Moderator: anex
fala dje cuo i ne cuo, ovaj post trazim sat i po, skleroticna pa to ti jearmin_jocker wrote:NA slikama moj proslogodisnji paradajz, sadjen na po pola metra udaljenosti izmedju sadnica, a opet prava suma.
Ratarko pogledaj
)Ma nije Mumine do "uvoznog" sjemena...kod tebe sijala Svila sa zlatnim rukama...Flagu i meni si trebao poslati i Svilu da to posije i odgaji do sađenja.Mu'min wrote:Selam
samo vi mene četkajte.
I onako mi sevapa fali.
A sve što sam vam sijao i sam sam sijao. Na žalost imam iste rezultate. Bilo je bratski podijeljeno.
Žao mi je što nije niklo.
Nego druge godine bi će bolje nafake aBd.
Eto nek' se ti sjećaš mojih belaja - baš fino što si me podsjetilabizet wrote:ja svoj paradajz prosle godine nisam tretirala nikakvim preparatima...mislim da ovdje svi izbjegavaju bilo kakvo tretiranje sem prirodnim cajevima...cini mi se da je nekad bilo price o spricanju mladih biljki cajem od zare prevencije radi, ili mozda necim drugim?...ovi vicniji bastovani ce se, nadam se, sjetiti i pomoci ti oko ovog pitanjazijad_e wrote: Imam jedno pitanje: Jeli iko radio zastitu? Naime citao sam da se zastita vrsi 8-10 dana nakon nicanja u laganoj dozi da se ne ostete listovi. Zastita se vrsi Cinebom ili Dithane
znam da je flag imao problem sa plamenjacom na paprikama, cini mi se, i pokusavao je nekim biljnim pripravcima to rijesiti....moze ti on reci sta je spravljao i kako...a vjerujem da se isto moze i prevencije radi koristiti
zao mi je sto ti ne mogu biti vise od pomoci
. 
Nekom vršna trulež... a nekome "kona". Belaj pa to ti jeflag wrote:
Eto nek' se ti sjećaš mojih belaja - baš fino što si me podsjetila
Nije bila plamenjača - bila je vršna trulež koja se javila zbog nedostatka vode, sjećaš se one suše! List biljaka je "potrošio" kalcij iz zemlje - biljka je spašavala sama sebe). Tako da je sam plod ostao bez kalcija. Pokušao sam spasiti paprike folijarnim prskanjem kalcijem, ali ništa spektakularno nije se desilo. Možda malo, vrlo malo je ovo dodavanje kalcija usporila širene vršne trulež.
De bona...samo definiši datum i zakupninu pa da organizujem selidbuRatarka wrote: ma mos vala komotno, ovu varijantu nisam vidjela kad sam ti pisala ideju
Ma jel' ti to sumnjaš u moju ruku... i to desnu.Oticon wrote:Ma nije Mumine do "uvoznog" sjemena...kod tebe sijala Svila sa zlatnim rukama...Flagu i meni si trebao poslati i Svilu da to posije i odgaji do sađenja.Mu'min wrote:Selam
samo vi mene četkajte.
I onako mi sevapa fali.
A sve što sam vam sijao i sam sam sijao. Na žalost imam iste rezultate. Bilo je bratski podijeljeno.
Žao mi je što nije niklo.
Nego druge godine bi će bolje nafake aBd.
- nije to teško a može zatrebati.
Ja lično... prije nego postavim pitanje pokušam pomoću pretrage teme vidjeti jel` neko prije već nešto slično pitao. Takođe, mislim da bi bilo korisno onima koji se uključuju u ovu zanimljivu temu da nađu malo vremena i prelistaju je od prve stranice. Vjeruj mi, dosta korisnih stvari je ovdje napisano.Ideja da se sjeme prije sadnje umoči u kupku od ljekovitog bilja potječe od opatice Hildegard von Bingen. Živjela je prije 800 godina (1098-1179)
Koristeći i primjenjujući svoje znanje o ljekovitim biljkama, Hildegard je eksperimentirala s kupkama od različitih biljaka i bila vrlo zadovoljna postignutim rezultatima.
Namočene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tvari drugog bilja, a koje pospješuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Osim toga zbog bržeg rasta manja je mogućnost da nametnici unište posve mladu biljku.
Priprema Kupke
Za pripremu mješovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama većine biljaka, najčešće se koriste Stolisnik, maslačak, kamilica, odoljen i kopriva, te kora s mladih grana hrasta. Od stolisnika i maslačka koriste se samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatući vrhovi. Za pripremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mješovite kupke bilje najprije treba pomiješati u jednakom omjeru.
Namočene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promiješati drvenim štapićem kako se ne bi međusobno zalijepile. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena isplivale na površinu kupke, mrtve su ili ostećene, te ih je najbolje odmah ukloniti.
Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostaviti da se dobro osuše na upijajućem papiru. Vec nakon 2-4 sata, sjemenke izvađene iz biljne kupke mogu se sijati. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana, jer ce tada brže proklijati. Sjemenke koje su u međuvremenu već počele klijati, pažljivo treba posaditi kako se ne bi uništila njihova tek iznikla klica.
Pa zar i ti drug?Oticon wrote:Ma nije Mumine do "uvoznog" sjemena...kod tebe sijala Svila sa zlatnim rukama...Flagu i meni si trebao poslati i Svilu da to posije i odgaji do sađenja.
Preventivno prskanje paradajza i tikvica koje spriječava plemenjaču.
Pola kilograma spoljnih ljusaka crnog luka potopiti u 10 litara vode i ostaviti da stoji oko 10 dana.Poslije toga kad prestane pjeniti razrijediti 1:10 i prskati paradajz, tikve jednom sedmično.
Za mrave sredstvo je cimet u prahu pospe se kuda idu i neće ih biti više.
Plamenjača
1kg bijelog luka koji se istuca i prelije sa 10 l vrele vode. Ostaviti da odstoji 48 h i miješati ako je hitno moze i 24h. Razrijediti 1/4 i sa tim se prska krastavice a za zalijevanje napravi se rastvor 1/2. Ovo je dobro za plemenjaču pepelnicu i insekte na krastavcima.
Soda bikarbona je efikasna u spriječavanju patogenih gljiva a ako se doda malo suncokretovog ulja povecava se djelotvornost.U 5 litara prokuhane ohlađene vode dodati dvije do tri supene kašike sode isto toliko i suncokretovog ulja i dobro izmješati. Primijeniti isključivo preventivno i prskati cijelu biljku. Ulje od soje je efikasno protiv uzročnika pepelnice. Za puževe pepeo, negašeni kreč i so.
Biljku prskati uvijek poslije kiše ne prije jer poslije kiše se stvaraju uslovi za bolest plemenjaču. Ako se prska prije kiše ona ce sve saprati. Poslije kiše upekne sunce tlo se isparava i eto uslova za bolest plemenjaču .
I boje dosta utiču na suzbijanje nekih insekata i biljnih vaši. Bijela boja utiče na biljne vaši radi toga se pored smanjena refleksije svjetlosti kreči plastenik. Žuta boja privlači biljne uši, bijele muhe i tripse.U baštu staviti žutu posudu sa vodom i deterdžentom jer ce privući mnoge biljne uši i druge štetocine, grinje tripse itd. Isto tako staviti i plavu posudu u baštu jer i plava boja privlači neke štetočine.
Biljne uši
U mrkvu staviti red crnog luka a u luku staviti red mrkve jer luk štiti mrkvu od ušiju, a mrkva luk od crva. Neven mnoge životinje ne podnose tako da se može po bašti posaditi se po koji neven.
Krtice
Bijeli luk staviti na više mjesta u bašti jer tjera krtice. Paradajz posađjen zajedno sa kupusom štiti kupus od kupusove muhe, gusjenice kupusara i drugih štetočina.
Kropmpirova zlatica
Hren uz krompir ce otjerati zlatice. Staviti nekoliko patlidžana jer larve zlatice više vole lišćce patlidžana od krompirovog lišća. U usjevu povrća su korisne i druge biljke kadifica, nana, bosiljak...
Za kropmirovu zlaticu uzeti bazgu ili poznatije zovu koja je sad u cvatu i pokiseliti.
1 kg zove na 5 l prokuhane i ohlađene vode i potopiti. Zovu ostaviti 12 do 24 h
da odstoji i poslije procijediti i prskati cijelu biljku.
Odoljen ili u narodu poznatiji kao macina trava uzeti 1 kg biljke sa korijenom i potopiti na 10 l prokuhane vode i sačekati 24h i zalijevati biljke. Sadrži puno fosfora isto tako i maslačak. Cijelu biljku sa korijenom potopiti i zalijevati. Maslačak je pun bakra. Oba ova elementa su neophodna za razvoj paradajza. Paradajz ne voli puno azota.
Kopar (cijela biljka) sadrži sve minerale. Kalcij, kalij, sumpor itd. Kopar takođe potopiti i zalijevati.
Recepti biljnih kupki
Većini biljaka odgovara mješovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslačka, kamilice i kore hrasta. Osim toga, od svake biljke moze se pripremiti i zasebna kupka. Tako npr. Kupka od stolisnika i kore hrasta spriječava rast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od maslačka i koprive jača i hrani tek iznikle biljčice.
Mješovita kupka
1 kašika usitnjene suhe biljne mješavine preliti sa 1 litar tople vode, a najbolje kišnicom ili prokuhanom vodom. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata, tekućinu procijediti u plitku posudu te umočiti sjeme.
Kupka od odoljena
Pospješuje brže klijanje sjemena u proljeće i brži rast biljke, povećava otpornost biljke prema bolestima, a kod odrasle biljke pospješuje stvaranje cvjetova.
U manju plastičnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kišnice, dodati 5 kapi soka iscijeđenog iz cvijetova odoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Namočite sjeme.
Kupka od kamilice
Pospješuje klijanje, spriječeva razvoj bakterija i gljivica, te pospješuje otpornost i brzi rast.
Jednu vrhom punu kašiku suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 litar kipuće vode, pokriveno pustiti 2-3 sata i procijediti. Namočite sjeme.
Kupka od preslice
Povećava otpornost biljke prema bolestima, gljivicnim oboljenjima i truleži, učvršćuje biljno tkivo te otežava uraščivanje gljivica.
Dvije kašike usitnjene suhe preslice preliti sa 1 litar hladne vode, zakipiti te lagano kuhati 1 sat. Tekućinu procijediti te razrijediti sa jednakom količinom vode. Namočite sjeme.
Mliječna kupka
Pospješuje brže klijanje sjemena, te brži rast i otpornost biljke.
Namočite sjeme u malu količinu mlijeka.
) Code: Select all
Predlažem korištenje TRAŽILICE umjesto COPY-PASTE jer nema smisla da od 140 stranice naprijed kopiramo što je bilo prije.
Posebno oni koji koriste tražilicu onda dobiju umjesto 10 rezultata, dobiju 20-30 jer se ponavljaju stvari.Mu'min wrote: Pa zar i ti drug?
? bizet wrote:kupke imam, zastitu nisam imala u svom podsjetniku...hvala flag, ovo ce se naci danas u mom bastovanskom dnevniku
E vala ako sam ja cvjećar, šta ćeš reći za onog pravog master cvjeć... ups vrtlaraMu'min wrote:Oticon
ti si dobil drugačiju sortu od FLAG (on je dobio nuklerane, koje su JAAAKO problematične što se tiče klijanja i uzgoja al eto on je cvjećar, nauči će). Kerimi je opet dobila sortu koja ima problema i kod mene tako da smo iste nafake.
Problema nema ili ne bi trebalo biti kod PARADAJZA kojeg sam vam slao, to je i sam FLAG potvrdio nekoliko put.
Inače dobro si uradila što si pikirala jer ako se previše istegne samo helać bude.
A papričice JAAAAAKO sporo rastu tako da nemoj misliti da će to buknuti ko paradajz. Take it easy.
Paradajz muminović je najbolji na dunjaluku i šire....Mu'min wrote:FLAG
ma vidim ja umjesto da falite Mu'minoviće paradajziće vi napali na 1 sortu paprike što i vas i mene izdala.
de mi reci kako se ponaša ova ploča od stiropora?
Ja to nikad nisam koristio, bojim se da su premale rupice.
Koliko dugo ovo koristiš?
? 
zijad_e wrote:Znam da izbjegavate hemikalije kao i ja sam ali prosle godine nije bilo plemenjače tako da se ne mozemo osloniti na prošlogodisnje iskustvo. Pred prošle godine svima nam je paradajz ubila plemenjača i to u samom sazrijevanju. U to doba sam ulazio u neke plastenike a ljudi su ih u potpunosti zastitili. Prije sam citao na hrvaskim forumima da se biljka moze stititi hemikalijama kao sto je npr BRODOVSKA JUHA sve do cvjetanja a da nema nekih poslljedica na plodove.