Forum Klix.ba

Mis mekinjas wrote:Jahačica i jahaćica?
Spavaćica i spavačica?

Šta se tješite da vam naglasak pomaže?

Ja sam za tečajeve da se ljudi nauče gdje ide č, ć , dž, đ....
Možete jezik zvati kako hoćete, srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski, bošnjački, sve je to isti jezik, kako god se svi trudili da nađu razlike...

Kontekst, ne naglasak. Spavacica u finoj svilenoj spavacici - ne vidim gdje je problem. Da ne spominjem da je frekventnost upotrebe riječi "spavačica" mizerno malena.

Dozer wrote:Ne znam jel' ko spomenuo vec, ali vidim danas u Avazu novu rijec, tacnije novi rename - nije vise grOblje, nego grEblje

Ja sam govorim i pišem groblje, međutim riječ greblje NIJE NOVA riječ kako ti to napisa...
Meni je poznata blizu pedeset godina...
vjerovatno je ta riječ i pravilnija s obzirom na njezino porijeklo..
Riječ groblje (greblje) dolazi iz grčke riječi ereb (zapad) iz koje su izvedene i riječi Zagreb i groblje (greblje) u juznoslavenskim jezicima...

Mis mekinjas wrote:

skuhlo wrote:

Mis mekinjas wrote:ko? šta? mjesto
koga? čega? mjesta

Množina?

Ko, šta? Mjesta
Koga, čega? M(i)jesta??????

Ok množina...
Mani se slova i , izgovaraš e, i a otegnuto, množina
ko? šta? mjesta
koga čega mjestaaaaaaa, ne mogu naći akcente da ti ih napišem, nemam vremena...

zar nije mjeeesta

Mis mekinjas wrote:koga čega mjestaaaaaaa...

boracha wrote:zar nije mjeeesta

....i jedno i drugo - mjeeestaaaaaaa , dugosilazni na e i postakcenatska dužina na a jer je genitiv množine: mjȇstā
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
greblje
Ne znam ništa o porijeklu ovog oblika, ali se sjećam da prof. Josip Baotić, u svojim radovima o posavskim govorima, spominje alternaciju e > o ( greblje > groblje) baš navodeći ovaj primjer i ističe da se ona desila pod uticajem standardnog jezika. To znači da greblje, kao što reče @Enko27, definitivno nije novi oblik nego arhaičniji od standarda. Profesor navodi primjer psovke „greb mu ćaćin!“ i ističe da se od starih ljudi u Posavini često može čuti ovo greblje. Elem, da ne smaram, za razliku od primjera identične osnove – pogreb, sumnjam da je greblje dio standarda ali sve je moguće.
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
glas h u mahrama, kahva...
Neko je pitao šta mislimo o ubacivanju glasa h u riječi mahrama i kahva. Ne vidim ništa sporno u ovim primjerima jer nismo mi u ove riječi ubacili h - za to su ipak zaslužni Turci. Ove pozajmljenice iz turskog mi smo samo prilagodili našem jezičkom sistemu i izgovoru u skladu sa našim kulturnim naslijeđem i otud različite varijante.
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

A primjer iz uvodnog posta - nacrno - to mi je skoz neprihvatljivo pisati spojeno, jer mi nije jedna izgovorna cjelina pa tako ne može vala biti ni jedna riječ. Čak i da jeste, da postoje govornici koji ovo na crno izgovaraju kao jednu riječ, evo pokušavam da se sjetim šta bi nacrno moglo da znači van konteksta „rad na crno“, ali ni to mi ne ide.
Zato, pretpostavljam da bar postoji mogućnost dubletnih oblika.

Ovo "greblja" sam upamtio iz jednog monologa Josipa Pejakovića, mislim da je bilo nešto poput "...skončaše na brojnim grebljima sarajevskim".

Dozer wrote:Ne znam jel' ko spomenuo vec, ali vidim danas u Avazu novu rijec, tacnije novi rename - nije vise grOblje, nego grEblje

ne znam zašto al' u mojoj mahali se za mezarje kaže greblje bl

Kad ste se zadnji put potukli i zašto? http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... =1&t=97282

Kad ste se prednji put potukli i zašto?
Opominjem samo kada je pravopisno-gramatička greška u naslovu teme.
Može-biti da je pokretač stranac, pa mu bosanski/hrvatski/crnogorski/srpski nisu maternji, a ni taternji.

PipiDugaDevetka wrote:

Kad ste se zadnji put potukli i zašto? http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... =1&t=97282

Kad ste se prednji put potukli i zašto?
Opominjem samo kada je pravopisno-gramatička greška u naslovu teme.
Može-biti da je pokretač stranac, pa mu bosanski/hrvatski/crnogorski/srpski nisu maternji, a ni taternji.

Pipi, stvarno si jedan od pismenijih na forumu!
I ja imam običaj ovako reći, nekako se ustalilo, a i kraće je od "posljednji"...

задњи, -а, -е 1. који је остраг, позади;
стражњи. — На предњем седишту [кола]
седео је кочијаш, а на задњем једна млада
женска. Вес. Ухати зекоња сио . . . на задње
ножице. Гор. 2. који се налази на самом крају
реда или низа, последњи. — Задње му речи
прогута страшна вика. Петр. В. О, ноћи
задња, дозрео сам за те! Уј. 3. рђав, скршен
(намера, мисао). — Залазили [су] . . . у
пријатељску препирку . . . без задњих мисли.
Андр. И. Сумњали смо да ова делегација до-
лази са задњим намерама. Пиј.

(RMS, knjiga druga, str 107)

Jedan zgodan primjer iz rječnika: Задњом сам се снагом усправио и дигнуо песницу на посљедњи поздрав.

Naravno, posljednji se preferira zbog nedvosmislenosti, ali je zadnji ušao u rječnik sh/hs kao uvriježen termin.

nellington, šta ti je to RMS, mrsko mi da tražim...

Jara wrote:nellington, šta ti je to RMS, mrsko mi da tražim...

Rečnik Matice srpske (punim imenom: Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika).

nellington wrote:задњи, -а, -е 1. који је остраг, позади;
стражњи. — На предњем седишту [кола]
седео је кочијаш, а на задњем једна млада
женска. Вес. Ухати зекоња сио . . . на задње
ножице. Гор. 2. који се налази на самом крају
реда или низа, последњи. — Задње му речи
прогута страшна вика. Петр. В. О, ноћи
задња, дозрео сам за те! Уј. 3. рђав, скршен
(намера, мисао). — Залазили [су] . . . у
пријатељску препирку . . . без задњих мисли.
Андр. И. Сумњали смо да ова делегација до-
лази са задњим намерама. Пиј.

(RMS, knjiga druga, str 107)

Jedan zgodan primjer iz rječnika: Задњом сам се снагом усправио и дигнуо песницу на посљедњи поздрав.

Naravno, posljednji se preferira zbog nedvosmislenosti, ali je zadnji ušao u rječnik sh/hs kao uvriježen termin.

Stavi u primjere riječi sa suprotnim značenjem, pa vidi kako primjeri zvuče? Trebali bi biti ''normala''.

Fala @Jara na pohvalama. Iz sh. sam propadao na popravni, a iz pismenih zadataka...vazda dvojka. Rijetko šta više.

Suprotno značenje kod riječi koje su i same nosioci više značenja nije jednoznačno. Riječ zadnji prema citiranoj stavki iz rječnika ima tri značenja - a svako od ta tri ima svoje suprotno, pri čemu je prednji tek jedno od njih.

U povodu pismenosti/nepismenosti i jezika, ovo je moj zadnji post na ovom Forumu. Te stvari treba naučiti, a ja to nisam detaljno proučavao.

Svi učimo, PDD - forum je mjesto gdje to činimo kroz diskusiju

Posljednji i zadnji su vrlo zanimljiva tema. Primjera radi, uparimo riječi suprotnog značenja u hrvatskom jeziku. Prednji...

... stražnji. U hrvatskom jeziku ipak postoji riječ zadnji, ali sa forsiranim značenjem onog koji se nalazi na kraju, pri čemu zadnji i dalje ima šire značenje od riječi posljednji (tako posljednji obično označava ono što je na kraju u vremenskom smislu, dok zadnji označava ono što je na kraju u svakom mogućem smislu). Ovo je već pojednostavljivanje stvari koje možda ide u ekstrem, ali eto.

nellington wrote:

Jara wrote:nellington, šta ti je to RMS, mrsko mi da tražim...

Rečnik Matice srpske (punim imenom: Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika).

hvala

nellington wrote:Svi učimo, PDD - forum je mjesto gdje to činimo kroz diskusiju

Posljednji i zadnji su vrlo zanimljiva tema. Primjera radi, uparimo riječi suprotnog značenja u hrvatskom jeziku. Prednji...

... stražnji. U hrvatskom jeziku ipak postoji riječ zadnji, ali sa forsiranim značenjem onog koji se nalazi na kraju, pri čemu zadnji i dalje ima šire značenje od riječi posljednji (tako posljednji obično označava ono što je na kraju u vremenskom smislu, dok zadnji označava ono što je na kraju u svakom mogućem smislu). Ovo je već pojednostavljivanje stvari koje možda ide u ekstrem, ali eto.

Nisam siguran jesam li te dobro shvatio. Mi smo u srednjoj školi naučili da se zadnji može koristiti samo u kontekstu
kada postoji i prednji, u suprotnom se koristi posljednji. Da pojasnim, zadnje sjedište, zadnji dio auta, ali nikako zadnje vrijeme, zadnji put, zadnji dan i slično.

Baudelaire wrote:

nellington wrote:Svi učimo, PDD - forum je mjesto gdje to činimo kroz diskusiju

Posljednji i zadnji su vrlo zanimljiva tema. Primjera radi, uparimo riječi suprotnog značenja u hrvatskom jeziku. Prednji...

... stražnji. U hrvatskom jeziku ipak postoji riječ zadnji, ali sa forsiranim značenjem onog koji se nalazi na kraju, pri čemu zadnji i dalje ima šire značenje od riječi posljednji (tako posljednji obično označava ono što je na kraju u vremenskom smislu, dok zadnji označava ono što je na kraju u svakom mogućem smislu). Ovo je već pojednostavljivanje stvari koje možda ide u ekstrem, ali eto.

Nisam siguran jesam li te dobro shvatio. Mi smo u srednjoj školi naučili da se zadnji može koristiti samo u kontekstu
kada postoji i prednji, u suprotnom se koristi posljednji. Da pojasnim, zadnje sjedište, zadnji dio auta, ali nikako zadnje vrijeme, zadnji put, zadnji dan i slično.

Jasno, međutim obratimo pažnju šta piše Klajn u Rečniku jezičkih nedoumica (jednom od fundamentalnih djela kasnog razdoblja sh/hs jezika):

Zadnji u značenju poslednji nije pogrešno: nastalo je normalnim proširenjem prostornog značenja (ono što je zadnje u nekom redu istovremeno je i poslednje pri brojanju). Kako je pokazao M. Stevanović, takva upotreba prideva zadnji sreće se kod mnoštva dobrih pisaca, počev od Vuka i Daničića pa do naših savremenika.


Ovo je konzistentno sa onim što stoji u Rečniku srpskohrvatskoga književnog jezika. Naravno, osnovno značenje riječi zadnji je onaj koji je u prostornom smislu na kraju - ali je vremenom značenje prešlo i na vremenski kraj. Jezik je živa kategorija i u tom smislu mu treba dopustiti da se razvija.

Međutim, taj razvoj mora biti praćen od strane stručnih lica pisanjem rječnika, pravopisa, pravopisnih i gramatičkih priručnika, naučnih studija... inače se dopušta divljanje jezika.

Treba se malo odmaknuti od tolike preskripcije u jeziku.

Jay Gatsby wrote:Treba se malo odmaknuti od tolike preskripcije u jeziku.

U jeziku koji je tek prepoznat kao zasebna jedinka preskripcija je nužna da se očuva jezički standard. Zadnji i posljednji su divan primjer fleksibilnosti koja je kroz miješanje dovela do zvanično prihvaćenih naporednih oblika što je za svaku pohvalu i ukazuje na fluidnost jezika. Međutim, ne smijemo smetnuti sa uma da preveliko popuštanje u normi dovodi do kvarenja jezika i deformisanja (ili kako bi to S. H. radije rekao: deformiranja) postojećih riječi i izraza.

nellington wrote:

Jay Gatsby wrote:Treba se malo odmaknuti od tolike preskripcije u jeziku.

U jeziku koji je tek prepoznat kao zasebna jedinka preskripcija je nužna da se očuva jezički standard. Zadnji i posljednji su divan primjer fleksibilnosti koja je kroz miješanje dovela do zvanično prihvaćenih naporednih oblika što je za svaku pohvalu i ukazuje na fluidnost jezika. Međutim, ne smijemo smetnuti sa uma da preveliko popuštanje u normi dovodi do kvarenja jezika i deformisanja (ili kako bi to S. H. radije rekao: deformiranja) postojećih riječi i izraza.

U teoriji je tako, ali teorija značajno kasni - recimo u domenu lokalizacije raznoraznih web sadržaja i IT tehnologija. Banalni primjeri: fajl ili datoteka, web lokacija ili veb sajt (što je, recimo, prihvaćeno u novom pravopisu srpskog jezika). Da ne spominjem složenije primjere i nove riječi.

Mi sami i svijet oko nas se deformira i kvari - jezik to samo prati.

Nije ni englesko "more perfect union" gramatično, ali im to stoji u ustavu i niko ga ne dira i niko ne spominje "neku novu gramatiku ili samo nepismenost".

Vidiš - ako se jednim višetomnim izdanjem rječnika bosanskog(a) jezika udari temelj, nije teško formirati nova izdanja koja će pratiti tehnologiju i evoluciju jezika.

Samo se odustati ne smije - prepustiti jezik stihiji. U nedostatku norme, ostavimo sebi za pravo da koristimo zdrav razum

nellington wrote:Vidiš - ako se jednim višetomnim izdanjem rječnika bosanskog(a) jezika udari temelj, nije teško formirati nova izdanja koja će pratiti tehnologiju i evoluciju jezika.

Samo se odustati ne smije - prepustiti jezik stihiji. U nedostatku norme, ostavimo sebi za pravo da koristimo zdrav razum

Slažem se. No, do tada ćemo mi, praktičari i korisnici jezika, već "deformirati" jezik (za tu spomenutu novu tehnologiju) i rječnik će to samo registrirati, a gramatika opisati. I zato... malo više deskripcije, a malo manje preskripcije. Tako se stihiji odupire bolje.

Trik je, kao i u svemu - pravilno doziranje. Srednji put uz optimalan procenat deskripcije i preskripcije. Naravno, treba vremena da se nađe taj optimum (sredina između jezičkih nacista i jezičkih anarhista), ali ako se to uzme kao opća strategija, nije nemoguće.

@nellington

To je stav koji se ne može osporavati, ali je to sporo.

U svakom slučaju, jedva čekam da vidim u rječniku odrednice za "lajk" ili "lajkati".