Forum Klix.ba

cak i ako imate potrebe za vecim kolicinama rasada ja bih vam preporucio verziju kontejnera od plasticnih boca po principu "uradi sam"


glavne prednosti su:
-efikasnost kod obezbjedjivanja konstantne vlaznosti;
-efekat staklene baste kod obezbjedenja temeprature i zastite od mraza;
-umanjuje negativne efekte temeprarturnog soka koji moze nastati kod cestog zalijevanja;
-manja ucestalost zalijevanja.

kod klijanja sjemena i razvijanja rasada vlaznost je, pored temeperature, najvazniji parametar a to ova konstrukcija kontejnera najbolje obezbjedjuje.
KLjuc je u nitima pamuka i papirnom omotacu u unutrasnjosti "saksije" koji upijaju vodu iz rezervoara ispod saksije, kada vlaznost zemlje pocne opadati.
Kod zalijevanja treba voditi racuna da se sjemnka ili mlada biljka ne izlozi temperaturnom soku, koji nastaje ako je temperatura vode za zalijevanje znatno niza od temperature zemlje - sto je najcesci slucaj. Potrebno je da se voda za zalijevanje ostavi "da prenoci" i da joj se temperatura izjednaci bar sa temparaturom vazduha.

Kod ove konstrukcije voda se "razmjenjuje" izmedju rezervoara i zemljista pomocu pamucnih niti. Proces traje jako dugo, sto omogucuje da se temperatura vode izjednaci sa temperaturom zemlje, prije nego sto dodje do sjemnke ili korjena; tako se izbjegavaju temepretaurni sokovi koji nastaju kad se voda iz cijevi direktno sipa na zemlju.

Sta vam je potrebno za ovi "eksperimenat":


Bocu razrezite kao na narednoj slici:


Cep izbusiti:


ako nemate busilicu cep mozete izostaviti, ali kod postavljanja papira (prikazano u narednim operacijama) u zoni cepa ce te staviti nekoliko slojeva papira vise, da bi sprijecili propadanje zemlje u rezervoar sa vodom.

niti konca povezite kao na donjoj slici, bez obzira da li koristite ili ne koristite cep..
vodite racuna da niti budu od pamuka ili sa sto manje vjetackih materijala, jer pamuk najbolje upija i provodi vodu. Niti mozet zamjeniti i sa tankim trakama nekog pamucnog materijala (stara majica)..



"saksiju" obloziti sa papirom (bar dva sloja)
ako zelite postici i efekat solarnog kolektora: dno kontejnera za zemlju i rezervoara za vodu mozete iznutra obloziti sa crnim najlonom. Crna boja upija suncevu svjetlost i tako zagrijava zemlju i vodu. temperatura je bitna jer je ona kod vecine biljaka "okidac" za pocetak klijanja sjemnke. Podizanjem temperature postize se da biljka starta " mnogo ranije vec u prirodnim uvjetima.


provucite pamucne niti ili trake kroz papir prije nego uspete zemlju



zemlju raposredite u onoliko slojeva koliko imate niti. vodeci racuna o tome da niti rasporedite po slojevima






ako zelite izbjeci da vam korjenje ili sjemneke plivaju u vodi onda u rezervoaru za vodu trebate izbusiti rupu sa strane, koja bi imala funkciju prelivnog ventila kao na prvoj slici (Water overflow hole)

konacan izgled saksije i rezervoara za vodu




kad biljka proklija mozete dodati i "krov" da bastica bas bude plastenik

kod postavljanja "krova" plastenika mozete imati problme jer su precnici saksije i krova" isti.. to ce te rijesiti tako sto ce te kontejner za vodu (donji dio boce rasjeci na vise mjesta po 1 cm malko prosiriti i onda ojacati ljepljivom trakom. ali tako da krov moze da ulegne u donji dio boce


istovjetnu konstrukcija se moze naciniti tako da se kao kontejner za zemlju iskoriste casice od jogurta a kao kontejner za vodu i krov plastenika iskoriste manje plasticne boce, koje ce te prerezati na dva dijela..
ovo sam ja prvo koristio jer sam vec bio posijo sjemneke kad sam naisao na ovo rjesenje na netu:
http://www.instructables.com/id/Self-wa ... nal-steps/

drekalica28 wrote:

Mu'min wrote:

drekalica28 wrote:A što misliš zašto sam napisala da će svima kefir na nos počet izlazir.

Zamislite da sad posadite 500 sadnica paprika kao Vrtlar.
Valja prositi ispred dućana ili restorana za lončiće
Ja to skupljam tokom čitave godine a pošto smo ljubitelji jogurta mi to brzo sakupimo.

Ma kakvih 500 sadnica.
Prošle godine sa mama jedva izborila sa onih 20 što je kupila.
Ove godine ja preuzimam komandu i brigu nad vrtom, pa ćemo vidjet kako će biti.

Drekalice napravi kefir-party za jedno 20 osoba po tri kefira svima i eto za rasad.

vrtlar wrote: Drekalice napravi kefir-party za jedno 20 osoba po tri kefira svima i eto za rasad.

Ali nema potrebe.
Nas troje po kefir dnevno...za 15 dana će biti dovoljno čašica.

drekalica28

druga opcija može biti ovo: papirni lončići.

Mu'min wrote:

drekalica28 wrote:A što misliš zašto sam napisala da će svima kefir na nos počet izlazir.

Zamislite da sad posadite 500 sadnica paprika kao Vrtlar.
Valja prositi ispred dućana ili restorana za lončiće
Ja to skupljam tokom čitave godine a pošto smo ljubitelji jogurta mi to brzo sakupimo.

Ja nikad ne stavljam u casice ja direktno stavljam u lijehu. Iskopam jednu lijehu 3 metra duzine 90cm sirine i 50 cm dubine i stavim djubrivo i slamu onda pokrijem zemljom da ostane oko 15 cm.Dok sagorijeva djubrivo i slama daju toplotu i stavim sjeme i pokrijem sjeme sa malo zemlje i dobro zalijem i pokrijem najlonom.Paradajz sadim direktno odredim mjesto iskopam kanal stavim djubrivo i posijem paradajz na svakih 50 cm razdaljine stavim po 4-5 sjemenki i kad izrastu ostavim dvije druge rasadim na drugo mjesto.Onaj paradajz sto se ne rasadjuje duplo je otporniji na bolesti i brze raste normalno ne boluje zbog rasadjivanja.

Mu'min wrote:drekalica28

druga opcija može biti ovo: papirni lončići.

Ovo ovako sam ja u školi pravila kad sam bila mala.

vrtlar wrote:Ja nikad ne stavljam u casice ja direktno stavljam u lijehu.

Tako su nekad naše nene tako radile, sijale u rasadnjak.

vrtlar wrote:Onaj paradajz sto se ne rasadjuje duplo je otporniji na bolesti i brze raste normalno ne boluje zbog rasadjivanja.

Ovo je samo Vaše mišljenje ili imate kakve dokaze, analize itd.?
Ja naime imam kontra informacije pa zato bi volio čuti i drugu stranu.

Mu'min wrote:

vrtlar wrote:Ja nikad ne stavljam u casice ja direktno stavljam u lijehu.

Tako su nekad naše nene tako radile, sijale u rasadnjak.

vrtlar wrote:Onaj paradajz sto se ne rasadjuje duplo je otporniji na bolesti i brze raste normalno ne boluje zbog rasadjivanja.

Ovo je samo Vaše mišljenje ili imate kakve dokaze, analize itd.?
Ja naime imam kontra informacije pa zato bi volio čuti i drugu stranu.

Na internetu ces naci mnogo informacija o direktnoj sjetvi paradajza.A ja sam i posmatrao one stabljike koje presadjujem i one koje ne presadjujem.Paradajz kad presadis on boluje minimum 10 dana a po nekima i dvije sedmice.I ko ga presadjuje dva puta koliko je manje otporan.

Ne znam vrtlar, ja za sada (doduše tek 3 sezona) imam vrlo pozitivne rezultate po pitanju sijanja u lončiće, pa pikiranje i onda maja na njivu.
A i sami te vidjeli moje sadnice u kakvom su stanju.

Mu'min wrote:Ne znam vrtlar, ja za sada (doduše tek 3 sezona) imam vrlo pozitivne rezultate po pitanju sijanja u lončiće, pa pikiranje i onda maja na njivu.
A i sami te vidjeli moje sadnice u kakvom su stanju.

Nisam rekao da taj nacin koji ti primijenjujes ne valja.Tvoj rasad ja na slikama potpuno zdrav i cvrst kao sto sam napisao cista 10.Samo ja iz svog licnog iskustva radim direktnu sjetvu jer mi se pokazalo izuzetno dobro.Sad kad pocne sezona nista te ne kosta probati staviti dvije tri kuce i vidjeces razlike i u rastu i u stabljici.Sigurno si cuo za komad bakarne zice da se stavi na stabljiku paradajza i kao ne treba prskati meni nije ispalo dobro ali sto ne znaci da ne valja.Treba uzeti da mozda godina nije valjala i druge faktore i probati dvije tri god.

Prošle godine je majka pokušala direkt na njivi rasadu praviti i ispalo je onako srednje, mada nismo koristili sadnice zbog već ovih drugih.
A ono što smo koristili bili su vrlo slabi rezultati. Možda što im nismo davali toliko pažnje.

A što se tiče priče sa bakrenom žicom, to je provala.
To je nasilno otvaranje rane na sadnici i traženje belaja.

Mu'min wrote:Prošle godine je majka pokušala direkt na njivi rasadu praviti i ispalo je onako srednje, mada nismo koristili sadnice zbog već ovih drugih.
A ono što smo koristili bili su vrlo slabi rezultati. Možda što im nismo davali toliko pažnje.

A što se tiče priče sa bakrenom žicom, to je provala.
To je nasilno otvaranje rane na sadnici i traženje belaja.

Ja uvijek imam jedan dio baste za experimente gdje probam ono sto procitam ili cujem.Najbitnije da mi imamo gdje posaditi, proizvesti i pojesti a za ostalo cemo lako .Covjek se uci dok je ziv i umre kao neznalica.

slike su lijepo proljeće

Da li mi neko može preporučiti koja bi to sorta paradajza bila dobra za saditi u kante naopako? Voljela bih oprobati, a početnik sam....

wild roses

koliko je meni poznato ne postoji sorta paradajza za kante naopako.
Al' Vam ne bi savjetovao da koristite sorte gdje su plodovi po pola kile i više.
Znači moj lični prijedlog je kakvu cherry sortu paradajza.

Ko o čemu mi o paradajzu. Sadi li ko ovdje patlidžan? Nama je prošle godine 10-ak sadnica odlično rodilo ali ove godine ćemo barem udvostručiti broj. Razlog je recept za patlidžane u ulju koji sam iskopala na internetu prošle godine tražeći način da naše konzerviram. Ljudi, ne mogu vam opisati kako je to dobro - to se jednostavno mora napraviti i probati.

A evo vam i recept:
Patlidžane oprati i odstraniti peteljku, oguliti i narezati na kolutove debljine do 1 cm. Redati slojeve i neku visoku šerpu ili lonac. Svaki sloj dobro posoliti. Kad se posuda napuni na vrh staviti neko opterećenje i ostaviti preko noći u frižider.

Sutradan odliti vodu koju je patlidžan obilato ispustio i sve dobro ocijediti. Staviti 3 dijela sirćeta (ja sam imala domaće jabukovo) i 1 dio bijelog vina da prokuha i u tome kuhati patlidžane par minuta. Izvaditi ih i ostaviti da se dobro ocijede.

Ocjeđene patlidžane poredati na upijajući papir i ostaviti ih da se dobro osuše. Mijenjati papir i okretati ih. Bitno je da se dobro osuše - kad ih pipnete prstom osjetite da su vlažni ali prst nije mokar. Dok se patlidžani suše ogulite dosta bijelog luka.

U staklenke redati patlidžan u slojeve a između njih ubacivati po 1-2 čehna bijelog luka (može i više) i posipati začinima (ruzmarin, bosiljak, timijan, peršun, kopar i sl. kombinovati po vlastitom ukusu). Ulje treba dodavati postepeno jer ako se dodaje na punu teglu zaostaje dosta zračnih džepova. Napunjene tegle zatvoriti i ostaviti u podrum ili špajz. Nakon 40 dana probati.

Da napomenem da sam dodavala obično suncokretovo ulje - može i maslinovo ili neko drugo ali mislim da bi to ipak bilo malo previše okusa na jednom mjestu. Ovako je perfektno!

Mu'min wrote:wild roses

koliko je meni poznato ne postoji sorta paradajza za kante naopako.
Al' Vam ne bi savjetovao da koristite sorte gdje su plodovi po pola kile i više.
Znači moj lični prijedlog je kakvu cherry sortu paradajza.

Bojala sam se da ne napiše te "cherry" jer sam ga prošle godine u saksiji zasadila, dobro je rodio samo mi ukus nije bio nešto, ali hvala na odgovoru pokušati ću istražiti vrste cherry paradajza, možda nađem nešto drugačije.

wild roses wrote:

Mu'min wrote:wild roses

koliko je meni poznato ne postoji sorta paradajza za kante naopako.
Al' Vam ne bi savjetovao da koristite sorte gdje su plodovi po pola kile i više.
Znači moj lični prijedlog je kakvu cherry sortu paradajza.

Bojala sam se da ne napiše te "cherry" jer sam ga prošle godine u saksiji zasadila, dobro je rodio samo mi ukus nije bio nešto, ali hvala na odgovoru pokušati ću istražiti vrste cherry paradajza, možda nađem nešto drugačije.

evo sa interneta ljudi svasta perobaju ovo je sub artic plenty tomato najbrzi paradajz sto raste.oko 45 do 50 dana kazu daje plodove


Evo i drugi

Mountain Princess

isto brzo raste i vidis da mogu naopako ali o ovim sortama vise ces naci na internetu.Ljudi probaju i velike sorte naopako saditi.Ne kazem da su ovo sorte koje se mogu saditi mozes probati i druge sorte koje daju oko 150grama plod.

safran wrote:Ko o čemu mi o paradajzu. Sadi li ko ovdje patlidžan?

Paradajz je kralj povrća.
Ja sam 2 sezone imao jako slabe rezultate patlidžana. Tako da sam predao majki koja je nabavila sjemena od tetke pa nek se iskusniji pokažu

wild roses wrote:Bojala sam se da ne napiše te "cherry" jer sam ga prošle godine u saksiji zasadila, dobro je rodio samo mi ukus nije bio nešto, ali hvala na odgovoru pokušati ću istražiti vrste cherry paradajza, možda nađem nešto drugačije.

Pošto ima malo more tih sorti probaj neki što će Vam odgovarati po pitanju ukusa.
Vele o ukusu nije moguće raspravljati, svako ima svoj.
Do kvaliteta ploda nije samo sorta ta koja diktira kvalitet (svakako glavna je) već treba i ostale stvari uzeti u obzir.
Čitao sam da urani paradajz pred kišu je puno kvalitetniji nego poslije kiše. Zbog sokova.

Šta je prednost ovog sađenja u naopake kante?
Osim naravno divljenja komšija i činjnice da nemaš njive već to želiš na balkonu.
Ako nisu posude kako treba ispadne pravi "ciganluk" po balkonu.

Mu'min wrote:

safran wrote:Ko o čemu mi o paradajzu. Sadi li ko ovdje patlidžan?

Paradajz je kralj povrća.
Ja sam 2 sezone imao jako slabe rezultate patlidžana. Tako da sam predao majki koja je nabavila sjemena od tetke pa nek se iskusniji pokažu

neosporno a paprika prva hanuma
I mi smo 2 sezone stradali - najveći problem su mu zlatice koje ga obrste dok im se ne razraste krompir. Ali eto, prošle godine nekim čudom se održao i rodio ko blesav. Prošlo ljeto je inače bilo fantastično za onoga ko je mogao zaljevati, sve je ludo raslo. Sa druge strane, gdje se nije moglo zaljevati, bilo je strašno pogledati. Ja se vozila prema Bijeljini krajem augusta - horor od kukuruzišta.

Mu'min wrote:Šta je prednost ovog sađenja u naopake kante?
Osim naravno divljenja komšija i činjnice da nemaš njive već to želiš na balkonu.
Ako nisu posude kako treba ispadne pravi "ciganluk" po balkonu.

Ovaj naglavacke nacin sadnje je produkt urban farminga. jedina prednost je usteda u prostoru i estetska zanimljivost.

nekoliko mojih iskustava koje sam naucio od profesionalaca :

ako se sjeme sije u gustom sklopu mora se obavezno presaditi (pikirati) u veci prostor cim biljka formira dva lista; ovo se najvise odnosi na: paradajz, papriku i patlidzan...

ako biljka nastavi rasti u gustom sklopu poslije formiranja dugog lista desava se da pocne nagli rast nadzemnog dijela -sto nikako nije dobro...
nadzemni i podzemni dio nesrazmjerno rastu sto rezultira manjim prinosima i losijim kvalitetom ploda..

biljka presadejna u casice ili na vece razmake (paradajz,patlidzan i paprika na oko 8 cm) sporije raste ali je rast ravnomjeran, korjen i nadzemni dio rastu skladno, biljka je snaznija i daje vece prinose ..

druga stvar kod klijalista i rasadnika koja je jako bitna je "celicenje" biljaka ili preciznije receno "kaljenje" ...
nekoliko dana poslije pojavljivanja biljke iz zemlje treba krenuti sa procesom kaljenja, sto je u stvari postepena aklimatizacija biljke na stvarnu mikroklimu u kojoj ce nastaviti rasti izvan klijalista i rasadnika..
ako se biljka naglo prenese iz kontrolisane mikroklime rasadnika/plastenika u bascu obavezno dozivljava stres i sok sto moze imati negativne posljedice za dalji rast ...

tehnika se sastoji u dnevnom provjetravanju rasadnika, snizavanju temperature i vlaznosti
u svakom prirucniku za povrtlare mogu se naci optimalne dnevne i nocne temperature za kaljenje svake biljeke. temparature za toploljubive i hladnoljubive biljke su razlicite koje ne znam napamet..
takodje treba voditi racuna da nocne temeprature ne smiju biti visoke
razlika dnevne i nocne temperature je jako vazna da se biljka ne bi izduzivala
u fazi rasada biljke se prihranjuju samo fosforom da bi se korjen bolje razvijao
rasad se zalijeva jednom u 5-6 dana ako su temperature niske a kad otopli svaki dan

safran wrote: neosporno a paprika prva hanuma

Zato sam ja nakon 2 sezone posebne pažnje kralju, prebacio na izučavanje uzgoja "hanume"

Toto wrote:Ovaj naglavacke nacin sadnje je produkt urban farminga. jedina prednost je usteda u prostoru i estetska zanimljivost.

U potpunosti podržajem ideju. samo velim ako je to razlog zbog uštede prostora i pod uslovom da su posude koliko estetsko lijepe a ne stare kante koje su trebale u smeće pa se sjetili ovog.
OK možda gdje iza štale objesiti, nije belaj.