#39301 Re: Donald J Trump - Predsjednik USA All About
Posted: 17/07/2026 22:51
Sasro se se The orange turd, po vazdan trabunja o komunjarama kako mu pokušavaju ukrasti izbore. 
https://n1info.ba/sport/nogomet/apokali ... tva-video/Apokaliptične scene u New Yorku: Nevrijeme prijeti finalu Svjetskog prvenstva
Dobro su prošli. S obzirom koliko sadrži zlata ovaj pokal, mogao im ga je i uzeti.


ima i drugih opcija ali kad Bosnjo radije voli brzu paru od dugorocne investicijedrug_profi wrote: ↑23/07/2026 14:08 Bosna jedino može biti mirna ako je naoružana. Da smo bilo kakav faktor. Makar mali. Samo da se ne može računica bez nas praviti.
Saudijci ionako ispunjavaju sve americke i izraelske zelje,najbolje bi bilo da priznaju izrael
Oni žive, razmišljaju, delaju onako kako saveznici smatraju da treba. Gotovo sam uvjeren da će u bliskoj budućnosti saudijci Izraelu bez pogovora ustupiti dio teritorije za projekat velikog Izraela.
veliki MAGA MAG... lik je uveo konfuziju zapada nebili se obogatio on i njegova femilija i ahbabi oko njega. To me podsjeca na ove nizerangirane unaske izetbegovice koji koriste politiku za licne svrhe. Potpuni debakl USA.https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ ... l_home_g1
Problemi za Teslu, strah u SAD-u od jačanja inflacije
Tesla je u četvrtak snažno zatresao Wall Street jer su dionice tvrtke pale 15 posto, najveći pad od ožujka prošle godine. Ukupan pad vrijednosti ove godine se tako popeo na 29 posto. Tesla je zbog golemih investicija u AI i opremu zabilježio negativan novčani tok od 1,09 milijardi dolara. Zbog toga su važni analitičari, poput JPMorgana, Cantor Fitzgeralda i Mizuho Securitiesa, smanjili svoje ciljane cijene za Teslu, prenosi Bloomberg.
Dobra vijest je da se cijena referentnog tipa nafte, Brent, spustila ispod 100 dolara; iza podneva po hrvatskom vremenu bila je 98,64 dolara. Riječ je i dalje o izuzetno visokoj cijeni koja je izravna posljedica nepotrebnog rata koji je Trump pokrenuo protiv Irana. Ovaj je počeo blokadu Hormuškog tjesnaca kojim prolazi petina globalne trgovine naftom, ali i više od 50 posto potreba Azije. Primirje definirano Memorandumom o razumijevanju, potpisanim 17. lipnja, prekinuo je Trump 7. srpnja. U ponedjeljak su jemenski Hutisti, koji djeluju sinkrono s Iranom, objavili pomorsku blokadu Saudijske Arabije; u noći sa srijede na četvrtak napali su dva tankera te države i cijena nafte probila je 100 dolara – tijekom posljednjeg primirja spustila se na 70 dolara. Prije napada, u siječnju ove godine, Brentom se trgovalo po cijeni nešto višoj od 60 dolara. Posljedice su vidljive u SAD-u, gdje je cijena galona benzina opet prešla psihološku granicu od 4 dolara: prosječna cijena u petak bila je 4,09 dolara. Dizel je iznad 5 dolara.
I tu ne prestaju nevolje američke vlade. Rast cijena goriva i nove carine, koje su u petak stupile na snagu, izazivaju strah od jačanja inflacije. U veljači je iznosila 2,8 posto, u ožujku je rasla na 3,3, u travnju na 3,8, a u svibnju je dosegla vrhunac, 4,5 posto, prije pada u lipnju na 3,5 posto. Srpanj bi mogao opet pokrenuti rast. Tržišta ocjenjuju da u takvim okolnostima Fed neće sniziti referentne kamate i ta je mješavina vijesti izazvala pad vrijednosti i rast prinosa američkih suverenih obveznica (Treasuries). Ulagači traže veće prinose kako bi kompenzirali rizik inflacijskog smanjenja povrata.
Prinosi na 30-godišnju vrijednosnicu popeli su se na 5,166 posto, najviše u 19 godina. Nije bolje ni s referentnom, 10-godišnjom obveznicom, čiji su prinosi narasli na 4,690 posto, što je gotovo na razini rekorda u proteklih 18 mjeseci (tijekom trgovanja u petak obveznica je probila 4,7135 posto). Raspon prinosa u odnosu na njemačku obveznicu (bund) istog roka zaduženja u petak je iznosio 1,51 postotni bod. Raspon grčke obveznice je 0,73.
Sve se odvija u situaciji kad je bund u četvrtak dosegnuo najvišu razinu prinosa od 2011. godine, 3,21 posto, također zbog cijena goriva. U petak je blago oslabio na 3,19 posto. The Wall Street Journal donosi da je američka dvogodišnja obveznica u četvrtak ostvarila najvišu razinu od veljače prošle godine, 4,358 posto (u petak 4,343). Svaki, pa i najmanji, rast prinosa na obveznice snažno povećava troškove SAD-a na kamate, koji su sada treća stavka u federalnoj potrošnji, iza izdataka za socijalno (1,58 bilijuna dolara prošle godine) i Medicare, program zdravstvenog osiguranja starijih od 65 godina (1,18 bilijuna). Na kamate je otišlo 970 milijardi, a obrambeni proračun bio je 917 milijardi.
Tako danas izgleda Trumpovo zlatno ekonomsko doba Amerike.