Forum Klix.ba

Znači nema zakonskog osnova, nego odokativno.

Tačno da je transferna cijena definirana Zakonom o porezu na dobit, ali te molim za pomoć kojim članom, zakon o porezu na dobit definira korist?

Tačno je da postoji nacrt zakona o porezu na dobit, ali taj nacrt nije prošao proceduru i nije usvojen, još uvijek, tako da taj datum od 1.1.2014. za sada nije tačan. Neznači da neće biti.

Kakva je računica nekome prodati robe u iznosu od 100.000 KM pa ne naplatiti?

Ricken wrote:Znači nema zakonskog osnova, nego odokativno.

Tačno da je transferna cijena definirana Zakonom o porezu na dobit, ali te molim za pomoć kojim članom, zakon o porezu na dobit definira korist?

Tačno je da postoji nacrt zakona o porezu na dobit, ali taj nacrt nije prošao proceduru i nije usvojen, još uvijek, tako da taj datum od 1.1.2014. za sada nije tačan. Neznači da neće biti.

Kakva je računica nekome prodati robe u iznosu od 100.000 KM pa ne naplatiti?

ZAKON O POREZU NA DOBIT Član 17, 46-48 se bavi transfernim cijenama.
Do sada kod nas se nije toliko obraćala pažnja na te transferne cijene ali polako se inspektori obučavaju i za to.

Što se tiče koristi, pretpostavljam da misliš na korist koju firma ima koja je dala sredstva.
Pa ja to ovako gledam, a vjerujem i inspektori, dao si nekoj firmi 100.000,00 KM na godinu , bez kamate (recimo da je kamata tržišna 7%) znači da se se firma odrekla prihoda koje je mogla da ima po osnovu kamata da je obračunala te kamate, zašto bi se ti odreko tog prihoda osim ako imaš neku drugu korist od toga, država je rekla ok možeš ti to tako učinit ali ćeš na prihod koji si mogao zaradit od kamata a nisi obračunat 10% poreza na dobit, ako si obveznik plaćanja poreza na dobit.

Što se tiče računice, jednostavna je. Recimo da sam vlasnik dvije firme jedna se bavi prodajom na domacem jedna na inostranom tržištu. Firma koja se bavi prodajom na ino tržištu kupuje proizvod od firme koja se bavi prodajom na domaćem tržištu. Firma koja ima izvoz veći od 30% od ukupnog prihoda nije obveznika plaćanja poreza na dobit. Ako firma koja prodaje na domaćem tržištu otpiše dug ovoj drugoj firmi u uznosu od 100.000,00 KM, umanjuje sebi poresku osnovicu i zakida državu za 10.000,00 KM. Znači prenos dobiti i izbjegavanje plaćanja obaveza po osnovu poreza na dobit.
Jel dovoljan razlog?

A samo porezni tretman me zanima .
Sta ukoliko pravno lice ostvaruje veliku dobit, cca. 500 000KM, i želi da smanji poreznu osnovicu ?

Npr. ukoliko pravno lice otpiše potraživanja po osnovu pozajmice prema drugom p.l., i to se može priznati kao trošak, u tom slucaju, privatnik(vlasnik p.l."A") bi muljao na taj način da otvori p.l. "B", pa napravi pozajmicu od strane p.l. "A" prema p.l. "B".
Zatim kad p.l. "A" oprosti potrazivanje prema p.l. "B", automatski je kod p.l. "A" dobit manja za 100 000. I ukoliko se taj iznos prizna kao trosak, usteda na porezu je 10.000KM.

A u pravnom licu B bi na drugi nacin izbjegao placanje poreza na dobit(kupovina robe koja bi bila ukradena )

Sad, ukoliko je ovo moguće izvesti, cudno je da zakon ne sadrži određene propise da bi se izbjegle ovakve malverzacije...

kenzo wrote:A samo porezni tretman me zanima .
Sta ukoliko pravno lice ostvaruje veliku dobit, cca. 500 000KM, i želi da smanji poreznu osnovicu ?

Npr. ukoliko pravno lice otpiše potraživanja po osnovu pozajmice prema drugom p.l., i to se može priznati kao trošak, u tom slucaju, privatnik(vlasnik p.l."A") bi muljao na taj način da otvori p.l. "B", pa napravi pozajmicu od strane p.l. "A" prema p.l. "B".
Zatim kad p.l. "A" oprosti potrazivanje prema p.l. "B", automatski je kod p.l. "A" dobit manja za 100 000. I ukoliko se taj iznos prizna kao trosak, usteda na porezu je 10.000KM.

A u pravnom licu B bi na drugi nacin izbjegao placanje poreza na dobit(kupovina robe koja bi bila ukradena )

Sad, ukoliko je ovo moguće izvesti, cudno je da zakon ne sadrži određene propise da bi se izbjegle ovakve malverzacije...

Znači muljaža.
Kad podneseš poreski bilans PU i oni vide da su rashodi po osnovu otpisa potraživanja više ili ravno 100.000,00 KM a obevezan si da platiš porez eto njih da vide šta je to, i to je sigurno prekršaj jer je očit, a pogledaj koje su kazne.
Sama kupovina neke robe nema veze sa porezom na dobit, i kako ćeš kupit kradenu robu legalno?
Da sam ja vlasnik tok društva lagano bi platio porez na 500.000,00 KM a ostatak sebi isplatio.

a da u pravu si...ali na osnovu kojeg clana ce te kazniti? ima li zakonska osnova za to? mozes li mi clan izlistati?

kenzo wrote:a da u pravu si...ali na osnovu kojeg clana ce te kazniti? ima li zakonska osnova za to? mozes li mi clan izlistati?

Zakonskog osnova ima, jer je bio prekršaj, e sad nema člana u zakonu pa da kaže ako ti uradiš (sve što smo naveli) bit ćeš kažnjen sa toliko i toliko. To je varanje države i umanjenje obaveze za porez što je prekršaj, ako PU otkrije to je sigurno prekršaj i nema šanse da to osporiš. Bar ja tako mislim, ali šta se sve u ovoj našoj zemlji ospori na sudu možda i tebi to prođe.

Armin2013 wrote:

Ricken wrote:Znači nema zakonskog osnova, nego odokativno.

Tačno da je transferna cijena definirana Zakonom o porezu na dobit, ali te molim za pomoć kojim članom, zakon o porezu na dobit definira korist?

Tačno je da postoji nacrt zakona o porezu na dobit, ali taj nacrt nije prošao proceduru i nije usvojen, još uvijek, tako da taj datum od 1.1.2014. za sada nije tačan. Neznači da neće biti.

Kakva je računica nekome prodati robe u iznosu od 100.000 KM pa ne naplatiti?

ZAKON O POREZU NA DOBIT Član 17, 46-48 se bavi transfernim cijenama.
Do sada kod nas se nije toliko obraćala pažnja na te transferne cijene ali polako se inspektori obučavaju i za to.

Što se tiče koristi, pretpostavljam da misliš na korist koju firma ima koja je dala sredstva.
Pa ja to ovako gledam, a vjerujem i inspektori, dao si nekoj firmi 100.000,00 KM na godinu , bez kamate (recimo da je kamata tržišna 7%) znači da se se firma odrekla prihoda koje je mogla da ima po osnovu kamata da je obračunala te kamate, zašto bi se ti odreko tog prihoda osim ako imaš neku drugu korist od toga, država je rekla ok možeš ti to tako učinit ali ćeš na prihod koji si mogao zaradit od kamata a nisi obračunat 10% poreza na dobit, ako si obveznik plaćanja poreza na dobit.

Što se tiče računice, jednostavna je. Recimo da sam vlasnik dvije firme jedna se bavi prodajom na domacem jedna na inostranom tržištu. Firma koja se bavi prodajom na ino tržištu kupuje proizvod od firme koja se bavi prodajom na domaćem tržištu. Firma koja ima izvoz veći od 30% od ukupnog prihoda nije obveznika plaćanja poreza na dobit. Ako firma koja prodaje na domaćem tržištu otpiše dug ovoj drugoj firmi u uznosu od 100.000,00 KM, umanjuje sebi poresku osnovicu i zakida državu za 10.000,00 KM. Znači prenos dobiti i izbjegavanje plaćanja obaveza po osnovu poreza na dobit.
Jel dovoljan razlog?

Korist si ti uveo kao termin, ja tvrdim da takav nepostoji u okviru Zakona o porez na dobit.

Prvo moraš naučiti šta je transferna cijena, otpis obaveza od 100.000 KM se ne uklapa u tu definiciju.

Član 48.
(1) Kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica iz člana 45. stav 2. ovog Zakona, kamata
i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu
bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu.
(2) Razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih lica, u smislu ovog Zakona, ima status
dividende.

Drugo ako transferna cijena jednom obvezniku smanjuje poreznu osnovicu, drugom je povećava, obaveza je po OECD pravilima, Porezne uprave da izvrši korekciju kod oba obveznika.

Inače si u pravu kod nas kontrola transfernih cijena je u začetku, a preduslov za zakonitu kontrolu je pravilnik o transfernim cijenama kao što imaju sve Porezne uprave. To sve što si naveo je tvoja slobodna interpretacija koja nema zakonsku osnovu. Ako imaš pravo otpisati potraživanje od prodaje, možeš i pozajmicu, zakon ne pravi razliku. Transferna cijena se može pojaviti ako se radi o povezanim licima, i ako transkacija pozajmice nije pod tržišnim uvjetima (kamata manja, odnosno veća od tržišne). Međutim otpis potraživanja, pa i same kamate će se smatrati dividendom (kao što se smatra u europskim zemljama pod određenim uvjetima) onda kad porezni organi propišu pravilnikom ili nekim drugim aktom reguliraju pitanja transakcija između povezanih lica, jer trenutno za to nema osnova, zakonskog. Možda bi i bilo da se BiH očitovala na OECD tumačenja. Ali nismo.
I za ovu priču, vrlo bitno pitanje, šta ako pravna lica A i B niti po jednom osnovu ne ispunjvajau definiciju povezanih lica, kako primjeniti pravila o transfernim cijenama? Kako osporiti nekome pravo na porezno priznati otpis, legalno date, notarski obrađene pozajmice, koju nakon dospjeća, jer je dužnik uistinu zapao u probleme, nemože naplatiti?
Ko kaže da nema muljaže kod potraživanja od prodaje? Na kraju pitanje muljaže uglavnom nije pitanje za PUFBiH nego za tužilaštvo.

U skladu sa Zakonom o poreznoj upravi, zakonska osnova je okvir prekršaja, a ti nam je niti nakon par molbi nisi prezentirao ili citirao?

FBiH ima puno posla da te stvari regulira, a do tada ti preporučujem korisne tesktove za edukaciju: http://www.rudan.hr/userfiles/file/Nadz ... cijena.pdf

kenzo wrote:A samo porezni tretman me zanima .
Sta ukoliko pravno lice ostvaruje veliku dobit, cca. 500 000KM, i želi da smanji poreznu osnovicu ?

Npr. ukoliko pravno lice otpiše potraživanja po osnovu pozajmice prema drugom p.l., i to se može priznati kao trošak, u tom slucaju, privatnik(vlasnik p.l."A") bi muljao na taj način da otvori p.l. "B", pa napravi pozajmicu od strane p.l. "A" prema p.l. "B".
Zatim kad p.l. "A" oprosti potrazivanje prema p.l. "B", automatski je kod p.l. "A" dobit manja za 100 000. I ukoliko se taj iznos prizna kao trosak, usteda na porezu je 10.000KM.

A u pravnom licu B bi na drugi nacin izbjegao placanje poreza na dobit(kupovina robe koja bi bila ukradena )

Sad, ukoliko je ovo moguće izvesti, cudno je da zakon ne sadrži određene propise da bi se izbjegle ovakve malverzacije...

Nisi baš razradio primjer. Čuj kupovina kradene robe? Na taj način bi samo uvečao porezne obaveze, jer ne bi mogao obezbjediti račune i porezno priznate rashode, a kod prodaje bi imao isključivo prihod. A još plus prihod od otpisane pozajmice.
Sama činjenica da je pozjamica data, pa otpisana ne mora značiti da se radi o postojanju transferne cijene,odnosno prelijevanja dobiti. Obaveza dokazivanja je na obvezniku. Porezni obveznici pod zajedničkom kontrolom mogu prijavljivati porez kao konslidovanom prijavom, ako se odluče na to, te takve transakcije ne bi ni bile predmet poreznog bilansa. Sve je stvar optimiziranja, ali da zaključimo potraživanje za date pozajmice ima jednak porezni tretman kao i potraživanje za prodatu robu ili usluge, u skaldu sa onim članovima Zakona o porezu na dobit gdje se o tome piše.

@Ricken

mislio sam da bi pravno lice B imalo prihode od otpisanih obaveza po osnovu pozajmica. E u tom slucaju kupilo bi robu za tih 100.000KM . Zatim opet se dolazi do muljanja tj. kod pravnog lica B roba je ukradena(sto je namjesteno), pri cemu bi se u p.l. B ukradena roba evidentirala kao manjak, i na taj nacin bi se doticni rashod sravnio sa prihodima od otpisanih obaveza?
Mislim da sam sad dobro formulisao..

Ricken wrote:

Armin2013 wrote:

Ricken wrote:Znači nema zakonskog osnova, nego odokativno.

Tačno da je transferna cijena definirana Zakonom o porezu na dobit, ali te molim za pomoć kojim članom, zakon o porezu na dobit definira korist?

Tačno je da postoji nacrt zakona o porezu na dobit, ali taj nacrt nije prošao proceduru i nije usvojen, još uvijek, tako da taj datum od 1.1.2014. za sada nije tačan. Neznači da neće biti.

Kakva je računica nekome prodati robe u iznosu od 100.000 KM pa ne naplatiti?

ZAKON O POREZU NA DOBIT Član 17, 46-48 se bavi transfernim cijenama.
Do sada kod nas se nije toliko obraćala pažnja na te transferne cijene ali polako se inspektori obučavaju i za to.

Što se tiče koristi, pretpostavljam da misliš na korist koju firma ima koja je dala sredstva.
Pa ja to ovako gledam, a vjerujem i inspektori, dao si nekoj firmi 100.000,00 KM na godinu , bez kamate (recimo da je kamata tržišna 7%) znači da se se firma odrekla prihoda koje je mogla da ima po osnovu kamata da je obračunala te kamate, zašto bi se ti odreko tog prihoda osim ako imaš neku drugu korist od toga, država je rekla ok možeš ti to tako učinit ali ćeš na prihod koji si mogao zaradit od kamata a nisi obračunat 10% poreza na dobit, ako si obveznik plaćanja poreza na dobit.

Što se tiče računice, jednostavna je. Recimo da sam vlasnik dvije firme jedna se bavi prodajom na domacem jedna na inostranom tržištu. Firma koja se bavi prodajom na ino tržištu kupuje proizvod od firme koja se bavi prodajom na domaćem tržištu. Firma koja ima izvoz veći od 30% od ukupnog prihoda nije obveznika plaćanja poreza na dobit. Ako firma koja prodaje na domaćem tržištu otpiše dug ovoj drugoj firmi u uznosu od 100.000,00 KM, umanjuje sebi poresku osnovicu i zakida državu za 10.000,00 KM. Znači prenos dobiti i izbjegavanje plaćanja obaveza po osnovu poreza na dobit.
Jel dovoljan razlog?

Korist si ti uveo kao termin, ja tvrdim da takav nepostoji u okviru Zakona o porez na dobit.

Prvo moraš naučiti šta je transferna cijena, otpis obaveza od 100.000 KM se ne uklapa u tu definiciju.

Član 48.
(1) Kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica iz člana 45. stav 2. ovog Zakona, kamata
i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu
bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu.
(2) Razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih lica, u smislu ovog Zakona, ima status
dividende.

Drugo ako transferna cijena jednom obvezniku smanjuje poreznu osnovicu, drugom je povećava, obaveza je po OECD pravilima, Porezne uprave da izvrši korekciju kod oba obveznika.

Inače si u pravu kod nas kontrola transfernih cijena je u začetku, a preduslov za zakonitu kontrolu je pravilnik o transfernim cijenama kao što imaju sve Porezne uprave. To sve što si naveo je tvoja slobodna interpretacija koja nema zakonsku osnovu. Ako imaš pravo otpisati potraživanje od prodaje, možeš i pozajmicu, zakon ne pravi razliku. Transferna cijena se može pojaviti ako se radi o povezanim licima, i ako transkacija pozajmice nije pod tržišnim uvjetima (kamata manja, odnosno veća od tržišne). Međutim otpis potraživanja, pa i same kamate će se smatrati dividendom (kao što se smatra u europskim zemljama pod određenim uvjetima) onda kad porezni organi propišu pravilnikom ili nekim drugim aktom reguliraju pitanja transakcija između povezanih lica, jer trenutno za to nema osnova, zakonskog. Možda bi i bilo da se BiH očitovala na OECD tumačenja. Ali nismo.
I za ovu priču, vrlo bitno pitanje, šta ako pravna lica A i B niti po jednom osnovu ne ispunjvajau definiciju povezanih lica, kako primjeniti pravila o transfernim cijenama? Kako osporiti nekome pravo na porezno priznati otpis, legalno date, notarski obrađene pozajmice, koju nakon dospjeća, jer je dužnik uistinu zapao u probleme, nemože naplatiti?
Ko kaže da nema muljaže kod potraživanja od prodaje? Na kraju pitanje muljaže uglavnom nije pitanje za PUFBiH nego za tužilaštvo.

U skladu sa Zakonom o poreznoj upravi, zakonska osnova je okvir prekršaja, a ti nam je niti nakon par molbi nisi prezentirao ili citirao?

FBiH ima puno posla da te stvari regulira, a do tada ti preporučujem korisne tesktove za edukaciju: http://www.rudan.hr/userfiles/file/Nadz ... cijena.pdf

Čovjek upita za savjet a ovo se pretvori u naše nadmudrivanje, mislio sam da ovdje razmjenjujemo mišljenja.
Nema zakona a ni pravilnika koji objašnjava sve moguće muljaže i prekršaja pa da ti kažeš eh to je to.
Što se tiče transfernih cijena nije to mudrolija šta su. Je li navedeno u pitanju da bi otvorio drugu firmu pa da u nju prebaci pozajmicu kasnije je otpiše kako bi sebi uvećao trošak. Ako je vlasnik i jedne i druge firme ili ako mu je neko bliži vlasnik (rodbinski, prijatelj) šta je to nego transferna cijena bilo kakve veze da ta dva direktora imaju (pa čak i ako sjede u kafani zajedno, naravno teško dokazat) se radi o transfernim cijenama. Ok je otpisat 5.000-10.000 možda se nema računa tužit ali 100.000 KM.
Čisto informativno, ja sam imao pozajmicu od 100.000,00 KM koju sam dao povezanom licu, i rodbinski i po obimu posla, naravno pozajmica bez kamate, u porazni bilans sam morao prikazat prihod od kamate koje bi dobio da sam tu pozajmicu dao nekom drugom pravnom licu na tržištu, te sam podnijeo poseban izvještaj da obrazložim te transferne cijene PU.
Druže što se tiče tvoje pozajmice, ako ti PU primjeti to ti je kazna, što se mene tiče, i ja bi volio da to nije tako.
I sam si naveo da je to muljanje. Nego ti ako imaš veliku dobit u firmi budi "maštovit" oko troškova.

kenzo wrote:@Ricken

mislio sam da bi pravno lice B imalo prihode od otpisanih obaveza po osnovu pozajmica. E u tom slucaju kupilo bi robu za tih 100.000KM . Zatim opet se dolazi do muljanja tj. kod pravnog lica B roba je ukradena(sto je namjesteno), pri cemu bi se u p.l. B ukradena roba evidentirala kao manjak, i na taj nacin bi se doticni rashod sravnio sa prihodima od otpisanih obaveza?
Mislim da sam sad dobro formulisao..

To kako si sročio nije porezno nego krivično pitanje, odnosno stvar dokazivanja. Što se same pozajmice tiče tu smo dali odgovor, kako je ko mislio da treba.

Radi se o neprofitnom Udruženju,nemamo zaposlenih, sve je rađeno na volonterskoj osnovi...
Za sve rashode kroz godinu (cca 700KM) imamo račune pooreskih obveznika u sistemu PDV-a.
Imamo jedno pitanjce, sredinom godine smo naručili nešto iz Kine preko ebaya,preko računa našeg člana, a za potrebe udruženja...za što imamo odluku UO udruženja.

Možemo li isprintanu verziju te transakcije knjižiti kao račun i da li trebamo platiti porez na iznos transakcije koja je bila 60USD?

Da li neko zna kojim zakonskim propisom je definisano sta se podrazumijeva pod povezanim licima, a u vezi za transfernim cijenama?

bosanka hercegovic wrote:Da li neko zna kojim zakonskim propisom je definisano sta se podrazumijeva pod povezanim licima, a u vezi za transfernim cijenama?

Zakonom o privrednim drustvima Federacije bih npr... i moj savjet da to dobro proucis, jer se na to sada jako obraca paznja u kontrolama.

zlajci wrote:Radi se o neprofitnom Udruženju,nemamo zaposlenih, sve je rađeno na volonterskoj osnovi...
Za sve rashode kroz godinu (cca 700KM) imamo račune pooreskih obveznika u sistemu PDV-a.
Imamo jedno pitanjce, sredinom godine smo naručili nešto iz Kine preko ebaya,preko računa našeg člana, a za potrebe udruženja...za što imamo odluku UO udruženja.

Možemo li isprintanu verziju te transakcije knjižiti kao račun i da li trebamo platiti porez na iznos transakcije koja je bila 60USD?

Udruzenja su specificna nemam bas neko iskustvo, mozda transakcija moze se uzeti kao rashod, ali posto nije preko racuna udruzenja cisto sumnjam.

bosanka hercegovic wrote:Da li neko zna kojim zakonskim propisom je definisano sta se podrazumijeva pod povezanim licima, a u vezi za transfernim cijenama?

Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o porezu na dobit.

Armin2013 wrote:

bosanka hercegovic wrote:Da li neko zna kojim zakonskim propisom je definisano sta se podrazumijeva pod povezanim licima, a u vezi za transfernim cijenama?

Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o porezu na dobit.

Na jednom seminaru je bila tema transferne cijene. Prezentator je istakako da su povezana lica fizička i pravna lica s kojima postoje posebne veze (vlasničke, poslovne, porodične i sl.), ali nije naveo član Zakona gdje to piše crno na bijelo ili pravilnika gdje je precizirano sta se konkretno smatra posebnim vezama.

Zakon o porezu na dobit je površan što se tiče definicije povezanih lica:

Transferne cijene
Član 45.
(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među
povezanim licima.
(2) Povezanim licem sa obveznikom smatra se ono fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja
mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.
(3) Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom.
(4) Značajnijim uticajem smatra se uzajamno veliki obim kupoprodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način stečena
kontrola nad upravljanjem.
(5) Povezanim licem sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika ista fizička ili pravna lica
neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu na način predviđen u st. 3.i 4. ovog člana.

_aja_ wrote:

zlajci wrote:Radi se o neprofitnom Udruženju,nemamo zaposlenih, sve je rađeno na volonterskoj osnovi...
Za sve rashode kroz godinu (cca 700KM) imamo račune pooreskih obveznika u sistemu PDV-a.
Imamo jedno pitanjce, sredinom godine smo naručili nešto iz Kine preko ebaya,preko računa našeg člana, a za potrebe udruženja...za što imamo odluku UO udruženja.

Možemo li isprintanu verziju te transakcije knjižiti kao račun i da li trebamo platiti porez na iznos transakcije koja je bila 60USD?

Udruzenja su specificna nemam bas neko iskustvo, mozda transakcija moze se uzeti kao rashod, ali posto nije preko racuna udruzenja cisto sumnjam.

Hvala na odgovoru.
Još ćemo potražiti neko mišljenje!

Na jednom seminaru je bila tema transferne cijene. Prezentator je istakako da su povezana lica fizička i pravna lica s kojima postoje posebne veze (vlasničke, poslovne, porodične i sl.), ali nije naveo član Zakona gdje to piše crno na bijelo ili pravilnika gdje je precizirano sta se konkretno smatra posebnim vezama.

Zakon o porezu na dobit je površan što se tiče definicije povezanih lica:

Transferne cijene
Član 45.
(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među
povezanim licima.
(2) Povezanim licem sa obveznikom smatra se ono fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja
mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.
(3) Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom.
(4) Značajnijim uticajem smatra se uzajamno veliki obim kupoprodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način stečena
kontrola nad upravljanjem.
(5) Povezanim licem sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika ista fizička ili pravna lica
neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu na način predviđen u st. 3.i 4. ovog člana.[/quote]

"(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među
povezanim licima." tu ti je sve rečeno, znači bilo kakvu vezu da inspektori nađu između poslovnih subjekata a da je mogla da utiče na izhod transkacije oni će okarakterisati kao transfernu cijenu, i ti ćeš morat dokazat da nije tako, iako u svim iole normalnim društvima inspektor mora dokazaivat svoje mišljanje kod nas nije tako

bosanka hercegovic wrote:Da li neko zna kojim zakonskim propisom je definisano sta se podrazumijeva pod povezanim licima, a u vezi za transfernim cijenama?

Zakon o RiR u sklopu MRS 24 daje najsveobuhvatniju definiciju koje se drži i Zakon o porezu na dobit. Recimo nije eksplicitno u Zakonu, ali je izvedeno iz MRS 24, da su isplate upravi također transakcije između povezanih lica.

Armin2013 wrote:
"(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među
povezanim licima." tu ti je sve rečeno, znači bilo kakvu vezu da inspektori nađu između poslovnih subjekata a da je mogla da utiče na izhod transkacije oni će okarakterisati kao transfernu cijenu, i ti ćeš morat dokazat da nije tako, iako u svim iole normalnim društvima inspektor mora dokazaivat svoje mišljanje kod nas nije tako

Ne bih se složio sa dijelom vezanim za obaveze inspektora.

Ako je teret dokazivanja u svi normalnim društvima (zemljama) na inspektorima kako to da svjetske korporacije daju grdne pare na pripremi nečega što se zove Studija Transfernih cijena?

Helem, jednom kad porezni obveznik predoči dokaze, tj. studiju, teret dokaza je na poreznom tijelu. Ako porezni obveznik nema dokaze, porezno tijelo samo vrši analizu transfernih cijena – istom metodologijom koju bi koristio i porezni obveznik, kako u svijetu tako i u BiH. Nije džaba valjda PUFBIH ulagala u Amadeus program.

U svakom slučaju u interesu poreznog obveznika je da pripremi dokaze.

Ono što BiH nema u odnosu na druge normalne, pa čak i susjedne jurisdikcije je Pravilnik o kontroli transfernih cijena. No to su neke početne bolesti koje će se prevazići, kao i slučejevi da korekcija porezne osnovice iz trasnfernih cijena nemože biti jednostran akt samo kod kontroliranog lica, već i kod drugog kod kojeg je došlo do prelijevanja dobiti. Možda i može proći za povezana lica unutar FBiH, ali teško da će se to mirno posmatrati u inostranim jurisdikcijama.

zlajci wrote:Radi se o neprofitnom Udruženju,nemamo zaposlenih, sve je rađeno na volonterskoj osnovi...
Za sve rashode kroz godinu (cca 700KM) imamo račune pooreskih obveznika u sistemu PDV-a.
Imamo jedno pitanjce, sredinom godine smo naručili nešto iz Kine preko ebaya,preko računa našeg člana, a za potrebe udruženja...za što imamo odluku UO udruženja.

Možemo li isprintanu verziju te transakcije knjižiti kao račun i da li trebamo platiti porez na iznos transakcije koja je bila 60USD?

Pravilno bi bilo da se sa fizičkim licem potpiše dalje ugovor o kupoprodaji toga što ste faktički kupili od njega. Novčani iznos prebacujete na njegov račun, jer je ta stvar koju je platio u Kinu sa svog računa iz svojih sredstava, je postala njegova lična stvar, koju ima pravo prodati, odnosno njom slobodno raspolagati. Prihod od prodaje ličnih stvari nije oporeziv.

Ricken wrote:

Armin2013 wrote:
"(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među
povezanim licima." tu ti je sve rečeno, znači bilo kakvu vezu da inspektori nađu između poslovnih subjekata a da je mogla da utiče na izhod transkacije oni će okarakterisati kao transfernu cijenu, i ti ćeš morat dokazat da nije tako, iako u svim iole normalnim društvima inspektor mora dokazaivat svoje mišljanje kod nas nije tako

Ne bih se složio sa dijelom vezanim za obaveze inspektora.

Ako je teret dokazivanja u svi normalnim društvima (zemljama) na inspektorima kako to da svjetske korporacije daju grdne pare na pripremi nečega što se zove Studija Transfernih cijena?

Helem, jednom kad porezni obveznik predoči dokaze, tj. studiju, teret dokaza je na poreznom tijelu. Ako porezni obveznik nema dokaze, porezno tijelo samo vrši analizu transfernih cijena – istom metodologijom koju bi koristio i porezni obveznik, kako u svijetu tako i u BiH. Nije džaba valjda PUFBIH ulagala u Amadeus program.

U svakom slučaju u interesu poreznog obveznika je da pripremi dokaze.

Ono što BiH nema u odnosu na druge normalne, pa čak i susjedne jurisdikcije je Pravilnik o kontroli transfernih cijena. No to su neke početne bolesti koje će se prevazići, kao i slučejevi da korekcija porezne osnovice iz trasnfernih cijena nemože biti jednostran akt samo kod kontroliranog lica, već i kod drugog kod kojeg je došlo do prelijevanja dobiti. Možda i može proći za povezana lica unutar FBiH, ali teško da će se to mirno posmatrati u inostranim jurisdikcijama.

Što se tiče transfernih cijena još smo mi na početku, ail PU ima pritisak od EU da što prije pokrenu to pitanje, velike pare se tu muljaju, doći će to na svoje.

Moje je mišljenje da kad mi inspektor dođe i nađe po njegovom mišljenju neku grešku da to treba i dokazat, a moj je izbor hoću li ja prihvatiti kaznu ili ću pribavit nove dokaze i ići na sud.

imam jedno pitanje,

situacija je sljedeca...

nas radnik je nedavno dobio trojke I naravno najveci trosak su mu pelene ...mi kao firma htjeli bi mu izaci u susret da mu skinemo s ledja barem taj trosak. Mene zanima po kojem zakonu, članu zakona je to dozvoljeno, kako da pravim odluku, da li mogu to smatrati kao humanitarnu pomoć, donaciju? Ja bih to laički nazvala da stipendiram djecu do cca 2 godine dajuci mjesecno pelene (iz naseg asortimana robe koju prodajemo). ima li iko kakav prijedlog?
hvala

ella_ina wrote:imam jedno pitanje,

situacija je sljedeca...

nas radnik je nedavno dobio trojke I naravno najveci trosak su mu pelene ...mi kao firma htjeli bi mu izaci u susret da mu skinemo s ledja barem taj trosak. Mene zanima po kojem zakonu, članu zakona je to dozvoljeno, kako da pravim odluku, da li mogu to smatrati kao humanitarnu pomoć, donaciju? Ja bih to laički nazvala da stipendiram djecu do cca 2 godine dajuci mjesecno pelene (iz naseg asortimana robe koju prodajemo). ima li iko kakav prijedlog?
hvala

Pogledaj član 5. Zakona o prezu na dohodak, tamo se spominje dječiji dodatak.