Master.DKP wrote:Jedna od najvecih svedskih turistickih agencija ( a BiH nudi od ove godine kos 43 turiticke agencije iz svih krajeva Svedske) nudi Bosni i Hercegovinu, tj. pogotovo Hercegovi zbog svih svojih ljepota + blizine jadranskog mora.
Nije samo Sarajevo veliki potencijal i mamac, Mostar kao i jos dosta destinaciju u Hercegovini su vise nego primamljive za svedske turiste tj. turiste iz skandinavije.
Ove godine, a to ce mo imati na kraju godine, broj svedskih turista je povecan duplo ako ni i vise radi dobrog marketinga nekoliko firmi iz BiH.
http://www.reseskaparna.se/kroatien-hercegovina/
Samo sam popravio link i preveo uz pomoć Google Prevodilice sa švedskog jezika.Google Translate wrote:
...........Mostarhttp://www.reseskaparna.se/kroatien-hercegovina/ wrote:
Dan 5: Dubrovnik i Trebinje
Mi putovati duž prekrasne obale i način na koji smo zaustaviti u slikovitom selu Neum za kavu. Sada čeka za Dubrovnik, koji se nalazi na krajnjem južnom rtu Hrvatska, te već stoljećima obdareno najboljim arhitektima i umjetnicima. Mirisna limuna, naranče i mandarine, palme i agave prekrasnim krase lijepe renesansne vrtove srednjovjekovnih kamenih palača. Mi bi vođeni obilazak grada i imaju svoje vrijeme za ručak. Naše putovanje se nastavlja u prekrasnom gradu Trebinju, koji se nalazi u srpskom dijelu Bosne i Hercegovine. Prekrasan gradić sa stari grad okružen zidom. Živimo u Trebinju pored glavnog trga i jesti dobru večeru.
Dan 6: Trebinjsko-nekropole Radimlja - Mostar
Mi započeti dan s zanimljivim razgled grada u Trebinju. Naše putovanje se nastavlja kroz dolinu Popova malo Stolac, naš vodič Zlatko rodnom gradu. Na način na koji smo također posjetili srednjovjekovna nekropola Radimlja, i dobiti bolji uvid u Hercegovini povijesti. Zaustavit ćemo se za ručak i za one koji žele (plativo na licu mjesta). U popodnevnim satima smo došli u Mostar. To je osobito veličanstven most preko rijeke Neretve, s 1566, koji je bio uništen u građanskom ratu, a sada obnovljena, a UNESCO-ve Svjetske baštine. Most je sada simbol zajednički put u budućnost. Uz nevjerojatne mješavine različitih nacionalnosti, arhitekture, i naravno lijep mediteranske klime je Mostar danas je jedno od najpopularnijih odredišta u Bosni i Hercegovini. Mi smo provjeriti u našem hotelu i uzeti trenutak odmora. Navečer smo se vođeni stadsruntur u starom gradu koji završava s večerom u restoranu labirint koji ima prekrasan pogled na most. Noćenje Mostaru.
Dan 7: Hercegovina poreza
Danas smo u mogućnosti da doživite prekrasan krajolik, dobra hrana i vino u Hercegovini. Mi smo započeli posjetom Počitelj, srednjovjekovni gradić inspiriran Otomanskog carstva. Osim Nacionalnog parka NP Hutovo blato za izlet brodom na jezeru kanala, nakon čega slijedi ukusni ručak. Prekrasan slap Kravice nudi prirode iskustvo i za one koji žele za šetnju u prekrasnom okruženju. Kako doći do sve na putu prema dolje trebate hodati posljednji zalogaj. Dan završava posjet vinogradu Međugorje, gdje ćemo se vidjeti vinograde i saznati više o domaće vino. U restoranu UDOVICE, koja ima svoju povijest, vidimo vinski podrum, testiranje kuća rakija, vidjeti kako ispeći kruh na domaćem kapa i mi završiti s tradicionalnim večera s lokalnim kuća Hercogvin. Povratak u Mostar i naš hotel.
Gospođo Lidija, ništa nemam protiv tvoga imena i prezimena, ali sestro draga, provalila si se kao čir potkožnjak kada se provali. Glede sarajevskih ruža. Upravo su ruže na asfaltu Sarajeva ono što privlači turiste i ono što im je zanimljivo. Čak bi trebalo postaviti velike ekrane da se na njima vrte snimci tih ulica i ratnih dešavanja do u beskonačnost. Turisti bi stajali, gledali, snimali, a imali bi ugođaj da nauče da prepoznaju zvuk granate od 120mm, 60mm, tenkovske, maljutke, pijukanje snajperskih metaka,...Master.DKP wrote:Poznati američki magazin Time na svojim stranicama donosi tekst Catherine Frammery pod nazivom "Dobrodošli u Sarajevo 21. stoljeća: Gdje se ratni ožiljci gube u novim fasadama", koji govori o obnovi historijskih građevina i ponovnom rađanju grada.
Autorica u uvodu teksta navodi podatke koji vjerno ilustruju inventar prošlosti i sadašnjosti grada: oko šest hiljada objekata koji su postojali prije 1992. godine, 3.226 je oštećeno ili uništeno tokom rata. Danas, 80 posto tih gradskih struktura je zaštićeno ili obnovljeno. Donosimo najzanimljvije dijelove teksta, objavljenog i na stranicama Worldcrunch i Le Temps.
Lidija Mičić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika FBiH, ponosna je na napredak koji je vidljiv u njenom rodnom gradu. Sjedeći su svom uredu pored crvenkaste Miljacke, ona ističe da su lukovi mostova ponovno spojeni, kule obnovljene, crkve i džamije dobile nove krovove.
Da li je Sarajevo konačno opet svoje? To je pitanje koje svaki turista postavlja kada dolazi u "balkanski Jeruzalem". Slike bombardiranja sa obližnjih brda i uništavanja sarajevske Vijećnice još uvijek postoje u kolektivnom pamćenju Zapada.
No, grad je zaista nanovo rođen. Korak po korak, traje obnova grada koji sada broji oko 310 hiljada stanovnika. Stari dio Baščaršija je sačuvan, gradska tržica Markale koja je bombardovana u ratu je također obnovljena, a sve je manje sarajevskih ruža, karakterističnih ožiljaka od granata i gelera na asfaltu u obliku cvijeta.
Duž glavne ulice, otvoreni kafići koji su tokom ljetnih mjeseci uvijek prepuni gostiju mogu se ravnopravno takmičiti sa sličnim francuskim ili italijanskim objektima.
Mango, Swatch, Adidas, samo su neka od imena poznatih međunarodnih kompanija koje su otvorile svoje radnje u Sarajevu, sa istim proizvodima i cijenama kao i u Evropi. BBI, blistavi shopping centar, pozdravlja prestižnu klijentelu, iako je ovdje alkohol zabranjen jer investitori dolaze iz Perzijskog zaliva. Na tom mjestu je i sjedište televizijske kuće Al-Jazeera za Balkan.
Istovremeno, stare džamije i Pravoslavna katedrala ponovo su dobili stari sjaj, parkovi su čisti, šahisti su se vratili središnjoj pozornici. I turisti se doista vraćaju.
No, jedno pitanje ostaje otvoreno: Da li je bilo potrebno obnoviti sve onako kako je nekad bilo? Zar ne bi bilo bolje promijeniti sve i jednom za sva vremena ući u 21. vijek? Mnogi tvrde da bi to bila potpuna ludost. Pojedine građevine predstavljaju veliki značaj za naslijeđe grada da bi njihov nestanak utjecao na cjelokupni identitet Sarajeva.
Pariški arhitekta Jean-François Doualas, koji je zadnji put bio u Sarajevu 1994. godine, kaže: "Sarajevo su izgradili osmanski trgovci, oko svojih karavan saraja. Nije ni čudo da sve što se danas gradi ima veze sa trgovinom".
Na kraju teksta, autorica zaključuje da iako je 80 posto spomenika zvanično sačuvano, najznačajni od svih - zajednički život - svakim danom se iznova izgrađuje.
Jeste, bilo je. @MasterDKP postavio.motachjointa wrote:http://blog.careynash.com/2011/03/21/bo ... -children/oprostite ako je bilo neda mi se pregledati citav topik.
Ta brojka mi je nespojiva s ovom od 22.000 u "najprometnijem" mjesecu u godini.Ima, ali ti treba gatara da ti prouci hoces li se naci na Aerodromu u vrijeme kad on vozi.kojeime wrote:Koliko ja znam ima nekakav autobus (kombibus) koji ide od carsije do aerodroma (i nazadnekoliko puta dnevno. Ali kada mi koji zivimo ovdje ne znamo tacno kako li ce neko ko prvi put dolazi...
Osim toga, Aerodrom Sarajevo na svojoj web-stranici nema ni rijeci o tom kombiju, iako je to jedna od primarnih informacija koje turistima trebaju i koje ce turisti potraziti na stranici Aerodroma. ne znam... samo Sarajevo nije ko more, vezano za godišnja doba. dosta je regionalnih turista za NGVitezanin wrote:Možda je pitanje malo glupavo, ali kako se ocijeni koliko je turista došlo?? Evo na videu kažu da je Sa posjetilo 22.000 turista u 7. mjesecu. Meni nekako to zvuči-malo.
A negdje sam čitao da Sarajevo godišnje posjeti oko 700.000 turista.
i inače zimi.
, naravno ako Sarajevo zaista godišnje posjeti 700.000 turista.Po prijavama noćenja stranaca koje svakodnevno MORAJU dostavljati hoteli i sve druge firme i pojedinci koji pružaju uslugu davanja prenoćišta u Odjeljenje za strance KMUP-a, zatim se po određenim zakonima mora plaćati i boravišna taksa, pa je i to način procjene broja turista za određeni mjesec.Vitezanin wrote:Možda je pitanje malo glupavo, ali kako se ocijeni koliko je turista došlo?? Evo na videu kažu da je Sa posjetilo 22.000 turista u 7. mjesecu. Meni nekako to zvuči-malo.
A negdje sam čitao da Sarajevo godišnje posjeti oko 700.000 turista.
http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PNADG737.pdf wrote:
AN ANALYSIS OF SARAJEVO,
HERZEGOVINA AND KRAJINA TOURISM
REGIONS
AND RECOMMENDATIONS FOR PRODUCT DEVELOPMENT,
MARKETING AND DESTINATION MANAGEMENT
July 27, 2006
This publication was produced for review by the United States Agency for International Development.
It was prepared by Emerging Markets Group, Ltd.
SARAJEVO
Of the three regions, the consultant spent the least amount of time in and around Sarajevo. He advises that
further investigation be made into the tourism opportunities in this region before outlining particular
strategies. This is particularly important given the fact that the tourism industry in Sarajevo seemed the
most reluctant and unenthusiastic in targeting a greater number of foreign visitors.
Sarajevo is situated in beautiful surroundings and it is not difficult or time consuming to get into the
nearby countryside. However, the surrounding countryside is also a retreat for the city’s residents and as a
result the problem of waste is accentuated. The consultant visited a number of locations in both the north
and south of the city and the problem was the same at every location.
Of course Sarajevo played host to the 1984 Winter Olympics and is recognised by many as a former
Olympic destination. Unfortunately, this international event took place over 20 years, a time during which
ski technology has advanced and tourism accommodations have aged. The resorts of Bjelasnica, Igman
and Jahorina are obviously popular with domestic visitors and tourists from the former Yugoslavia and
Eastern Europe (visa difficulties for some East European visitors). However, although the costs for ski
passes and ski equipment rental are lower than resorts in Western Europe, the cost of flying to Sarajevo
for Western European tourists makes the ski product less attractive. The hotels visited are certainly not
geared up to receive tourists from Western Europe; they provide little promotional material in English and
their facilities and services are not quite up to international standards. There may be some demand for
cross-country or extreme skiing but the market is not anticipated to be very large. Additionally, research
from IMD suggests that 74% of Europeans either have no opinion or a negative opinion on the winter
sports opportunities.
The ski resorts are attempting to increase occupancy rates during the summer period by promoting soft
adventure and MICE activities. MICE may become successful give the proximity of the resorts to
Sarajevo and their pleasant surroundings. However, the ski slopes in summer are not considered to offer
much to international visitors and the accommodation facilities are too large to appear attractive to rural
tourists.
Sarajevo would appear to be the leading destination for the MICE market in BiH. Certainly, it has the
greatest hotel capacity within the country and its hotels are of better quality than the huge complexes in
Neum that would have to drastically change to accommodate MICE visitors. Further research is needed to
inspect the facilities and servic es available. However, from the consultant’s own experience of visiting the
Holiday Inn and Hotel Saraj, significant improvements need to be made to satisfactorily cater to this type
of tourist. Additionally, there is a lot of competition within the region from Zagreb who are more
advanced in promoting MICE.
Sarajevo’s tourism potential lies in its cultural heritage and history.
Cultural Heritage Tourism
The city itself is pleasant to explore and has a cosmopolitan feeling to it. It has a diverse range of Islamic,
Christian and Jewish architecture and heritage with influences from Roman, Ottoman and Austro-
Hungarian periods of history. It also has a range of museums, although it was not possible for the
consultant to visit any of these. The Bradt travel guidebook dedicates 9 pages to a walking tour of the
city; an indication of all that there is to see. Additionally, a number of companies provide walking and
sightseeing tours of the city.
Of particular interest are the variety of cultural events and festivals that the town hosts, including a jazz
festival, film festival, winter festival, Bascarsija Nights and a range of concerts and performances.
An Analysis of Sarajevo, Herzegovina and Krajina Tourism Regions 30
Within Sarajevo, these events and the cultural attractions are well presented and advertised by the
Tourism Information Centre. The Tourism Association of Sarajevo Canton also has a nicely presented
and functional website listing details of these events.
Treba zabraniti koristenje tog javnog toaleta, i od njega napraviti turisticku atrakciju, i napraviti dodatne javne toalete.PipiDugaDevetka wrote:Bio sam u najstarijem javnom toaletu u Evropi koji se još uvijek koristi još od 1530.g. Korištenje - besplatno - Free of the charge! Slike kasnije postavim.
Neko taj javni toalet mora održavati, one pipe popravljati, čistiti ga. Ko to radi? Država angažuje radnike i plaća ih.
Plaća ih iz budžeta koji se formira od poreza i taksi.
Meni nikada neće biti jasno kako neko može ''pilati granu na kojoj sjedi''. Zna da turisti neeće više dolaziti ako onaj wc nije očišćen. K'o komšija moj, krade državnu struju, a za tu istu državu mu poginuli sin i brat!Ja_Ja wrote:Dobro koristenje wc-a se sada svugdje naplacuje. Evo ovog ljeta sam obisao nesto vise od 30 gradova u Evropi i gdje god sam bio (na javnim mjestima), placao sam od .50-1.0 eura za koristenje wc-a (kod komsija Hrvata, sam usao u najgori wc u historiji wc-a, onakav smrad nikada u zivotu nisam osjetio).
A sto se tice "sivog" turizma on je jako rasprostranjen kod nas. Tokom ljeta sam proveo dvije noci u hotelu Jablanica i prilikom dolaska je bilo ono nase standardno "noc 50KM, daj lovu i to je to". Znaci nije bilo racuna, uvodjenja gosta u evidenciju niti bilo sta drugo.
U hostelima niko te ni ne pita kako se zoves a kamoli sta vise. Znaci da je pod velikim upitnikom dali oni nekog prijavljuju.
Sve u svemu broj je sigurno veci. Drzava mora u dogledno vrijeme da pritisne i tu granu i to dobro kako bi se regulisala.
