Forum Klix.ba

Samo sam htjeo da pitam Sati dali prevodi te tekstove ili ih negdje vec prevedene našo? Ja se interesujem za budizam I neko vrjeme se bavim sa meditaciom pa me baš interesuje kakve su stvari sa prevodom budistickih tekstova na naš jezik.

P.S.
moram se unaprjed izvinuti ako nerazumijem neke rjeci posto je dugo vremena bilo odkako sam na nasem pricao/pisao.

Sati wrote:

MrSini wrote: U praksi to nije tako lako. Imaš li nekakav praktičan savjet ili iskustvo kako to izvesti?

Um ili tijelo ili emocije mogu posmatrati zasebno minut ili dva neprekidno, a sve zajedno možda par sekundi i to ne uvijek.

Jeste jednostavno, ali nije lako
Pa to je ono što vežbaš kroz meditaciju. Biti svestan iz trenutka u trenutak onoga što um registruje oko tebe i u tebi. I ne poistovetiti se sa tim, ne proizvoditi nove talase u umu, već ga mirno posmatrati i videti onakvim kakvo zaista i jeste, kao jedno prolazno stanje koje je nastalo zahvaljujući nekim uslovima, i koje će takođe nestati onda kada i ti uslovi nestanu. To je sve.

A ako me pitaš kako vežbati budističku meditaciju, ja sam mnogo o tome naučio na ovoj stranici
Praksa

Hodati putem nije lako. Treba puno unutrasnje snage (i jos vise hrabrosti) da izdrzis intenzitet svojih emocija i navika. Kada si sposoban da drzis svoj um koncentrisan na ono sto je tu u tom momentu, sva osjecanja su jaca posto ih vidimo direktno. Osjecas se kao kauboj na rodeu koji pokusava da jase divljeg konja.

Kao sto je Sati rekao redovna praksa i meditacija su kljuc ovom putu.

Hakuinova pjesma hvaljenja Zazen-a (meditacije, vjezbe)

Od početka sva bića su Buda.
Kao voda i led, bez vode nema leda
van nas nema Bude.

Kako blizu istina, kako daleko tražimo,
kao neko u vodi sto viče "Žedan sam!"
Kao djete bogate familije
sto siroto luta zemljom,
mi beskrajno kružimo šest svjetova.

Uzrok našim patnjama je ego obmana.
Sa mračnog puta na mračni put
lutalamo u tami.
Kako da se oslobodimo točka Samsare?
Kapija slobodi je Zazen Samadi -
van egzaltacije, van sve naše pohvale
čista Mahajana.

Posmatranje pravila,
kajanje i davanje,
bezbrojna dobra djela,
i put poštenog života,
svi potiču iz Zazen-a

Tako Samadi pogasi zla,
čisti Karmu i rastvara prepreke.
Gdje su onda ti mračni putevi
koji nas ustranu nose?
Čista lotus zemlja nije daleko.
Slušajuci istinu, srcem skromnim i zahvalnim,
da prihvatimo i pratimo,
da vjezbamo mudrost,
donosi beskrajan blagoslov,
i planine zasluga.

I ako se okrenemo unutra,
i dokažemo svoju istinsku prirodu
da je prava bit (licnost?) ne-bit,
Nasa bit ne-bit
onda prolazimo ego i pametne fraze

Onda su vrata jedinstva
uzroka i posljedica
naglo otvorena.
Ne dva i ne tri,
samo ravno vodi put.

Naša forma je sada bez forme
Odlazimo i dolazimo a kuću ne napustamo
Naše misli su sad bez misli
Naš ples i pjesma
su glas Darme

Koliko je nebo
bezgraničnog Samadi-ja?
Kako svjetla i transparentna
mjesečina mudrosti.

Šta je to van nas,
šta nam to fali?

Nirvana nam je pred očima
Ova zemlja gdje stojimo
je cista Lotus zemlja
I nase tjelo je tjelo Bude.

Sati wrote: Ja sam shvatio da ne postoji budisitčka sreća, hrišćanska ili muslimanska sreća. Već samo jedna jedina, sreća smirenja uma i srca, sreća razumevanja stvarnosti.

I što je najvažnije, kad su ljudi srećni i zadovoljni, nema svih ovih sr... a koja nam se inače dešavaju

Ovdje moraš biti pažljiv. U momentu kad počneš da tražiš neku sreću već si odlutao sa puta. Biti budan naznači biti non stop sretan. Biti budan znači nema povlačenja. Nema bježanja od nikakvih situacija, dobrih ili loših. A da ti kažem, biće dosta loših. Sve one loše navike koje smo nakupili u toku života će sada da te testiraju dok ih ne prevaziđeš.

Značajnost priče o Budinom prosvjetljenju je u tome što je to priča tvog prosvjetljenja.

Great Cornholio wrote:Moj zaključak, Budizam je religija, jer iako Buda nije isti kao ostali bogovi, i on misli da je nepogrešiv. Drugim riječima " Traži ti istinu koliko hoćeš, ali ako se tvoja istina razlikuje od Budine negdje si pogriješio u traženju"

Budha nije nepogrešiv. I on je bio čovjek. On nije dozvolio da se žene prime u monastički život. Tek poslje puno nagovaranja od strane Anande je to dozvolio. On je bio produkt tadašnjeg društva i takav stav je bio kontraverzan u to doba. Najveća je greška da mislimo da učitelji ne prave greške. Svi smo mi ljudi. Svi mi imamo svoje probleme i ćudi.


Istina ti je kao komad ćevapa. Ti znaš ukus ćevapa pa pokušavaš do ga objasniš nekom strancu koji ga nikad nije probao. Vjerovatno ćeš provesti dosta vremena tako nešto objašnjavati i on će vjerovatno razumjeti nekih 70% koji je ukus tog ćevapa. Ali ako mu daš komad da proba onda nema nerazumjevanja. Ćevap je ćevap. Sta tu možes dodati?

dr.Gonzo wrote:Imam ja jednu zen pricu, pa molim da je neki iskusniji poznavatlji tematike prokomentarisu.

U sklopu dnevnih aktivnosti, grupa budisticki monaha redovno su veslali preko siroke rijeke, kako bi sa druge strane obavili neki sitan posao. Mladog i nestripljivog monaha iz dana u dan obuzimala nelagodnost povodom ovoga niza naizgled trivijalnih aktivnosti. Jednoga dana smogao je hrabrosti da ucitelja na splavu upita zbog cega to rade, i kako ce im to doprinijeti da proniknu u tajne zivota i ucenja Bude. Na to ga je ucitelj pogledao stalozenim pogledom punim stripljenja i razumjevanja, i opalio veslom po glavi. Mladi monah dozivio je prosvjetljenje.

Priče je veoma slična zen koan-u. Nisam ovu specifičnu priču čuo (interesovao bi me izvorni tekst ako imaš link) pa ne mogu tačne komentare da dajem. Ali sam htio da komentarišem na neke od situacija koje ove priče koriste. Prva stvar je da su priče kratke i mi smo bačeni u sredinu priče bez ikakvoga konteksta. Ko je taj student? Koliko je on već dugo u tom monastiru? 5 Godina? 10 ili 20?

Pošto nemamo informaciju pretpostavljamo da je on tek sad došao i učitelj ga opalio veslom I "Prosvjetljenje"! Gotov poso idemo kući počinje tekma za pola sata. Tu pretpostavku treba staviti u pitanje. Pogotovo ako pričamo o Japanu.

Drugu stvar koju primjećujem je monahov strah od učitelja. Zašto ga se boji? Život u zen manastiru je veoma organizovan na način koji ti pomaže u meditaciji i fokusu uma. Rad je dio dana. Jedan od važnijih događaja u toku dana je Dokusan.

Dokusan je privatni razgovor sa učiteljem. To je prilika pa pitaš bilo koje pitanje u vezi meditacije, tvojih iskustava, koana itd. To je isto prilika da učitelj vidi kako napreduješ. Učitelji će očekivali da njihovi studenti pokušavaju da dođu do odgovora i u tome ih stalno podržavaju i pokazuju im put. U slučaju koana učitelj pita učenika pitanja da vidi da li student razumije značenje. Taj proces zna da bude neugodan pogotovo ako imaš "strogog" učitelja. I svaki put ulaziš i neznaš šta da kažeš ili sve što kažeš učitelj te pošalje van.


U ovom slučaju student je dostigao prosvjetljenje poslje udara veslom. Šta misliš do čega je studentu u tom momentu? Da li se ljuti što ga učitelj udari veslom po njegovoj glavi? Ili i mu se poklanja i zahvaljuje?

Ko god je probao zen ti može reći da taj proces istrage i ispitivanja traži vremena i posvećenja. Isto je tačno da nekima treba manje vremena a nekima duže dok dođu do uvida u svoju istinitu prirodu (prosvjetljenje). Ovdje moram da kažem da ovaj prvi uvid ne znači da si završio sa treningom. To je tek početak. Znači naš monah je imao iskustvo prosvjetljenja i sljedeći dan je veslo preko rijeke.

fatamorgana wrote:

Sati wrote:

fatamorgana wrote:Ko biva svi su prosvjetljeni, samo sto to jos ne znaju.

Ko biva svi imaju potencijal za probuđenje, samo to još ne znaju

Ja eto, nazalost, nisam probudjen, ali se pitam da li je to i autor navedene knjige, Shunryu Suzuki, Zen Mind, Beginner's Mind, iz jednostavne cinjenice sto mnogi koji pisu o probudjenju, avaj, to sami nisu. Iskreni pozdrav
i pohvala tebi koji si pokrenuo i odrzavas ovu korisnu, i dobro vodjenu temu o budizmu, pozdrav, fatamorgana.

Ja bi sam bio veoma skeptičan ikome ko mi kaže da je "prosvjetljen". Oni iskreni ljudi i učitelji koji prenose učenja Darme to ne reklamiraju svuda. Razlog je jednostavan. U ovo naše doba je lako to iskoristiti za svoju korist, što para ili neke slave. U Budio doba to nije bio problem. On je sam tvrdio da je imao to iskustvo. I poslje njega njegovi učenici i ko zna koliko stotina hiljada ili miliona ljudi.


Onog momenta kad to neko kaže, svi će imati svoju predstavu o tome šta to znači biti "probuđen" i kako se takav neko ponaša, šta smije ili ne smije da uradi itd. Mora biti svetac neki i ponašati se kako mi mislimo se ponaša svetac. Ako ne onda nije prosvjetljen.

I idemo nazad na onaj ćevap. Kad ga probaš onda je lako znati ko drugi zna taj ukus. Samo pitaš.

Great Cornholio wrote:

fatamorgana wrote:"Postoji patnja, ali ne i onaj ko pati.
Postoje djela, ali ne i onaj ko radi.
Postoji oslobodjenje, ali ne i onaj ko slobodan biva.
Postoji put, ali na njemu putnika nema".

Ovo sam procitao negdje kod Veljacica ali se ne sjecam gdje, divna poezija koja na slikovit nacin objasnjava
teoriju o nepostojanju bica ili anatta, pozdrav svima!

Kako si mogao nešto pročitati ako nisi postojao, i kako si mogao napisati da si to pročitao ako sada ne postojiš

U Budizmu se koristi pojam koji zovu "Dvije Istine": relativna "istina" i izvorna (ili osnovna) "istina". Relativna istina je da mi postojimo na ovom svjetu. Mi imamo um i inteligenciju i zbog toga ja mogu da ti odgovorim na pitanja i razumijem šta je fatamorgana napisao. Nauka otkriva sve više o našoj istoriji i porijeklu, kako je svemir nastao itd. To je sve tačno sa tog stanovišta. Sa stanovišta izvorne "istine" ne možemo naći ništa što postoji samo od sebe. Termin "ne postoji" nas dovodi u zabludu. Jel to mislimo ne postoji kao što ne postoje kornjačina krila?

Kao sto Buda kaže:
Svjet podržava dvojnost (polaritet) postojanja i nepostojanja. Ali kada se vidi nastanak sveta, kao što to zaista jeste sa ispravnim uvidom, "nepostajanje" u odnosu na svjet nemožeš nigdje naći.
Kada neko vidi prestanak svjeta, kao što to zaista jeste sa ispravnim uvidom, "postojanje" u odnosu na svjet isto nemožes naći. (izinjavam se na lošem prevodu)

Na kraju ako ti sam posmatraš svjet na taj način nema ni dve istine. Rječi su nam jedini način da prenosimo neke ideje. Ali je problem što su veoma netačne. Nekad imaju više značenja. Nekad ih ne razumijemo. Činjenica je da čim počnemo da pričamo ili objačnjavamo istinu već smo otišli ili u jedan ii drugi ekstrem. I opet se vraćamo na taj ćevap. Moraš malo bar zagristi.

Autor je očigledno pisao sa stanovišta izvorne "istine", koja ne negira relativnu, nego je njen integralni dio koji se ne može odvojiti. Ali ga zajebavaju rječi pa zvuči kao nihilist.

SeadeK, pravo te krenulo, ma samo hrabro naprijed, dobrodosao, !

A sto se tice cevapa, ja idem na banjalucki u Malom curciluku!

SeadK wrote:Samo sam htjeo da pitam Sati dali prevodi te tekstove ili ih negdje vec prevedene našo? Ja se interesujem za budizam I neko vrjeme se bavim sa meditaciom pa me baš interesuje kakve su stvari sa prevodom budistickih tekstova na naš jezik.

P.S.
moram se unaprjed izvinuti ako nerazumijem neke rjeci posto je dugo vremena bilo odkako sam na nasem pricao/pisao.

Sati prevodi citate kad naiđe na nešto njemu zanimljivo, pa pomisli da će biti i drugima

A što se tiče prevoda budističkih tekstova na našem jeziku, ne stojimo tako loše.
Imaš na ovoj adresi
http://www.yu-budizam.com/index.html
jedno 1000+ prevedenih Budinih govora iz theravada Pali kanona
i ko zna koliko knjiga i članaka savremenih budističkih učitelja,
pa prelistaj kad budeš imao vremena...

Great Cornholio wrote: Nek mi neko objasni, ali ako može bez citiranja drugih, kako je moguće da neko biće može da ne postoji, i kako bilo šta može da ne postoji? Gdje prestaje logika počinje religija, i oni koji zastupaju tezu da je budizam isključivo filozofija trebali bi to znati.

Ovdje je bitno da se razumijemo sta Budisti smatraju postojanjem ili ne postojanjem, iako mislim da je postojanje pogrešna rječ ovdje. Ovdje se radi o nezavisnom postojanju, u kojem smo mi sami sebi uzrok. Ako gledamo svjet i vidimo šta se oko nas dešava mozemo da vidimo da sve oko nas (i u nama) ima uzrok.

Znači ova konzerva pepsija što stoji ispred mene je produkt dugog lanca. Prvo su trebali iskopati željezo, pa ga preraditi i napraviti u čelik. onda ga poslati u fabriku pa ga tamo još obrađivati i u lim praviti. Pa taj lim u konzerve itd. Sa druge strane prave pepsi. Treba nam šećer koji dobijamo iz raznih voćki i plodova. pa opet prođeš kros sve procese dok ne naprave šećer. Pa onda sljedeći itd. A i to željezo je nastalo u našem suncu koje je samo nastalo od raznih gasova koji su se tu skupili. A ta biljka od koje smo sećer dobili je jedna u liniji koloko biliona biljki koje su tu bile prije nje? A gdje su svi ti insekti koji su kopali po zemlji i polenovali biljke? Gdje je konzerva u svemu tome?

Ljudi imaju um što je odlično ako ga koristimo kako treba. Problem je u tome što su nam misli i osješanja preblizu, i veoma intimna pa se zabunimo pa mislimo "to su moje misli", "to su moja osjećanja". To je zabluda. Mislimo da imamo kontrolu nad svjetom ili čak samim umom. Ako imamo kontrolu onda je rješenje jednostavno. Budi sretan. Ali to tako neide. To vidimo čim počnemo da meditiramo. Intelekt je odličan alat ali gadan vlasnik.

Na kraju ta konzerva stoji ovdje ispred mene. Ja ću je uzeti i malo popiti. Očigledno je tu i postoji u ovom momentu ispred mene. Ali ona je produkt dugog lanca događaja i procesa i ne postoji sama od sebe. Ni u jednom monetu nije konzerva pomislila "ja ću sad da se pojavim ovdje i biti konzerva". Sa tog stajališta ona ne postoji. Ako prihvatimo ideju da stvari postoje van nas ili nezavisno od uzroka onda se nikad ne bi promijenile i bile bi vječno zaglavljene u Istom stanju. Druga stvar je ako postaje nezavisno od svega, i van nas, onda nikad ne bih mogao da znas sta je konzerva pošto je nije dio tvog iskustva i naše neke svere.

To je ono što ego hoće da mi vjerujemo i stalno nas navlači nekoj stabilnosti i "zamrznutsti", ne mjenjanju. Kad bi moglo stalno ugodno a nikad neugodno. Ali svjet nije takav, on se stalo mjenja. Pa kad ne možemo ostati sretni se patimo. Kad ne možemo od neugodnih situacija pobjeći patimo.

Ali i to ti je opet intelektualna vježba i ne daje ti prave odgovore. Ako si gladan možeš gledat u jelovnik koliko hoćes ali ćes se slabo zasititi sa time.

fatamorgana wrote:SeadeK, pravo te krenulo, ma samo hrabro naprijed, dobrodosao, !

Hvala. Dosadno mi, imam slobodan dan pa se uvalio na forum Nadam se da nije previše.

Lek

Ponekad se kaže: "Budizam je sa nama hiljadama godina, pa ipak još
uvek vidimo ljude kako se bore međusobno, vidimo sukobe. Jako je
mnogo loših stvari. Čini se da budizam nije u stanju da se sa tim
nosi, beskoristan je. Možda bismo mogli i bez njega." Neki ljudi tako
vide stvari.

Mislite li da je to tačno? Oni kažu da i pored toga što imamo
budističku religiju tolike godine, ljudi su još uvek iskvareni, još
uvek žive u konfliktu. Religija se čini nemoćnom da zaustavi takve
stvari. Ne vidimo od nje nikakav konkretan rezultat. Bolje da je odbacimo.

Takvim ja kažem: "I medicina je sa nama hiljadama godina. Mnogo je i
lekara koji su lecili bolesti kroz vekove. A ipak i dalje vidimo da
postoji bolest oko nas. Ako je ono što kažete tačno, tada isto tako
možemo reći da je i medicina nepotrebna, i nju možemo odbaciti."

Ovo nas navodi na zaključak da je ovo naše telo po svojoj prirodi
pogodno tlo za bolesti, da je podložno bolu i starenju. Moramo sebi
obezbediti lek i vežbati telo kako bismo održali njegovu snagu i
živeli bez bez bolesti, bez bola.

Slično telu, i um može oslabiti i razboleti se. Problemi se u njemu
jave i izazovu nezadovoljstvo. To što uznemiri um jeste ono što u
budizmu nazivamo dukkha (patnja). Sve dok u ovom svetu bude ljudi,
biće i patnje, te otuda moramo imati i lek za nju.

Prayudh Payutto, A medicine for treating the ills of life

fatamorgana wrote:A sto se tice cevapa, ja idem na banjalucki u Malom curciluku!

U banjaluci rođen ali se nemogu sjetiti gdje je Mali curculuk.

p.s.
davno je bilo kad sam tamo zadnji put bio.

Kako se ne možeš setiti gde je?
Prođeš veliki Ćumurluk, pa skreneš levo

Ma samo je ćevap banjalučki, ali se prodaje u Zenici

Priče je veoma slična zen koan-u. Nisam ovu specifičnu priču čuo (interesovao bi me izvorni tekst ako imaš link) pa ne mogu tačne komentare da dajem. Ali sam htio da komentarišem na neke od situacija koje ove priče koriste. Prva stvar je da su priče kratke i mi smo bačeni u sredinu priče bez ikakvoga konteksta. Ko je taj student? Koliko je on već dugo u tom monastiru? 5 Godina? 10 ili 20?

Pošto nemamo informaciju pretpostavljamo da je on tek sad došao i učitelj ga opalio veslom I "Prosvjetljenje"! Gotov poso idemo kući počinje tekma za pola sata. Tu pretpostavku treba staviti u pitanje. Pogotovo ako pričamo o Japanu.

Drugu stvar koju primjećujem je monahov strah od učitelja. Zašto ga se boji? Život u zen manastiru je veoma organizovan na način koji ti pomaže u meditaciji i fokusu uma. Rad je dio dana. Jedan od važnijih događaja u toku dana je Dokusan.

Ma druze, tu sam pricu izmislio ja, nakon sto sam procitao jednu kolekciju zen prica. Al drago mi je da ti je djelovala kao prava

Da znam da ce biti ovako ozbiljnih kritickih osvrta, mozda bih pisao i dalje

Jo, Gonze, alčaka

Sati wrote:Kako se ne možeš setiti gde je?
Prođeš veliki Ćumurluk, pa skreneš levo

Ma samo je ćevap banjalučki, ali se prodaje u Zenici

Vidiš šta ti je to kad ne koristim jezik predugo.

SeadK wrote:

Sati wrote:Kako se ne možeš setiti gde je?
Prođeš veliki Ćumurluk, pa skreneš levo

Ma samo je ćevap banjalučki, ali se prodaje u Zenici

Vidiš šta ti je to kad ne koristim jezik predugo.

Skruseno se izvinjavam radi ispravke ali Mali curciluk gdje ja idem je u Seheru.

arzuhal wrote:Jo, Gonze, alčaka

Ako vako nastavi, prevescemo Gonzu mlada na budizam!

SeadK wrote: Ljudi imaju um što je odlično ako ga koristimo kako treba. Problem je u tome što su nam misli i osješanja preblizu, i veoma intimna pa se zabunimo pa mislimo "to su moje misli", "to su moja osjećanja". To je zabluda. Mislimo da imamo kontrolu nad svjetom ili čak samim umom. Ako imamo kontrolu onda je rješenje jednostavno. Budi sretan. Ali to tako neide. To vidimo čim počnemo da meditiramo. Intelekt je odličan alat ali gadan vlasnik.

Nije zabluda ako kažemo "to su moje misli", "to su moja osjećanja", zabluda je ako mislimo da naš intelekt može postati nezavisan od vanjskih uticaja, a to je valjda ono što želi da postigne onaj koji meditira. Naše misli kontroliraju naše osjećaje, i obrnuto. Meditacija je, po meni, pokušaj promjene vlastitih misli (za koje mislimo da su pogrešne) i stvaranja novih (za koje je Buda rekao da su ispravne).

fatamorgana wrote:

arzuhal je napisao/la:
Jo, Gonze, alčaka

Ako vako nastavi, prevescemo Gonzu mlada na budizam!

Ma Gonzo je tvrd orah (ne bi ti taj u nesto povjerovao bez vlastitog iskustva, a mozda ni tad... ), al svasta je moguce

Nije zabluda ako kažemo "to su moje misli", "to su moja osjećanja", zabluda je ako mislimo da naš intelekt može postati nezavisan od vanjskih uticaja, a to je valjda ono što želi da postigne onaj koji meditira. Naše misli kontroliraju naše osjećaje, i obrnuto. Meditacija je, po meni, pokušaj promjene vlastitih misli (za koje mislimo da su pogrešne) i stvaranja novih (za koje je Buda rekao da su ispravne).

Mislim da si to pogresno protumacio. Meditacija je jedna od tehnika kojom se mozes dovesti u stanje uma u kome osjecanja, misli i sve sto ego podrazumjeva mozes posmatrati sa distance. Mozes ih odvojiti od vlastite sustine, od iskonskog Sebe. To nije ucenje novog nacina razmisljanja, vec dekonstrukcija postojeceg.

Great Cornholio wrote:

SeadK wrote: Ljudi imaju um što je odlično ako ga koristimo kako treba. Problem je u tome što su nam misli i osješanja preblizu, i veoma intimna pa se zabunimo pa mislimo "to su moje misli", "to su moja osjećanja". To je zabluda. Mislimo da imamo kontrolu nad svjetom ili čak samim umom. Ako imamo kontrolu onda je rješenje jednostavno. Budi sretan. Ali to tako neide. To vidimo čim počnemo da meditiramo. Intelekt je odličan alat ali gadan vlasnik.

Nije zabluda ako kažemo "to su moje misli", "to su moja osjećanja", zabluda je ako mislimo da naš intelekt može postati nezavisan od vanjskih uticaja, a to je valjda ono što želi da postigne onaj koji meditira. Naše misli kontroliraju naše osjećaje, i obrnuto. Meditacija je, po meni, pokušaj promjene vlastitih misli (za koje mislimo da su pogrešne) i stvaranja novih (za koje je Buda rekao da su ispravne).

To nije cilj moje meditacije, tj uništenje, zaustavljanje moga intelekta ili mjenjanja mojih pogrešnih misli. To možešs da pokušaš ali bi lakše bilo natjerati rjeku da teče uzbrdo. Intelekt nije "zao" lil nešto čega se treba rješiti. Čim počnemo da mislimo "dobro" i "zlo", ili počnemo da pokušavamo nešto da mjenjamo tu smo već udaljeni od istine kao što je zemlja od neba.

Po meni je meditacija postmatranje toga što jeste, kako jeste, bez mjenjanja i jedne stvari.

Što se tiče kontrole to je druga duga tema na koju ću se morati vratiti kasnije

dr.Gonzo wrote: Mislim da si to pogresno protumacio. Meditacija je jedna od tehnika kojom se mozes dovesti u stanje uma u kome osjecanja, misli i sve sto ego podrazumjeva mozes posmatrati sa distance. Mozes ih odvojiti od vlastite sustine, od iskonskog Sebe. To nije ucenje novog nacina razmisljanja, vec dekonstrukcija postojeceg.

Upravo tako! Dekonstrukcija. Ali ne destruktivna nego radoznala.

SeadK wrote:

dr.Gonzo wrote: Mislim da si to pogresno protumacio. Meditacija je jedna od tehnika kojom se mozes dovesti u stanje uma u kome osjecanja, misli i sve sto ego podrazumjeva mozes posmatrati sa distance. Mozes ih odvojiti od vlastite sustine, od iskonskog Sebe. To nije ucenje novog nacina razmisljanja, vec dekonstrukcija postojeceg.

Upravo tako! Dekonstrukcija. Ali ne destruktivna nego radoznala.

Pa ti post prije reče "Po meni je meditacija postmatranje toga što jeste, kako jeste, bez mjenjanja i jedne stvari" a sad se složi sa Dr.Gonzom i njegovim stavom da meditacija "Nije učenje novog nacina razmisljanja, vec dekonstrukcija postojeceg"
Meni ta dva stava nisu ista.