Forum Klix.ba

pa zaplet" a njihov je onaj medju vama koji ih"...dok raspletes cvor,i utvrdis ko tu koga,nije cudo sto ima 100 njak pravaca i interpretacije jedne knjige... i sta se misli pod zastitnikom,kad te neko stiti fizicki,il zastitnik vjere?i od cega?sve nesto trosmisleno.

sumirprimus wrote:pa zaplet" a njihov je onaj medju vama koji ih"...dok raspletes cvor,i utvrdis ko tu koga,nije cudo sto ima 100 njak pravaca i interpretacije jedne knjige... i sta se misli pod zastitnikom,kad te neko stiti fizicki,il zastitnik vjere?i od cega?sve nesto trosmisleno.

Plasticni primjer - americke baze u zemljama Zaliva. Svakoj je opravdanje instalacije istih na njihovoj teritoriji nekakva"zastita" (zvanicne "fetve" koje "opravdavaju" njihovo prisustvo). Od koga, ili cega?

salik79 wrote:

sumirprimus wrote:pa zaplet" a njihov je onaj medju vama koji ih"...dok raspletes cvor,i utvrdis ko tu koga,nije cudo sto ima 100 njak pravaca i interpretacije jedne knjige... i sta se misli pod zastitnikom,kad te neko stiti fizicki,il zastitnik vjere?i od cega?sve nesto trosmisleno.

Plasticni primjer - americke baze u zemljama Zaliva. Svakoj je opravdanje instalacije istih na njihovoj teritoriji nekakva"zastita" (zvanicne "fetve" koje "opravdavaju" njihovo prisustvo). Od koga, ili cega?

znaci fizicka zastita iz interesa.a pretpostavljam da je korist obostrana.

sumirprimus wrote:

salik79 wrote:

sumirprimus wrote:pa zaplet" a njihov je onaj medju vama koji ih"...dok raspletes cvor,i utvrdis ko tu koga,nije cudo sto ima 100 njak pravaca i interpretacije jedne knjige... i sta se misli pod zastitnikom,kad te neko stiti fizicki,il zastitnik vjere?i od cega?sve nesto trosmisleno.

Plasticni primjer - americke baze u zemljama Zaliva. Svakoj je opravdanje instalacije istih na njihovoj teritoriji nekakva"zastita" (zvanicne "fetve" koje "opravdavaju" njihovo prisustvo). Od koga, ili cega?

znaci fizicka zastita iz interesa.a pretpostavljam da je korist obostrana.

Od koga, ili cega zastita? Naravno da je korist obostrana jer su jedni od drugih (sigurno ne od ummeta Muhammedovog s.a.v.a.), kako nas je i Gospodar obavijestio.

Vidis ovdje se podrazumjeva da su Kriscani i Jevreji neprijatelji... bas fino...

pa to vas ja pitam,od koga i cega,ako se u istog poslanika vjeruje,tako bar sve frakcije kazu..vidis kolika je mogucnost pogresne interpretacije,jos nadodas na to nepismene ili polupismene ljude, i eto problema...
a da ne kazem na sta baca ovo za krscane i jevreje...

Fantassin wrote:Vidis ovdje se podrazumjeva da su Kriscani i Jevreji neprijatelji... bas fino...

Netačno, ovdje se spominje uzimanje zaštitnika od strane onih Jevreja i onih Kršćana koji su zajedno, koji su u savezu...Imran Husein je to lijepo objasnio...

@asure, evo ga i u hadisu:

Buharija i Muslim prenose hadis od ashaba Huzejfa bin el-Jemanija, koji kaže:

Ljudi su obično pitali Alejhisselama o mogućem dobru, a ja sam ga pitao o mogućem zlu za nas. „Božji Poslaniče, u džahilijjetu smo imali zlo pa nam Allah darova ovo dobro. Da li poslije ovog dobra ima kakvo zlo?!. „Da, bit će zla poslije ovog dobra“ – odgovori je Alejhisselam. „A hoće li u tom zlu biti kakvog dobra“ – upitah. „Hoće, ali i oko tog dobra bit će zabune“. „O kakvoj zabuni je riječ“ – pitao sam. „Pojavit će se ljudi koji će pozivati na pravi put, ali to neće biti moj put. Nešto od onog što će govoriti ispravno je, ali mnogo toga će biti pogrešno“ – reče Allahov Poslanik. „Da li u tome ima kakvog zla“ – upitah. „Da, pojavit će se ljudi koji će kao džehennemski vratari pozivati ljude, pa ko im se odazove oni će ih tamo gurnuti“- reče Allahov Poslanik. „Opišite nam te ljude, Božji Poslaniče“ – rekoh. „Oni su naše krvi i govorit će našim jezikom“ – reče Alejhisselam! „Božji Poslaniče šta nam preporučuješ ako nas to zadesi!? – upitah. „Držite se džemata i imama (duhvonog i moralnog autoriteta)“!...– kazao je Allahov Poslanik.



Sahih 100%.

Salik je peder ostavio mu Homeini u amanet !!!

pasha_stambol wrote:Salik je peder ostavio mu Homeini u amanet !!!

Sam sebe sramotis takvim izrazavanjem... pokazuje tvoj stepen kulture.

Fantassin wrote:

pasha_stambol wrote:Salik je peder ostavio mu Homeini u amanet !!!

Sam sebe sramotis takvim izrazavanjem... pokazuje tvoj stepen kulture.

brcko banovici to je nasa metaa..izraditi prugu jos ovoga ljetaaa.

pasha_stambol wrote:Salik je peder ostavio mu Homeini u amanet !!!

A sta moze tebi ovaj jadov ostavit' u amanet, osim tekfir-ideologije i njihove opce zatucanosti i nekulture?

sumirprimus wrote:
brcko banovici to je nasa metaa..izraditi prugu jos ovoga ljetaaa.

U Islamskoj državi su željeznice novotarija i kufr. Ne znam kako će se snaći tamo ?

#SAA forces have captured the villages of Bayda Shams and Qursaya located south of #Mahambel. #Idlib #Syria

LINK

pocele su borbe i oko Salme u Latakiji.

skokno Tigar malo do Sair polja

Kad si vec kod Idliba, pomalo zaboravljen dio Sirije, kakvo je tamo stanje

sve sam vise misljenja da kad krene ova ofanziva, da ce to biti po svim linijama razdvajanja u provincijama Hama, Idlib i Latakija. vidjecemo.

asurbanipal wrote:

da li postoji snimak citaave emisije, i da li neko od vas zna dorbo arpaski da potvrdi ispravnost prevoda?
i molim vas, ko je ovaj starac?

budza wrote:

asurbanipal wrote:

da li postoji snimak citaave emisije, i da li neko od vas zna dorbo arpaski da potvrdi ispravnost prevoda?
i molim vas, ko je ovaj starac?

Zna Moke31 Inace, ovaj ljepotan



je saudijski Veliki muftija (aka Reis) Abdul-Aziz ibn Abdullah Al ash-Sheikh.

dječak sa šibicama wrote:Kad si vec kod Idliba, pomalo zaboravljen dio Sirije, kakvo je tamo stanje

mozda s tvoje strane...

budza wrote: da li postoji snimak citaave emisije, i da li neko od vas zna dorbo arpaski da potvrdi ispravnost prevoda?
i molim vas, ko je ovaj starac?

Koliko islamske su islamske zemlje?

17.02.2012. | PIŠE: dr. Fikret KARČIĆ
Prvih deset "najislamskijih“ zemalja svijeta su: Novi Zeland, Luksemburg, Irska, Island, Finska, Danska, Kanada, Velika Britanija, Australija i Holandija. Najviše rangirana zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom je Malezija (na 38. mjestu). (Čuj to? Niđe Irana )

U naučnoj i žurnalističkoj upotrebi odomaćili su se termini "islamske" ili "muslimanske" države ili zemlje. Preduzeti su i pokušaji da se ovi pojmovi definišu. Prema nekim autorima, "islamske države" bi bile one čiji je pravno-politički sistem u skladu sa islamskim učenjem dok bi "muslimanske države" bile one u kojima muslimani čine većinu stanovništva.

Drugi autori se koriste čisto formalnim kriterijumom - ako jedna država proglasi u svom ustavu islam za državnu vjeru ili Šerijat za izvor nacionalnog zakonodavstva, onda je to islamska država. Konačno, za neke autore ključno je članstvo u Organizaciji islamske konferencije (OIK), odnosno Organizaciji islamske kooperacije (OIK), kako se sada ova organizacija zove. Za sve ove pokušaje definisanja i klasifikacije bila je bitna samoidentifikacija određene države. Drugim riječima, jedna država je islamska ako to ona za sebe kaže.
Dvoje naučnika sa američkog George Washington univerziteta -Scheherazade S. Rehman i Hossein Askari - doveli su u pitanje ovaj pristup svojim radom "How Islamic are Islamic Countries" objavljenom u Global Economy Journalu (vol. 10, no. 2, 2010). Ovi autori su pošli od toga šta islam naučava o čovjeku, svijetu, vlasti, pravu, ekonomiji, okolini i sl., elemente tog naučavanja objektivizirali i sačinili odgovarajuće indekse a zatim tim indeksima izmjerili "islamicitet" zemalja svijeta.

Ovi autori su sačinili četiri indeksa: Indeks islamiciteta ekonomije, Indeks islamiciteta prava i vladavine, Indeks islamiciteta ljudskih i političkih prava i Indeks islamiciteta međunarodnih odnosa. Svaki indeks uključio je veći broj varijabli i indikatora.

Indeks islamiciteta ekonomije uključuje varijable kao što su: jednake ekonomske mogućnosti za sve članove društva, ekonomska pravičnost, imovinska prava i svetost ugovora, kreiranje poslova za sve i jednak pristup zaposlenju, jednak pristup obrazovanju, sprečavanje i smanjenje siromaštva, uklanjanje korupcije, podrška finanijskom sistemu, ukidanje kamate i sl.

Indeks islamiciteta prava i vlasti uključuje potkategorije vlast, pravni i sudski integritet i miješanje vojske u politički proces. Ove potkategorije se mjere indikatorima odgovornosti, političke stabilnosti, efikasnosti vlade, vladavine prava, regulatornog kvaliteta, kontrole korupcije (prva potkategorija), nazavisnošću sudstva i integritetom pravnog sistema (druga potkategorija) i stepenom vojnog miješanja u vladavini prava i politički proces (treća potkategorija).

Indeks islamiciteta ljudskih i političkih prava uključuje potkategorije građanska prava (mjeri se indeksom slobode), politička prava (takođe indeks slobode), prava žena (indikator je uključenost žena u različite organe vlasti), ostala prava (indikator je politika vojne službe), politički rizik (indikator je rizik pojedine zemlje) te sprečavanje genocida (indikator je pristupanje Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida).

Indeks islamiciteta međunarodnih odnosa uključuje potkategorije kao što su okolina (mjeri se putem zdravlja okoline, kvaliteta zraka, vode, prirodnih izvora, bio-raznolikosti, održive energije i sl.), globalizacija (mjeri se putem ekonomske, socijalne i političke globalizacije) i vojna potrošnja (mjeri se vojnom potrošnjom i rizikom).

Valjanost ovih indeksa i načina njihovog mjerenja izvodi se iz teorijskih radova savremenih muslimanskih autora. Drugim riječima, autori su na jezik kvantitativne metodologije preveli radove muslimanskih učenjaka.

Kada su svi ovi indeksi primijenjeni na zemlje savremenog svijeta, sačinjena je rang-lista sveukupnog islamiciteta (Overall Islamicity Index Rank). A onda iznenađenje! Prvih deset "najislamskijih" zemalja svijeta su: Novi Zeland, Luksemburg, Irska, Island, Finska, Danska, Kanada, Velika Britanija, Australija i Holandija. Najviše rangirana zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom je Malezija (na 38. mjestu). Bosna i Hercegovina je zauzela 101. mjesto od ukupno 208 zemalja.

I na kraju, kakva je poruka ovog istraživanja? Možemo reći da je ta poruka izražena u nekoliko zaključaka: jedna država nije ono što sama za sebe kaže; formalni kriteriji ne zahvataju stvarnost; samoproglašeno pozivanje na religiju ne znači da se usvajaju i politike koje su zasnovane na tom religijskom učenju i, konačno, ostvarenje ideala jednog učenja može se naći tamo gdje se obično ne nada.

(Oslobođenje)

sarajevoxxxx wrote:[

pust to,reko si juce nema ofanzive...bogami izgleda grijseis...il ti grijese izvori..ko tu koga sad?

salik79 wrote:je saudijski Veliki muftija (aka Reis) Abdul-Aziz ibn Abdullah Al ash-Sheikh.

ako je istina, bas jadno zvuci.



posto ti na avataru imas rahmetli homeinija, nadam se da bi mi mogao dati par odgovora, na pitanja koja mi nisu najjasnija, a ticu se odnosa tzv siija i sunita. kazem tzv suniti i siije, jer licno ne verujem u tu vrstu podele.

sta meni nije jasno je sledece:

1. nasa ljudi (obicni i oni uceni) sire strah od rafidija, tj. njih optuzuju da su skrenuli sa pravog puta.
da li ima istine u tome i ko su ti ljudi? je li sam ahmadinedzad, imam hamneji i dr. jedni od njih?
2. da li vecina tzv siija u ezanu spominju i aliju r.a... ako da, zasto i je li to greh?
3. da li vecina tzv siija "slepim" verovanjem u svoje imame, koji su obicni ljudi, cine sirk ili druge velike grehe?
4. da li je istina da su posthomeinijevi vernici skrenuli sa nacela i ucenja koje je on sam praktikovao i prepovedao?
5. ima li istine da su neka njegova kapitalna dela iskrivljena u reizdanjima?
6. koliko ima istine u tome da tzv siije masovno vredjaju aisu, ebu bekra, osmana i omera, te da "prave" siije izbegavaju ta imena?
7. otkud u nasim prosvetnim ustanovama (medresama) toliko odbojnosti spram tim rafidijama i celokupno tzv sijjama?


molim ako je moguce sto preciznije mi odgovori.
mogu i drugi ponuditi odgovore.

hvala.

sarajevoxxxx wrote:

budza wrote: da li postoji snimak citaave emisije, i da li neko od vas zna dorbo arpaski da potvrdi ispravnost prevoda?
i molim vas, ko je ovaj starac?

Koliko islamske su islamske zemlje?

17.02.2012. | PIŠE: dr. Fikret KARČIĆ
Prvih deset "najislamskijih“ zemalja svijeta su: Novi Zeland, Luksemburg, Irska, Island, Finska, Danska, Kanada, Velika Britanija, Australija i Holandija. Najviše rangirana zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom je Malezija (na 38. mjestu). (Čuj to? Niđe Irana )

U naučnoj i žurnalističkoj upotrebi odomaćili su se termini "islamske" ili "muslimanske" države ili zemlje. Preduzeti su i pokušaji da se ovi pojmovi definišu. Prema nekim autorima, "islamske države" bi bile one čiji je pravno-politički sistem u skladu sa islamskim učenjem dok bi "muslimanske države" bile one u kojima muslimani čine većinu stanovništva.

Drugi autori se koriste čisto formalnim kriterijumom - ako jedna država proglasi u svom ustavu islam za državnu vjeru ili Šerijat za izvor nacionalnog zakonodavstva, onda je to islamska država. Konačno, za neke autore ključno je članstvo u Organizaciji islamske konferencije (OIK), odnosno Organizaciji islamske kooperacije (OIK), kako se sada ova organizacija zove. Za sve ove pokušaje definisanja i klasifikacije bila je bitna samoidentifikacija određene države. Drugim riječima, jedna država je islamska ako to ona za sebe kaže.
Dvoje naučnika sa američkog George Washington univerziteta -Scheherazade S. Rehman i Hossein Askari - doveli su u pitanje ovaj pristup svojim radom "How Islamic are Islamic Countries" objavljenom u Global Economy Journalu (vol. 10, no. 2, 2010). Ovi autori su pošli od toga šta islam naučava o čovjeku, svijetu, vlasti, pravu, ekonomiji, okolini i sl., elemente tog naučavanja objektivizirali i sačinili odgovarajuće indekse a zatim tim indeksima izmjerili "islamicitet" zemalja svijeta.

Ovi autori su sačinili četiri indeksa: Indeks islamiciteta ekonomije, Indeks islamiciteta prava i vladavine, Indeks islamiciteta ljudskih i političkih prava i Indeks islamiciteta međunarodnih odnosa. Svaki indeks uključio je veći broj varijabli i indikatora.

Indeks islamiciteta ekonomije uključuje varijable kao što su: jednake ekonomske mogućnosti za sve članove društva, ekonomska pravičnost, imovinska prava i svetost ugovora, kreiranje poslova za sve i jednak pristup zaposlenju, jednak pristup obrazovanju, sprečavanje i smanjenje siromaštva, uklanjanje korupcije, podrška finanijskom sistemu, ukidanje kamate i sl.

Indeks islamiciteta prava i vlasti uključuje potkategorije vlast, pravni i sudski integritet i miješanje vojske u politički proces. Ove potkategorije se mjere indikatorima odgovornosti, političke stabilnosti, efikasnosti vlade, vladavine prava, regulatornog kvaliteta, kontrole korupcije (prva potkategorija), nazavisnošću sudstva i integritetom pravnog sistema (druga potkategorija) i stepenom vojnog miješanja u vladavini prava i politički proces (treća potkategorija).

Indeks islamiciteta ljudskih i političkih prava uključuje potkategorije građanska prava (mjeri se indeksom slobode), politička prava (takođe indeks slobode), prava žena (indikator je uključenost žena u različite organe vlasti), ostala prava (indikator je politika vojne službe), politički rizik (indikator je rizik pojedine zemlje) te sprečavanje genocida (indikator je pristupanje Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida).

Indeks islamiciteta međunarodnih odnosa uključuje potkategorije kao što su okolina (mjeri se putem zdravlja okoline, kvaliteta zraka, vode, prirodnih izvora, bio-raznolikosti, održive energije i sl.), globalizacija (mjeri se putem ekonomske, socijalne i političke globalizacije) i vojna potrošnja (mjeri se vojnom potrošnjom i rizikom).

Valjanost ovih indeksa i načina njihovog mjerenja izvodi se iz teorijskih radova savremenih muslimanskih autora. Drugim riječima, autori su na jezik kvantitativne metodologije preveli radove muslimanskih učenjaka.

Kada su svi ovi indeksi primijenjeni na zemlje savremenog svijeta, sačinjena je rang-lista sveukupnog islamiciteta (Overall Islamicity Index Rank). A onda iznenađenje! Prvih deset "najislamskijih" zemalja svijeta su: Novi Zeland, Luksemburg, Irska, Island, Finska, Danska, Kanada, Velika Britanija, Australija i Holandija. Najviše rangirana zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom je Malezija (na 38. mjestu). Bosna i Hercegovina je zauzela 101. mjesto od ukupno 208 zemalja.

I na kraju, kakva je poruka ovog istraživanja? Možemo reći da je ta poruka izražena u nekoliko zaključaka: jedna država nije ono što sama za sebe kaže; formalni kriteriji ne zahvataju stvarnost; samoproglašeno pozivanje na religiju ne znači da se usvajaju i politike koje su zasnovane na tom religijskom učenju i, konačno, ostvarenje ideala jednog učenja može se naći tamo gdje se obično ne nada.

(Oslobođenje)

A Katar?

budza wrote:

salik79 wrote:je saudijski Veliki muftija (aka Reis) Abdul-Aziz ibn Abdullah Al ash-Sheikh.

ako je istina, bas jadno zvuci.



posto ti na avataru imas rahmetli homeinija, nadam se da bi mi mogao dati par odgovora, na pitanja koja mi nisu najjasnija, a ticu se odnosa tzv siija i sunita. kazem tzv suniti i siije, jer licno ne verujem u tu vrstu podele.

sta meni nije jasno je sledece:

1. nasa ljudi (obicni i oni uceni) sire strah od rafidija, tj. njih optuzuju da su skrenuli sa pravog puta.
da li ima istine u tome i ko su ti ljudi? je li sam ahmadinedzad, imam hamneji i dr. jedni od njih?
2. da li vecina tzv siija u ezanu spominju i aliju r.a... ako da, zasto i je li to greh?
3. da li vecina tzv siija "slepim" verovanjem u svoje imame, koji su obicni ljudi, cine sirk ili druge velike grehe?
4. da li je istina da su posthomeinijevi vernici skrenuli sa nacela i ucenja koje je on sam praktikovao i prepovedao?
5. ima li istine da su neka njegova kapitalna dela iskrivljena u reizdanjima?
6. koliko ima istine u tome da tzv siije masovno vredjaju aisu, ebu bekra, osmana i omera, te da "prave" siije izbegavaju ta imena?
7. otkud u nasim prosvetnim ustanovama (medresama) toliko odbojnosti spram tim rafidijama i celokupno tzv sijjama?


molim ako je moguce sto preciznije mi odgovori.
mogu i drugi ponuditi odgovore.

hvala.

Nisam u momentu s veremenom da ti na sva pitanja odgovorim. Da li znas englesk, ili njemacki?

sarajevoxxx,

iako se sa tvojim stavovima u vecini slucajeva ne slazem, ipak, tvoj trud jako cenim.
dobro je da si sa nama. da se cuje i druga strana price.
za razliku od vecine ovde, imas jako pristojan recnik i trudis se kad-kad da izvestis i iz (tebi) neprijateljskih rovova.

sta mi nisi jasan, je sledece:

podrzavas sukob medju muslimanima.
podrzavas konjinu sadama, a kudis konjinu basara.
najvece debile i ubice sa bliskog istoka smatras nekakvim spasiocima, bez truncice realnog osvrta na njihove vladavine.
...

zasto?