP made significant gains. Hence, partial democratization had the unintended consequence of radicalizing the Kurdish nationalist movement when it threatened the movement’s control over its constituency (Tezcür 2011). Ironically, the reformist AKP has become a greater concern to the Kurdish nationalists than the TSK. Hence, the primary goal of the PKK violence was to perpetuate control over the constituency (cf. Bozarslan 2000).

...

Finally, why does the PKK often act in ways that are inconsistent with its declared goals of expanding the rights of the Kurds, as exemplified in the PKK’s radicalization at a time of increasing democratization in Turkey? One needs to focus on how electoral competition jeopardizes the Kurdish nationalist movement’s control over its constituency and the logic of organizational survival to come up with a satisfactory answer to this question. Hence, one needs to overcome the state vs. society dichotomy to systematically analyze competition between the Kurdish nationalists and the AKP over the Kurds.

Ovo je na fonu onoga sto sam napisao na prethodnoj strani da teroristima ne odgovara normalizacija odnosa i normalno rjesavanje 'kurdskog pitanja'.Odlicno zapazanje i bice korisno za daljnje rasprave.Hvala ti na ovom tekstu Čitalac.