Inverter - klima uredjaji [Procitati prvi post]

[A_I_]

Evo jednog slucaja na krajnjem sjeveru Svedske kako bi malo docarao kako efikasno ljudi rijese grijanje u tako ekstremnim uslovima:

"Pozdrav, imam 14 Nocria(Fujitsu) u relativno maloj kući (75m2) u Norrbotten. Mi obično imamo istu vanjsku temperaturu, koja u Constance, možda malo hladnije s vremena na vrijeme. Najniža temperatura u kojoj je klima u stanju da zagrijava je: -25 ° do -27 ° C (neznatno se razlikuje ovisno o tome ima li snijega okolo i na vrhu kuće) Hoće li biti hladnije, puštam kotao i pokrenem malo tople vode u radijator sustavu. Obično je fino sa 30-35 ° na izlazu (iz klime). Vuce oko 2200 W ili 50-55 kWh po danu kad radi najvecom snagom cijeli dan u vrlo hladnim uvjetima. Kao neku usporedbu, mogu spomenuti potrosnju od oko 100 kWh / dan da ostane toplo s električnim grijanjem radijatorima kad je -31 ° do -33 °vani."

http://www.varmepumpsforum.com/vpforum/ ... #msg347840

Slicnih situacija sam se nacitao u zadnje dvije godine otkad pratim taj nordijski forum o klimama

[aldera]

Primarno se na temi spominjao oblik zrak-zrak jer sistem zrak-voda puno vise kosta pa nije bas isplativ za nas standard zivota.

Izvini, ali da ti prvo objasnim, sistem zrak-zrak je nešto sasvim drugo, to je ventilacioni sistem sa rekuperatorom, inverter ili klasična klima je sistem zrak-voda, ili eto ako već laički, onda je to zrak-voda-split sistem.

U nordijskim zemljama mnogima je upravo split sistem, kao oblik toplotne pumpe, primarni izvor grijanja uz najcesce kamin i konvektore kao sekundarni pogotovo u zabacenim prostorijama.

to ne može biti primarni izvor grijanja, iz mnogo razloga, jer u takvim stanovima osjećaj ugodnosti bi bio katastrofalan. Za postizanje temperature u prostoriji potrebna je veća temperatura zraka iz unutrašnje jedinice, zbog čega dolazi do snižavanja vlažnosti zraka, ispod 30% relativne vlažnosti, što utiče mnogo na ugodnost.

Za jednosoban stan od 38m2 Toplane grijanje naplacuju 100KM mjesecno dok se s visoko efikasnom klimom prodje za 3-4 puta manje para uz odrzavanje iste temperature kao ranije s Toplanama - oko 24C.
O ne-inverter klimama nema govora ako se razmislja o troskovima pa i zdravlju jer su potpuno prevazidjene, osim naravno u sirotinjskim zemljama kakva je i nasa.

za 38 kvadrata toplane naplaćuju ispod 50 KM mjesečno, tokom cijele godine, jedan vid kreditiranja. To je paušala, koja odgovara kada je "teška" zima, ne odgovara kada je "blaga" zima. Ali je jako povoljno, jer u prosjeku se isplati. Fiksno možete planirati bez straha da će te previše platiti. Ne-inverter klime i inverter klime, kakvo ba zdravlje , razlika je u modulaciji i mogućnošću odleđivanja. I nema veze sa sirotinjskim zemljama. Ko ima kapitala za dobru investiciju, taj najviše i štedi. Evo primjera. Jedan objekat koji smo napravili, lik zagrijava prodajni prostor, komplet podno grijanje, sistem aktivno grijanje i aktivno+pasivno hlađenje, geotermija voda-voda sa dubinskim sondama. Investicija za kompletan sistem 1.000 kvadrata, 50kW pumpa, 10 kW kompresor struje. Na industrijskoj struji potrošnja 15 KM dnevno. Termika je odlična, 50W po kvadratu unos energije. U odnosu na zemni plin, čovjek štedi 10.000 KM po sezoni grijanja. Komplet sistem je koštao ispod 60.000 KM (sa razvodom podnog grijanja). Povrat investicije ispod 5 godina . COP iznad 5, pogodio rudnik zlata, crpi vodu preko 15 stepeni . Zadnji objekat, 200 kvadrata, 35.000 KM sa svim (razvod + toplinska pumpa, površinske sonde), račun struje domaćinstvo kategorija, 60-80 KM mjesečno račun.
Da ne duljim, najefikasniji vid štednje, a ujedno i najjeftiniji je termika(izolacija). Bez toga nema nikakvih ušteda, jer energija se mora unijeti da se zagrijete. Niskoenergetske i pasivne zgrade na primjer trebaju 10W po kvadratu, a kod nas je normala i preko 200. Ali predobra termika znači i loš zrak, potrebna je i ventilacija, ali sve u svemu, izolacija je čudo. Prvo to, pa ostalo.

U teoriji, klima najteze(u smislu nakupljanja vlage koja smeta 'izvlacenju' toplote) radi pri vanjskoj temp. od oko 0C medjutim sto je niza temperatura to su u vecini slucajeva sve cesci ciklusi odledjivanja To je vidljivo iz gore postavljenih rezultata testova. Kod mene se dosta rijetko pali defrost i traje manje od 10 minuta. Do sad, za ove dvije zime, nikad se nije nakupio debeli sloj leda vec samo tanki vise pahuljasti sloj kao iinje. Takodje ni u defrost modu ne prelazi potrosnju od 500-600W.

U "praksi", klima obavezno zaledi svaki sat vremena na temperaturi +4 °C do ca. -7 °C jer je na našim prostorima rijetko bez velike vlažnosti na ovim temperaturama. Ispod -7 nema problema jer je tako hladan zrak previše suv za zaleđivanje vanjske jedinice. Sam si napisao koliko traje defrost, obično 10-15 minuta. Nije samo problem što se potroši energija za odleđivanje, samo me interesuje kako se ugrijati na uređaj koji se gasi svaki sat vremena na 15 minuta . Teorija je jedno, a vjeruj da je dugogodišnja praksa na ovim prostorima u regiji Sarajeva skroz drugačija. Naša zima je jako nezgodna za split sisteme, bile one inverter ili klasični split. Za prelazne periode iznad +5 stepeni , inače . Skandinavija je drugačija klima, i nema smisla za upoređivati.
Moj savjet je, ponavljam,
1. termika (izolacija)
2. termika (izolacija)
3. niskotemperaturni sistem grijanja
4. biomasa sa automatskim doziranjem, velikom opsegom modulacije ili toplotna pumpa
rezultat
najjeftiniji vid grijanja, samo dobrom investicijom, sve drugo je

[A_I_]

Primarno se na temi spominjao oblik zrak-zrak jer sistem zrak-voda puno vise kosta pa nije bas isplativ za nas standard zivota.

Izvini, ali da ti prvo objasnim, sistem zrak-zrak je nešto sasvim drugo, to je ventilacioni sistem sa rekuperatorom, inverter ili klasična klima je sistem zrak-voda, ili eto ako već laički, onda je to zrak-voda-split sistem.

Pogresno. Zrak-Zrak podrazumijeva prenosenje toplotne energije iz zraka jedne sredine na zrak druge sredine. U rezimu grijanja, toplotna energija se crpi iz vanjskog zraka i zahvaljujuci kompresoru i posebno ekspanzijskom ventilu, koji vrsi krucijalnu ulogu u prenosenju toplote putem gasa, prenosi se na unutrasnji zrak zagrijavanjem kroz strujanje preko unutrasnje jedinice. Upravo zato i jeste naziv za taj oblik Toplotne pumte - Zrak-Zrak

Zrak-Voda je sistem gdje se u unutrasnjoj 'jedinici' umjesto u zargonu zvanog kondenzatora s ventilatorom, cijevi sa zagrijanim gasom prolaze kroz kotao napunjen vodom koja se dalje koristi za zagrijavanje klasicnim radijatorima ili podnim grijanjem

Primjeri Toplotne pumpe u sistemu zrak-voda:



http://www.frigo-kor.hr/Klimatizacija/T ... fault.aspx



http://www.kreativna-energija.hr/Defaul ... tabid=3348

http://www.termo-tehnika.com/hr/toplins ... da-s10.htm



Sad je ne nadam se malo jasnija razlika

U nordijskim zemljama mnogima je upravo split sistem, kao oblik toplotne pumpe, primarni izvor grijanja uz najcesce kamin i konvektore kao sekundarni pogotovo u zabacenim prostorijama.

to ne može biti primarni izvor grijanja, iz mnogo razloga, jer u takvim stanovima osjećaj ugodnosti bi bio katastrofalan. Za postizanje temperature u prostoriji potrebna je veća temperatura zraka iz unutrašnje jedinice, zbog čega dolazi do snižavanja vlažnosti zraka, ispod 30% relativne vlažnosti, što utiče mnogo na ugodnost.

Ocito nisi ulazio u stanove/prostorije koji se griju klimom gdje te zapuhne vrucina od 24C
Za postizanje ugodne temperature s bilo kakvim sistemom grijanja potrebna je veca temperatura grijnog tijela bez obzira kakvo ono bilo; ne znam koji je smisao takve recenice.
Nista drugacije nije s bilo kojim drugim oblikom grijanja bilo kad je u pitanju razlika u temperaturi ili problemu isusivanja prostorije.
Sta mislis zasto ljudi stavljaju posude s vodom na radijatore otkad postoji centralno grijanje

Za jednosoban stan od 38m2 Toplane grijanje naplacuju 100KM mjesecno dok se s visoko efikasnom klimom prodje za 3-4 puta manje para uz odrzavanje iste temperature kao ranije s Toplanama - oko 24C.
O ne-inverter klimama nema govora ako se razmislja o troskovima pa i zdravlju jer su potpuno prevazidjene, osim naravno u sirotinjskim zemljama kakva je i nasa.

za 38 kvadrata toplane naplaćuju ispod 50 KM mjesečno, tokom cijele godine, jedan vid kreditiranja. To je paušala, koja odgovara kada je "teška" zima, ne odgovara kada je "blaga" zima. Ali je jako povoljno, jer u prosjeku se isplati. Fiksno možete planirati bez straha da će te previše platiti.

Pustimo se shupljaka i mazanja ociju gradjanima kroz razvodnjavanja stvarnih troskova grijanja na 12 mjeseci! Izmedju redova ovo gore sve vise podsjeca na propagandu Toplana
Ako vec za apsolutno sve ostale vidove grijanja(plin, ugalj, drva, struja) uzimamo STVARNU mjesecnu cijenu, maliciozno je igrati se brojkama kad su u pitanju Toplane tj. centralno grijanje. Ako ti nije jasno bilo prvi put, opet cu ponoviti: Toplane za stan od 38m2 naplacuju 100KM x 6 mjeseci a ti se igraj brojkama kako to od vajkada rade bankari manipulisuci stvarnom 'tezinom' kredita. Za dvosobne-trosobne stanove to se brzo priblizi cifri od 200KM i u mom svakodnevnom kontaktu s ljudima sve ih se vise zali da postaje neizdrzljivo toliko placati centralno grijanje,
a da ne pricam o monopolistickom maltene mafijaskom ponasanju.

Ne-inverter klime i inverter klime, kakvo ba zdravlje , razlika je u modulaciji i mogućnošću odleđivanja.

Vec sam pisao o tome na temi. Ukratko receno, manji stres na orzanizam temperaturnim oscilacijama. Problem fixnih tj. ne-inverter klima jeste sto covjeku stvaraju temperaturni sok svojim naglim 'izljevima' izrazito hladnijeg ili toplijeg zraka od trenutnog u prostoriji. Lose za sinuse, imuni sistem i uopste za zdravlje. Takodje, same znacajne varijacije u temperaturi prostorije izmedju ciklusa paljenja i gasenja kompresora negativno djeluju na organizam.
Fiksna klima uvijek izbacuje puno hladniji/topliji (zavisno od rezima rada) zrak u prostoriju nego inverter klime koje samo blago tj. za nekoliko stepeni unose promjenu u temperaturi time dajuci priblizno konstantnu temperaturu prostorije koja se klimatizuje. To je jedna od prvih cinjenica koju su proizvodjaci naglasavali s predstavljanjem svojih prvih inverter modela.

I nema veze sa sirotinjskim zemljama. Ko ima kapitala za dobru investiciju, taj najviše i štedi. Evo primjera. Jedan objekat koji smo napravili, lik zagrijava prodajni prostor, komplet podno grijanje, sistem aktivno grijanje i aktivno+pasivno hlađenje, geotermija voda-voda sa dubinskim sondama. Investicija za kompletan sistem 1.000 kvadrata, 50kW pumpa, 10 kW kompresor struje. Na industrijskoj struji potrošnja 15 KM dnevno. Termika je odlična, 50W po kvadratu unos energije. U odnosu na zemni plin, čovjek štedi 10.000 KM po sezoni grijanja. Komplet sistem je koštao ispod 60.000 KM (sa razvodom podnog grijanja). Povrat investicije ispod 5 godina . COP iznad 5, pogodio rudnik zlata, crpi vodu preko 15 stepeni . Zadnji objekat, 200 kvadrata, 35.000 KM sa svim (razvod + toplinska pumpa, površinske sonde), račun struje domaćinstvo kategorija, 60-80 KM mjesečno račun.
Da ne duljim, najefikasniji vid štednje, a ujedno i najjeftiniji je termika(izolacija). Bez toga nema nikakvih ušteda, jer energija se mora unijeti da se zagrijete. Niskoenergetske i pasivne zgrade na primjer trebaju 10W po kvadratu, a kod nas je normala i preko 200. Ali predobra termika znači i loš zrak, potrebna je i ventilacija, ali sve u svemu, izolacija je čudo. Prvo to, pa ostalo.

Slazem se sa svime recenim i drago mi je cuti da se rade geotermalne Toplotne pumpe, osim s prvom recenicom.
Sto slabiji standard to veca tendencija okretanja najjeftinijim i konvencionalnim oblicima grijanja jer jednostavno obicni gradjani nemaju novca ni za kvalitetnu ves masinu a kamo li za nove tehnologije i tendencije u ruazvijenom svijetu poput solarne, toplotnih pumpi, sofisticirane termoizolacije itd. Za takve stvari imaju pare samo oni recimo na Poljinama
tj. vecinski novokomponovana elita mutne proslosti.

U teoriji, klima najteze(u smislu nakupljanja vlage koja smeta 'izvlacenju' toplote) radi pri vanjskoj temp. od oko 0C medjutim sto je niza temperatura to su u vecini slucajeva sve cesci ciklusi odledjivanja To je vidljivo iz gore postavljenih rezultata testova. Kod mene se dosta rijetko pali defrost i traje manje od 10 minuta. Do sad, za ove dvije zime, nikad se nije nakupio debeli sloj leda vec samo tanki vise pahuljasti sloj kao iinje. Takodje ni u defrost modu ne prelazi potrosnju od 500-600W.

U "praksi", klima obavezno zaledi svaki sat vremena na temperaturi +4 °C do ca. -7 °C jer je na našim prostorima rijetko bez velike vlažnosti na ovim temperaturama. Ispod -7 nema problema jer je tako hladan zrak previše suv za zaleđivanje vanjske jedinice. Sam si napisao koliko traje defrost, obično 10-15 minuta. Nije samo problem što se potroši energija za odleđivanje, samo me interesuje kako se ugrijati na uređaj koji se gasi svaki sat vremena na 15 minuta . Teorija je jedno, a vjeruj da je dugogodišnja praksa na ovim prostorima u regiji Sarajeva skroz drugačija. Naša zima je jako nezgodna za split sisteme, bile one inverter ili klasični split. Za prelazne periode iznad +5 stepeni , inače . Skandinavija je drugačija klima, i nema smisla za upoređivati.

Neozbiljno je toliko generalizovati tvrdnjama da generalno tj. maltene sve klime doslovno svakih +- 60 minuta zaledi do mjere da joj se smanji efikasnost. Takav zakljucak mogao si izvuci na osnovu ugradjenog tajmera kod mnogih klima koje upravo svakih 1h pokrecu proces odledjivanja iako upravo u praksi kvalitetne inverter klime najcesce nemaju realni problem tako cestog zaledjivanja vec su time pogodjene skoro iskljucivo fiksne tj. ne-inverter klime. Fujitsu ASYB i Toshiba SKVP najcesce pri tim kriticnim temp. od oko 0C rade defrost samo po potrebi tj. na osnovu senzora zaledjivanja a ne po fiksnom tajmeru. Zbog toga gubitak tj. osiclacija unutrasnje temperature je minimalan 1 do max 2 C pri defrostu duzem od 10 minuta. Tu kljucnu ulogu igra upravo izolacija koja dozvoljava ili sprijecava naglo naviranje hladnog zraka izvana. Kod mene je doslovno neprimjetan ciklus defrosta/odledjivanja.
Evo zadnjih 15ak dana vrlo cesti su upravo ti famozni uslovi magle/smoga i temp. koja kruzi oko 0C, medjutim nikakve promjene u negativnom smislu nema kad je u pitanju grijanje stana.
Za skandinaviju vec sam rekao da nije nikakvo cudo da im zalede klime. Na onom nordijskom forumu nije tesko naci slike zaledjenih japanskih klima koje cak i tada rade bez problema, po svjedocenju vlasnika.

Moj savjet je, ponavljam,
1. termika (izolacija)
2. termika (izolacija)
3. niskotemperaturni sistem grijanja
4. biomasa sa automatskim doziranjem, velikom opsegom modulacije ili toplotna pumpa
rezultat
najjeftiniji vid grijanja, samo dobrom investicijom, sve drugo je

Inverter klima upravo kao oblik toplotne pumpe primjer je niskotemperaturnog grijanja jer pri normalnim postavkama temperature na daljinskom izbacuje svega 10-20 C topliji zrak blagim strujanjem; toplota se primjeti tek stajanjem direktno ispred klime. Prenosi toplotu poput polovine jednog klasicnog fena za kosu tj. 600-800W pri trenutnim vanjskim temperaturama ispod nule. Naravno za vece stanove to ide preko 1kW izlazne toplotne energije kako bi se mogla odrzavati temperatura na vecim kvadraturama.

[A_I_]

Poucan clanak:

Toplinske crpke zrak/voda
Hladan je zrak također izvor energije


Zrak neiscrpan je izvor energije, svima dostupan.

Najmodernije izvedbe toplinskih crpki omogućava grijanje pri temperaturi - 20°C. Kod tako niske temperature zraka, koeficijent grijanja još uvijek je viši od 2, što znači 50% uštede energije.

S obzirom da nije potrebno polaganje kolektora i bušenje u zemlju, takva je investicija najjeftinija. Montaža i održavanje jednostavni su i jeftini.

Statistički podaci o gibanju temperature pokazuju vrlo malo dana u godini s temperaturom ispod -5°C; to znači, da je godišnji koeficijent grijanja TC iznad 3,2. Godišnji koeficijent grijanja na moru veći je od 3,6.
Preporučeni načini ugrađivanja sustava za grijanje

Takve se toplinske crpke obično projektiraju kako bi samostalno pokrivale sve gubitke topline unutar objekta (do vanjske temperature manje od – 5°C). Ispod ove granice, toplinska crpka može djelovati s drugim izvorom grijanja.

Moguće je, također, samostalno djelovanje drugog izvora. S time je omogućeno pokrivanje više od 90% toplinskih potreba objekata.

Drugi izvor grijanja novogradnji jest električki grijač. Elektronska regulacija omogućava jednostavno programiranje bivalentne točke – točke preklopa na drugi izvor grijanja.
Prednost toplinskih crpki zrak/voda

Niski investicijski troškovi u odnosu na sustav ZEMLJA/VODA i VODA/VODA - nije potrebno ugrađivanje primarnog sustava (kolektori, bušenje)
Jednostavna i jeftina montaža te kasnije održavanje sustava (svi su dijelovi dostupni)
Malo potrebnog prostora za uređaj i instalaciju
Nisu potrebne posebne dozvole ugrađivanja

http://www.termo-tehnika.com/hr/toplins ... da-s10.htm

[aldera]

Primarno se na temi spominjao oblik zrak-zrak jer sistem zrak-voda puno vise kosta pa nije bas isplativ za nas standard zivota.

Izvini, ali da ti prvo objasnim, sistem zrak-zrak je nešto sasvim drugo, to je ventilacioni sistem sa rekuperatorom, inverter ili klasična klima je sistem zrak-voda, ili eto ako već laički, onda je to zrak-voda-split sistem.

Pogresno. Zrak-Zrak podrazumijeva prenosenje toplotne energije iz zraka jedne sredine na zrak druge sredine. U rezimu grijanja, toplotna energija se crpi iz vanjskog zraka i zahvaljujuci kompresoru i posebno ekspanzijskom ventilu, koji vrsi krucijalnu ulogu u prenosenju toplote putem gasa, prenosi se na unutrasnji zrak zagrijavanjem kroz strujanje preko unutrasnje jedinice. Upravo zato i jeste naziv za taj oblik Toplotne pumte - Zrak-Zrak

Zrak-Voda je sistem gdje se u unutrasnjoj 'jedinici' umjesto u zargonu zvanog kondenzatora s ventilatorom, cijevi sa zagrijanim gasom prolaze kroz kotao napunjen vodom koja se dalje koristi za zagrijavanje klasicnim radijatorima ili podnim grijanjem

Nemam se namjeru natezati, ali očito nisi od ove struke , Zrak-Zrak toplotna pumpa je jedan vid ventilacionog sistema, gdje se za zagrijavanje zraka koristi postojeći. Jasno da se na ovakav sistem ne može grijati, ali inverter kao toplotna pumpa je totalno pogrešno nazvati toplotnom pumpom zrak-zrak. Moja greška je samo što sam eto nazvao zrak-voda-split, ispravno je samo toplotna pumpa split sistem. To prenošenje toplote kako ti objašnjavaš bilo bi ispravno kao naziv da vrući freon ispušta direktno u prostoriju .
Evo na brzinu jedne slike koju sam našao za sistem zrak-zrak

[/quote]

Zrak-Voda je sistem gdje se u unutrasnjoj 'jedinici' umjesto u zargonu zvanog kondenzatora s ventilatorom, cijevi sa zagrijanim gasom prolaze kroz kotao napunjen vodom koja se dalje koristi za zagrijavanje klasicnim radijatorima ili podnim grijanjem

Kada čujem "kotao" , to je dodatni problem, što se iznose pogrešni podaci. Za tu svrhu se koriste puferi, kakvi kotlovi, i za klasične radijatore je neizvodljivo, maksimalna polazna temperatura je 55°C. U obzir dolazi samo podno grijanje.

Ocito nisi ulazio u stanove/prostorije koji se griju klimom gdje te zapuhne vrucina od 24C
Za postizanje ugodne temperature s bilo kakvim sistemom grijanja potrebna je veca temperatura grijnog tijela bez obzira kakvo ono bilo; ne znam koji je smisao takve recenice.
Nista drugacije nije s bilo kojim drugim oblikom grijanja bilo kad je u pitanju razlika u temperaturi ili problemu isusivanja prostorije.
Sta mislis zasto ljudi stavljaju posude s vodom na radijatore otkad postoji centralno grijanje

Izgleda da se ne razumijemo, toplota je jedan od preduslova za osjećaj ugodnosti u prostoriji. Posude sa vodom su samo kod nenormalnih sistema ala 90/80 .

Pustimo se shupljaka i mazanja ociju gradjanima kroz razvodnjavanja stvarnih troskova grijanja na 12 mjeseci! Izmedju redova ovo gore sve vise podsjeca na propagandu Toplana
Ako vec za apsolutno sve ostale vidove grijanja(plin, ugalj, drva, struja) uzimamo STVARNU mjesecnu cijenu, maliciozno je igrati se brojkama kad su u pitanju Toplane tj. centralno grijanje. Ako ti nije jasno bilo prvi put, opet cu ponoviti: Toplane za stan od 38m2 naplacuju 100KM x 6 mjeseci a ti se igraj brojkama kako to od vajkada rade bankari manipulisuci stvarnom 'tezinom' kredita. Za dvosobne-trosobne stanove to se brzo priblizi cifri od 200KM i u mom svakodnevnom kontaktu s ljudima sve ih se vise zali da postaje neizdrzljivo toliko placati centralno grijanje,
a da ne pricam o monopolistickom maltene mafijaskom ponasanju.

To je paušalni sistem, i na postojećim nekvalitetno izolovanim stanovima, stvarni troškovi grijanja bili bi višestruko viši. Da dočaram čitaocima, za stan od 60 kvadrata, trebale bi Vam minimalno 4 invertera veličine korisnika "A_I_", i upitno je i dalje da li će te se zagrijati, a o propuhu da ne pričamo...

Vec sam pisao o tome na temi. Ukratko receno, manji stres na orzanizam temperaturnim oscilacijama. Problem fixnih tj. ne-inverter klima jeste sto covjeku stvaraju temperaturni sok svojim naglim 'izljevima' izrazito hladnijeg ili toplijeg zraka od trenutnog u prostoriji. Lose za sinuse, imuni sistem i uopste za zdravlje. Takodje, same znacajne varijacije u temperaturi prostorije izmedju ciklusa paljenja i gasenja kompresora negativno djeluju na organizam.
Fiksna klima uvijek izbacuje puno hladniji/topliji (zavisno od rezima rada) zrak u prostoriju nego inverter klime koje samo blago tj. za nekoliko stepeni unose promjenu u temperaturi time dajuci priblizno konstantnu temperaturu prostorije koja se klimatizuje. To je jedna od prvih cinjenica koju su proizvodjaci naglasavali s predstavljanjem svojih prvih inverter modela.

Ti stresovi od 2-3 ili 4-5°C nisu baš problem, možda za "preosjetljive". Inače vidim da si ljubitelj toplotne pumpe split sistem, tako da nije potrebna dalja priča. Ugradio sam desetine mojih favorita "nocria", i džaba da ti ja objašnjavam mane i prednosti, čitaj ti na nordijskom forumu, tamo je sigurno ista klima kao na našim prostorima.

Slazem se sa svime recenim i drago mi je cuti da se rade geotermalne Toplotne pumpe, osim s prvom recenicom.
Sto slabiji standard to veca tendencija okretanja najjeftinijim i konvencionalnim oblicima grijanja jer jednostavno obicni gradjani nemaju novca ni za kvalitetnu ves masinu a kamo li za nove tehnologije i tendencije u ruazvijenom svijetu poput solarne, toplotnih pumpi, sofisticirane termoizolacije itd. Za takve stvari imaju pare samo oni recimo na Poljinama
tj. vecinski novokomponovana elita mutne proslosti.

Ni na zapadu nema niko pare za kompletan sistem da "istrese". To spada pod investicije, kredit, otplaćujete ga uštedom, dobro, tamo su za tu svrhu dosta jeftiniji krediti, + velika subvencija države. A to oko običnih gradjana, to je druga tema, i Brčko je u BiH, a potpuno drugačiji standard od većeg i manjeg entiteta. Kakve se tamo investicije rade, ovdje misaona imenica. 50% administracije državne raspustiti pa onda možemo o običnim gradjanima da pričamo.

Inverter klima upravo kao oblik toplotne pumpe primjer je niskotemperaturnog grijanja jer pri normalnim postavkama temperature na daljinskom izbacuje svega 10-20 C topliji zrak blagim strujanjem; toplota se primjeti tek stajanjem direktno ispred klime. Prenosi toplotu poput polovine jednog klasicnog fena za kosu tj. 600-800W pri trenutnim vanjskim temperaturama ispod nule. Naravno za vece stanove to ide preko 1kW izlazne toplotne energije kako bi se mogla odrzavati temperatura na vecim kvadraturama.

Kao što rekoh, ne mogu ja na ovim prostorima ubijediti mnoge da postoji i drugo vozilo od VW-a, i da VW nije najbolji na svijetu. Tih tvojih 600-800W trenutno kako su izolovane zgrade, kuće i sve ostalo, ne bi pokrilo ni malo veći WC. Tvoj stan je vjerovatno u sredini zgrade, jedan vanjski zid, vjerovatno jug i to najbolja predratna gradnja, inače bi ti trebalo daleko više, i ne bi se sigurno zagrijao na taj svoj inverter.
Da objasnim to sa izolacijom:
U posudu koja je šuplja, možete održavati nivo vode konstantan, samo morate dosipati vodu. Elem, ako je više šuplja, morate više vode dosipati. Tako jednostavno je i sa grijanjem. Ima još brdo drugih faktora, ali u biti je to najveći faktor uštede. I termoizolacije nisu skupe u odnosu koliko štede i brzina amortizacije.
Ostale uštede su:
- kvalitetna, precizna i funkcionalna regulacija,
- efikasan sistem pretvaranja u toplotnu energiju,
- racionalno korištenje

sjetih se još jednog projekta koji upravo radim, za stan od 100 kvadrata podnog grijanja, izolacija termoblok 25, 10 termofasada stiropor, potrebno je 75W po kvadratu. Na ca. 0°C potrebno je dakle svega 7,5 kW energije za čitav stan. Plus zbog podnog grijanja i približavanju idealnoj liniji osjećaja ugodnosti, dodatno se smanjuju troškovi grijanja, jer u srednjoj zoni je dovoljno i 21°C, jer imamo temperaturu poda od ca. 26°C. A sad moram dalje da rješavam probleme grijanja u praksi, zima je još uvijek uveliko prisutna...

[A_I_]

Primarno se na temi spominjao oblik zrak-zrak jer sistem zrak-voda puno vise kosta pa nije bas isplativ za nas standard zivota.

Izvini, ali da ti prvo objasnim, sistem zrak-zrak je nešto sasvim drugo, to je ventilacioni sistem sa rekuperatorom, inverter ili klasična klima je sistem zrak-voda, ili eto ako već laički, onda je to zrak-voda-split sistem.

Brkamo kruske i jabuke - mi ovdje pricamo o sistemu Toplotne pumpe a zna se sta je Toplotna pumpa (kompresor, ekspanzijski ventil, gas ili voda kojim se prenosi toplota, u slucaju gasa ukljucuje i kondenzator i isparivac itd). Ti si otisao na nesto sasvim deseto a to je HRV - Heat Recovery Ventilator sto nema blage veze s Toplotnom pumpom HRV nikakvu dodatnu toplotnu energiju ne prenosi(za razliku od Toplotne pumpe) vec samo postojecu vraca u prostoriju.


http://www.frigo-kor.hr/Klimatizacija/R ... fault.aspx

Pogresno. Zrak-Zrak podrazumijeva prenosenje toplotne energije iz zraka jedne sredine na zrak druge sredine. U rezimu grijanja, toplotna energija se crpi iz vanjskog zraka i zahvaljujuci kompresoru i posebno ekspanzijskom ventilu, koji vrsi krucijalnu ulogu u prenosenju toplote putem gasa, prenosi se na unutrasnji zrak zagrijavanjem kroz strujanje preko unutrasnje jedinice. Upravo zato i jeste naziv za taj oblik Toplotne pumte - Zrak-Zrak

Zrak-Voda je sistem gdje se u unutrasnjoj 'jedinici' umjesto u zargonu zvanog kondenzatora s ventilatorom, cijevi sa zagrijanim gasom prolaze kroz kotao napunjen vodom koja se dalje koristi za zagrijavanje klasicnim radijatorima ili podnim grijanjem

Nemam se namjeru natezati, ali očito nisi od ove struke , Zrak-Zrak toplotna pumpa je jedan vid ventilacionog sistema, gdje se za zagrijavanje zraka koristi postojeći. Jasno da se na ovakav sistem ne može grijati, ali inverter kao toplotna pumpa je totalno pogrešno nazvati toplotnom pumpom zrak-zrak. Moja greška je samo što sam eto nazvao zrak-voda-split, ispravno je samo toplotna pumpa split sistem. To prenošenje toplote kako ti objašnjavaš bilo bi ispravno kao naziv da vrući freon ispušta direktno u prostoriju .
Evo na brzinu jedne slike koju sam našao za sistem zrak-zrak

Opet brkamo kruske i jabuke - HRV nema veze s Toplotnom pumpom. Sam naziv pumpa odaje osnovu rada a to je pumpanje, uz pomoc kompresora i gasa/vode, toplote iz jedne sredine u drugu. Pogresno je HRV vezati za pojam Toplotna pumpa na prvom mjestu tako da uopste ne bi trebalo spominjati HRV u ovoj prici samo zato sto ima veze s pojmom zrak-zrak

Ne budi bukvalista - nije bitno gdje freon(ili voda u slucaju geotermalne toplotne pumpe) zavrsava vec koga on grije na drugoj strani - a grije ili vodu(podno grijanje, radijatori, idirektno sanitarnu vodu itd) ili zrak (klasicni oblik split klime).
Odatle i razliciti tipovi Toplotne pumpe:

zrak-zrak,
http://www.reuk.co.uk/Air-Source-Heat-Pumps.htm

zrak-voda, ("Toplinska pumpa zrak-voda ESTIA" http://www.frigo-kor.hr/Klimatizacija/T ... fault.aspx)

http://www.klima-center.si/toplotne-crp ... clusive-m/

voda-voda
Uz pomoc podzemnih toplijih voda zagrijava se voda za grijanje (podno, radijatori) i sanitarna:
http://www.klima-center.si/toplotne-crp ... olwex-hpw/
http://innovativeenergysolutions.rs/izv ... klima-star

zemlja-voda


Ovdje su prikazani i voda-voda(A) i zemlja-voda sistemi(B i C):

Zrak-Voda je sistem gdje se u unutrasnjoj 'jedinici' umjesto u zargonu zvanog kondenzatora s ventilatorom, cijevi sa zagrijanim gasom prolaze kroz kotao napunjen vodom koja se dalje koristi za zagrijavanje klasicnim radijatorima ili podnim grijanjem

Kada čujem "kotao" , to je dodatni problem, što se iznose pogrešni podaci. Za tu svrhu se koriste puferi, kakvi kotlovi, i za klasične radijatore je neizvodljivo, maksimalna polazna temperatura je 55°C. U obzir dolazi samo podno grijanje.

Ispravka - izmedju vanjske jedinice i kotla nalazi se hidro jedinica koja vrsi prenos toplote sa gasa na vodu:


Hidro-unutarnja jedinica (2)

U hidro-unutarnjoj jedinici pomoću pločastog izmjenjivača prenosi se toplinska energija rashladnog medija, dobivena u vanjskoj jedinici, na vodu. Tako se može proizvoditi vruća voda do 55°C. Nadalje, ovdje je sadržana i optočna pumpa za grijanje, ekspanzijska posuda, daljinski upravljač i dodatni električni grijač

A evo i kotla ili bojlera ako ti je draze, koji ti toliko para usi :



Akumulator tople vode (3)

Akumulator od plemenitog čelika, koji je u tvornici opremljen toplinskom izolaci- jom, ima integrirani izmjenjivač topline većih dimenzija, koji je savršeno prilagođen grijanju pomoću toplinskih pumpi zrak/voda. Ovaj povećani izmjenjivač topline je potreban kako bi se topla voda, koja ima temperaturu od samo 55°C, mogla optimalno prenijeti na potrošnu vodu. Akumulator je osim toga opremljen električnim dodatnim grijačem, senzorima temperature i sigurnosnim termoelementom.

P.S. 55C u praksi znaci vruc radijator tako da taj sistem zrak-voda ne predstavlja nikakav problem za zagrijavanje bilo radijatorima bilo podnim grijanjem. Ta ne bi orgomne svjetske kompanije ulagale grdne pare u taj oblik Topotnih pumpi da je nemoguce i neisplativo grijati citave kuce

Generalno ovakvim pricama punim prenapuhane skepse, predrasuda, starih mitova & zabluda, pricama kako ne nemoguce grijati se sistemom Toplotnih pumpi ili onim zaklinjanjem u ugalj, samo se drustvo gura natrag u dvadeseti i devetnaesti vijek umjesto da ucimo od razvijenih zemalja koje sve vise ulazu u visokoefikasne i ekoloske tehnologije grijanja.

[radostan dan]

s.ebaste temu komplet

[valter.ba]

Ma obadvojica su jaki ko beton ne znas sada ko je vise u pravu . U svakom slucaju konstruktivna diZGUZija .

[Tahta]

e nek je vala neko i odgovorio na profesionalan način oko grijanje iskorištenosti i isplativosti da više ne slušam kako se neko i grije na struju pa plati ni 40 km struje, a ja u dobro izolovanom stanu koji nema ni bojler na struju nego na plin i grijanje toplane prosjećan porodica standardni uređaji nekoliko sijalica dva Tv, kompjuter, pegla, kombinovani frižider, i rerna potošim 50 km struje

A sad to svoje usporedi sa: ispodprosjecna porodica (vecinu dana samo jedan clan u kuci), ni jedan TV , sve stedne sijalice u stanu, kompjuter koji trosi prosjecno do 140W, stan od 38m2 gdje se kuhinja i ne grije toliko cesto itd.

kod tebe zači sve idealno ne trba ti nikako grijanje dovoljno da prdneš dva puta i toplo pravo

[radostan dan]

Narod napisa sedamnaest stranica u dilemi dal bolje grije hrastovo ili bukovo drvo, dal norveški ili francuski radijatori od par stoja, oni o investicijama od 60 milja.

[howdy]

[starii]

Narod napisa sedamnaest stranica u dilemi dal bolje grije hrastovo ili bukovo drvo, dal norveški ili francuski radijatori od par stoja, oni o investicijama od 60 milja.

mogli su i doktorirati

[A_I_]

e nek je vala neko i odgovorio na profesionalan način oko grijanje iskorištenosti i isplativosti da više ne slušam kako se neko i grije na struju pa plati ni 40 km struje, a ja u dobro izolovanom stanu koji nema ni bojler na struju nego na plin i grijanje toplane prosjećan porodica standardni uređaji nekoliko sijalica dva Tv, kompjuter, pegla, kombinovani frižider, i rerna potošim 50 km struje

A sad to svoje usporedi sa: ispodprosjecna porodica (vecinu dana samo jedan clan u kuci), ni jedan TV , sve stedne sijalice u stanu, kompjuter koji trosi prosjecno do 140W, stan od 38m2 gdje se kuhinja i ne grije toliko cesto itd.

kod tebe zači sve idealno ne trba ti nikako grijanje dovoljno da prdneš dva puta i toplo pravo

Prema tvojoj situaciji, moja je puno bolja i jednostavnija kad je upitanju potrosnja struje

[A_I_]

s.ebaste temu komplet

Mozda s.ebasmo temu onim neofirnim i ofirnim prodavacima sto reklamiraju konvektore ali sto se teme same tice, ovo je itekako konstruktivna rasprava jer bi se ja npr. tesko nakanio onoliko informacija i pojasnjenja u vezi grijanja na struju postaviti da ne bi ove i slicnih prethodnih diskusija

Narod napisa sedamnaest stranica u dilemi dal bolje grije hrastovo ili bukovo drvo, dal norveški ili francuski radijatori od par stoja, oni o investicijama od 60 milja.

Tema svakako nije grijanje na fosilna goriva(drva, ugalj, plin) vec Grijanje na struju tako da je diskusija na pravoj temi.

Sto se tice investicija, ja sam upravo to i rekao prije nego je @aldera poceo polemizirati o terminologiji (zrak-zrak, voda bla bla) i spominjati geotermalne investicije od 60 hiljada maraka i kojekakve industrijske sisteme.

Primarno se na temi spominjao oblik zrak-zrak jer sistem zrak-voda puno vise kosta pa nije bas isplativ za nas standard zivota.

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... 5#p6932702

[radostan dan]

Narod napisa sedamnaest stranica u dilemi dal bolje grije hrastovo ili bukovo drvo, dal norveški ili francuski radijatori od par stoja, oni o investicijama od 60 milja.

mogli su i doktorirati

Ja uključio parental control, da djeca ne nalete...

[A_I_]

Nocasnjih -14C je do sad najnize za ove dvije zime koliko se grijemo na japansku klimu.
Mala nije ni kihnula - uredno grije, ne ledi se a unutrasnja temperatura je i dalje oko 24C
Naravno, nisam ni sumnjao jer drugima radi i do ispod -20C na sjeveru Evrope ali potvrda u licnom iskustvu ipak znaci covjeku.

[zeko071]

tema je odlična i mislim da ce biti sve aktuelnija sa skupljanjem plina.obzirom da nisam inzinjer, molim vas za savjet:
u stanu od 82 kvadrata imam grijanje na plin i racun mi je poprilicno papren. nemam para da uvodim neki novi sistem grijanja, ali zelim da investiram u neli alternativni sistem koji bi bio dopuna postojecem, plinskom.
da li su inventorski klima-uređaji rjesenje za mene, i ako jesu, molio bih vas malo vise detalja? pozdrav

[A_I_]

tema je odlična i mislim da ce biti sve aktuelnija sa skupljanjem plina.obzirom da nisam inzinjer, molim vas za savjet:
u stanu od 82 kvadrata imam grijanje na plin i racun mi je poprilicno papren. nemam para da uvodim neki novi sistem grijanja, ali zelim da investiram u neli alternativni sistem koji bi bio dopuna postojecem, plinskom.
da li su inventorski klima-uređaji rjesenje za mene, i ako jesu, molio bih vas malo vise detalja? pozdrav

Ako je potrebna samo dopuna kako bi se smanjili racuni za plinsko primarno grijanje, jedna inverter jedinica standardne velicine (velicine 12-14 hiljada BTU) u najvecoj, centralnoj prostoriji bice dovoljna. Uslov je da na tim radijatorima postoji regulator kojim se mogu zavrnuti radijatori u prostorijama koje ce biti grijane klimom.
Naravno jos vece dugorocne ustede bile bi s 2+1 sistemom tj. jednom vanjskom i dvije unutrasnje jedinice koje bi se rasporedile u dvije najbitnije i najpovezanije(sa ostalim) prostorije.
Jedna s ugradnjom kosta do max 2500KM; bilo koja od ove tri japanske :

Mitsubishi FD i GE - VAH serija,
Fujitsu AWYZ Nocria ili
Toshiba Daiseikai ili Super Daiseikai (SKVR, SKVP, SKVP2)

Sistem 2+1 kosta cini mi se oko 3500KM.

Vrlo bitna stvar pri ugradnji klime na ovakvim temperaturama je obavezno vakumiranje cijevi zbog kondenza koji, ako ostane, kasnije moze razoriti kompresor i sve ostale dijelove kroz koje prolazi gas.

[Kon_ve_ktor_]

E ovako svi pricaju uljani ,ta pec,konvektor da trose...ovo je iz prve ruke sto cu reci jer koristim konvektor vec drugu zimu...imam tri konvektora po 2kw rade po cjeli dan i noc ,znaci 24h bez gasenja ...stavljen je na svakom termostat na tri...ugradili su mi momci iz lukavice jer su oni distributeri atlantica...i istina je da stede jer konstantno odrzavaju temp. pa se sami pale i gase...sam sam se uvjerio da se isplate drzati i da su ekonomicni...racun za predhodni mjesec je iznosio 116km,finta je svega ovog sto oni nemoraju da se pajacavaju bez veze pa da kuca vri od toplote..kod mene je ugodni 22 stepena i netreba vise i ne boli me glava da ce racun biti velik...ostali pred postavljam pojacaju na 7 i 8 i on radi bez prestanka i trosi 2kw jer su meni reekli da je tako praktikovanje konvektora pogresno...

[Dr.Mr.Fr.]

E ovako svi pricaju uljani ,ta pec,konvektor da trose...ovo je iz prve ruke sto cu reci jer koristim konvektor vec drugu zimu...imam tri konvektora po 2kw rade po cjeli dan i noc ,znaci 24h bez gasenja ...stavljen je na svakom termostat na tri...ugradili su mi momci iz lukavice jer su oni distributeri atlantica...i istina je da stede jer konstantno odrzavaju temp. pa se sami pale i gase...sam sam se uvjerio da se isplate drzati i da su ekonomicni...racun za predhodni mjesec je iznosio 116km,finta je svega ovog sto oni nemoraju da se pajacavaju bez veze pa da kuca vri od toplote..kod mene je ugodni 22 stepena i netreba vise i ne boli me glava da ce racun biti velik...ostali pred postavljam pojacaju na 7 i 8 i on radi bez prestanka i trosi 2kw jer su meni reekli da je tako praktikovanje konvektora pogresno...

pametan covjek

[Kon_ve_ktor_]

pa vidi jednu stvar konvektori se i netrebaju stavljati na max jacinu jer dok radi na max termostat skoro i da neradi ,znaci da konvektor fercera bez prestanka ...ja imam 3 konvektora po 2kw i drzim ih od tri do cetri max...i zadnji recun je bio 116 km jer rade upola snage sa mozda i manje jer konstantno odrzavaju temparaturu...ti su sigurno distributeri htjeli da se objesis za velik racun....jer oni kad su na max onda i trose onoliko koliko su i deklarisani znaci kod tebe 2,5kw po satu

[radostan dan]

stošesnaest maraka za grijanje ili za komplet utrošenu struju?
ako je za grijanje, ispade da dnevno potrošiš 1.17 kilovata za grijanje stana...
ako je za komplet potrošenu struju u toku mjeseca, znači i manje, oko 60 maraka za grijanje, što bi izašlo na oko 600 vati dnevno (deseti dio instaliran snage ili kilovata). a proizvođač tvrdi da u idealnim uslovima troši jednu četvrtinu snage.
Ili po cijeli dan nisi u kući ili pričaš nevjerovatne stvari.

[Hemel]

bio na odmoru dole za praznike. kuca od siporeksa bez fasade(jos uvijek). razveo grijanje ali nisam odlucio koji kotao da ubacim ...i morao se grijati na struju.
dnevni boravak sa trpezarijom i kuhinjom oko 50 m2 grijao sam sa dva konvektora ( 2 KW i 1,5 KW)
spavacu sobu grijao sa jednim od 2KW skoro na pola...hodnik sa 1KW...sve je to trajalo 12 dana (od 18.12-30.12) kada su temerature bile od 0-4 stepena i izracunao sam da sam potrosio 187 KM

grijanje na struju uopste nije rentabilno. jeste da je komforno ali je i skupo.

[radostan dan]

to je to. koliko izvučeš kilovata iz utičnice, toliko odneseš na blagajnu gdje plaćaš račun (iz ovog izuzimam ai - ovu inverter klimu i njene cop-ove).

[Kon_ve_ktor_]

ja stvarno onda neznam ko ovdje masla...i kakve vi o konvektore koristite...ali posto ja imam iskustva samo sa konvektorima imam pitanje koje glasi....sta manje struje trosi..konvektor ili uljani radijator