Forum Klix.ba

Josip Broz Tito o većini i manjini

http://www.titoville.com/sound/govor7.mp3

MP3 RealAudio

Mi moramo u Jugoslaviji na primer pokazati, da ne može biti manjine i većine. Socializam manjinu i većinu odbacuje. On traži ravnopravnost između manjine i većine, a onda nema ni većine ni manjine, nego ima jedan narod - proizvođać, radni čovek - socialistički čovjek.

Josip Broz Tito o slabostima sistema

http://www.titoville.com/sound/govor10.mp3

Mi drugovi smo niz puta govorili o tome da treba voditi brigu o čovjeku, a ja mislim da toliko zasjenile su te razne investicije, razna trvenja u pitanju investicija, zasjenile i u očima i u mislima ljudi da su oni zaboravili čovjeka, a mi bez čovjeka ne možemo stvarat ni objekte..., ne možemo. Neki kažu: "Ovo je odraz onoga što se događa u Francuskoj, šta se događa u Njemačkoj, šta se događa u Češkoj itd." Nije to tačno! Nije to odraz toga! To je odraz one naše slabosti koje su se nagomilale, koje mi danas moramo rješavati a ne kriviti, šta ja znam neke uticaje iz vana itd.

Drug Tito govori o Narodnooslobodilačkoj borbi

http://www.titoville.com/sound/govor1.mp3

Naši ljudi su gordi na svoju mukotrpnu historiju, gordi su na svoju narodnooslobodilačku borbu, jer su tako krvavo platili svoju slobodu i nije čudo da oni danas tako ljubomorno čuvaju tu sopstvenu slobodu, da čuvaju svoje "Ja", da vole slobodu, da vole mir, i nažalost žao nam je što nas mnogi iz inostranstva ne mogu da razumiju u čemu je stvar

Mi smo Titovi - Tito je naš. Mi smo Titovi - Tito je naš. Mi smo Titovi - Tito je naš. Mi smo Titovi - Tito je naš. Mi smo Titovi - Tito je naš. Mi smo Titovi - Tito je naš.

Josip Broz Tito o samoupravljanju

http://www.titoville.com/sound/govor6.mp3

Predajom preduzeća radnim kolektivima mi smo učinili prvi korak u stvaranju društvenih i materijalnih uslova za trajno onemogućavanje reprodukovanja birokratskih odnosa i postavili temelje za razvoj samoupravnog sistema u našoj zemlji. Bili smo ubijeđeni, što je naša praksa docnije potvrdila da je to put za afirmaciju stvaralačke uloge radničke klase i svih radnih ljudi.

Govor prigodom proglašenja Ustava iz 1974. godine

http://www.titoville.com/sound/govor8.mp3

Ustavne promjene koje smo ove godine izvršili predstavljaju presudan čin u naporima za jačanje samoupravljanja, dalje ostvarivanje pune ravnopravnosti, i učvršćenja bratstva i jedinstva naših naroda i narodnosti. Pri tome smo polazili od cjelokupnog iskustva naše revolucije i uverenja da čvrsto jedinstvo može postojati samo među onima koji su zbilja ravnopravni.

Maršal Josip Broz Tito o Hladnom Ratu

http://www.titoville.com/sound/govor4.mp3

Danas je svakome jasno, da koegzistencija ne može biti aktivna i miroljubiva koegzistencija, ako životarimo jedan kraj drugoga, nego da aktivno sarađujemo na raznim problemima, ekonomskim, kulturnim i drugim, i ako, ovaj, izbacimo iz međunarodnog rečnika "blokovsku-" - "blokovska podjela", i ako pođemo u pravcu jedinstvenog gledišta u svetu, da mir je iznad svega, da sve drugo mora biti potčinjeno tome.

Odande Tito nikad nije otišao

U razdoblju uoči rata u bivšoj Jugoslaviji, Titove su slike počele nestajati iz školskih učionica te iz drugih institucija. Međutim u Jajcu, u BiH, Titov lik i dalje je živ i to u samom središtu grada - u jednom muzeju.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 8&Itemid=1

Peter Ustinov priča o Titu i DŽemi Bijediću:

Nezaboravno!

Šega

Josip Broz Tito i Richard Nixon u Zagrebu, Kumrovcu i Washingtonu. Komentari u vidu HRT serucanja sadržavaju mišljenje i stavove autora

http://www.mojnet.com/video-josip-broz- ... 650579e467

Počasna straža kraj odra Veljke Vlahovića u holu Skupštine SFRJ 1975. godine



Na lijevoj strani stoje Veselin Đuranović - predsjednik centralnog komiteta saveza komunista Crne Gore, Kiro Gligorov - predsjednik skupštine SFRJ, Stane Dolanc - sekretar izvršnog komiteta SKJ, Josip Broz Tito - predsjednik predsjedništva SFRJ. Na desnoj strani su: Tihomir Vlaskalić - predsjednik centralnog komiteta SK Srbije, Džemal Bijedić - predsjednik Vlade, Petar Stambolić - član predsjedništva SFRJ, Eduard Kardelj.

Klinički centar Ljubljana 26. Januara 1980. godine sa Lazarom Koliševskim

Maršal sa Gadafijem u Beogradu

U Titovom loncu...

Vlado Balent je namjeravao ići u Školu primijenjene umjestnosti, ali nije uspio. Potom je izučio za konobara, a na koncu je postao kuhar. I kuhao je za mnoge državnike iz svijeta, među njima i za Josipa Broza Tita. Na današnji (4.5.) dan prije 30 godina umro je Josip Broz Tito. Jedni ga pamte po dobru, drugi po zlu, a svi zajedno kao osobu slabu na životne užitke među kojima je bila i hrana. Tito je bio gurman koji nije prezao od dobrog zalogaja. Draži mu je bio bogat stol od vitkog stasa. To najbolje zna Vlado Balent, član čuvene kuharske "dinastije". Što povezuje obitelj Balent i Josipa Broza Tita? Odgovor glasi – ljubav prema hrani, delicije koje su Josip i njegov sin Vlado pripremali, a drug Tito kušao. Obitelj Balent slobodno se može nazvati kuharskom dinastijom.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 9&Itemid=1

Ništa nije isto,a ni njega nema

Sa Ovčara i Kablara, čobanica progovara. Druže Tito, bela lica, kad ćeš doći do Užica, orilo se 25. maja Drvarom (nekada Titov Drvar). Pjevalo se gradom herojem Drugog svjetskog rata, koji je pod snažnim desantom prije 66 godina odbranio Tita i cijeli Vrhovni štab Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije. Međutim, od nekadašnjeg Drvara danas je ostala samo sjenka. Na istom mjestu je sasvim drugi grad, s porušenim i oronulim zgradama i spomenicima, od kojih su samo neki djelimično renovirani. Potomci slavnih boraca, ali i rijetki preživjeli, došli su i ove godine da se prisjete davnih vremena kada je Drvar bio grad mladosti u koji je svraćalo hiljade turista. Danas su druga vremena. Gradom je protutnjao još jedan rat u kome su dojučerašnja braća, čiji su očevi i djedovi zajedno branili Tita, postali najljući neprijatelji.


http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 0&Itemid=1

Sećanja Zlatice Broz na Josipa Broza Tita

Jednog jutra na Brionima, pre nego smo otišli na doručak, još u pidžamama, brat Joška i ja strčali smo iz sobe niz stepenice i srušili dedin šešir i još neke stvari, tada nas je on zagrlio i rekao kako su mu to najlepši trenuci života Ovim rečima Zlatica Broz počinje za Tanjug priču o svom dedi, "dedeku", državniku i vođi Josipu Brozu Titu (1892-1980), čije je
predsednikovanje obeležilo drugu polovinu 20. veka u nekadašnjoj Jugoslaviji."Moja prva sećanja na dedu datiraju iz veoma ranog detinjstva jer smo brat i ja, nakon razvoda roditelja ostali pod njegovim okriljem, živeli smo u kući pored rezidencije, a čuvale su nas teta Saveta i Marija, kao i njegova supruga, teta Jovanka", objašnjava Zlatica.
Titov odnos prema unicima, bio je veoma neposredan, svaki susret i doživljaj je bio prirodan, kaže Zlatica i dodaje kako je imala priliku da dedu vidi u raznim situacijama - i kada radi, ali i kada se igra sa decom.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 1&Itemid=1

Da je poslije Tita bio-Tito

Neizbježno pitanje dana danas glasi: što bi bilo da prije tri desetljeća, u svojoj 88 godini, nije umro Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ, nego da je i dalje u punoj, životnoj formi, uvijek spreman za odlučna suočavanja s najtežim političkim i državnim izazovima u sve novijim, gotovo već posljednjim vremenima? Iako kao krajnje realna osoba nije imao ni zrno faraonske iluzije o vječnom životu, ipak je kao jedan od (dokazano) najvještijih političara u 20. stoljeću (u svjetskim razmjerima), još za svog života pokušao nemoguće, pa je na vrhuncu političke moći povukao niz poteza, kako bi »i poslije Tita (ovdje) bio Tito«.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 3&Itemid=1

Titova posljednja pobjeda

Jače od svih napada, osporavanja, satanizacije i obilne upotrebe „naknadne pameti", obilježavanje 30. godišnjice Titove smrti je bilo prilika za to da se - ma kako bili etiketirani - mnogi nostalgično vrate u prošlost i potvrde još jedan, posljednji Titov trijumf: pobijedio je zaborav i dokazao da će još dugo biti onih koji ga poštuju, cijene i ne odriču ga se, makar od toga nema osobite praktične, opipljive koristi. Eh, što ti je život, kad se (pri)zna da se vremena i običaji mijenjaju i da se tu ništa ne može: pamtim kad je to bio sadržaj rezervisan za naslovne strane novina i prve sekunde informativnih emisija radija i televizije, a sada - uz obilježavanje 30. godišnjice od njegove smrti - Titu je zapala 21. minuta dnevnika BHT-a, 24. minuta FTV-ovog i nešto povoljnija pozicija u emisijama lokalnih televizija, u utorak 4. maja ove godine. Uglavnom korektno, ali preporučljivo „strukirano" bijaše to informisanje o nostalgično-emotivnom, skoro iracionalnom vraćanju u dobra stara vremena i u državu, koja je bila obilježena Titovim imenom, djelom, harizmom, veličinom, ugledom, značenjem...

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 4&Itemid=1

Tito med Slovenci

V dneh pred 25. majem, nekdaj dnevom mladosti, ki smo ga kot Titov rojstni dan praznovali v nekdanji Jugoslaviji, je Ninamedia na ustreznem vzorcu anketirancev opravila telefonsko javnomnenjsko raziskavo, da bi preverila, kakšno mnenje imajo Slovenci o Titu. Vprašanje za anketirance je bilo preprosto: mislite, da je bil Tito pozitivna ali negativna osebnost?

Raziskava dokazuje, da je za 75 odstotkov vprašanih Tito pozitivna osebnost, 17 odstotkov državljanov Slovenije vidi v njem negativno osebnost, le 8 odstotkov vprašanih pa ni povedalo svojega mnenja. Zadnja leta ima približno 80 odstotkov (vprašanih) Slovencev pozitivno mnenje o Titu. Zanimivo pa je, da je ta odstotek danes višji, kot je bil leta 1998, saj je takrat Tita kot pozitivno osebnost videlo le 63 odstotkov vprašanih.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 5&Itemid=1

Jovanka – žena koje nema

U zemlji u kojoj se događaji smenjuju brzinom svetlosti, a ljudi nestaju ili bivaju zaboravljeni još brže, Jovanka Broz zaista predstavlja unikatni relikt davne i bolje prošlosti
Kada je svojevremeno Mira Adanja-Polak pitala zašto svog supruga stalno oslovljava "službenim" imenom Tito, Jovanka Broz odgovorila joj je: "Za mene je uvek bio Tito."
Taj odgovor na neki način sublimira život najpoznatije ovdašnje udovice i žene zbog čijih bi memoara svaki izdavač dušu prodao: iako je Josip Broz umro još pre trideset godina, ona je na neki način i dalje u njegovoj službi, deleći njegovu sudbinu. Baš kao i pokojni maršal, Jovanka je tokom poslednjih pedeset godina bila slavljena, osporavana, revitalizovana, ostajući ipak suviše "kontroverzna" i tajnovita da bi bila zaboravljena.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 8&Itemid=1

Dvije proslave bitke na Sutjesci


Obilježavanje bitke na Sutjesci, koja je označila i prekretnicu u Drugom svjetskom ratu, u BiH je ponovno prošlo s podjelama. Predstavnici udruženja Narodnooslobodilačkog rata iz FBiH i RS nisu mogli naći zajednički jezik oko toga kako obilježiti manifestaciju, pa su to uradili svako po svom i na različite datume. Da li je i ovaj put za podjele u BiH i među partizanima kriva politika, prekrajanje istorije ili nešto treće? „Hajde, komesaru, mi moramo proći!“Ovako je u filmu „Sutjeska“ posljednji put govorio Sava Kovačević, legendarni komandant koji je poginuo u proboju partizanskih snaga u bici na Sutjesci. Krv sa Kovačevićevog lica posljednja je obrisala tada 12-godišnja Milena Vujović: „Maramicom, nemam drugo ništa: maramicom kupim mu krv. A on dođe, pa ovako me za ruku. A ja, kao dijete - ’Šta je’, rekoh, ’šta se trzaš?’ Kaže: ’Umire čovjek!’“

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 0&Itemid=1

valterbranisarajevo wrote:Dvije proslave bitke na Sutjesci


Obilježavanje bitke na Sutjesci, koja je označila i prekretnicu u Drugom svjetskom ratu, u BiH je ponovno prošlo s podjelama. Predstavnici udruženja Narodnooslobodilačkog rata iz FBiH i RS nisu mogli naći zajednički jezik oko toga kako obilježiti manifestaciju, pa su to uradili svako po svom i na različite datume. Da li je i ovaj put za podjele u BiH i među partizanima kriva politika, prekrajanje istorije ili nešto treće? „Hajde, komesaru, mi moramo proći!“Ovako je u filmu „Sutjeska“ posljednji put govorio Sava Kovačević, legendarni komandant koji je poginuo u proboju partizanskih snaga u bici na Sutjesci. Krv sa Kovačevićevog lica posljednja je obrisala tada 12-godišnja Milena Vujović: „Maramicom, nemam drugo ništa: maramicom kupim mu krv. A on dođe, pa ovako me za ruku. A ja, kao dijete - ’Šta je’, rekoh, ’šta se trzaš?’ Kaže: ’Umire čovjek!’“

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 0&Itemid=1

Sta uradi cancer u vidu nacionalisticko-sovinisticke bagre...

Pomogao sam Titu da dobije rat

"Bitka na Neretvi" izabrana među deset najboljih filmova o Drugom svetskom ratu. Njen reditelj Veljko Bulajić otkriva za Pressmagazin kako je uz pomoć Tita snimio svoje remek-delo. Veljko Bulajić je najuspešniji komandant JNA u njenoj istoriji. Nikada vojnici sa petokrakom na čelu nisu ubili toliko Nemaca kao kada bi Bulajić podigao ruku i uzviknuo: „Akcija!". Trideset godina nakon smrti Josipa Broza Tita, predsednika one velike Jugoslavije koja je slavila velike partizanske ofanzive u Drugom svetskom ratu, sve je više istoričara koji dokazuju da bi se te ofanzive jedva mogle nazvati i manjim vojnim akcijama koje nisu imale nikakav uticaj na tok rata, ali kao svedočenje o ratu zauvek će ostati i partizanski filmovi na kojima su odrastale generacije širom bivše Juge.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 1&Itemid=1

Titov testament pocinje: 'Ako ikada umrem...'
Stvarno je bio VELIK

Obilježena 68. godišnjica proboja obruča na Kozari

Na Patriji kod Prijedora u subotu je polaganjem vijenaca i narodnim zborovanjem obilježena 68. godišnjica od proboja partizanskih odreda iz opkoljene Kozare.
Ispred obnovljenog spomenika na Patriji vijence su položile delegacije načelnika opštine Prijedor Marka Pavića, opštinskih odbora SUBNOR-a Prijedora i Kostajnice, te delegacija prijedorske Boračke organizacije.
Na završnicu bitke na Kozari, koja je vođena od juna do početka jula 1942. godine, podsjetio je predsjednik prijedorskog SUBNOR-a Veljko Rodić, koji je naglasio da je proboj na Patriji jedan od najznačajnijih momenata kozarske epopeje.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 2&Itemid=1

Nezavisne novine 26.6.2010.