#401 Re: Pomirenje Bošnjaka i Srba
Posted: 23/03/2017 23:50
Clanak je odlicanhAZNADAR wrote:Joj, sta li si ti u ovome svemu skontala i kako povezala - bog sam zna.Connaisseur Karlin wrote:a vidi ovohAZNADAR wrote:
Bosanstvo u vasoj verziji i tumacenju ne postoji.![]()
izvor: stav.bakada se govori o nacionalizmu, onda se primarno misli na proces stvaranja nacionalnih država u Evropi od kraja 18. i početka 19. stoljeća do današnjih dana. Pojednostavljeno kazano – pitanje nacije, ustvari, pitanje je uspostavljanja nacionalne države ili stvaranja države-nacije u dobu kapitalizma, modernizacije i kapitalističke produkcije roba. U Evropi taj proces ima dvostruku dimenziju: u jednom pogledu riječ je o uspostavljanju države na građaninu kao subjektu njenog ustava i postojanja, a u drugom obliku pojavljuje se etničko‑religijska grupa kao osnova na kojoj se gradi nacionalna država. Iz toga se onda pojavljuje razlikovanje kulturnog i političkog nacionalizma. Nacionalizam je tako jedan proces i događanje koje se bitno tiče ljudskih zajednica i nacija kao oblika društvenosti, a onda ga možemo posmatrati i kao razdoblje evropske povijesti u kojem se mi danas nalazimo.
Nažalost, moram primijetiti da Bošnjaci nisu uspjeli u drugoj polovini 19. stoljeća razviti intencije bosanskog pokreta Huseina Gradaščevića za autonomiju Bosne 1831. godine, koji je u sebi nosio intencije političkog nacionalizma. Trebalo je proći 160 godina i dočekati devedesete da bi se pokrenuli bosansko-bošnjački projekti konstitucije političke svijesti i dostizanje slobode, ali ovaj put u sasvim drugačijoj političkoj konstelaciji. Naravno, ne zaboravljamo ni one pokušaje s MNO i JMO u prvoj polovini 20. stoljeća, ali oni su situirani u okviru orijentalizirajuće slike Bosne i religijske svijesti Bošnjaka koja se koristi da se napravi diferencija spram drugih, ali se u njima Bošnjaci ne podižu iznad religijskog razlikovanja u oblikovanje narodnog bića preko kulture sa svim njezinim sadržajima.
Takva religijska i orijentalizirajuća slika Bošnjaka i Bosne bila je katastrofalna po njihovo razumijevanje bosanstva, nacionalnog pitanja, državotvorstva, kulturnog identiteta, evropskih tokova, ali sasvim prihvatljiva za njihove neprijatelje koji su ih nazivali “Turcima” i došljacima. Najveća kočnica tome bile su dominantne pojave: bošnjačka neobrazovanost, nedostatak društveno-znanstvene inteligencije, prevladan feudalni mentalitet, nefunkcionalne naracije o prošlim vremenima, demografska depopulacija, ekonomska nemoć, “zaborav” vlastite povijesti i tim redom.
U međuvremenu su pojedinci iz reda bošnjačkog naroda naivno počeli slijediti nacijske konstrukcije srpstva i hrvatstva i kroz te se procese identificirati s drugim nacionalnim idejama u kojima nije bilo Bosne, te je gotovo nepojmljivo o kakvom se stanju nesvjesnosti i neznanja radilo. To samo znači da Bošnjaci nisu imali autoritativan misleći subjekt oko kojeg bi se strukturirali. I dan‑danas postoje takve manjkavosti u nepovijesnim pokušajima da se religijski lideri nameću vrlo neodgovorno kao lideri naroda u cjelini, da se koristi opasna sintagma “prvi u Bošnjaka” kao da su oni jedno zaostalo pleme, taj cezaropapizam nam je nanio nemjerljive štete u 20. stoljeću i moramo ga se osloboditi preko razvijanja institucija države i političkog sistema.
Bosna je stoljećima bila pluralno društvo koje je davalo sintezu u formi plodonosne simbioze pojedinačnih elemenata – razvijenih na istom korijenu. Od 1992. godine krenuo je politički proces da se uvede konsocijacijski princip naporednih društava, zajednica, “republika”, entiteta, čime je bitno negirana i odbačena njezina povijesno-politička struktura. To je pokazatelj da su u Bosnu udarila najmanje dva antibosanska nacionalizma i razne vrste geopolitičkih projekcija i procesa dugog trajanja koje nismo ni primijetili. U takvom vrtlogu, vidljivo je sasvim, nismo uspjeli razviti politiku bosanstva kao najširu nacionalnu osnovu života bosanskog čovjeka, nego smo podlegli procesima u kojima partikularne etničko-religijske grupacije uspostavljaju “nacije” na osnovu konfesionalne i religijske razlike. Onda su etničko-religijske grupe pojmljene i definirane kao nacije, a ne svi ljudi (građani, stanovnici, državljani) u okviru jedne države bez obzira na njihovo etničko, religijsko, rasno, spolno, ekonomsko, partijsko ili bilo koje drugo određenje.
Dezorijentirani religijski konstrukt nacionalne svijesti, uz koji je išla politika defanzive i uzmicanja pred svim bitnim pitanjima života, predstavlja danas najveću opasnost za bosansku državu, koja ne može biti zamijenjena nikakvom formom panislamizma ili nekog drugog ideološkog sadržaja koji reducira smisao i formu ljudskog života u okviru države. Bošnjaci nemaju pravo na primitivni etničko-religijski nacionalizam ili slične ideološke simulakrume kojima bi imitirali srpski ili hrvatski, i time potisnuli Bosnu kao političku, povijesnu, geografsku, ekonomsku, kulturnu činjenicu.
Bošnjački nacionalizam može biti samo i jedino bosanski, to jeste borba za bosansku državu-naciju sa svim njezinim domoljubima, objedinjavajući nacionalizam bosanskih ljudi oko njihove stare države i povijesnog iskustva pluralnosti, tolerantan i demokratski. Pitanje bosanske nacije, bosanskog patriotskog nacionalizma, nadilazi sve naše ograničene, pojedinačne iskaze i njemu se mora ozbiljno pristupiti kao najvažnijem pitanju bosanske budućnosti, što podrazumijeva vrhunsko znanje o procesima u kojima se nalazimo. Na tom pitanju moraju raditi intelektualne grupacije u koordinaciji s poslovnim i političkim grupacijama. Smatram da dolazi vrijeme među bošnjačkim političkim opcijama kada će znanje i stručnost biti odlučujući u svim sferama života. Tada ćemo razumijevati distinkcije između naroda i nacije, etnosa i demosa, kulturnog i političkog identiteta… Postali smo, nažalost, zatočenici vlastitog neznanja.
izgleda da bosasntvo nije nikad pravilno definirano ni kod Bosnjaka![]()
Bosanskohercegovacka nacija je default za sve nas - to nikada nije bilo sporno.
Skracenica gdje se samo jedna imenica iz imena drzave uzima - jeste sporno i to se za ove dvije i po decnije imalo sansu da se barem predlozi.
Al nasla si clanak - svaka cast.