Forum Klix.ba

Fala, raja!

Eeeeee sad.
Je l' "hvala", il' "fala" , ako cemo pravopis.

NeenaSa wrote:Eeeeee sad.
Je l' "hvala", il' "fala" , ako cemo pravopis.

Pa ko kaže da se uvijek i u svakoj prilici moram držati pravopisa i govoriti po standardu? Izbor jezičkoga varijeteta prilagođavam situaciji: "fala" je kolokvijalni oblik i za mene emocionalnije i prisnije od standardnoga "hvala".

Bez puno filozofiranja: svi mi u svojoj jezičkoj kompetenciji imamo više jezičkih varijeteta, jedan od njih je i standardni jezik. To što se on uči u školama ili se čuje u medijima nije ništa lingvistički vrjedniji od kolokvijalnog jezika ili dijalekta. Do nas je kojoj ćemo situaciji prilagoditi svoju jezičku upotrebu.

Razumijem ja tebe, al' ako cemo hv(fatat') pisane forme, ne ide.

Osim, (ne velim o Ivici) ako se pishe u slengu, trivijalno, itd.

K'o :
Isho, pisho, hodo, usto, napiso, pjevo, ... etc.

metastasio wrote:To što se on uči u školama ili se čuje u medijima nije ništa lingvistički vrjedniji od kolokvijalnog jezika ili dijalekta.

Narodni jezik je emotivniji, slikovitiji, životniji, prisniji ...

Metastasio,

Vid' njih

Tema je: Pravopis ... a ne, slobodno oliti kako vam je volja fonetichki pisat'

NeenaSa wrote:Razumijem ja tebe, al' ako cemo hv(fatat') pisane forme, ne ide.

Osim, (ne velim o Ivici) ako se pishe u slengu, trivijalno, itd.

K'o :
Isho, pisho, hodo, usto, napiso, pjevo, ... etc.

Kada sam davao svoje sugestije o pravopisu, držao sam se standardnojezičke norme (u onoj mjeri u kojoj smatram da je potrebno, niko od nas ne vlada njome u potpunosti, a Univerzalna konvencija o ljudskim pravima mi garantira slobodu izražavanja). Nakon toga sam se "jaranski" zahvalio kolegicama ili kolegama na forumu koristeći kolokvijalni stil u pisanoj formi (jer je tako ovdje jedino i moguće) signalizirajući im tako određenu dozu prisnosti koja je u tom trenutku bila prigodna.

Što se tiče narodnog jezika i njegove ljepote: kad tradicionalistički domaći lingvisti govornike bosanskog jezika zastrašuju kako tobože ne poznaju svoj jezik dovoljno i kako su "nepismeni", onda im ja uvijek kažem da su najljepša djela naše književnosti stvorili nepismeni ljudi koji nisu imali pojma šta je lingvistika, a šta pravopis i gramatika. Ili je narodni pjesnik sevdalinki možda konsultirao Jahića ili Halilovića?

No, slažem se. Ovdje je tema pravopis i pravopisna rješenja. Pa dosta od mene na temu propisivanja i opisivanja jezika. Da ne budem bijen...

metastasio wrote:

NeenaSa wrote:Razumijem ja tebe, al' ako cemo hv(fatat') pisane forme, ne ide.

Osim, (ne velim o Ivici) ako se pishe u slengu, trivijalno, itd.

K'o :
Isho, pisho, hodo, usto, napiso, pjevo, ... etc.

Kada sam davao svoje sugestije o pravopisu, držao sam se standardnojezičke norme (u onoj mjeri u kojoj smatram da je potrebno, niko od nas ne vlada njome u potpunosti, a Univerzalna konvencija o ljudskim pravima mi garantira slobodu izražavanja). Nakon toga sam se "jaranski" zahvalio kolegicama ili kolegama na forumu koristeći kolokvijalni stil u pisanoj formi (jer je tako ovdje jedino i moguće) signalizirajući im tako određenu dozu prisnosti koja je u tom trenutku bila prigodna.

Što se tiče narodnog jezika i njegove ljepote: kad tradicionalistički domaći lingvisti govornike bosanskog jezika zastrašuju kako tobože ne poznaju svoj jezik dovoljno i kako su "nepismeni", onda im ja uvijek kažem da su najljepša djela naše književnosti stvorili nepismeni ljudi koji nisu imali pojma šta je lingvistika, a šta pravopis i gramatika. Ili je narodni pjesnik sevdalinki možda konsultirao Jahića ili Halilovića?

No, slažem se. Ovdje je tema pravopis i pravopisna rješenja. Pa dosta od mene na temu propisivanja i opisivanja jezika. Da ne budem bijen...

metastasio Ne mrdaj sa teme

piupiu wrote:

hadzinicasa wrote: pa ja bih te sad ... ne znam.... izgrlila, da se grlim.
hvala na ovom smislenom, logicnom pojasnjenju i obrazlozenju stava kojega sam i sama.

I od mene.

I samo za partizanku ...

vi'ti ove pijupiju sto atakuje na moj prsnl spejs.

metastasio wrote:

NeenaSa wrote:Razumijem ja tebe, al' ako cemo hv(fatat') pisane forme, ne ide.

Osim, (ne velim o Ivici) ako se pishe u slengu, trivijalno, itd.

K'o :
Isho, pisho, hodo, usto, napiso, pjevo, ... etc.

Kada sam davao svoje sugestije o pravopisu, držao sam se standardnojezičke norme (u onoj mjeri u kojoj smatram da je potrebno, niko od nas ne vlada njome u potpunosti, a Univerzalna konvencija o ljudskim pravima mi garantira slobodu izražavanja). Nakon toga sam se "jaranski" zahvalio kolegicama ili kolegama na forumu koristeći kolokvijalni stil u pisanoj formi (jer je tako ovdje jedino i moguće) signalizirajući im tako određenu dozu prisnosti koja je u tom trenutku bila prigodna.

Što se tiče narodnog jezika i njegove ljepote: kad tradicionalistički domaći lingvisti govornike bosanskog jezika zastrašuju kako tobože ne poznaju svoj jezik dovoljno i kako su "nepismeni", onda im ja uvijek kažem da su najljepša djela naše književnosti stvorili nepismeni ljudi koji nisu imali pojma šta je lingvistika, a šta pravopis i gramatika. Ili je narodni pjesnik sevdalinki možda konsultirao Jahića ili Halilovića?

No, slažem se. Ovdje je tema pravopis i pravopisna rješenja. Pa dosta od mene na temu propisivanja i opisivanja jezika. Da ne budem bijen...

Ne'sh bit' b'jen.
Nemojmo mijeshati pravopis sa knjizhevnim i narodnim izrichajima

Shto da ti velim nismo samo mi jedinstveni u rijechi fala/ hvala:
Slushaj i uzhivaj

NeenaSa wrote:Vid' njih

Tema je: Pravopis ... a ne, slobodno oliti kako vam je volja fonetichki pisat'

Tacno tako, @metastazio malo brka babe i zabe. Narocito u dijelu sa izgovorom. Ima milion riječi koje se ne izgovaraju kako se pišu nezavisno jesu li uz njih stoje proklitike. Kako drzim da neko ko je lingvista mora da bude i naučni radnik, očekujem neki link na naučni rad-o jeziku. Elem, tema se pretvorila u -'ajmo Halilovicu j...t majku. Zasto ne polazimo od pretpostavke da su to samo temelji koji se mogu i moraju dograđivati. Ali gdje je nauka da nadogradi? Nema je, prdnula u čabar. Evo lingvista palamudi po forumu. Napiši knjigu, polemiziraj sa autoritetima, pobijedi naukom i činjenicama jer, ko što reče u jednoj pjesmi- budućnost se ne zacrtava planovima, nego brazdama traktora...Zna se šta mora da ima jedan standardni jezik, neko je moro sjest i napisat. Zašto bi nekome sarajevski akcenat bio milozvučan, a krajiški ne. Evo ja volim kako krajišnici pričaju (bihaćka krajina), ja hocu to da bude standard, ostalo me ne zanima, kaki pravopis kake baje....

gagy06 wrote:

NeenaSa wrote:Vid' njih

Tema je: Pravopis ... a ne, slobodno oliti kako vam je volja fonetichki pisat'

Tacno tako, @metastazio malo brka babe i zabe. Narocito u dijelu sa izgovorom. Ima milion riječi koje se ne izgovaraju kako se pišu nezavisno jesu li uz njih stoje proklitike. Kako drzim da neko ko je lingvista mora da bude i naučni radnik, očekujem neki link na naučni rad-o jeziku. Elem, tema se pretvorila u -'ajmo Halilovicu j...t majku. Zasto ne polazimo od pretpostavke da su to samo temelji koji se mogu i moraju dograđivati. Ali gdje je nauka da nadogradi? Nema je, prdnula u čabar. Evo lingvista palamudi po forumu. Napiši knjigu, polemiziraj sa autoritetima, pobijedi naukom i činjenicama jer, ko što reče u jednoj pjesmi- budućnost se ne zacrtava planovima, nego brazdama traktora...Zna se šta mora da ima jedan standardni jezik, neko je moro sjest i napisat. Zašto bi nekome sarajevski akcenat bio milozvučan, a krajiški ne. Evo ja volim kako krajišnici pričaju (bihaćka krajina), ja hocu to da bude standard, ostalo me ne zanima, kaki pravopis kake baje....

1. Po čemu ja to brkam babe i žabe i kakve veze ima izgovor s pisanjem ako sam u svome postu naglasio da se u slučaju sastavljenog i rastavljenog pisanja riječi ne treba u prvome redu obraćati pažnja na ortoepiju (izgovor), već na semantiku? Komentar zasnovan na pogrešno shvaćenom postu.

2. Na ovome svijetu desetine hiljada studenata studiraju opću ili primijenjenu lingvistiku, desetine hiljada svršenih općih i primijenjenih lingvista također živi na ovome svijetu. Velika većina njih nisu naučnici. A ipak vladaju osnovnim lingvističkim pojmovima i teorijama i mogu ih primijeniti u opisu većine jezika jer su za to školovani.

3. Odakle ti znaš da ja nisam naučni radnik? Forum je anoniman pa se neću ovdje predstavljati imenom i prezimenom. Za publikacije i objavljene knjige ne beri brigu, naći ćeš jednu od njih u pokojoj sarajevskoj knjižari.

4. Nemaš potrebe za korištenjem uvredljivih izraza poput "palamuditi", bolje se potrudi argumentirano pobiti ono što sam prethodno napisao. Uvrede i ponižavanja dolaze kada nestane argumenata.

5. Nijednim svojim postom nisam vrijeđao Halilovića, no valjda u svakoj diskusiji imam pravo da kritiziram određena rješenja i PONUDIM alternativna što sam i uradio. Dakle, ne vidim u čemu je problem.

6. Ne znam kakve veze imaju tvoje impresije o određenom dijalektu i standardnome jeziku? Naravno da se zna kako se izgrađuje standardni jezik i ko ga koristi, transportira itd. Radi se o dijapazonu jezičkih varijeteta koji svaki izvorni govornik ima u svojoj jezičkoj kompetenciji i treba ga koristiti shodno prilici u kojoj se nalazi.

@matastazio
tanak si ko baslija ( ako znas sta je baslija). Dok su bile salve odusevljenja forumsa na tvoj post bilo je- fala, fala, ja sam skromni tip iz mahale.
- dakle, koju si ti to alternativu ponudio? Nikakvu.

1. na osnovu kojih argumenata si doveo u vezu rijeci: naproljeće i uredu kao iste ako ne na osnovu izgovora. U riječi -naproljeće- proljeće je godišnje doba, e, sad bas me zanima sta je ovo redu u primjeru -uredu-
2. Ako su lingvisti- ma šta god to značilo- a ne bave se jezikom na nivou nauke, zajebali su se u zivotu. Odgovorno tvrdim da su idioti.
3. Ma nije forum anoniman, to se tebi samo meščini. Odgovorno tvrdim da nisi naučni radnik. Prema tvojoj tvrdnji- čim objaviš knjigu ti si naučni radnik. Grohotom se smijem...
4.Nek forum odluči da li je -palamuditi- uvjerljiva riječ. Spreman sam ponuditi izvinjenje.
5. Kako nisi. Ovi stari nemaju veze, a nama ne daju. Pa izbori se jarane, javno, na pozornici, kakav forum kakvi bakraci.
6. Ovo ti nisi skonto. U pitanju je sarkazam.

Dakle, da budem jasan u svom stavu. Ovo dodje nesto ko u fudbalu- kad nisi dobar za igraca onda ides u golmane, ili kao kod djece za kaznu branis.
Tako i u jeziku-imas lingviste (palamude) i književnike.
Dilema: ima li jezika bez knjizevnosti ili nema knjizevnosti bez jezika. Pitanje je sad.

Čuj ''naproljeće''...

Te konstrukcije nema ni kod Halilovića, a kamoli ovdje...na ovoj temi.

hadzinicasa wrote:

Zoya wrote:
Ne mogu mene 'pokvariti' ali svoju djecu itekako mogu. Imam par djece iz BiH u razredu sa kojima pričam na 'našem' kad god mogu i . Svaka druga je ' znadeš' pa ovo 'uribu s'babom ' pa onda 'ondar', 'tuder'.... Ni ovo sve ne bi bio problem da ova djeca ne polažu bosanski jezik u srednjoj gdje moraju pismeni zadatak na neku temu napisati. Imala sam priliku da par radova pročitam Znači tuga.

A to je problem (ne)citanja i mislim da se "pricanjem na nasem" isti ne moze rijesiti. Oni i ako ista citaju na nasem jeziku, citaju lose napisane vijesti na portalima, ili forume, tvitere, fejsbuke i sl. Pogotovo ako ne pohadjaju nastavu na nasem jeziku pa se ne susrecu sa gramatikom. Napor koji cinis razumijem i vjerovatno bih i ja isto cinila, nazalost povezano je ne samo vani, gdje pretpostavljam da si nego i "kotkuce" sto sve vodi urusavanju jezika, a u nedostatku pravog jezickog autoriteta i haosu oko grabljenja sta je cije.... misevi kolo poveli i opleli... da nikad ne stanu.

Samo da se malo ubacim u ovaj razgovor sa svojim primjerom. Tu sam, u BiH, i mogu reći samo to da u osnovnoj školi uopšte ne potenciraju čitanje nekog malo značajnijeg gradiva na bosanskom jeziku. Sin, koji evo završava 6ti razred, je bio sav u čudu kada je vidio da sam ja donio Crveno i Crno da pročitam. Pita me što, koji mi je razlog da toliku knjižurinu čitam, vjerovatno ima film.........
Današnja tehnologija, nažalost, odvlači pažnju, pa imamo problem bilo kakve komunikacije, usmene ili pismene. Samim tim i djeca u regularnom govoru koriste ono što je njima najlakše, bez obzira da li razumiju ono što kažu.

mad_max_ba wrote:

hadzinicasa wrote:

Zoya wrote:
Ne mogu mene 'pokvariti' ali svoju djecu itekako mogu. Imam par djece iz BiH u razredu sa kojima pričam na 'našem' kad god mogu i . Svaka druga je ' znadeš' pa ovo 'uribu s'babom ' pa onda 'ondar', 'tuder'.... Ni ovo sve ne bi bio problem da ova djeca ne polažu bosanski jezik u srednjoj gdje moraju pismeni zadatak na neku temu napisati. Imala sam priliku da par radova pročitam Znači tuga.

A to je problem (ne)citanja i mislim da se "pricanjem na nasem" isti ne moze rijesiti. Oni i ako ista citaju na nasem jeziku, citaju lose napisane vijesti na portalima, ili forume, tvitere, fejsbuke i sl. Pogotovo ako ne pohadjaju nastavu na nasem jeziku pa se ne susrecu sa gramatikom. Napor koji cinis razumijem i vjerovatno bih i ja isto cinila, nazalost povezano je ne samo vani, gdje pretpostavljam da si nego i "kotkuce" sto sve vodi urusavanju jezika, a u nedostatku pravog jezickog autoriteta i haosu oko grabljenja sta je cije.... misevi kolo poveli i opleli... da nikad ne stanu.

Samo da se malo ubacim u ovaj razgovor sa svojim primjerom. Tu sam, u BiH, i mogu reći samo to da u osnovnoj školi uopšte ne potenciraju čitanje nekog malo značajnijeg gradiva na bosanskom jeziku. Sin, koji evo završava 6ti razred, je bio sav u čudu kada je vidio da sam ja donio Crveno i Crno da pročitam. Pita me što, koji mi je razlog da toliku knjižurinu čitam, vjerovatno ima film.........
Današnja tehnologija, nažalost, odvlači pažnju, pa imamo problem bilo kakve komunikacije, usmene ili pismene. Samim tim i djeca u regularnom govoru koriste ono što je njima najlakše, bez obzira da li razumiju ono što kažu.

Crveno i crno, Stendal, 19. vijek, 500-600 stranica ozbiljnog književnog teksta i na drugoj strani dijete od 12 godina...hm...

Današnja tehnologija omogućava inovacije u nastavi jezika i književnosti i individualizaciju nastave u kojoj svako dijete može aktivno učestvovati i razvijati svoje potencijale u skladu sa svojim mogućnostima i afinitetima.

Kod ovako obimnih i ozbiljnih djela, film je odličan izbor - ako postoji. I komunikacija vam je zagarantovana: vi pročitate knjigu i pogledate film, dijete samo pogleda film i onda upoređujete te dvije verzije, razgovarate o sadržaju, životnim dilemama junaka i ujedno bolje upoznajete svoje dijete, usmjeravate ga i usput ispravljate njegove greške u govoru kada ih primijetite. A dijete, vidjevši na vašem primjeru da vi znate više zanimljivih detalja od njega, jer ste i pročitali knjigu i pogledali film, biva zainteresovano da i ono tu knjigu pročita.

Treba ponekad i dijete poslušati, pogotovo onda kada postavlja pametna pitanja, kao što je ovo koje je vama postavio vaš sin.

Jedno pitanje za ovdje prisutne lingviste:
Ja sam recimo spontano,iz svoje okoline i kuće, usvojio da kažem da voda "kapi" (i ne mislim se toga u svakodnevnom govoru odreći ni po koju cijenu )... Eh, sad, znam da to ne zvuči baš književno, pa sam uŠkoli i prilikama kad trebam govoriti i pisati gramatički ispravno, uglavnom koristio i koristim varijante koje sam u istoj toj školi i naučio, a to je da voda kapa ili kaplje. Moje pitanje je da li ovo "kapiti" može nakako gramatički priznati kao ikavska varijanta? (Iako znam da je i ikavica nekad davno izbačena iz književnog govora, ali eto, ja je iz inata svakodnevno koristim kao izraz solidarnosti zbog nepravde koja joj je nanešena )
Dakle, koja je varijanta ili koje su varijante gramatički prihvatljive:
- Voda kaplje kap po kap.
- Voda kapa kap po kap.
- Voda kapi kap po kap.
?

gagy06 wrote:@matastazio
tanak si ko baslija ( ako znas sta je baslija). Dok su bile salve odusevljenja forumsa na tvoj post bilo je- fala, fala, ja sam skromni tip iz mahale.
- dakle, koju si ti to alternativu ponudio? Nikakvu.

1. na osnovu kojih argumenata si doveo u vezu rijeci: naproljeće i uredu kao iste ako ne na osnovu izgovora. U riječi -naproljeće- proljeće je godišnje doba, e, sad bas me zanima sta je ovo redu u primjeru -uredu-
2. Ako su lingvisti- ma šta god to značilo- a ne bave se jezikom na nivou nauke, zajebali su se u zivotu. Odgovorno tvrdim da su idioti.
3. Ma nije forum anoniman, to se tebi samo meščini. Odgovorno tvrdim da nisi naučni radnik. Prema tvojoj tvrdnji- čim objaviš knjigu ti si naučni radnik. Grohotom se smijem...
4.Nek forum odluči da li je -palamuditi- uvjerljiva riječ. Spreman sam ponuditi izvinjenje.
5. Kako nisi. Ovi stari nemaju veze, a nama ne daju. Pa izbori se jarane, javno, na pozornici, kakav forum kakvi bakraci.
6. Ovo ti nisi skonto. U pitanju je sarkazam.

Dakle, da budem jasan u svom stavu. Ovo dodje nesto ko u fudbalu- kad nisi dobar za igraca onda ides u golmane, ili kao kod djece za kaznu branis.
Tako i u jeziku-imas lingviste (palamude) i književnike.
Dilema: ima li jezika bez knjizevnosti ili nema knjizevnosti bez jezika. Pitanje je sad.

O tome ko sam ja i šta sam nećeš moći suditi ni za svjetlosnu godinu. Do tada, razguli u skokovima. Rasprava završena.

¤ jelena ¤ wrote:
Crveno i crno, Stendal, 19. vijek, 500-600 stranica ozbiljnog književnog teksta i na drugoj strani dijete od 12 godina...hm...

Današnja tehnologija omogućava inovacije u nastavi jezika i književnosti i individualizaciju nastave u kojoj svako dijete može aktivno učestvovati i razvijati svoje potencijale u skladu sa svojim mogućnostima i afinitetima.

Kod ovako obimnih i ozbiljnih djela, film je odličan izbor - ako postoji. I komunikacija vam je zagarantovana: vi pročitate knjigu i pogledate film, dijete samo pogleda film i onda upoređujete te dvije verzije, razgovarate o sadržaju, životnim dilemama junaka i ujedno bolje upoznajete svoje dijete, usmjeravate ga i usput ispravljate njegove greške u govoru kada ih primijetite. A dijete, vidjevši na vašem primjeru da vi znate više zanimljivih detalja od njega, jer ste i pročitali knjigu i pogledali film, biva zainteresovano da i ono tu knjigu pročita.

Treba ponekad i dijete poslušati, pogotovo onda kada postavlja pametna pitanja, kao što je ovo koje je vama postavio vaš sin.

Niste shvatili poentu, djela koja se čitaju (poredim kada sam ja bio u tim godinama) u sadašnjoj OŠ su smiješna, čak ni "Družba Pere Kvržice", ili Robinson Crusoe nisu po nastavnom planu već tamo neka literatura pjesmica nekog novokomponovanog "pjesnika".
Pa ni meni se nebi čitalo ništa što ima više od 10 stranica dobro raširenog teksta.
I šta se tu ima naučiti, forma izražavanja u bilo kojem slučaju ne, način izražavanja samo na način kakav imamo u džigera pjesmama tipa "ja je ljubim ona podriguje" (uzimam Balaša za primjer zbog njegovog načina ismijavanja džigare na adekvatan način), uz peterce i "haiku poeziju".

I normalno da dijete kaže Biželjka (bilježnica) ili Uljare ž (Uljarke biljke) jer smatra da je takav način opravdano/ispravno.

A što se tiče toga da je film bolji izbor od knjige tu se ne bih složio.
Film prema knjizi je samo kako je režiser/scenarista vidio radnju i dešavanje kroz čitanje te knjige.
Ja čitajuči stvaram svoje prizore tako da....

gagy06 wrote:@matastazio
tanak si ko baslija ( ako znas sta je baslija). Dok su bile salve odusevljenja forumsa na tvoj post bilo je- fala, fala, ja sam skromni tip iz mahale.
- dakle, koju si ti to alternativu ponudio? Nikakvu.

1. na osnovu kojih argumenata si doveo u vezu rijeci: naproljeće i uredu kao iste ako ne na osnovu izgovora. U riječi -naproljeće- proljeće je godišnje doba, e, sad bas me zanima sta je ovo redu u primjeru -uredu-
2. Ako su lingvisti- ma šta god to značilo- a ne bave se jezikom na nivou nauke, zajebali su se u zivotu. Odgovorno tvrdim da su idioti.
3. Ma nije forum anoniman, to se tebi samo meščini. Odgovorno tvrdim da nisi naučni radnik. Prema tvojoj tvrdnji- čim objaviš knjigu ti si naučni radnik. Grohotom se smijem...
4.Nek forum odluči da li je -palamuditi- uvjerljiva riječ. Spreman sam ponuditi izvinjenje.
5. Kako nisi. Ovi stari nemaju veze, a nama ne daju. Pa izbori se jarane, javno, na pozornici, kakav forum kakvi bakraci.
6. Ovo ti nisi skonto. U pitanju je sarkazam.

Dakle, da budem jasan u svom stavu. Ovo dodje nesto ko u fudbalu- kad nisi dobar za igraca onda ides u golmane, ili kao kod djece za kaznu branis.
Tako i u jeziku-imas lingviste (palamude) i književnike.
Dilema: ima li jezika bez knjizevnosti ili nema knjizevnosti bez jezika. Pitanje je sad.

Evo dvaput sam procitao tvoj post. Predajem se, moram priznati da ti je post glup do bola.

Pitar s Kariba wrote:Jedno pitanje za ovdje prisutne lingviste:
Ja sam recimo spontano,iz svoje okoline i kuće, usvojio da kažem da voda "kapi" (i ne mislim se toga u svakodnevnom govoru odreći ni po koju cijenu )... Eh, sad, znam da to ne zvuči baš književno, pa sam uŠkoli i prilikama kad trebam govoriti i pisati gramatički ispravno, uglavnom koristio i koristim varijante koje sam u istoj toj školi i naučio, a to je da voda kapa ili kaplje. Moje pitanje je da li ovo "kapiti" može nakako gramatički priznati kao ikavska varijanta? (Iako znam da je i ikavica nekad davno izbačena iz književnog govora, ali eto, ja je iz inata svakodnevno koristim kao izraz solidarnosti zbog nepravde koja joj je nanešena )
Dakle, koja je varijanta ili koje su varijante gramatički prihvatljive:
- Voda kaplje kap po kap.
- Voda kapa kap po kap.
- Voda kapi kap po kap.
?

Šestotomni Rječnik srpskohrvatskoga književnog jezika Matice srpske i hrvatske navodi oba glagola kao sinonime, i "kapati" i "kapiti" (oba s kratkosilaznim akcentom). Po Skokovom etimološkom rječniku "kapati" bi mogao biti onomatopejski glagol, dakle nema veze sa zamjenom glasa jat pa time ni s ikavizmom.

Ne znam kako je kod drugih, ali kod mene "kapati" i "kapiti" i nisu potpuni sinonimi: "kapati" mi je više isticati kap po kap: "Ostavi česmu da kapa da se ne bi zaledila.", dok mi je "kapiti" više (neželjeno) curiti: "Kapi ti nešto iz kese". Možda je to samo moje tumačenje, evo neka se i drugi uključe.

mad_max_ba wrote:

Niste shvatili poentu, djela koja se čitaju (poredim kada sam ja bio u tim godinama) u sadašnjoj OŠ su smiješna, čak ni "Družba Pere Kvržice", ili Robinson Crusoe nisu po nastavnom planu već tamo neka literatura pjesmica nekog novokomponovanog "pjesnika".
Pa ni meni se nebi čitalo ništa što ima više od 10 stranica dobro raširenog teksta.
I šta se tu ima naučiti, forma izražavanja u bilo kojem slučaju ne, način izražavanja samo na način kakav imamo u džigera pjesmama tipa "ja je ljubim ona podriguje" (uzimam Balaša za primjer zbog njegovog načina ismijavanja džigare na adekvatan način), uz peterce i "haiku poeziju".

I normalno da dijete kaže Biželjka (bilježnica) ili Uljare ž (Uljarke biljke) jer smatra da je takav način opravdano/ispravno.

A što se tiče toga da je film bolji izbor od knjige tu se ne bih složio.
Film prema knjizi je samo kako je režiser/scenarista vidio radnju i dešavanje kroz čitanje te knjige.
Ja čitajuči stvaram svoje prizore tako da....

1. S. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka”
2. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete»
3. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva”
4. Miroslav Antić «Plavi čuperak»
5. A. Isaković: «Lijeve priče»
6. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad»
7. Džemaludin Latić: «Srebrena česma»
8. V. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor)
9. K. Neslinger:”Konrad,dijete iz limenke”
10. D. Defo: “Robinzon Kruso”
11. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina”
12. A. Mikić: “Sunčana obala”
13. A. Hozić: „Čudo od djeteta”
14. Š. Pandžo: „Samo još kosovi zvižduću”
15. A. H. Dubočanin: „Lađarski put”
16. Ž. Ivanković: „Dva oblačka”
17. B. Alikadić: „Voz do neba”
(Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela, po izboru samih nastavnika od punuđenih djela, s time da se za svaku novu
školsku godinu izbor djela može mijenjati).

Kao što vidite, sasvim pristojan spisak uz mogućnost korekcije koja obično zavisi od nastavnika.

Ako ste mislili na ''bilješka'', to je regularan oblik u značenju kraćeg zabilježenog teksta... ''bilješke s časa''...i stvarno ne vidim ništa sporno.

Film je mnogo više od toga što ste rekli, a ja sam vam samo navela jedan od načina pristupa književnom tekstu, uz pomoć filma, kao i jednu od mogućnosti da dijete zainteresujete za čitanje i ujedno poboljšate komunikaciju s njim. Nigdje nisam napisala da je film bolji od knjige, a ne bih rekla ni obrnuto. Obje forme imaju svojih prednosti i uopšte ne isključuju jedna drugu, sem možda u slučaju kad je književni tekst preobiman, a dijete pokaže interesovanje za sadržaj istog.

I opet ću vam reći, reakcija vašeg dvanaestogodišnjeg djeteta na knjigu od 500 i kusur stranica je sasvim normalna, jer ta literatura je tri do pet puta obimnija od knjiga koje on treba čitati (samo) za lektiru - prilagođenu njegovom uzrastu. U poređenju sa bilo kojom od navedenih sa spiska ''Crveno i crno'' jeste knjižurina, pogotovo za dijete koje možda baš i ne voli da čita.

Nemojte me pogrešno shvatiti, samo vam pokušavam reći da je čitanje navika koja se stiče postepeno i tako se mora i dozirati, upravo zbog toga da ne biste postigli suprotan efekat. Ne zaboravite da vaše dijete, pored predmeta maternjeg jezika i ovih desetak knjiga za lektiru, koje mora pročitati, ima još nekih deset, jedanaest ili dvanaest predmeta i za svaki taj predmet po jedan udžbenik.

20 tak knjiga godišnje, obavezno, što znači minimum, za dijete od 12 godina sasvim je pristojan broj ozbiljne literature.

Kamo sreće da taj tempo čitanja i broj pročitanih knjiga zadrži i jednog dana kad se zaposli, osnuje porodicu i bude u vašim godinama.

Po NPiP za razrednu nastavu u okviru medijske kulture obavezni su časovi poređenja književnog djela sa filmom....to su izuzetno lijepi časovi, sa najviše diskusije, iznošenja zapažanja i djeca izuzetno uspješno razlože i dožive književno djelo...do najsitnijih detalja.. motivisani su da, kroz zabavu,onako detektivski... pronalaze razlike i analiziraju zašto je određeni dio iz knjige ekraniziran na drugačiji način.

metastasio wrote:

Pitar s Kariba wrote:Jedno pitanje za ovdje prisutne lingviste:
Ja sam recimo spontano,iz svoje okoline i kuće, usvojio da kažem da voda "kapi" (i ne mislim se toga u svakodnevnom govoru odreći ni po koju cijenu )... Eh, sad, znam da to ne zvuči baš književno, pa sam uŠkoli i prilikama kad trebam govoriti i pisati gramatički ispravno, uglavnom koristio i koristim varijante koje sam u istoj toj školi i naučio, a to je da voda kapa ili kaplje. Moje pitanje je da li ovo "kapiti" može nakako gramatički priznati kao ikavska varijanta? (Iako znam da je i ikavica nekad davno izbačena iz književnog govora, ali eto, ja je iz inata svakodnevno koristim kao izraz solidarnosti zbog nepravde koja joj je nanešena )
Dakle, koja je varijanta ili koje su varijante gramatički prihvatljive:
- Voda kaplje kap po kap.
- Voda kapa kap po kap.
- Voda kapi kap po kap.
?

Šestotomni Rječnik srpskohrvatskoga književnog jezika Matice srpske i hrvatske navodi oba glagola kao sinonime, i "kapati" i "kapiti" (oba s kratkosilaznim akcentom). Po Skokovom etimološkom rječniku "kapati" bi mogao biti onomatopejski glagol, dakle nema veze sa zamjenom glasa jat pa time ni s ikavizmom.

Ne znam kako je kod drugih, ali kod mene "kapati" i "kapiti" i nisu potpuni sinonimi: "kapati" mi je više isticati kap po kap: "Ostavi česmu da kapa da se ne bi zaledila.", dok mi je "kapiti" više (neželjeno) curiti: "Kapi ti nešto iz kese". Možda je to samo moje tumačenje, evo neka se i drugi uključe.

Fala, drug!
Odoh sad da se gramatički rahat pokapim jagodama ... kad već nema lubenica još