Selo : neiskorišteni ruralni potencijal

[vazi]

Tacno. Bitno je istaci ove nijazove rijeci : " -Ja vidim napredak. Prošle godine sam kupio polovna traktor, ove godine malo bolja polovna kola. Normalno živimo, ne oskudjevaju ni djeca ni žena, a vide se rezultati i bolji standard života, kaže Nijaz."

Dok vecina kuka iz dana u dan, ovdje imamo osobu koja zraci optimizmom i govori kako mu se poboljsava zivotni standard. A ne radi se o nekom ko isisiava ovaj ili onaj javni budzet. Mediji bi trebali staviti vise fokusa na ovakve osobe. Da posluze i kao primjer i kao uzor.

Vise instance bi trebali unijeti vise energije u favoriziranju zivota na selu( uz investicije u ruralnu infrastrukturu naravno). U gradovima ima puno nezaposlenih a koji nemaju neke specificne kvalifikacije mogli pokrenuti ovakve male porodicne poslove.

naravno da bi trebale, samo kad bi znale dje gone

tj znaju oni vrlo dobro, navrcu vodu na svoj mlin i to je to, njihovo upravljanje drzavom se tu zaustavlja.

[zzozdk]

Imamo idealnu zemlju za baviti se poljoprivredom, ali izgleda da je naroda stid ili sta vec reci vidis ja posadio krompira, luka, paradajza i ostaloga, pa cu da nesto prodam, a nesto za sebe. Ali bitno je kukati kako nema posla, a ima ga samo se treba pokrenuti i raditi. Poljoprivreda je hrana, a hrane uvijek treba i uvijek se ima gdje prodati u normalnim kolicinama sto se nase zemlje tice. Moze sigurno i u vecima, ali to je drugo pitanje. Svi bi sa srednjom skolom, a neki i bez nje sjedili po nekim kancelarijama ispijali kafe po cijeli dan i primali platu preko 1k maraka. A kada im kazes da nisu ni za kanala, onda im krivo, pa kako moze onaj, e onaj ima fakultet, kakav god da je bolji je od tvoje srednje skole. Trazi posla tamo gdje ces ga najlakse naci, a kada imas jedan posao onda je lako traziti drugi i bolji ako negdje ima.

Da ne skrecem sa teme sada previse, vec da se okrenem onom zasto pisem ovdje, a to su plastenici. Imam nekakav posao, momak sam pa mi nekako i moze biti ovo plate sto zaradim, ali nije to to vise. Na proljece napravimo ja i stari plastenik samo za nase kucne potreba od 60 kvadrata, jer vani nesto uzgojiti je postalo skoro nemoguce. Uglavnom raspitao se sta i kako kosta i nadjem ja na pik-u plastenik 500 maraka sa svime sto ti treba od sarafa do najlona. Narucim ja, ljudi dovuku, lagano ga sam postavim, odem do poljoprivredne da vidim za navodnjavanje i vidim cijene za neka njihova navodnjavanja i kostalo bi me kao i sam plastenik. Kupim kod njih samo one cije kap po kap i cesmice/ventile i to je to. Odem onda u vodoinstalatersku radnju kupim sebi dvije spojnice i par metara alkatena, dodjem kuce sve lijepo spojim i to je to. Kazu bure novodnjavanje oko 150 maraka, a ja uzmem busilicu i imao kod kuce neko staro bure izbusim, spojim na alkaten, dignem nekih metar od zemlje(slobodan pad jeli ) i to je to gotovo. Imam plastenik za 600 KM od 60 kvadrata.

Jesam oduzio, ali sta cu moram dosadno mi nesto, pa da sve detaljno. Uglavnom da sam htio ja ili mati prodavati ovo do sada sto imamo iz njega, vjerovatno bi ga do sada otplatili. Krastavice i paprike mi dosadilo jesti ima mjesec dana, ima ih kantama za nabrati. Zelenu salatu vec drugi put sadimo i jedemo, paradajz vec poceo. Ono sta hocu da kazem je da su ovi plastenici cudo jedno i da se mogu velike pare izvuci iz njih. Za godinu dana kada bi isao samo na prodaju iz plastenika mogao bi sigurno zaraditi sebi jos dva nova i taj iz kojeg prodajes vratiti ulozeno. Jednostavno uvijek imas povrce za prodati kada su mu cijene najvece, a narod se zazelio preko zime svega.

Tako da na jesen aBd ide jos jedan plastenik i polako krecem u biznis, nadam se uspjesnom. Imamo malo daljeg komsiju covjek cuda radi sa plastenicima. Do prije nekih 3 mjeseca ima je 10-ak plastenika i zaradio velike pare, kupio odmah do tih plastenika veliku njivu i u nju postavio novih 17 plastenika po 100 kvadrata svaki. Ima covjek svake godine par duluma zemlje u jagodama i plusa sada ovih nekih oko 30-ak plastenika i jednostavno sve se proda nista ne ostane. A krenuo je sa jednim plastenikom. Ima pored njih troje u porodici jos 2-4 covjeka koji rade kada treba...

Uglavnom ima se posla samo tko hoce, imamo idealnu zemlju baviti se poljoprivredom...

[Nebitan32]

@zzozdk

Zelim ti i dalji uspjeh u radu. "Obican covjek" upravo treba krenuti tako. Malo po malo. Dok se nauci i uhoda u posao. Hrana ce uvjek imati trziste i cijena ce konstantno ici ka gore. Svjetsko stanovnistvo se konstantno povecava a samim time i potrebe. Uzeti u obzir i cinjenicu da je sve vise osoba koje imaju mogucnost za bolju ishranu (Kina,Indonezija, arapski svijet itd...)

Bosna je sad na korak od EU i samo je pitanje vremena kad ce dobiti i bolje uslove za izvoz hrane u Uniju.



U AHMIĆIMA OTVORENA SUŠARA ZA LJEKOVITO BILJE

SARAJEVO, 1. jula (FENA) - U Ahmićima, općina Vitez, danas je svečano puštena u pogon sušara za ljekovito bilje, koja će pružiti podršku samozapošljavanju dvanaest žena sa tog područja, u ovoj godini, sa tendencijom zapošljavanja još žena u narednom periodu.

- Ova aktivnost rezultat je zajedničkih napora USAID/Sida FARMA projekta, Općine Vitez i organizacije Žene za Žene International iz Sarajeva, koji su pomogli nabavku i montiranje sušare, a u prethodnom periodu i organizovali školu za uzgoj ljekovitog bilja - kazala je Agenciji Fena koordinatorica tehničkih obuka u organizaciji Žene za Žene International i koordinatorica projekta Podrška razvoju ženskog poduzetništva kroz uzgoj ljekovitog bilja Dajra Čano.

Organizacija Žene za žene iz Sarajeva i projekt USAID/Sida FARMA već treću godinu provode projekt škole za uzgoj ljekovitog bilja u koju je do sada bilo uključeno oko 200 žena iz cijele BiH. Prve dvije godine projekta su bile isključivo škola i učenje dok je u prošloj godini jedan broj žena uz podršku projekta samostalno posadio svoje parcele ljekovitog bilja.

- Pošto su rezultati tako dobri da se projekt trebao proširiti i na uključivanje novih žena i na dodatnu podršku ženama koje su prethodne dvije godine bile u projektu USAID/Sida FARMA je odlučio da da konkretnu podršku ovim ženama u vidu nabavke opreme za profesionalni rad odnosno za sušenje uzgojenog ljekovitog bilja- kazala je Čano.

U Ahmićima 12 žena rade zajedno i siju više od 16,5 hektara zemlje sa ljekovitim biljem. Projekt je podržala i Općina Vitez koja je finansirala radove na izgradnji objekta u kojem je smještena sušara.Današnjem skupu u Ahmićima prisustvovali su i predstavnici kompanija koje se bave otkupom ljekovitog bilja, koje su sa ženama razgovarali o mogućnostima otkupa bilja za ovu i narednu sezonu.

U petak 28. juna otvorena je i sušara za ljekovito bilje u mjestu Kaloševići, općina Tešanj, gdje grupa od 12 žena sije oko 16 duluma pod ljekovitim biljem.

- Vjerujemo da je ovo početak dobrog poslovnog uspjeha ovih žena koje bi bez ove opreme teško mogle napredovati, a sada su im perspektive otvorena za pravi profesionalni rad i samozapošljavanje. Dodatna prednost ovog projekta je obezbjeđen plasman. U ovoj godini kroz projekte aktivnosti obezbjeđen je otkup za svu proizvedenu robu, a danas su žene dobile priliku za razgovaraju i sa ostalim otkupljivačima, ljudima koji rade u sektoru ljekovitog bilja, tako da je u narednim godinama biti sve stvar njihove odluke i poslovne politike- kazala je Čano.

[Nebitan32]

Berba malina i kupina donosi dobru novčanu zaradu

http://www.klix.ba/biznis/privreda/berb ... 30712082#6

Željezno Polje već duže vremena sinonim je za kvalitetne maline koje stanovnici ovog mjesta uzgajaju od 2001. godine i tako prehranjuju svoje porodice.

Projekt uzgoja malina na području Željeznog Polja realizira se još od 2001. godine, od kada je stanovnicima ovog mjesta život krenuo nabolje. Dotadašnji urod poljoprivrednih dobara jedva su prodavali na pijacama, ili su koristili za upotrebu u domaćinstvu, no sa uzgojem malina svoja dobra plasiraju u inozemstvo, za što dobivaju visoke novčane naknade.

Za mjesec i po dana, koliko traje berba malina, minimalna zarada jedne porodice, koja ima jedan dulum zemlje, iznosi blizu 5.000 KM. S obzirom da mnogi malinari imaju puno veće površine i prihodi su mnogo veći.

Porodica Mašić duže vremena se bavi trgovinom, a uzgojem malina tek nekoliko godina. Međutim, za ovu sezonu, koja traje mjesec i po, očekuju zaradu blizu 10.000 KM.

"Malinama se bavimo tri godine i to nam je dodatni posao, jer mi je glavna profesija trgovina. Na zemljištu od dva duluma, godišnje naberemo po četiri tone maline, što je blizu 10.000 KM", kazala je Zumreta Mašić.

Zumreta je još dodala da na porodičnom imanju porodica Mašić godišnje uposli dodatnih šest do sedam radnika, koji mjesečno zarade po 500 do 600 KM.

"Sada imamo sigurne otkupljivače, nešto dajemo u hladnjaču, nešto ide u Bugojno i u sarajevski Klas. Malina je svake godine sve kvalitetnija i bolje rađa. Svaki posao nosi svoju odgovornost, ali za jednu berbu malina uz dodatne radnike uspijemo pobrati sve što se može pobrati i na kraju bude isplata", dodala je Zumreta.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Proizvođači maline – kooperanti” Željezno Polje, Suad Hadžić, u razgovoru za Klix.ba je kazao kako uzgoj maline donosi svjež novac iz inozemstva koji se troši u našoj zemlji, te da je potreban ozbiljniji stav države kada je riječ o poticajima za poljoprivrednike.

"Svi naši proizvodi idu u inozemstvo, a ove godine smo počeli i proizvodnju kupine. Cijena, klimatski uslovi i kvalitet maline su vrhunski i očekujemo dobre zarade i novčani prihod oko 2,5 do 3 miliona maraka. Ovom prilikom i država treba malo bolje gledati na proizvođače maline, jer u posljednjih mjesec dana se razmišlja i o ukidanju poticaja za proizvođače maline, koji iznosi 20 feninga po kilogramu, a ako se to desi, sve će negativno utjecati na daljnji razvoj projekta", izjavio je Hadžić.

Udruženje poljoprivrednika proizvođača maline od 2001. godine bavi se pokretanjem proizvodnje dviju vrsta industrijske maline, koje iz godine u godinu idu u masovniju proizvodnju. Prije tri godine godišnji prihod za uzgoj malina iznosio je 800.000 KM, a sada te brojke prelaze milionske iznose, što govori o masovnosti proizvodnje ove voćke.

"Mi smo razvili projekt maline do tog nivoa da su sada zarade u milionskom iznosu. Godinama smo razmišljali kako da finaliziramo proizvodnju i ja sam u okviru porodičnog biznisa napravio malu hladnjaču kapaciteta 70 tona i tu imamo na neki način pet do sedam novih radnih mjesta. Ova hladnjača je velika prednost, što ovom mjestu daje sigurnost da će proizvod biti finaliziran i da će kvalitet ostati vrhunski", izjavio je Hadžić te dodao da njegova hladnjača obuhvata samo petinu proizvoda i da se ostali proizvodi plasiraju u friškom stanju u velike hladnjače širom Bosne i Hercegovine.

Trenutna otkupna cijena maline je 2,80 KM po kilogramu, a kupine 2 KM po kilogramu. Hadžić dodaje da će otkupne cijene biti i više od 3 KM po kilogramu.

"Što se tiče kupine, to je pionirski poduhvat i imamo blizu 40.000 sadnica koje beremo ove godine i 5.000 sadnica u okolini Srebrenice. S obzirom na to da je kupac stalan i stabilan, imamo namjeru i samu proizvodnju kupine podići na viši nivo", dodaje Hadžić.

Hadžić je za kraj kazao kako se očekuje porast proizvodnje i uzgoja malina i kupina, te će samim tim biti potrebno i više radnika.

"U ovoj proizvodnji niko nikom nije konkurencija. Svjetsko tržište nikad nema dovoljno ovih proizvoda i planiramo ukrupnjavati proizvodnju kupine, čija će berba biti do oktobra. Osim toga, planiramo naći i neki proizvod koji će sazrijevati prije maline, tako da ovi ljudi mogu čitavu godinu živjeti od ovih prihoda i vjerujemo da ćemo industrijskim jagodama to kompletirati", zaključio je Hadžić.

Inicijativu za pokretanje proizvodnje maline 2001. godine dala je prehrambena kompanija "Klas", koja je osigurala zagarantovan otkup. U brdima Željeznog Polja više od 500 duluma obradivog zemljišta je zasađeno malinom i to i danas dan brojnim porodicama predstavlja jedini izvor zarade.

[Nebitan32]

Uspjeh iz inata

Povratnice u Srebrenicu pokazale su se kao uspješni biznismeni. Mnoge su na početku imale podsticaj, a kasnije, samostalnim angažovanjem, žene, uglavnom nosioci porodice, proširivale su poslove i obezbjeđivale sredstva za školovanje djece i osnovne troškove. Autor: Sadik Salimović



VIDEO

http://www.slobodnaevropa.org/media/video/25039984.html

[Nokija]

Imamo idealnu zemlju za baviti se poljoprivredom, ali izgleda da je naroda stid ili sta vec reci vidis ja posadio krompira, luka, paradajza i ostaloga, pa cu da nesto prodam, a nesto za sebe. Ali bitno je kukati kako nema posla, a ima ga samo se treba pokrenuti i raditi. Poljoprivreda je hrana, a hrane uvijek treba i uvijek se ima gdje prodati u normalnim kolicinama sto se nase zemlje tice. Moze sigurno i u vecima, ali to je drugo pitanje. Svi bi sa srednjom skolom, a neki i bez nje sjedili po nekim kancelarijama ispijali kafe po cijeli dan i primali platu preko 1k maraka. A kada im kazes da nisu ni za kanala, onda im krivo, pa kako moze onaj, e onaj ima fakultet, kakav god da je bolji je od tvoje srednje skole. Trazi posla tamo gdje ces ga najlakse naci, a kada imas jedan posao onda je lako traziti drugi i bolji ako negdje ima.

Da ne skrecem sa teme sada previse, vec da se okrenem onom zasto pisem ovdje, a to su plastenici. Imam nekakav posao, momak sam pa mi nekako i moze biti ovo plate sto zaradim, ali nije to to vise. Na proljece napravimo ja i stari plastenik samo za nase kucne potreba od 60 kvadrata, jer vani nesto uzgojiti je postalo skoro nemoguce. Uglavnom raspitao se sta i kako kosta i nadjem ja na pik-u plastenik 500 maraka sa svime sto ti treba od sarafa do najlona. Narucim ja, ljudi dovuku, lagano ga sam postavim, odem do poljoprivredne da vidim za navodnjavanje i vidim cijene za neka njihova navodnjavanja i kostalo bi me kao i sam plastenik. Kupim kod njih samo one cije kap po kap i cesmice/ventile i to je to. Odem onda u vodoinstalatersku radnju kupim sebi dvije spojnice i par metara alkatena, dodjem kuce sve lijepo spojim i to je to. Kazu bure novodnjavanje oko 150 maraka, a ja uzmem busilicu i imao kod kuce neko staro bure izbusim, spojim na alkaten, dignem nekih metar od zemlje(slobodan pad jeli ) i to je to gotovo. Imam plastenik za 600 KM od 60 kvadrata.

Jesam oduzio, ali sta cu moram dosadno mi nesto, pa da sve detaljno. Uglavnom da sam htio ja ili mati prodavati ovo do sada sto imamo iz njega, vjerovatno bi ga do sada otplatili. Krastavice i paprike mi dosadilo jesti ima mjesec dana, ima ih kantama za nabrati. Zelenu salatu vec drugi put sadimo i jedemo, paradajz vec poceo. Ono sta hocu da kazem je da su ovi plastenici cudo jedno i da se mogu velike pare izvuci iz njih. Za godinu dana kada bi isao samo na prodaju iz plastenika mogao bi sigurno zaraditi sebi jos dva nova i taj iz kojeg prodajes vratiti ulozeno. Jednostavno uvijek imas povrce za prodati kada su mu cijene najvece, a narod se zazelio preko zime svega.

Tako da na jesen aBd ide jos jedan plastenik i polako krecem u biznis, nadam se uspjesnom. Imamo malo daljeg komsiju covjek cuda radi sa plastenicima. Do prije nekih 3 mjeseca ima je 10-ak plastenika i zaradio velike pare, kupio odmah do tih plastenika veliku njivu i u nju postavio novih 17 plastenika po 100 kvadrata svaki. Ima covjek svake godine par duluma zemlje u jagodama i plusa sada ovih nekih oko 30-ak plastenika i jednostavno sve se proda nista ne ostane. A krenuo je sa jednim plastenikom. Ima pored njih troje u porodici jos 2-4 covjeka koji rade kada treba...

Uglavnom ima se posla samo tko hoce, imamo idealnu zemlju baviti se poljoprivredom...

Svaka cast!!! Poljoprivreda, moj zivotni san!!!
Zanima me gdje vam je plastenik?
Ja plastenike vidjam samo na ravnim povrsinama, zna li neko kako je to kad je strm teren?
I sta mislis pod "vani je nemoguce uzgojiti...". Mislis to zbog klime, nepredvidivog vremena, skupog navodnjavanja ili nesto drugo?

Moram jos dodati, mi bas nismo idealna zemlja za profesionalno bavljenje uzgoja hrane. Barem ne jos.

[talić]

Imamo idealnu zemlju za baviti se poljoprivredom, ali izgleda da je naroda stid ili sta vec reci vidis ja posadio krompira, luka, paradajza i ostaloga, pa cu da nesto prodam, a nesto za sebe. Ali bitno je kukati kako nema posla, a ima ga samo se treba pokrenuti i raditi. Poljoprivreda je hrana, a hrane uvijek treba i uvijek se ima gdje prodati u normalnim kolicinama sto se nase zemlje tice. Moze sigurno i u vecima, ali to je drugo pitanje. Svi bi sa srednjom skolom, a neki i bez nje sjedili po nekim kancelarijama ispijali kafe po cijeli dan i primali platu preko 1k maraka. A kada im kazes da nisu ni za kanala, onda im krivo, pa kako moze onaj, e onaj ima fakultet, kakav god da je bolji je od tvoje srednje skole. Trazi posla tamo gdje ces ga najlakse naci, a kada imas jedan posao onda je lako traziti drugi i bolji ako negdje ima.

Da ne skrecem sa teme sada previse, vec da se okrenem onom zasto pisem ovdje, a to su plastenici. Imam nekakav posao, momak sam pa mi nekako i moze biti ovo plate sto zaradim, ali nije to to vise. Na proljece napravimo ja i stari plastenik samo za nase kucne potreba od 60 kvadrata, jer vani nesto uzgojiti je postalo skoro nemoguce. Uglavnom raspitao se sta i kako kosta i nadjem ja na pik-u plastenik 500 maraka sa svime sto ti treba od sarafa do najlona. Narucim ja, ljudi dovuku, lagano ga sam postavim, odem do poljoprivredne da vidim za navodnjavanje i vidim cijene za neka njihova navodnjavanja i kostalo bi me kao i sam plastenik. Kupim kod njih samo one cije kap po kap i cesmice/ventile i to je to. Odem onda u vodoinstalatersku radnju kupim sebi dvije spojnice i par metara alkatena, dodjem kuce sve lijepo spojim i to je to. Kazu bure novodnjavanje oko 150 maraka, a ja uzmem busilicu i imao kod kuce neko staro bure izbusim, spojim na alkaten, dignem nekih metar od zemlje(slobodan pad jeli ) i to je to gotovo. Imam plastenik za 600 KM od 60 kvadrata.

Jesam oduzio, ali sta cu moram dosadno mi nesto, pa da sve detaljno. Uglavnom da sam htio ja ili mati prodavati ovo do sada sto imamo iz njega, vjerovatno bi ga do sada otplatili. Krastavice i paprike mi dosadilo jesti ima mjesec dana, ima ih kantama za nabrati. Zelenu salatu vec drugi put sadimo i jedemo, paradajz vec poceo. Ono sta hocu da kazem je da su ovi plastenici cudo jedno i da se mogu velike pare izvuci iz njih. Za godinu dana kada bi isao samo na prodaju iz plastenika mogao bi sigurno zaraditi sebi jos dva nova i taj iz kojeg prodajes vratiti ulozeno. Jednostavno uvijek imas povrce za prodati kada su mu cijene najvece, a narod se zazelio preko zime svega.

Tako da na jesen aBd ide jos jedan plastenik i polako krecem u biznis, nadam se uspjesnom. Imamo malo daljeg komsiju covjek cuda radi sa plastenicima. Do prije nekih 3 mjeseca ima je 10-ak plastenika i zaradio velike pare, kupio odmah do tih plastenika veliku njivu i u nju postavio novih 17 plastenika po 100 kvadrata svaki. Ima covjek svake godine par duluma zemlje u jagodama i plusa sada ovih nekih oko 30-ak plastenika i jednostavno sve se proda nista ne ostane. A krenuo je sa jednim plastenikom. Ima pored njih troje u porodici jos 2-4 covjeka koji rade kada treba...

Uglavnom ima se posla samo tko hoce, imamo idealnu zemlju baviti se poljoprivredom...

Svaka cast!!! Poljoprivreda, moj zivotni san!!!
Zanima me gdje vam je plastenik?
Ja plastenike vidjam samo na ravnim povrsinama, zna li neko kako je to kad je strm teren?
I sta mislis pod "vani je nemoguce uzgojiti...". Mislis to zbog klime, nepredvidivog vremena, skupog navodnjavanja ili nesto drugo?

Moram jos dodati, mi bas nismo idealna zemlja za profesionalno bavljenje uzgoja hrane. Barem ne jos.

Ja sam malo istraživao vezano za stakleničku proizvodnju i aleko se otišlo u razvijenom svijetu.
Ne samo da se klima reguliše elektronski nego čak i svjetlost pa su moderni staklenici opremljeni LED rasvjetom koja je izuzetno skupa.
Što se tiče tvog pitanja za teren, strm teren nije problem posebno ako je okrenut južnoj strani. Postoje i sistemi sa ukopavanjem plastenika (staklenika) na kosom terenu i na taj način crpiš iz energije iz zemljišta.
Da živim van grada i imam zemljište sigurno bi se okrenuo stakleničkoj proizvodnji. Al šta ću kad sam gradski pacov.

[Nokija]

Hvala. I meni se tesko odvojiti od grada. Ali mislim da bi mi udaljenost do 50tak KM u jednom smjeru bila OK. Po uslovom da je autoput
I da, kakva je razlika izmedju plastenika i staklenika?

[talić]

Hvala. I meni se tesko odvojiti od grada. Ali mislim da bi mi udaljenost do 50tak KM u jednom smjeru bila OK. Po uslovom da je autoput
I da, kakva je razlika izmedju plastenika i staklenika?

Iako i plastenik (pokriven najlonom) može biti moderan uglavnom se radi samo o proizvodnji u zaštićenom prostoru . Staklenik je mnogo ozbiljnija i skuplja investicija, objekat pokriven polikarbonskim pločama sa kontrolisanim uslovima i to ne samo temperaturom i navodnjavanjem nego i svjetlom i CO2.
Nažalost skupa investicija da bi je neko ostavio na milost i nemilost vandala i lopova tako da bi čovjek morao živjeti pored ili u stakleniku.

[Nebitan32]

Vikendicu uložio u izgradnju voćnjaka

BIHAĆ- Kada krenete prema graničnom prijelazu Izačić s Republikom Hrvatskom, u prigradskom naselju Kamenica, općina Bihać, nalazi se lijepo uređeni voćnjak Ređe Dedića. Mnogo je vlasnika urednih i kvalitetnih voćnjaka, ali Redžo ima najveći i najopremljeniji voćnjak u cijeloj Krajini.

Uskoro krajiško vino i loza

“Za sad sam zasadio 2800 krušaka, 2000 jabuka, i po 70 višnji i trešanja. Imam cjelokupan sustav navodnjavanja 'kap po kap', imam meteorološku stanicu, automatizirane stanice za liječenje biljaka i cjelokupnu prateću opremu. A to sve moram imati ako želim biti uspješan voćar”, kaže Dedić. Dodaje kako je u posljednje vrijeme okupiran vinogradom. “Nakon dvije probne berbe, ove godine sigurno počinjem s proizvodnjom i krajiškog vina i loze”, s osmijehom ističe Redžo. Prije nekoliko godina, kada se odlučio baviti voćarstvom. Redžo je imao vikendicu na moru koju je prodao, i sve je uložio u izgradnju voćnjaka. Ovih dana, dok je voće u beharu, kaže da nema ljepšeg mjesta za odmor, pa mnogi Bišćani ovdje dovedu svoje mališane da se odmore u ljepoti prirode. “Znate što, kako Japanci uživaju u cvjetanju svojih poznatih trešanja, tako i ja uživam u beharanju svoga voća, svaku probeharanu granu milujem kao djecu.” A posebno je Redžo radostan kad po voćnjaku trčkaraju djeca i uživaju u ovom božjem daru te ih uvijek rado pušta u voćnjak, kome je dao naziv “Džan”.

Glazbu pušta voćkama

Kad dođete u posjet kod Redže, posebno će vas iznenaditi glazba koja se čuje diljem voćnjaka. “Ovu glazbu ja puštam svojim voćkama, negdje sam u priručnicima pročitao da je znanstveno dokazano da uz glazbu voće daje bolji i bogatiji plod. I biljka je živo stvorenje pa i ona voli pažnju i treba je naviknuti na glazbenu vibraciju”, objasnio nam je raspoloženi Redžo. Koliko je Redžo zadovoljan svojim uspjehom, još su više zadovoljni njegovi ukućani i prijatelji, koji ga opisuju kao čovjeka koji zna cijeniti prijatelja i susjeda pa tako obitelj Dedić nikad nije usamljena u svom voćnjaku.

Voćnjaku dao ime “Džan”

“Znate što, kako Japanci uživaju u cvjetanju svojih poznatih trešanja, tako i ja uživam u beharanju svoga voća, svaku probeharanu granu milujem kao djecu.” A posebno je Redžo radostan kad po voćnjaku trčkaraju djeca i uživaju u ovom božjem daru te ih uvijek rado pušta u voćnjak, kojem je dao naziv “Džan”.

[paladinka]

Nasla stranicu sa interesantnim informacijama
http://www.agrolink.ba

[zenadin]

jucer sam se pridruzio pa vidim vode se interesantne diskusije a ima pametnih dosta sto bi rekao nas narod.Pa me ljudi interesuje sta i kako isplatil se sta pokrenuti ako imas odredenu kolicinu zemlje.Trenutno sam na raskrsnici htio bih na svojoj zemlji postaviti 2 plastenika od 100 kvadrata.Pa ima li iko da me ohrabri u mojoj namjeri.

[zenadin]

srece mi nesnalazim se na ovim forumima kako da posaljem poruku TALICU treba mi savjet

[zenadin]

pametno zborite puno pametnih ljudi na pametnom mjestu sa dosta svjezih i inspirativnih ideja svaka cast

[zenadin]

Ima pametnih ideja.Samo volje da se radi i sve na svoje mjesto dode.Ja imam 5 duluma zemlje u brdu i 2 u ravnici i planiram akobogda jedan plastenik, nesto stale koze ovce i tov pilica.Pa sta mislite o ovome.

[armin1921]

Tek sam napunio 18 godina, i sad da imam para sve bih ulozio u poljoprivredu..kolko sam samo puta gledao i citao kako se moze razviti biznis u tom sektoru to je nevjerovatno.. cim skupim svoje prve pare polako ali sigurno sa babom krecem posao u poljoprivredi, pa ne moze to tako da stoji neobradjeno gledam u semberiji dulum zemlje 700 maraka...

[sokkia]

Tek sam napunio 18 godina, i sad da imam para sve bih ulozio u poljoprivredu..kolko sam samo puta gledao i citao kako se moze razviti biznis u tom sektoru to je nevjerovatno.. cim skupim svoje prve pare polako ali sigurno sa babom krecem posao u poljoprivredi, pa ne moze to tako da stoji neobradjeno gledam u semberiji dulum zemlje 700 maraka...

bitno je da ti imaš dobru volju, samo ne zaboravi da rezultati nece doci preko noci nego samo upornošcu i pametnim ulaganjem.

[sokkia]

srece mi nesnalazim se na ovim forumima kako da posaljem poruku TALICU treba mi savjet

klikni na pp ispod "talic" i automatski ti se otvori citat gdje samo nastaviš pisati poruku koj ce samo talic moci procitati

[mumy]

Pratim

[newklear]

Je li vakat saditi jagode? IMa li ko da sadi, koja je sorta? Je li za prodaju ili ono ''za sebe'' da se ima?

[EldarZizy]

Pozdrav forumaši,,

tema je veoma zanimljiva i poučna.
Živim u gradu ali moji roditelji potječu sa sela, dok ja nisam dana živio na selu ali imamo imanje koje djelimično obrađujemo. Svake godine se obrađuje jedna njiva, zasadimo krompir, grah, kokuruz, mrkvu itd znači stvari samo za sebe. Nije to veika površina ali dovoljno da može prosječnoj 4članoj porodici biti da ne oskudijeva sa osnovnim namjernicama, ako kad šta usfali naravno dokupi.

Kada bi matematički gledali na bavljene poljoprivredom, moj zaključak je: ima se računa ako se bavite naveliko. A ovakvi kao moja porodica uglavnom su negdje na pozivinoj nuli, ali glavni razlog što moja porodaca i ja obrađujemo tu zemlju je što je lakše dati 20tak KM za gorivo i obići posjed 1-2 puta sedmično, i obraditi ga. I na kraju imati prinose koji će te nemal hraniti cijel zimu. Nego zimus od dvije plate (zbir dvije plate u mojoj porodici je k'o nečija jedna plata, da i to napomenem) plaćati sve režije, školovanje i još plaćati za osnovne namjernice tipa krompir, luk itd.

Ali imam jedan primjer gdje se voćarstvo isplati. Na porodičnom imanju imam i zasađenih sadnica, među njima ima i nekoliko zaista preukusnih jabuka. I obrali smo jabuke i napravili pekmez. Uzmimo da je 1 kg jabukovog pekmeza = 10 KM i mojih 10 kg pekmeza bi koštali 100 KM da sam gdje kupov'o, a ovako im'o sam 1 dan posla. Da ne spominjem da se kod kupovanja ubacuje želatin u pekmez pa to nije više taj prirodni pravi pekmez, a ima i ono zadovoljštvo kad uradiš nešto svojim rukama.

Ali nekim tzv. "građanima" je otići na selo iz poniženja, pa sjede po cijele dane u dvorištu ispred zgrade. I ako 90% tih "građana" je sa sela prešlo u grad uzadnjih 10tak god. i isti ti "građani" uživaju na klupama u dvorištu zgrada, dok moja mama ide nedjeljom (jedini dan kada odmara) i obrađuje zajedno sa ostatkom porodice njivu. Ali njima njihovo meni moje, uglavnom ko radi neka i ima, ko ne radi (a ima uslove da radi) ko ga *ebe nije ni zaslužio da ima.

[mumy]

Pozdrav !
Ima li neko od poljoprivrednika ko se bavi proizvodnjom aronije?Dosta dugo mi se ideja o proizvodnji bobicastog voca mota po glaviu...imam zemlju,odmah pored potok za navodnjavanje,mjesto za skladistenje voca...e sad me zanima odakle da pocnem?Vjerovatno od ispitivanja zemljista.Koliko bi mi se sadnica minimalno isplatilo?Gdje kupiti sadnice?Koju vrstu gledati?Htjela bi sve dobro izuciti i pripremiti,ne bih da se zalijecem.Ako neko ima savjet ili neku informaciju koju bi zelio podjeliti sa mnom....bujrum
KupiSadnice.com-jel neko od njih uzimao?

[sokkia]

Pozdrav !
Ima li neko od poljoprivrednika ko se bavi proizvodnjom aronije?Dosta dugo mi se ideja o proizvodnji bobicastog voca mota po glaviu...imam zemlju,odmah pored potok za navodnjavanje,mjesto za skladistenje voca...e sad me zanima odakle da pocnem?Vjerovatno od ispitivanja zemljista.Koliko bi mi se sadnica minimalno isplatilo?Gdje kupiti sadnice?Koju vrstu gledati?Htjela bi sve dobro izuciti i pripremiti,ne bih da se zalijecem.Ako neko ima savjet ili neku informaciju koju bi zelio podjeliti sa mnom....bujrum
KupiSadnice.com-jel neko od njih uzimao?

savjet:
vrlo oprezno sa "novootkrivenim" kulturama
bezbroj je primjera kad ti nešto toliko nahvale da bi covjek rekao da se preko noci možeš obogatiti sa sasvim malo truda i ulaganja.
sjetimo se šampinjona,cincila,tartufa ,americke borovnice,lješnjaka, uzgoja ovog i onog a to su u stvari samo sponzorisani tekstovi i prilozi onih koji ti to prdaju i koji na tome podebelo zarađuju a kad ti treba da bereš plodove tad dolazi do razocarenja
istina je da poneko i uspije u tome ali vecina ostaje kratkih rukava
po mom mišljenju treba eksperimentisati.
ja sam se bio zagrijao za americku borovnicu pa sam za probu posadio pet sadnica i evo ih pratim tri godine.
fala dragom bogu pa nisam više , a da stvar bude još gora analizom zemljišta sam baš dobio preporuku za borovnicu
znaci ne zalijetati se, treba prohabavat al ne odmad puno ulagat i tako kiksat.
sad sam "zagrijan"za kupinu i vino od kupine i ABD. sadim 2000 kvadrata za pocetak

[mumy]

Pozdrav !
Ima li neko od poljoprivrednika ko se bavi proizvodnjom aronije?Dosta dugo mi se ideja o proizvodnji bobicastog voca mota po glaviu...imam zemlju,odmah pored potok za navodnjavanje,mjesto za skladistenje voca...e sad me zanima odakle da pocnem?Vjerovatno od ispitivanja zemljista.Koliko bi mi se sadnica minimalno isplatilo?Gdje kupiti sadnice?Koju vrstu gledati?Htjela bi sve dobro izuciti i pripremiti,ne bih da se zalijecem.Ako neko ima savjet ili neku informaciju koju bi zelio podjeliti sa mnom....bujrum
KupiSadnice.com-jel neko od njih uzimao?

savjet:
vrlo oprezno sa "novootkrivenim" kulturama
bezbroj je primjera kad ti nešto toliko nahvale da bi covjek rekao da se preko noci možeš obogatiti sa sasvim malo truda i ulaganja.
sjetimo se šampinjona,cincila,tartufa ,americke borovnice,lješnjaka, uzgoja ovog i onog a to su u stvari samo sponzorisani tekstovi i prilozi onih koji ti to prdaju i koji na tome podebelo zarađuju a kad ti treba da bereš plodove tad dolazi do razocarenja
istina je da poneko i uspije u tome ali vecina ostaje kratkih rukava
po mom mišljenju treba eksperimentisati.
ja sam se bio zagrijao za americku borovnicu pa sam za probu posadio pet sadnica i evo ih pratim tri godine.
fala dragom bogu pa nisam više , a da stvar bude još gora analizom zemljišta sam baš dobio preporuku za borovnicu
znaci ne zalijetati se, treba prohabavat al ne odmad puno ulagat i tako kiksat.
sad sam "zagrijan"za kupinu i vino od kupine i ABD. sadim 2000 kvadrata za pocetak

Hehe ma znam,nikad se nisam bavila tim,uzgajamo malo povrca za nase potrebe,visak ponekad prodamo i to je to...Nemam ambicije da se obogatim,samo malo da dopunim kucni budzet i vratim ulozeno Uzgaja bi ja svasta nesto,ali nazalost zemlja koju posjedujem nalazi se na planini,a tamo voce stvarno slabo uspjeva.Jedino ovo bobicasto.

[Nebitan32]

Amer Alić se vratio na selo kako bi napravio farmu pilića


Danas, u vrijeme projekata, donacija, aplikacija... prava rijetkost je da se čovjek odluči vlastita sredstva ulagati u ogroman objekt i to na selu. Još rjeđe ja da takvo nešto radi mlad čovjek, jer mladi iz sela, pa i iz BiH, bježe samo imaju ili imalo prilike za to.



Amer Alić radi baš sve to. Rat je njegovu porodicu otjerao iz rodnih Grujčića, sela dvadesetak kilometara udaljenog od Srebrenice. Neki iz familije su se vratili nakon rata, a Amerova uža porodica nastanila se u Ilijašu, gdje mu otac ima uspješan građevinski biznis. Ameru su samo 22 godine i srce ga vuče u rodne Grujčiće. Da bi ostvario svoj san, ali i pomogao sebi i drugima, kako kaže, započeo je ovdje, na svom imanju, gradnju farme za tov brojlera, pilića.

Betonska hala, velika kao fudbalsko igralište, sa više od 2.000 kvadrata korisnog prostora, na dvije etaže, izdaleka se vidi u prelijepom krajoliku brda sa kojih pogled puca na rijeku Drinu i jezero Perućac. Prizemlje je već izgrađeno, sada idu sprat i potkrovlje.



"Za početak bit će mjesta za 30.000 pilića, a kasnije, ako posao dobro krene, gradit ćemo još. Planiram zaposliti u startu 5-7 ljudi, što će za ovaj kraj biti svakako značajno", kaže Amer.

Vlastita ulaganja


Kako ova farma ima širi značaj za povratak u ovaj kraj Amer se nada da će imati i podršku lokalnih vlasti u Srebrenici, da farma što prije počne proizvodnju, ali i za ubuduće. Kaže da do sada nije imao nikakvu podršku ni od koga, jer je nije ni tražio:

"Sve što smo do sada uradili finansirano je vlastitim sredstvima, bez i jedne marke nečijeg učešća. Otac i ja radimo u porodičnom preduzeću, gdje sam ja direktor, a babo Nazif, kao stariji i iskusniji, savjetuje, ugovara i radi na terenu operativne poslove. On me je i uveo u posao i potpomaže kapitalom kad ustreba, rekao je Alić.

Nije važno samo imati proizvodnju, bitnije je ponekad imati tržište za svoje proizvode. Amer kaže da je i o tome na vrijeme mislio. Plasman je osiguran i već ima zaključen predugovor sa jednom uglednom domaćom industrijom o otkupu svih količina brojlera koje proizvede. Prije nego što je počeo gradnju farme u Grujčićima, Amer Alić je konsultovao struku, znanje i iskustvo kako se to kaže, te nam predstavlja i svog prijatelja, savjetnika, već uspješnog biznismena, Imera Todića, koji mu u svemu pomaže.

"Ja sam Imer Todić, u Visokom imam farme za tov pilića kapaciteta 200.000 komada i došao sam ovdje sa ovim mladim čovjekom da vidim njegovo selo i to što radi, jer mi dobro sarađujemo. On će od mene imati podršku u svakom pogledu dok god mu to bude potrebno", kaže Todić i dodaje:

"Sviđa mi se ovaj kraj, samo tužno je jer ima malo ljudi, nadam se da će otvaranje ovakvih pogona i veće ulaganje u poljoprivredu i stočarstvo pomoći ovima koji su se vratili da bolje žive, ali i da će druge ohrabriti da se vrate na svoja imanja. Ova čista netaknuta priroda i hrana koja se u njoj proizvede itekako se traži na svjetskom tržištu i osiguravanjem određenih standarda može se unosno prodati. Ja sam dijete sa sela, poljoprivreda mi je u krvi. Mada sam bio u Americi i stekao određena iskustva, tamo su mi još dva sina, jedan se vratio sa mnom, odlučio sam da se vratim i tako počeo ovaj biznis na imanju koje sam kupio u selu Čekrčići kod Visokog, i nisam se pokajao. Isto tako, siguran sam da će svojim povratkom ovdje i Amer uspjeti", kaže na kraju Todić.

Nadamo se i mi da će Amer Alić uspjeti u svojoj nakani da pomogne sebi i selu svojih predaka, da unaprijedi život u Grujčićima. Iz Grujčića odlazimo s obećanjem da ćemo doći, ako ne prije, onda na svečani dovršetak radova i početak rada farme.