Forum Klix.ba

Zaboravio si medrese, medrese Gonzo. Proguglaj malo pa ces vidjeti koliko ih je bilo. U njima se nije proucavao samo islam. Osim medresa bilo je i visokoskolskih ustanova. O kakvoj pismenosti u Bosni mozemo govoriti prije dolaska Osmanlija?

Mozes li mi ti ukratko navesti sta se sve ucilo u medresama(osim islama), i koje su to jos bile visokoskolske ustanove? Ono, fakat me zanima koliki je broj "ucenih" ljudi u BiH bio prije recimo 200 godina? I sta su radili dok su se u vecini danasnjih evropskih drzava desavale naucne, tehnoloske i kulturne revolucije, nacionalni preporodi, reforme jezika i slicno.

I na kraju krajeva, koju god imperiju da posmatras, uvijek mozes naci periode u kojima su bili manje i vise uspjesni, po kome god kriteriju da posmatras. Pa tako su i Osmanlije imale znatni period. Medjutim, to nama danas bas i nije plaho vazno. Vazno je sta je ostalo nakon svega, a tu bih rekao da je Bosna mogla bolje proci.

Nije mi jasno to divljenje Austriji. Okupirala nas je Austrija i 1941 pa sta onda?

Ionako A-U vlast nije bila popularna medju Bosancima sve tri vjere

Ima li nesto za sta Turci nisu krivi Madjarska je drugi svjetski rat docekala bogatija nego Italija u kojoj Turaka nikad nije bilo.

Nema tu nikakvog divljenja. Nisu ni oni tu bili tu iz humanitarnih razloga. Dosli radi svojih interesa kad su bili jaki, i otisli kad vise nisu bili jaki. I kako je to sve uticalo na zivot i sudbinu prosjecnog Bosanca? To je malo teze pitanje.

osim mostova, dzamija i par hajr-cesmi, turci su nam donijeli i kafane. hvala im na tome. kao i kulturi zivljenja koju smo, takodjer, od njih primili.

ali su austrougari uradili uporedivo vise od njih za bosnu. umjesto medresa i drugih vjerskih skola otvarali su gimnazije, napravili prugu, poceli sa industralizacijom, napravili katastar, etc. nije fino ni pod jednim okupatorom, ali ako moram birati, ja bih izabrao austrijance.

Pruge su poceli praviti i Turci(100 km od BL do B.Novog) a cilj je bio izvoz istih tih sirovina po koje su 10 godina kasnije dosli Austrijanci kad su shvatili da im Turci kao posrednici i ne trebaju.

michio wrote:Pruge su poceli praviti i Turci(100 km od BL do B.Novog) a cilj je bio izvoz istih tih sirovina po koje su 10 godina kasnije dosli Austrijanci kad su shvatili da im Turci kao posrednici i ne trebaju.

naravno da su austrijanci izvozili nase sirovine, ali su takodjer donijeli reda. recimo posumvljavanje i te stvari. a nije da nas turci nisu iskoristavali.

dr.Gonzo wrote:

Zaboravio si medrese, medrese Gonzo. Proguglaj malo pa ces vidjeti koliko ih je bilo. U njima se nije proucavao samo islam. Osim medresa bilo je i visokoskolskih ustanova. O kakvoj pismenosti u Bosni mozemo govoriti prije dolaska Osmanlija?

Mozes li mi ti ukratko navesti sta se sve ucilo u medresama(osim islama), i koje su to jos bile visokoskolske ustanove? Ono, fakat me zanima koliki je broj "ucenih" ljudi u BiH bio prije recimo 200 godina? I sta su radili dok su se u vecini danasnjih evropskih drzava desavale naucne, tehnoloske i kulturne revolucije, nacionalni preporodi, reforme jezika i slicno.

I na kraju krajeva, koju god imperiju da posmatras, uvijek mozes naci periode u kojima su bili manje i vise uspjesni, po kome god kriteriju da posmatras. Pa tako su i Osmanlije imale znatni period. Medjutim, to nama danas bas i nije plaho vazno. Vazno je sta je ostalo nakon svega, a tu bih rekao da je Bosna mogla bolje proci.

Budi siguran da imam podatke o nastavnom planu i programu osmanskih medresa, pocev od poznatih sultan Fatihovih "Sahnova" u Istanbulu, klasificiranih po kolicini i vrsti gradiva koje se izucavalo, pa sve do provincijskih medresa. Mogli bismo razgovarati i o tome kako je Bosna mogla bolje proci, kako i zasto je Osmanlija uopce dosao u Bosnu, zasto je otisao i na koji nacin. Medjutim, necu o tome, jer se ovdje treba razgovarati o Mustafa Kemal Pasi. Ko zeli diskutovati o Osmanlijama i Austrijancima, neka otvori novu temu.

Turci dozvoljavaju ulazak stranog kapitala cak i u vlasnistvu krscana trapista koji i otvaraju prvu pivaru. To je vec vrijeme promjena i do 20 vijeka imali bi i tu hvaljenu gimnaziju.

necemo razvodnjavati temu, samo bih htio kratko replicirati na ovu temu o medresama. jeste fatih otvarao medrese u svoj vakat u stambolu, ali, ako me sjecanje ne varam, franz babinger u svojoj biografiji o fatihu pise da su korupcija i nedostatak love ucinile da je kvalitet tih medresa relativno brzo opao.

callmethebreeeze wrote:osim mostova, dzamija i par hajr-cesmi, turci su nam donijeli i kafane. hvala im na tome. kao i kulturi zivljenja koju smo, takodjer, od njih primili.

ali su austrougari uradili uporedivo vise od njih za bosnu. umjesto medresa i drugih vjerskih skola otvarali su gimnazije, napravili prugu, poceli sa industralizacijom, napravili katastar, etc. nije fino ni pod jednim okupatorom, ali ako moram birati, ja bih izabrao austrijance.

Bosnjaci tog vremena su austrijsku vlast uglavnom bojkotovali, nisu htjeli ni da cuju za Austriju. Hrvati su bili razocarani jer su mislili da ce oni vladati a Srbi da ce se pripojiti Srbiji.

dr.Gonzo wrote:

Klasicne imperije su uvijek beskrajno eksploatisale osvojene teritorije, stanovnistvo su drzali u neimastini, a narocito su insistirali na neznanju i zatupljivanju. Pogledaj malo osmanske poreske registre ili se osvrni po Balkanu pa ces vidjeti bezbroj, dzamija, medresa, mekteba, biblioteka i drugih obrazovnih institucija. Umjesto zatupljivanja, Osmanlija je obrazovao svoje podanike. Cilj obrazovanja je bio shvatanje prednosti zivota u civiliziranom, ali pravednom sistemu. Sto se tice socijalne osjetljivosti, pokusaj pobrojati hanove i karavan saraje u kojima se besplatno odsjedalo do tri dana i gdje je svakome, bez obzira na vjeru, naciju i socijalni status nudjeno besplatno prenociste i hrana u trajanju od tri dana. Da ne govorimo o javnim kupatilima, kuhinjama za sirotinju, bolnicama... Imperije tako ne rade. To se zove civilizacija.

Kako to da se, kraj takvog blagostanja i raja na zemlji, zaostavstina turske vladavine u BiH svodi uglavnom na dzamije i par mostova? Uporedis 4 vijeka turske vladavine, i 40 godina austrijske, pa se osjeti neka razlika. Dok je evropa dozivljavala ekonomski, kulturni i tehnoloski preporod nakon renesanse, sta se desavalo sa osmanskim carstvom? Recimo, kad vec pricas o obrazovanju, kada je BiH dobila prvi univerzitet?

Naravno, sad neko moze reci da je evropa dozivljavala procvat kad je u turskoj drzavi vec zavladala dekadencija, i odpocela lagana propast. Kako to da nas bas najvise potrefi taj period, da mi je samo znati.

Da se razumijemo, ne kazem da bi bilo ikakve razlike u situaciji da je ovim prostorima vladala neka druga sila, ili da su bili "nezavisni". Al od idealizacija u ovome trenutku zaista nemamo koristi.

Moras to malo drugacije posmatrat. U Evropi su carstva kad predju svoj zenit postajale zrtve jacih i sposobnijih. Tako da se ni jedno nije dugo raspadalo, niti je moglo biti zatvoreno za promjene i opstati. Osmansko Carstvo je bilo preveliko za komadanje i bez konkurencije previse dugo vremena. Usvojili su sto im je logistika dozvolila i onda stali. Stoljece koja mi dozivljavamo kao pocetak njihovog pada su zapravo bili stoljeca blagostanja za prosjecnog osmanliju, gdje se populacija uduplala.
To sto su zabranili stamparije je vjerovatno bila najveca pojedinacna greska.

Sada, 19 stoljece je za njih niz poraza i gubljenje prostora, carstvo u raspadu, ali koje velike sile drze jer pokusavaju sprijeciti Ruse da postanu prejaki.
Austrija koja je kao pozitivan primjer je bila jedna od najkonzervativnijih evropskih zemlji, ali njih su Francuzi i Prusi natjerali da se moderniziju. Da su uzeli Bosnu 1780 bili bi jako slicni Osmanlijama.

michio wrote:Bosnjaci tog vremena su austrijsku vlast uglavnom bojkotovali, nisu htjeli ni da cuju za Austriju. Hrvati su bili razocarani jer su mislili da ce oni vladati a Srbi da ce se pripojiti Srbiji.

kako su bojkotovali

bokakotorska wrote:Beograd nije tema samo te kompleks ubija postojano, da te podsetim - jer frka od Srba vodi te opet u losu racunicu i nove nepotrebne greske:

1878 Oslobodjenje Dar Al Jihada od "jednog od najvecih carstava ikada"
1900 - 1910 u proseku slike Carigrada i Beograda, postevljenje tebi da se suocis sa svojim izjavama.

Mani se stanovnika carigradskih ne poredi neuporedivo. Vizantija je druga tema.

Tursko carstvo je pod tema - teme Ataturk.

Kloni se ocena i donesi sta kvalitetno novo ako imas, a ako nemas imaj u vidu da uopste ne moras nista da napises. Naprotiv.

Poceo si da se trzas na pomen Turaka nomada, pastira i ratnika, osvajaca.

Sto je ustvrdjeno gore i poremetilo te iznova potice iz istorije arapskih naroda, ne iz kakvog dela famoznog Ilije Garasanina.
Ti isti Arapi sa radoscu i uz pomoc Lorensa od Arabije, ovde u Jordanu, otarasise se "jednog od najvecih carstava ikada", kako sami kazu, El hamdu lillah.

Pazi rojaliste i subjektivnih ocjena !Pa mislim ako ćemo praviti takve kvalifikacije ne postoji narod na planeti čiji korjeni nisu nomadski,svi indo-evropski narodi su u Evropu dopeljali kao nomadi,samo većina je došla kroz azijske stepske vukojebine,dok su ovi koje ti varvariš došli kao gospoda pokorivši dotad najveca carstva Orijenta,tako da mislim da bi precizniji naziv bio osvajači.Jbg. to je činjenica,znam da boli Kosovo,al stisni tu petlju pa priznaj fakte.
O arapskom oslobođenju Levanta ,kolonisti Lorensu,granicama nacrtanim trokutom u trgovačkom sudu u Londonu...
Vic je reć da se neko oslobodio,a na svojoj zemlji igra ulogu devte rupe na sviralu.Arapi kao faktor su svoje odsvirali čim su se pomarisali između sebe oko prijestolja,od krstaških osvajanja Jerusalema oni tu više ne igraju nikakvu bitnu ulogu.

jah, zaista su se arapi usrecili kad im arapi odose.
sjasi murta da uzjase winston.

ljubav_aha wrote:

michio wrote:Bosnjaci tog vremena su austrijsku vlast uglavnom bojkotovali, nisu htjeli ni da cuju za Austriju. Hrvati su bili razocarani jer su mislili da ce oni vladati a Srbi da ce se pripojiti Srbiji.

kako su bojkotovali

Okupacija Bosne od strane Austro-Ugarske izaziva u Bošnjacima i njihovom načinu života veliki kulturno-civilizacijski i politički preokret, kao i reorganizaciju vjerskog života. Višestoljetne veze Bošnjaka sa svijetom islama i muslimanskim narodima kroz Osmansku carevinu, najednom su skoro potpuno presječene. Nakon četiri i po stoljeća neprekinutog života u islamskom kulturno-civilizacijskom i duhovno-političkom ozračju Osmanske carevine Bošnjaci su se najedanput našli u krćanskom kulturno-civilizacijskom krugu u okviru Austro-Ugarske carevine, posljednje pravne države na tlu Bosne.

U cilju prekidanja političkih, kulturno-civilizacijskih i vjersko institucionalnih veza Bošnjaka sa Osmanskom carevinom, Istanbulom, Hilafetom i halifom, Austro-Ugarska uspijeva da u oktobru 1882. godine uspostavi u Bosni i Hercegovini posebnu strukturu i hijerarhiju Islamske zajednice sa reisul-ulemom na čelu, a upravu vakufa stavlja pod strogi državni nadzor. Ulaženje u novi kulturno-civilizacijski krug, nakon skoro pola milenija življenja u drugim uvjetima, čin okupacije i otpor muslimanskog naroda je izazvalo takav stres i šok, da je godinama na kulturno-političkom planu ostao pasivan. Pošto je u otporu koji je organizirala ulema, bila dokrajčena i uništena muslimanska državna, politička, vojna, upravna, policijska i intelektualna elita, poslije okupacije Bošnjaci se povlače u sebe, u početku potpuno bojkotiraju javni, politički i državni život i što je najtragičnije, za one koji ostaju u Bosni, prestaju upisivati i slati djecu u škole. Tako Bošnjaci, do tada najpismeniji narod u Evropi, čiji su mnogi pripadnici uz bosanski poznavali turski, arapski i perzijski jezik, preko noći postaju nepismen narod. Samo zbog takvih iracionalnih, na emocijama zasnovanih i ishitrenih reakcija moglo dogoditi da 1910. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini bude svega deset Bošnjaka sa fakultetskom diplomom, ako se ne računa ulema školovana u Istanbulu. Jedini oblik neke organizirane kulturno-političke, potpuno negativne i samorušilačke reakcije na nove prilike bio je neprekidni proces iseljavanja Bošnjaka u Sandžak, Makedoniju i Tursku, izazvan svim novim okolnostima i naglim prelaskom sa naturalne na robno-novčanu privredu. To iseljavanje, kako pokazuju četiri austrougarska popisa stanovništva u Bosni 1879., 1885., 1895. i 1910. godine, vodilo je stalnome smanjivanju bošnjačkog stanovništva u ukupnoj demografskoj i etničkoj strukturi. Prema prvom austrougarskom popisu iz 1879. godine u Bosni i Hercegovini je živjelo 448.613 Bošnjaka ili 38,73% njezina stanovništva. Taj je postotak do 1910. godine, četvrtog posljednjeg popisa, spao na 32,25% ili se udio Bošnjaka u navedenom razdoblju od 31 godine smanjio za 6,48%, dok se postotak svih ostalih naroda povećao, katolika čak za 4,79%.

ljubav_aha wrote:

callmethebreeeze wrote:osim mostova, dzamija i par hajr-cesmi, turci su nam donijeli i kafane. hvala im na tome. kao i kulturi zivljenja koju smo, takodjer, od njih primili.

ali su austrougari uradili uporedivo vise od njih za bosnu. umjesto medresa i drugih vjerskih skola otvarali su gimnazije, napravili prugu, poceli sa industralizacijom, napravili katastar, etc. nije fino ni pod jednim okupatorom, ali ako moram birati, ja bih izabrao austrijance.

izbor je sad poprilicno suzen...dakle mozes birati hrvatsku,srbiju i ,kako zadnja dogadjanja pokazuju, turke...
dakle izbor bi bio sta?

kamen spoticanja wrote:

ljubav_aha wrote:

callmethebreeeze wrote:osim mostova, dzamija i par hajr-cesmi, turci su nam donijeli i kafane. hvala im na tome. kao i kulturi zivljenja koju smo, takodjer, od njih primili.

ali su austrougari uradili uporedivo vise od njih za bosnu. umjesto medresa i drugih vjerskih skola otvarali su gimnazije, napravili prugu, poceli sa industralizacijom, napravili katastar, etc. nije fino ni pod jednim okupatorom, ali ako moram birati, ja bih izabrao austrijance.

izbor je sad poprilicno suzen...dakle mozes birati hrvatsku,srbiju i ,kako zadnja dogadjanja pokazuju, turke...
dakle izbor bi bio sta?

covjece ,ja imam prodicne veze sa hrvatskom/dalamcijom ,sto ovo treba da znaci

ljubav_aha wrote: covjece ,ja imam prodicne veze sa hrvatskom/dalamcijom ,sto ovo treba da znaci

eh neka bas fino,mozes na more a da ne placas hotele
a sta treba da znaci...ma jasno je to tebi...samo izbjegavas terapiju

kamen spoticanja wrote:

ljubav_aha wrote:

michio wrote:Bosnjaci tog vremena su austrijsku vlast uglavnom bojkotovali, nisu htjeli ni da cuju za Austriju. Hrvati su bili razocarani jer su mislili da ce oni vladati a Srbi da ce se pripojiti Srbiji.

kako su bojkotovali

Okupacija Bosne od strane Austro-Ugarske izaziva u Bošnjacima i njihovom načinu života veliki kulturno-civilizacijski i politički preokret, kao i reorganizaciju vjerskog života. Višestoljetne veze Bošnjaka sa svijetom islama i muslimanskim narodima kroz Osmansku carevinu, najednom su skoro potpuno presječene. Nakon četiri i po stoljeća neprekinutog života u islamskom kulturno-civilizacijskom i duhovno-političkom ozračju Osmanske carevine Bošnjaci su se najedanput našli u krćanskom kulturno-civilizacijskom krugu u okviru Austro-Ugarske carevine, posljednje pravne države na tlu Bosne.

U cilju prekidanja političkih, kulturno-civilizacijskih i vjersko institucionalnih veza Bošnjaka sa Osmanskom carevinom, Istanbulom, Hilafetom i halifom, Austro-Ugarska uspijeva da u oktobru 1882. godine uspostavi u Bosni i Hercegovini posebnu strukturu i hijerarhiju Islamske zajednice sa reisul-ulemom na čelu, a upravu vakufa stavlja pod strogi državni nadzor. Ulaženje u novi kulturno-civilizacijski krug, nakon skoro pola milenija življenja u drugim uvjetima, čin okupacije i otpor muslimanskog naroda je izazvalo takav stres i šok, da je godinama na kulturno-političkom planu ostao pasivan. Pošto je u otporu koji je organizirala ulema, bila dokrajčena i uništena muslimanska državna, politička, vojna, upravna, policijska i intelektualna elita, poslije okupacije Bošnjaci se povlače u sebe, u početku potpuno bojkotiraju javni, politički i državni život i što je najtragičnije, za one koji ostaju u Bosni, prestaju upisivati i slati djecu u škole. Tako Bošnjaci, do tada najpismeniji narod u Evropi, čiji su mnogi pripadnici uz bosanski poznavali turski, arapski i perzijski jezik, preko noći postaju nepismen narod. Samo zbog takvih iracionalnih, na emocijama zasnovanih i ishitrenih reakcija moglo dogoditi da 1910. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini bude svega deset Bošnjaka sa fakultetskom diplomom, ako se ne računa ulema školovana u Istanbulu. Jedini oblik neke organizirane kulturno-političke, potpuno negativne i samorušilačke reakcije na nove prilike bio je neprekidni proces iseljavanja Bošnjaka u Sandžak, Makedoniju i Tursku, izazvan svim novim okolnostima i naglim prelaskom sa naturalne na robno-novčanu privredu. To iseljavanje, kako pokazuju četiri austrougarska popisa stanovništva u Bosni 1879., 1885., 1895. i 1910. godine, vodilo je stalnome smanjivanju bošnjačkog stanovništva u ukupnoj demografskoj i etničkoj strukturi. Prema prvom austrougarskom popisu iz 1879. godine u Bosni i Hercegovini je živjelo 448.613 Bošnjaka ili 38,73% njezina stanovništva. Taj je postotak do 1910. godine, četvrtog posljednjeg popisa, spao na 32,25% ili se udio Bošnjaka u navedenom razdoblju od 31 godine smanjio za 6,48%, dok se postotak svih ostalih naroda povećao, katolika čak za 4,79%.

znaci,sami su krivi

ljubav_aha wrote: znaci,sami su krivi

nazalost ovde si upravu...ali historija je najbolja uciteljica...ovakve greske se vise ne mogu ponoviti

kamen spoticanja wrote:

ljubav_aha wrote: znaci,sami su krivi

nazalost ovde si upravu...ali historija je najbolja uciteljica...ovakve greske se vise ne mogu ponoviti

i kako ce turska danas pomoci bosnacima

ljubav_aha wrote:

kamen spoticanja wrote:

ljubav_aha wrote: znaci,sami su krivi

nazalost ovde si upravu...ali historija je najbolja uciteljica...ovakve greske se vise ne mogu ponoviti

i kako ce turska danas pomoci bosnacima

sab'r...

ljubav_aha wrote:

kamen spoticanja wrote:

ljubav_aha wrote: znaci,sami su krivi

nazalost ovde si upravu...ali historija je najbolja uciteljica...ovakve greske se vise ne mogu ponoviti

i kako ce turska danas pomoci bosnacima

a kako bi ti voljela da pomogne?
ili bi voljela da ne pomogne? s obzirom na tvoje konekcije s dalmatinskim krajem i opcinjenost croatian airlinesom
nego sta te konkretno zanima...koji aspekt turske pomoci BiH i Bosnjacima kao narodu?

u ta ,ne tako,davna vremena su se mnogi odselili u tursku


lijepo sam pitala: kako ocekujete da vam Turska pomogne

vama treba pomoc,meni ne ,zato pitam,sto ocekujete od Turske