Republika Turska

[planinar60]

E i ovaj kemal brate,odrza govor bolje da ga nije ni odrzao, kad ovaj ocaj bio konkurent erdi onda znas u kakvoj su banani.

[ragib]

U ovim podaničkim jadovima i smradovima nikada nije bilo nikakve nacionalne niti državotvorne svijesti.

Njihova zastava je Turska.



Bakir Izetbegović: Erdogan je "naš vođa" Pri tome je Izetbegović poručio da očekuje od turskog naroda da Erdoganu pokloni najmanje dva mandata za sve što je učinio za oživljavanje i jačanje turske države, kao i za sve muslimane, najprije Bošnjake u Bosni i Hercegovini.
"Vratili ste ponos, dignitet islamskom narodu. Zato ovde u Visokom svi stojimo pred tobom iz poštovanja prema prvorazrednom muslimanskom lideru. Zato visoko dignite zastave za našeg lidera, za našeg predsjednika Tajipa Erdogana. On nosi našu zastavu, on nosi naš ponos, on nosi zastavu koju je nosio moj otac rahmetli Alija Izetbegović u krvavom bosanskohercegovačkom ratu", rekao je Izetbegović u obraćanju.
On je dodao da njegova pobjeda predstavlja pobjedu milijardu muslimana od Kaira do Bosne i Hercegovine.
"Tvoja pobjeda je naša pobjeda. U Kairu, u BiH, širom islamskog svijeta, milijarde ljudi se moli za tvoje zdravlje i tvoj uspjeh. Pobjedićeš sutra i doći do konačne pobjede", dodao je Izetbegović.

Jedini put nama je zapad, ovo sto radi sda i njeni sateliti je najveca izdaja naroda i drzave, taj podanicki mentalitet je ono najgore sto nasem narodu namece ova sda klika sa satelitima. U pamet se bosnjaci

Vecina vjernika u bosni podrzavaju Erdogana I oni sto su glasali za NIp ili stranku za bih. Problem je sto je zapad poceo da podrzava demonske stvari poput Lgbt, promjena polova sa 14 god, gdje ljudi mijenjaju pol I pity neke hormonske tablets, to mene vise podsjeca da pripremaju teren za pojavu dedzala ali lijepo upakovano kroz zastitu ljudskih prava itd. Svakako da ima I dobrih stvari na Tom zapadu ali treba dobro otvoriti oci, zna se da to nisu ni vrijednosti krscanstva sto oni promovisu nego demonske vrijednosti, ocigledno da ce tu nastati sukob ideoloski, vremenom cemo vidjeti kako ce se to odvijati.

[_BataZiv_0809]

...i Kurdi su muslimani

I zive sasvim normalno u Turskoj...

Idu u skole, imaju biznise, grade kuce, imaju svu zastitu drzave osim ako nisu seperatisti ali ako podrzavaju PKK i slicne teforisticke grupe e to je druga prica.

Sto ti je demokratija. Imas sva prava, osim ako ne podrzavas pogresnu stranku

[_BataZiv_0809]

Gledaj Skake robijasa iza Bakira sto se ceri ko kakva šiparica

[skupljac_zeljeza]

Slave svuda. Holandija, Njemačka....na Sandžaku noćas i vatromet.

In Germany, which is home to the world’s largest Turkish diaspora, hundreds of Turks took to the streets on Sunday evening to celebrate President Recep Tayyip Erdogan’s projected election victory.

In the capital Berlin, AK Party supporters celebrated in Turkish-populated neighborhoods, such as Kruezberg, by singing songs and waving flags and banners.

In Kurfurstendamm, one of Berlin’s most famous avenues, Erdogan’s supporters made themselves heard in a large convoy of cars, chanting slogans and honking their car horns.

Celebrations also took place in other cities, including Cologne and Frankfurt.

https://www.aa.com.tr/en/europe/turks-i ... ff/2908295

[Hakiz]

Neka slave. Nekom Turčinu u Frankfurtu ili Amsterdamu život je zavisio od pobjede Erdoana.

Bosancu, Bošnjaku naročito. Fascinantno je kako jedan cijeli narod može 500 godina bolovati od Štokholmskog sindroma

[sajber87]

Jedini put nama je zapad, ovo sto radi sda i njeni sateliti je najveca izdaja naroda i drzave, taj podanicki mentalitet je ono najgore sto nasem narodu namece ova sda klika sa satelitima. U pamet se bosnjaci

Vecina vjernika u bosni podrzavaju Erdogana I oni sto su glasali za NIp ili stranku za bih. Problem je sto je zapad poceo da podrzava demonske stvari poput Lgbt, promjena polova sa 14 god, gdje ljudi mijenjaju pol I pity neke hormonske tablets, to mene vise podsjeca da pripremaju teren za pojavu dedzala ali lijepo upakovano kroz zastitu ljudskih prava itd. Svakako da ima I dobrih stvari na Tom zapadu ali treba dobro otvoriti oci, zna se da to nisu ni vrijednosti krscanstva sto oni promovisu nego demonske vrijednosti, ocigledno da ce tu nastati sukob ideoloski, vremenom cemo vidjeti kako ce se to odvijati.

Ja ako se ne slazem sa tim stvarima ne znaci da ljudi ne mogu imati svoja prava, dok ne pljackas drzavu, placas porez, postujes zakone, mene ne ugrozavas radi sta zelis. Pricu o demonskim vrijednostima i borbi protiv istih u nasem komsiluku a i sire podrzavaju najveci fasisti i zlocinci kojima su usta puna te borbe protiv demona a sutra bi opet klali nas albance ukrajince itd. Borba u svijetu nije oko toga nego oko demokratije i autokratije. Po opredjeljenju ja sam demokrata i boricu se za istu makar doprinosio koliko zrno. Pravi islam je blizi zapadnom sistemu vrijednosti nego bilo kojoj autokratskoj drzavi koja se po defaultu "bori" protiv "demona"

[Point.]

Prvi koji mu je čestitao, zločinac Putin. To sve govori.

Sta cemo sa Izrelom?

Čim vi turski podanici ostanete bez argumenata sjetite se Izraela. Šta čemo sa tim sa mu prvi čestita ratni zlokovac Putin uz riječi "Dragi prijatelju".

[skafiskafsnjak]

Koji su zakon prekrsili?

Bontona.

Onda nek ih uhapse

[Hakiz]

Bontona.

Onda nek ih uhapse

Pripadnici bečke škole

[Bossona]

TRGOVANJE BOSNOM U OSMANSKOM CARSTVU

Bosanski otpor ustupanju 6 nahija Srbiji od Osmanskog carstva.

Spoiler

Show

Ugovorom o ustupanju 6 nahija Srbiji nije se preciziralo koje su to nahije, a to su trebali da utvrde predstavnici Srbije i Porte. U Bosni se stvorilo nezadovoljstvo jer se prenijela vijest da se radi o bosanskom teritoriju. Porta je izvršila uviđaj i vračanje nahija sa posebnom komisijom, a to je značilo raskid Bošnjaka i Sultana.

Bosanski namjesnik Namik paša nije znao na koju stranu da se stavi jer je znao da Bošnjaci neće dozvoliti provođenje fermana. Znao je Namik da ne mogu naređivati Bošnjacima pa da se mora sporazumjeti sa njima. Vraćanje ovih 6 nahija je uticalo na ujedinjenje cijele Bosne u zaštitu svog teritorija tako da ne dolazi u pitanje bilo kakav interes neke grupe, pa tako upravnik zvorničkog sandžaka Osman paša brat Huseina javlja valiji da ne dozvoljava predaju ni jednog pedlja teritorije Srbiji.


Kako se nije znalo koja je to teritorija komisija je utvrdila da se po odredbama Bukureštanskog mira misli na teritoriju od Novog Pazara do Timoka i od Drine do Niša. Komisiju poret je predvodio Ahmed Keššaf efendija. Poslao je Ahmed jednu komisiju u Timok a drugu na Drinu da utvrdi te granice ali je došlo do reakcije jer su Bošnjaci izveli akciju kod Loznice i silom zaustavili komisiju koja je trebala da ispita nahije Jadar i Rađevin da li su bile u sastavu Srbije.

Druga stvar što Bošnjaci nisu željeli je da budu odsječeni od Rumelije jer je taj put išao preko nekih nahija koje su Srbi tražili (dijelovi Starog Vlaha, Sjenice i Novog Pazara) jer bi tim Bosna bila odsječena od OC i dovedena u opasnost. Još je više komplicirao stvar Miloš koji je zahtjevao da se priključe ti teritoriji Srbiji id a se očiste od muslimana, a Bošnjaci su se bojali da još ne udari na Bosnu preko Drine.

Da bi zaštitili svoje interese Bošnjaci traže da se zaviri u defterhane zvorničkog sandžaka kako bi se utvrdilo čiji je to teritorij. Beogradski namjesnik Husein paša je molio pogranične Bošnjake da omoguće komisiji da uradi posao, pa je čak pisao Namik paši bosanskom namjesniku da izda bujruldiju da mogu raditi ali on je rekao dag a ne slušaju. Isto tako i zvornički mutesarif (namjesnik) Mahmud paša Fidaić nije mogao ništa da učini. Miloš je prijetio da će početi kupiti harač po ovimnahijama jer one više nisu bosanske.

Srbi su tražili da granica prema Bosni bude na pola sata od Sjenice i Novog Pazara i nahije uz Drinu. Nakon ove vijesti sarajlije su počele da se spremaju na oružanu borbu protiv Srbije. Komisija je tražila od Porte da razriješi pitanje 6 nahija sa Rusijom jer će to otvoriti problem sa Bosnom. Osim toga počelo se komplicirati pitanje muslimana u Srbiji koje je Miloš htio da rješava iako je trebalo samo da vrši organizaciju unutrašnje vlasti.

Miloš je htio da poslove obavlja u Beogradu, ali mu to Porta nije dozvolila. Nakon toga Miloš se okreće starovlaškoj nahiji i protjerivanju muslianskog stanovništva. Ove nahije su priključene nakon 3 godine od izdavanja fermana, a zbog toga će pasti mnogo krvi Bošnjaka i carske vojske. U ovo vrijeme je smijenjen namjesnik zvorničkog sandžaka, a na njegovo mjesto postavljen Osman paša Gradaščević, a za muhafiza postavljen Halid beg. Nakon ove smjene dolazi do sastanka posavinskih prvaka kod Husein kapetana na kojem se dogovorilo o skupštini u Tuzli radi otpora Porti. Osman paša Gradaščević piše svom nadređenom Namik paši da se kod svih stanovnika čuje kako govore da je to njihov kraj, a pitanje ovih nahija samo je još više obrazovalo sukob Bosne i Porte.

Na vijest o predaji nahija Srbiji u Bosni, odnosno u Sarajevu i Posavini počele su pripreme za Pokret i rat protiv Srbije. Posavina i njeni prvaci (Gradaščevići, Fidovići i Tuzlići) su znali šta znači opasnost od Srbije i davanje ovih teritorija.

Također neki prvaci su imali svoje posjede u ovim nahijama pa ih je i to tjeralo na reakciju, bojeći se da ne izgube prihode. Već od prvog srpskog ustanka stvorila se neka napetost između Bosne i Srbije jer su Bošnjaci učestvovali u gušenju ustanaka, pa su jedni druge smatrali svojim neprijateljima. Bošnjaci su još bili nezadovoljni što u komisiji za razgraničenje nije bilo Bošnjaka. Za Bošnjake je granica bila Valjevo a za Srbe Drina, tj. smatrali su svojim granicam ono što je priroda omeđila, Drina i planine između Srbije i Bosne.

Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih”
Vuk Karadžić u pismu Jerneju Kopitaru, datiranom u Zemunu 18.VI 1832 između ostalog piše: “U Srbiji sve po starome, a sultan Bošnjake pokori sam.”

A šta se to zbivalo u Bosni u taj vakat?




Husein‐kapetan je izborom za vođu autonomnog Pokreta 1831. faktički postao bosanski vladar. Potkraj 1830. u Gradaščevića konaku održan je inicijativni sastanak posavskih prvaka. Za vođu autonomnog pokreta, u slučaju da to ne pristane biti bosanski valija, predložen je Gradaščević. Protiv toga bila su braća Sulejmanpašići te hercegovački prvaci, gatački ajan Smail-aga Čengić i stolački ajan Ali-paša Rizvanbegović.
Iza Husein-kapetana stajali su njegovi najbliži saradnici i mnogi uglednici Bosne koji su bili predvodnici u ovom Pokretu. Ali paša Fidahić, Muhamed beg Tuzlić, Mujaga Zlatar, Emin beg Dženetić, Sulejmen efendija Išević, Hifzi efendija Đumišić, Abdul Kerim efendija sarajevski mulla, Hasan-aga Pećki, Murat klapet Ostrožački i drugi.
Šta su htjeli Bošnjaci: oni su htjeli da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca; da prisile sultana da promjeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima; da prisile sultana da natjera Srbe da ponište sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u smederevskom sandžaku; da sami biraju svoga gospodara, a da to sultan samo potvrđuje i da sva pitanja koja se tiču Bosne oni sami rješavaju; a pogotovo vojna pitanja jer njima ne odgovara opća regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Bošnjaci do 70 godina vojnici kada to zatreba, te da se Porta zadovolji godišnjim tributom od 4000 kesa zlatnih dukata.
O tome svjedoči i carski izaslanik u Bosni, koji u vapaju moli sultana da odobri ono što Bošnjaci traže, jer to oni zaslužuju, a onda zaključuje: “Aman sultane, za ime Boga, grehota je razbiti ovo jedinstvo.” Isti izaslanik koji je prošao kroz sve zemlje Balkana do Bosne tvrdi sultanu, da ako ne udovolji Bošnjacima i izgubi Bosnu izgubiće i cijelu Rumeliju. Sultan Mahmud II, poznat kao “Petar Veliki” Osmanskog carstva, ali i kao “Adli” (Pravedni), bio je vrlo odlučan da obračun provede do kraja.
To znači da je autonomija proglašena samo desetak dana nakon što je skoro sva sarajevska čarsija stradala u katastrofalnom požaru od onog 31. augusta 1831. godine. Politički program bosanskih ajana nije bio jasan i do kraja formuliran, ali se može reći da su uz već spomenuto dobijanje reformi koje su, po njima, suprotne islamskoj tradiciji, posebno insistirali da se ne dira u njihova posjednička prava, te da se ubuduće na položaj bosanskog vezira postavljaju isključivo domaći ljudi. To bi faktički značilo da bi Bosna, pod političkim vodstvom ajana, dobila autonoman položaj u Osmanskom carstvu, sličan onom kakav je Srbija dobila Hatišerifom iz 1830. godine.
Druga bitka u Hercegovini se vodila oko Trebinja, gdje je Husein‐kapetan kao svoga komandanta odredio Ahmed‐bega Resulbegovića, koji je do konca oktobra 1831. uspio protjerati svoje rođake Husein‐bega i Hasan‐bega Resulbegovića, pristaše Ali‐paše Rizvanbegovića, iz Trebinja i okolice.
Husein‐kapetan Gradaščević je odlučio da se tokom zime vojnički obračuna sa Ali-pašom Rizvanbegovićem i njegovim pristašama u Hercegovini. Zato je naredio livanjskome kapetanu Ibrahim‐begu Firdusu, koga je u međuvremenu privukao na svoju stranu, da obavi taj posao. Ibrahim‐beg Firdus je prvo napao na ljubuškoga kapetana Sulejman‐bega i nanio mu veliki poraz na Utvici, čime je čitava Hercegovina, osim tvrđave Stolac, gdje se zabarikadirao Ali‐paša Rizvanbegović, prešla nastranu Husein‐kapetana.
Gradaščevićevom vojskom koja je opsjedala Stolac zapovijedao je Hadži‐beg, polubrat Ali‐paše Rizvanbegovića. Međutim, noću 9/10. marta 1832. godine Ali‐paša Rizvanbegović, doznavši preko svojih špijuna da je napadačka snaga bosanske vojske znatno umanjena zbog zime i pomanjkanja životnih sredstava, izvela je kontranapad iz tvrđave i razbila opsadu stolačke tvrđave. U ovoj je bitki poginuo Hadži‐beg Rizvanbegović.
Tada je već prema stolačkoj tvrđavi napredovao sarajevski muteselim Mujaga Zlatar, ali se morao vratiti na temelju naredbe Husein‐kapetana zbog potrebe koncentriranja vojske i suprotstavljanja velikom veziru, koji je bio pripremio veliku vojnu ofanzivu i sa brojnom vojskom 16. marta 1832. započeo ratne operacije. Husein‐kapetan je 3. februara 1832. pisao svim bosanskim kapetanima tražeći da mu šalju vojnike jer se sprema krenuti protiv sultana, istodobno se žaleći na slab odziv posebno predbacujući Hasan‐agi Pećkom zbog tromosti i mlitavosti.
Uprkos tome on je sakupio i u susret veziru poslao oko 10000 vojnika, koji su odmah napali na Vučitrn nastojeći prepriječiti centralnim vezirovim snagama ulazak u Bosnu. Vezir je krenuo na Bosnu iz dva pravca: prvi pravac je vodio od Vučitrna preko Novog Pazara ka Višegradu i Sarajevu, a drugi iz Skadra preko Podgorice, Plava i Gusinja prema Pljevljima i Foči i dalje prema Sarajevu. Kao što se vidi glavni operativni pravci su bili usmjereni prema Sarajevu, a ne Travniku, gdje je zvanično bilo Husein‐kapetanovo sjedište. Koliko se zna, Husein‐kapetan nije izravno vodio vojsku koja se uputila na bosanske granice, nego je poslao svoje iskusne komandante (Hasan‐beg Sijerčić, Mehmed‐beg Krupa Beširević i Alajbeg Todorović).
Kada je vezir uspio preći i preko Drine, Husein‐kapetan je naredio Ali‐paši Fidahiću da sa 6.000 vojnika krene prema Rogatici i onemogući prodor vezirove vojske prema Sarajevu, a i Hasan‐beg Sijerčić se sa Sjemeča (lijeva obala Drine kod Višegrada) uputio prema Palama.
Tako je glavnina bosanske vojske bila koncentrirana na Glasinačkoj visoravni. Tu se koncem maja 1832. odigrala velika bitka. Dvije vojske, koje su predvodili Husein‐kapetan Gradaščević i Kara Mahmud Hamdi‐paša, bosanski valija imenovan od strane sultana, ukopale su se kod mjesta zvanog Vitez. U prvom okršaju Husein‐kapetan se povukao, a potom je došlo do bitke kod Šarenog hana (moguće da je to današnji Han Bulog ili Pale). Vojska Husein‐kapetana povukla se prema Sarajevu, gdje je na zasjedanju ajanskoga vijeća odlučeno da se nastavi sa borbom. Posljednja bitka se odigrala 4. juna 1832. na Stupu (na putu od Sarajeva prema Ilidži).
Husein‐kapetan je već bio odnio pobjedu nad sultanovom vojskom, ali su se s bočne strane pojavili Ali‐paša Rizvanbegović i Smail‐aga Čengić, koji su iz Hercegovine došli do Trnova, a zatim kod mjesta Crna Rijeka probili bočnu odbranu Husein‐kapetanove vojske i pojavili se u glavnom okršaju kod Stupa. To je dovelo do poraza Husein‐kapetanove vojske, koja se odatle povukla u sami grad. Husein‐kapetan se utaborio na Bakijama, a nakon procjene da se više ne može oružano suprotstavljati osmanskoj vojsci, raspustio je vojsku i uputio se prema Gradačcu.
Bio je to njegov definitivni vojnički poraz.
Sama Rizvanbegovićeva izdaja Husein-kapetana i ostalih bosanskih ajana, kao svojih klasnih drugova, govori o njegovoj potpuno pogrešnoj procjeni političkih prilika i tendencija u Carstvu. Čudno je da je on, kao iskusan čovjek i narodni prvak, mogao povjerovati da će se u vrijeme kada je bilo očito da se ajanluk u cijelom Carstvu brutalno dokida, on kao takav jedan moći održati u Hercegovini, samo zato što je u datom trenutku učinio jedan, koliko nelojalan toliko i ponizan čin.
Svojim ratnim pohodom po Bosni i Hercegovini, koji je trajao godinudana, Latas je praktično dokrajčio i uništio one političke snage koje sustoljećima predstavljale politički narod u historiji Bosne i Bošnjaka. Sapovijesne distance gledano, te su se snage, iako sa svojih ekonomsko–socijalnih pozicija, ustvari borile za svojevrsnu autonomiju Bosne u Osmanskom carstvu.
Ideje o autonomiji zasnivale su se na unutrašnjem socijalno–ekonomskomi političkom uređenju koje se u Bosni postepeno razvilo još tokom XVI st. i koje je u odnosu na ostale dijelove Carstva imalo jasno izračene svoje osobenosti. Drugi osnov zahtjeva za autonomijom bio je položaj Bosne kao “najisturenije pokrajine Carstva prema kršćanskoj Evropi”, što je posebno došlo do izražaja od kraja XVII st., odnosno Karlovačkog mira 1699. godine. Ta je činjenica Bosni u biti davala poseban “međunarodni položaj”. Uprkos tome, s obzirom na sve unutrašnje i spoljne okolnosti Osmanskog carstva, ideje o autonomiji Bosne nisu se u prvoj polovini XIX st. mogle ostvariti. Zato je poraz bosanskih ajana kao bosanskog političkog naroda, bio neizbježan. Oni nisu pokušali naći drugi most i drugu vezu, osim islama, sa ostalim slojevima bošnjačkog stanovništva, koje je uostalom kuga 1813–1817. veoma prorijedila.
Savremenici bilježe da je Husein-kapetan Gradaščević, kao “Zmaj od Bosne”, kako se najčešće sam nazivao i potpisivao, bio “čovik pametan i bogat”. Franjevački hroničar fra Jako Baltić piše da se “Vezir Husein” prema”krstjanima činjaše pravedan”. Veliki borac, ratnik i patriota, Husein-kapetan se ipak slabo snalazio u diplomatiji, mada bi se moglo reći da mu je politika bila strast i usud. Svom je pokretu nastojao, i u velikoj mjeri uspio, dati jedan općebosanski karakter. Sa izuzetkom nekoliko hercegovačkih ajana, uz njega je ipak pristala sva Bosna, uključujući tu i Sandžak.
Austrija “iz svoje sebičnosti nije htjela znati za Bošnjake”. Pored toga, knjaz Miloš Obrenović, u strahu za svoju plaćenu i stečenu autonomiju, držao se prema Husein-kapetanu veoma dvolično

[Hakiz]

Slave svuda. Holandija, Njemačka....na Sandžaku noćas i vatromet.

In Germany, which is home to the world’s largest Turkish diaspora, hundreds of Turks took to the streets on Sunday evening to celebrate President Recep Tayyip Erdogan’s projected election victory.

In the capital Berlin, AK Party supporters celebrated in Turkish-populated neighborhoods, such as Kruezberg, by singing songs and waving flags and banners.

In Kurfurstendamm, one of Berlin’s most famous avenues, Erdogan’s supporters made themselves heard in a large convoy of cars, chanting slogans and honking their car horns.

Celebrations also took place in other cities, including Cologne and Frankfurt.

https://www.aa.com.tr/en/europe/turks-i ... ff/2908295

Nije problem što slave Turci u BiH.

Ali Bosanci/Bošnjaci

Ne vjerujem da puno Hansova, Piereova, Jerroena, Hoostova diljem EU slave

[ragib]

Vecina vjernika u bosni podrzavaju Erdogana I oni sto su glasali za NIp ili stranku za bih. Problem je sto je zapad poceo da podrzava demonske stvari poput Lgbt, promjena polova sa 14 god, gdje ljudi mijenjaju pol I pity neke hormonske tablets, to mene vise podsjeca da pripremaju teren za pojavu dedzala ali lijepo upakovano kroz zastitu ljudskih prava itd. Svakako da ima I dobrih stvari na Tom zapadu ali treba dobro otvoriti oci, zna se da to nisu ni vrijednosti krscanstva sto oni promovisu nego demonske vrijednosti, ocigledno da ce tu nastati sukob ideoloski, vremenom cemo vidjeti kako ce se to odvijati.

Ja ako se ne slazem sa tim stvarima ne znaci da ljudi ne mogu imati svoja prava, dok ne pljackas drzavu, placas porez, postujes zakone, mene ne ugrozavas radi sta zelis. Pricu o demonskim vrijednostima i borbi protiv istih u nasem komsiluku a i sire podrzavaju najveci fasisti i zlocinci kojima su usta puna te borbe protiv demona a sutra bi opet klali nas albance ukrajince itd. Borba u svijetu nije oko toga nego oko demokratije i autokratije. Po opredjeljenju ja sam demokrata i boricu se za istu makar doprinosio koliko zrno. Pravi islam je blizi zapadnom sistemu vrijednosti nego bilo kojoj autokratskoj drzavi koja se po defaultu "bori" protiv "demona"

Pa amerika Je pola muslimanskog svijeta zavila u crno, irak, afganistan, libija, sirija, pa podrzavali su sadama da ratuje protiv irana poslje su ga objesili, talibani su bili dobri momci dok su na ruse udarli, sad ko mahniti gdje God dodju pritiscu da se mora gaj parade odrzati, sto I'm je to toliko bitno kad je u suprotnosti s krscanstvom, jedino demonima to prija.

[MUNAFIK]

Sta cemo sa Izrelom?

Čim vi turski podanici ostanete bez argumenata sjetite se Izraela. Šta čemo sa tim sa mu prvi čestita ratni zlokovac Putin uz riječi "Dragi prijatelju".

Inace u diplomatiji to ide drugacije

[skupljac_zeljeza]

Razvuk'o Erdogan. Valja sutra ljudima raditi.




Koja nekultura.

[ragib]

Sta cemo sa Izrelom?

Čim vi turski podanici ostanete bez argumenata sjetite se Izraela. Šta čemo sa tim sa mu prvi čestita ratni zlokovac Putin uz riječi "Dragi prijatelju".

Palestina je bolna tacka muslimanima, obicnim vjernicima, mozda zato sto ce imam Mehdi krenuti iz horozana prema Jerusalemu I oslobodit Jerusalem.
Obzirom da se zna ko cuva ledja izraelu muslimani nekako su poceli osjecati simpatije prema svakome ko se toj sili suprostavlja.

[MujkicHaris]

Lijepe vijesti za Tursku ali i za BiH.

[_BataZiv_0809]

Lijepe vijesti za Tursku ali i za BiH.

Sta ima BiH od ovoga

[MUNAFIK]

Lijepe vijesti za Tursku ali i za BiH.

Sta ima BiH od ovoga

Ako je Bake sretan i BIH je sretna

[suspect_zero]

Još se princeza koji put može udati, valja opet kuma zvati

[planinar60]

TRGOVANJE BOSNOM U OSMANSKOM CARSTVU

Bosanski otpor ustupanju 6 nahija Srbiji od Osmanskog carstva.

Spoiler

Show

Ugovorom o ustupanju 6 nahija Srbiji nije se preciziralo koje su to nahije, a to su trebali da utvrde predstavnici Srbije i Porte. U Bosni se stvorilo nezadovoljstvo jer se prenijela vijest da se radi o bosanskom teritoriju. Porta je izvršila uviđaj i vračanje nahija sa posebnom komisijom, a to je značilo raskid Bošnjaka i Sultana.

Bosanski namjesnik Namik paša nije znao na koju stranu da se stavi jer je znao da Bošnjaci neće dozvoliti provođenje fermana. Znao je Namik da ne mogu naređivati Bošnjacima pa da se mora sporazumjeti sa njima. Vraćanje ovih 6 nahija je uticalo na ujedinjenje cijele Bosne u zaštitu svog teritorija tako da ne dolazi u pitanje bilo kakav interes neke grupe, pa tako upravnik zvorničkog sandžaka Osman paša brat Huseina javlja valiji da ne dozvoljava predaju ni jednog pedlja teritorije Srbiji.


Kako se nije znalo koja je to teritorija komisija je utvrdila da se po odredbama Bukureštanskog mira misli na teritoriju od Novog Pazara do Timoka i od Drine do Niša. Komisiju poret je predvodio Ahmed Keššaf efendija. Poslao je Ahmed jednu komisiju u Timok a drugu na Drinu da utvrdi te granice ali je došlo do reakcije jer su Bošnjaci izveli akciju kod Loznice i silom zaustavili komisiju koja je trebala da ispita nahije Jadar i Rađevin da li su bile u sastavu Srbije.

Druga stvar što Bošnjaci nisu željeli je da budu odsječeni od Rumelije jer je taj put išao preko nekih nahija koje su Srbi tražili (dijelovi Starog Vlaha, Sjenice i Novog Pazara) jer bi tim Bosna bila odsječena od OC i dovedena u opasnost. Još je više komplicirao stvar Miloš koji je zahtjevao da se priključe ti teritoriji Srbiji id a se očiste od muslimana, a Bošnjaci su se bojali da još ne udari na Bosnu preko Drine.

Da bi zaštitili svoje interese Bošnjaci traže da se zaviri u defterhane zvorničkog sandžaka kako bi se utvrdilo čiji je to teritorij. Beogradski namjesnik Husein paša je molio pogranične Bošnjake da omoguće komisiji da uradi posao, pa je čak pisao Namik paši bosanskom namjesniku da izda bujruldiju da mogu raditi ali on je rekao dag a ne slušaju. Isto tako i zvornički mutesarif (namjesnik) Mahmud paša Fidaić nije mogao ništa da učini. Miloš je prijetio da će početi kupiti harač po ovimnahijama jer one više nisu bosanske.

Srbi su tražili da granica prema Bosni bude na pola sata od Sjenice i Novog Pazara i nahije uz Drinu. Nakon ove vijesti sarajlije su počele da se spremaju na oružanu borbu protiv Srbije. Komisija je tražila od Porte da razriješi pitanje 6 nahija sa Rusijom jer će to otvoriti problem sa Bosnom. Osim toga počelo se komplicirati pitanje muslimana u Srbiji koje je Miloš htio da rješava iako je trebalo samo da vrši organizaciju unutrašnje vlasti.

Miloš je htio da poslove obavlja u Beogradu, ali mu to Porta nije dozvolila. Nakon toga Miloš se okreće starovlaškoj nahiji i protjerivanju muslianskog stanovništva. Ove nahije su priključene nakon 3 godine od izdavanja fermana, a zbog toga će pasti mnogo krvi Bošnjaka i carske vojske. U ovo vrijeme je smijenjen namjesnik zvorničkog sandžaka, a na njegovo mjesto postavljen Osman paša Gradaščević, a za muhafiza postavljen Halid beg. Nakon ove smjene dolazi do sastanka posavinskih prvaka kod Husein kapetana na kojem se dogovorilo o skupštini u Tuzli radi otpora Porti. Osman paša Gradaščević piše svom nadređenom Namik paši da se kod svih stanovnika čuje kako govore da je to njihov kraj, a pitanje ovih nahija samo je još više obrazovalo sukob Bosne i Porte.

Na vijest o predaji nahija Srbiji u Bosni, odnosno u Sarajevu i Posavini počele su pripreme za Pokret i rat protiv Srbije. Posavina i njeni prvaci (Gradaščevići, Fidovići i Tuzlići) su znali šta znači opasnost od Srbije i davanje ovih teritorija.

Također neki prvaci su imali svoje posjede u ovim nahijama pa ih je i to tjeralo na reakciju, bojeći se da ne izgube prihode. Već od prvog srpskog ustanka stvorila se neka napetost između Bosne i Srbije jer su Bošnjaci učestvovali u gušenju ustanaka, pa su jedni druge smatrali svojim neprijateljima. Bošnjaci su još bili nezadovoljni što u komisiji za razgraničenje nije bilo Bošnjaka. Za Bošnjake je granica bila Valjevo a za Srbe Drina, tj. smatrali su svojim granicam ono što je priroda omeđila, Drina i planine između Srbije i Bosne.

Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih”
Vuk Karadžić u pismu Jerneju Kopitaru, datiranom u Zemunu 18.VI 1832 između ostalog piše: “U Srbiji sve po starome, a sultan Bošnjake pokori sam.”

A šta se to zbivalo u Bosni u taj vakat?




Husein‐kapetan je izborom za vođu autonomnog Pokreta 1831. faktički postao bosanski vladar. Potkraj 1830. u Gradaščevića konaku održan je inicijativni sastanak posavskih prvaka. Za vođu autonomnog pokreta, u slučaju da to ne pristane biti bosanski valija, predložen je Gradaščević. Protiv toga bila su braća Sulejmanpašići te hercegovački prvaci, gatački ajan Smail-aga Čengić i stolački ajan Ali-paša Rizvanbegović.
Iza Husein-kapetana stajali su njegovi najbliži saradnici i mnogi uglednici Bosne koji su bili predvodnici u ovom Pokretu. Ali paša Fidahić, Muhamed beg Tuzlić, Mujaga Zlatar, Emin beg Dženetić, Sulejmen efendija Išević, Hifzi efendija Đumišić, Abdul Kerim efendija sarajevski mulla, Hasan-aga Pećki, Murat klapet Ostrožački i drugi.
Šta su htjeli Bošnjaci: oni su htjeli da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca; da prisile sultana da promjeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima; da prisile sultana da natjera Srbe da ponište sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u smederevskom sandžaku; da sami biraju svoga gospodara, a da to sultan samo potvrđuje i da sva pitanja koja se tiču Bosne oni sami rješavaju; a pogotovo vojna pitanja jer njima ne odgovara opća regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Bošnjaci do 70 godina vojnici kada to zatreba, te da se Porta zadovolji godišnjim tributom od 4000 kesa zlatnih dukata.
O tome svjedoči i carski izaslanik u Bosni, koji u vapaju moli sultana da odobri ono što Bošnjaci traže, jer to oni zaslužuju, a onda zaključuje: “Aman sultane, za ime Boga, grehota je razbiti ovo jedinstvo.” Isti izaslanik koji je prošao kroz sve zemlje Balkana do Bosne tvrdi sultanu, da ako ne udovolji Bošnjacima i izgubi Bosnu izgubiće i cijelu Rumeliju. Sultan Mahmud II, poznat kao “Petar Veliki” Osmanskog carstva, ali i kao “Adli” (Pravedni), bio je vrlo odlučan da obračun provede do kraja.
To znači da je autonomija proglašena samo desetak dana nakon što je skoro sva sarajevska čarsija stradala u katastrofalnom požaru od onog 31. augusta 1831. godine. Politički program bosanskih ajana nije bio jasan i do kraja formuliran, ali se može reći da su uz već spomenuto dobijanje reformi koje su, po njima, suprotne islamskoj tradiciji, posebno insistirali da se ne dira u njihova posjednička prava, te da se ubuduće na položaj bosanskog vezira postavljaju isključivo domaći ljudi. To bi faktički značilo da bi Bosna, pod političkim vodstvom ajana, dobila autonoman položaj u Osmanskom carstvu, sličan onom kakav je Srbija dobila Hatišerifom iz 1830. godine.
Druga bitka u Hercegovini se vodila oko Trebinja, gdje je Husein‐kapetan kao svoga komandanta odredio Ahmed‐bega Resulbegovića, koji je do konca oktobra 1831. uspio protjerati svoje rođake Husein‐bega i Hasan‐bega Resulbegovića, pristaše Ali‐paše Rizvanbegovića, iz Trebinja i okolice.
Husein‐kapetan Gradaščević je odlučio da se tokom zime vojnički obračuna sa Ali-pašom Rizvanbegovićem i njegovim pristašama u Hercegovini. Zato je naredio livanjskome kapetanu Ibrahim‐begu Firdusu, koga je u međuvremenu privukao na svoju stranu, da obavi taj posao. Ibrahim‐beg Firdus je prvo napao na ljubuškoga kapetana Sulejman‐bega i nanio mu veliki poraz na Utvici, čime je čitava Hercegovina, osim tvrđave Stolac, gdje se zabarikadirao Ali‐paša Rizvanbegović, prešla nastranu Husein‐kapetana.
Gradaščevićevom vojskom koja je opsjedala Stolac zapovijedao je Hadži‐beg, polubrat Ali‐paše Rizvanbegovića. Međutim, noću 9/10. marta 1832. godine Ali‐paša Rizvanbegović, doznavši preko svojih špijuna da je napadačka snaga bosanske vojske znatno umanjena zbog zime i pomanjkanja životnih sredstava, izvela je kontranapad iz tvrđave i razbila opsadu stolačke tvrđave. U ovoj je bitki poginuo Hadži‐beg Rizvanbegović.
Tada je već prema stolačkoj tvrđavi napredovao sarajevski muteselim Mujaga Zlatar, ali se morao vratiti na temelju naredbe Husein‐kapetana zbog potrebe koncentriranja vojske i suprotstavljanja velikom veziru, koji je bio pripremio veliku vojnu ofanzivu i sa brojnom vojskom 16. marta 1832. započeo ratne operacije. Husein‐kapetan je 3. februara 1832. pisao svim bosanskim kapetanima tražeći da mu šalju vojnike jer se sprema krenuti protiv sultana, istodobno se žaleći na slab odziv posebno predbacujući Hasan‐agi Pećkom zbog tromosti i mlitavosti.
Uprkos tome on je sakupio i u susret veziru poslao oko 10000 vojnika, koji su odmah napali na Vučitrn nastojeći prepriječiti centralnim vezirovim snagama ulazak u Bosnu. Vezir je krenuo na Bosnu iz dva pravca: prvi pravac je vodio od Vučitrna preko Novog Pazara ka Višegradu i Sarajevu, a drugi iz Skadra preko Podgorice, Plava i Gusinja prema Pljevljima i Foči i dalje prema Sarajevu. Kao što se vidi glavni operativni pravci su bili usmjereni prema Sarajevu, a ne Travniku, gdje je zvanično bilo Husein‐kapetanovo sjedište. Koliko se zna, Husein‐kapetan nije izravno vodio vojsku koja se uputila na bosanske granice, nego je poslao svoje iskusne komandante (Hasan‐beg Sijerčić, Mehmed‐beg Krupa Beširević i Alajbeg Todorović).
Kada je vezir uspio preći i preko Drine, Husein‐kapetan je naredio Ali‐paši Fidahiću da sa 6.000 vojnika krene prema Rogatici i onemogući prodor vezirove vojske prema Sarajevu, a i Hasan‐beg Sijerčić se sa Sjemeča (lijeva obala Drine kod Višegrada) uputio prema Palama.
Tako je glavnina bosanske vojske bila koncentrirana na Glasinačkoj visoravni. Tu se koncem maja 1832. odigrala velika bitka. Dvije vojske, koje su predvodili Husein‐kapetan Gradaščević i Kara Mahmud Hamdi‐paša, bosanski valija imenovan od strane sultana, ukopale su se kod mjesta zvanog Vitez. U prvom okršaju Husein‐kapetan se povukao, a potom je došlo do bitke kod Šarenog hana (moguće da je to današnji Han Bulog ili Pale). Vojska Husein‐kapetana povukla se prema Sarajevu, gdje je na zasjedanju ajanskoga vijeća odlučeno da se nastavi sa borbom. Posljednja bitka se odigrala 4. juna 1832. na Stupu (na putu od Sarajeva prema Ilidži).
Husein‐kapetan je već bio odnio pobjedu nad sultanovom vojskom, ali su se s bočne strane pojavili Ali‐paša Rizvanbegović i Smail‐aga Čengić, koji su iz Hercegovine došli do Trnova, a zatim kod mjesta Crna Rijeka probili bočnu odbranu Husein‐kapetanove vojske i pojavili se u glavnom okršaju kod Stupa. To je dovelo do poraza Husein‐kapetanove vojske, koja se odatle povukla u sami grad. Husein‐kapetan se utaborio na Bakijama, a nakon procjene da se više ne može oružano suprotstavljati osmanskoj vojsci, raspustio je vojsku i uputio se prema Gradačcu.
Bio je to njegov definitivni vojnički poraz.
Sama Rizvanbegovićeva izdaja Husein-kapetana i ostalih bosanskih ajana, kao svojih klasnih drugova, govori o njegovoj potpuno pogrešnoj procjeni političkih prilika i tendencija u Carstvu. Čudno je da je on, kao iskusan čovjek i narodni prvak, mogao povjerovati da će se u vrijeme kada je bilo očito da se ajanluk u cijelom Carstvu brutalno dokida, on kao takav jedan moći održati u Hercegovini, samo zato što je u datom trenutku učinio jedan, koliko nelojalan toliko i ponizan čin.
Svojim ratnim pohodom po Bosni i Hercegovini, koji je trajao godinudana, Latas je praktično dokrajčio i uništio one političke snage koje sustoljećima predstavljale politički narod u historiji Bosne i Bošnjaka. Sapovijesne distance gledano, te su se snage, iako sa svojih ekonomsko–socijalnih pozicija, ustvari borile za svojevrsnu autonomiju Bosne u Osmanskom carstvu.
Ideje o autonomiji zasnivale su se na unutrašnjem socijalno–ekonomskomi političkom uređenju koje se u Bosni postepeno razvilo još tokom XVI st. i koje je u odnosu na ostale dijelove Carstva imalo jasno izračene svoje osobenosti. Drugi osnov zahtjeva za autonomijom bio je položaj Bosne kao “najisturenije pokrajine Carstva prema kršćanskoj Evropi”, što je posebno došlo do izražaja od kraja XVII st., odnosno Karlovačkog mira 1699. godine. Ta je činjenica Bosni u biti davala poseban “međunarodni položaj”. Uprkos tome, s obzirom na sve unutrašnje i spoljne okolnosti Osmanskog carstva, ideje o autonomiji Bosne nisu se u prvoj polovini XIX st. mogle ostvariti. Zato je poraz bosanskih ajana kao bosanskog političkog naroda, bio neizbježan. Oni nisu pokušali naći drugi most i drugu vezu, osim islama, sa ostalim slojevima bošnjačkog stanovništva, koje je uostalom kuga 1813–1817. veoma prorijedila.
Savremenici bilježe da je Husein-kapetan Gradaščević, kao “Zmaj od Bosne”, kako se najčešće sam nazivao i potpisivao, bio “čovik pametan i bogat”. Franjevački hroničar fra Jako Baltić piše da se “Vezir Husein” prema”krstjanima činjaše pravedan”. Veliki borac, ratnik i patriota, Husein-kapetan se ipak slabo snalazio u diplomatiji, mada bi se moglo reći da mu je politika bila strast i usud. Svom je pokretu nastojao, i u velikoj mjeri uspio, dati jedan općebosanski karakter. Sa izuzetkom nekoliko hercegovačkih ajana, uz njega je ipak pristala sva Bosna, uključujući tu i Sandžak.
Austrija “iz svoje sebičnosti nije htjela znati za Bošnjake”. Pored toga, knjaz Miloš Obrenović, u strahu za svoju plaćenu i stečenu autonomiju, držao se prema Husein-kapetanu veoma dvolično

Nama se predstavljaju kao braca u islamu, a sa srbima kao braca po krvi, sto bi haplogrupe mogle i potvrditi u skorijoj buducnosti.

[sajber87]

Ja ako se ne slazem sa tim stvarima ne znaci da ljudi ne mogu imati svoja prava, dok ne pljackas drzavu, placas porez, postujes zakone, mene ne ugrozavas radi sta zelis. Pricu o demonskim vrijednostima i borbi protiv istih u nasem komsiluku a i sire podrzavaju najveci fasisti i zlocinci kojima su usta puna te borbe protiv demona a sutra bi opet klali nas albance ukrajince itd. Borba u svijetu nije oko toga nego oko demokratije i autokratije. Po opredjeljenju ja sam demokrata i boricu se za istu makar doprinosio koliko zrno. Pravi islam je blizi zapadnom sistemu vrijednosti nego bilo kojoj autokratskoj drzavi koja se po defaultu "bori" protiv "demona"

Pa amerika Je pola muslimanskog svijeta zavila u crno, irak, afganistan, libija, sirija, pa podrzavali su sadama da ratuje protiv irana poslje su ga objesili, talibani su bili dobri momci dok su na ruse udarli, sad ko mahniti gdje God dodju pritiscu da se mora gaj parade odrzati, sto I'm je to toliko bitno kad je u suprotnosti s krscanstvom, jedino demonima to prija.

Nivo tvoje zasljepljenosti prema americi i zapadu jednak je nivou nekog cetnika u srbiji, ista prica ista logika od rijeci do rijeci, a sve je to produkt visegodisnjeg pumpanja ruskog novca za propagandu prema zapadu, rus i srbin ne mora hljeba da ima ali mora da mrzi ameriku je cilj rusko srpske propagande. Dosta se i bosnjaka na zalost primilo na tu pricu, cetnici sa osmjehom trljaju ruke.

[skafiskafsnjak]

Onda nek ih uhapse

Pripadnici bečke škole

Bontonska policija

[skafiskafsnjak]

Pa amerika Je pola muslimanskog svijeta zavila u crno, irak, afganistan, libija, sirija, pa podrzavali su sadama da ratuje protiv irana poslje su ga objesili, talibani su bili dobri momci dok su na ruse udarli, sad ko mahniti gdje God dodju pritiscu da se mora gaj parade odrzati, sto I'm je to toliko bitno kad je u suprotnosti s krscanstvom, jedino demonima to prija.

Nivo tvoje zasljepljenosti prema americi i zapadu jednak je nivou nekog cetnika u srbiji, ista prica ista logika od rijeci do rijeci, a sve je to produkt visegodisnjeg pumpanja ruskog novca za propagandu prema zapadu, rus i srbin ne mora hljeba da ima ali mora da mrzi ameriku je cilj rusko srpske propagande. Dosta se i bosnjaka na zalost primilo na tu pricu, cetnici sa osmjehom trljaju ruke.

Pa zar negiras da upravo oni zapocinju sranja ?

[Hakiz]

Pa amerika Je pola muslimanskog svijeta zavila u crno, irak, afganistan, libija, sirija, pa podrzavali su sadama da ratuje protiv irana poslje su ga objesili, talibani su bili dobri momci dok su na ruse udarli, sad ko mahniti gdje God dodju pritiscu da se mora gaj parade odrzati, sto I'm je to toliko bitno kad je u suprotnosti s krscanstvom, jedino demonima to prija.

Nivo tvoje zasljepljenosti prema americi i zapadu jednak je nivou nekog cetnika u srbiji, ista prica ista logika od rijeci do rijeci, a sve je to produkt visegodisnjeg pumpanja ruskog novca za propagandu prema zapadu, rus i srbin ne mora hljeba da ima ali mora da mrzi ameriku je cilj rusko srpske propagande. Dosta se i bosnjaka na zalost primilo na tu pricu, cetnici sa osmjehom trljaju ruke.

Pa, dobro, jeste činjenica da poslije 2. Svjetskog rata gdje je Amerika došla, tu je nastao haos.