Forum Klix.ba

Hakiz wrote: ↑13/06/2021 12:07

holowey wrote: ↑13/06/2021 10:43

Hakiz wrote: ↑12/06/2021 16:38 Kako ljudi prave drvenu kuću

https://www.youtube.com/watch?v=6HMa5tofqps

250 godina totalne izolacije od ostatka svijeta i nedostatak zeljezne rude je doveo do savrsenstva obrade onoga cega imaju - drveta...

Nije samo drvo. Keramika itd.

Stvar je u filozofiji, pristupanju poslu. Azija, neki dijelovi specijalno, ima taj mentalitet stremljenja savršenstvu, zato mnogo mladih pada u depresiju i čini samoubistva kada podbace u školi. Japanci su ekstrrmi tog mentaliteta. Pogledaj tehniku kumiko, malo nejapanaca, neazijata, bi imalo strpljenja i posvećenosti za to. Ne da nema takvih ljudi i drugdje, ali su izuzetak.
Ima ona izreka koja glasi "Koliko god si dobar u nečemu, uvijek postoji barem jedan Azijat koji je bolji."

upravu si, ali tema su drvene kuce pa sam samo na to referirao...

Bila je ona emisija na HRT za Milicem i obilazio J. Koreju i ide jedan dio emisije brodogradilište Hyundai. Nasao nekog Hrvata koji je tu dosao iz ST ili odakle vec i tu radi. Najbolji su korejci. Govori za njih, on samo zna npr variti i nista drugo, ali kad je var u pitanju, nema im ravnih. Kod nas ljudi svasta znaju raditi, ali nista savršeno. Korejac radi samo jedno, ali to je najbolje na svijetu.

Čitao sam da u Japanu majstori ne govore puno šegrtima, učenicima. Majstori malo objašnjavaju, malo podučavaju verbalno osim onoga šta moraju, oni rade i dozvoljavaju šegrtima da gledaju. I da šegrti ono šta su vidjeli pokušaju sami, da uče sistemom pokušaja i greške. Tako šegrti uče tehniku ali i razvijaju svoj stil. Taj način obrazovanja dugo traje i ima mnogo neuspjeha, mnogo šegrta "propadne", ali oni koji savladaju gradivo postaju vrhunski majstori. Kvalitet je gazda, ko nije sposoban da postigne taj kvalitet bolje da ga se odmah otkrije i odstrani.

@kuli1961 svaka čast na trudu i radu i dijeljenju informacia ovdje na forumu. Meni je jako puno pomoglo jer sam taman počeo sličan projekat.
Zanima me tvoje mišljenje a i ostalih.... Izljevam ploču za koji dan (9,20x5m) i s obzirom na mogućnosti ništa se neće praviti na njoj narednu godinu a možda i dvije. pa me zanima kako je zaštititi Vidio sam da si ti ploču štitio sa sika latex i poslije baumit protect one kako se to pokazalo? Neki mi preporučuju lepenku odma da stavim da ne stavljam nikakve te premaze. Inače lokacija je na planini 1250 mnv promjene vremena u toku dana su užasne, veliki minusi i snijeg.. eh sad kako najbolje zaštititi od svega ovoga...

ofixaaal wrote: ↑17/06/2021 08:03 @kuli1961 svaka čast na trudu i radu i dijeljenju informacia ovdje na forumu. Meni je jako puno pomoglo jer sam taman počeo sličan projekat.
Zanima me tvoje mišljenje a i ostalih.... Izljevam ploču za koji dan (9,20x5m) i s obzirom na mogućnosti ništa se neće praviti na njoj narednu godinu a možda i dvije. pa me zanima kako je zaštititi Vidio sam da si ti ploču štitio sa sika latex i poslije baumit protect one kako se to pokazalo? Neki mi preporučuju lepenku odma da stavim da ne stavljam nikakve te premaze. Inače lokacija je na planini 1250 mnv promjene vremena u toku dana su užasne, veliki minusi i snijeg.. eh sad kako najbolje zaštititi od svega ovoga...

Hvala na komplimentima. Uskoro cu se javiti sa detaljima nastavka gradnje, pa sve do zavrsetka ugovorneog posla. Trenutno: brvnara je pokrivena, ostaje da se ugradi: stolarija, zavrsi bojenje vosak lazurom, napravi drveni pregradni zid na mansardi i postave podovi+termika podova.
Sto se tice zastite AB ploce, moje iskustvo sika Latex + Baumit Protect One je dalo neke rezultate, nekih 90-tak %. Ipak nakon 2 godine od postavljanja (2019-2021), proljetos je na ploci terase ipak malo procurilo u garazu, nista strasno, ali je bilo curaka.
Ljepenku (kondor) niposto ne stavljati "solo" (barem je meni tako receno), iz vise razloga:
1. ako na njoj nema nista odozgo, ljepenka ne trpi temperaturne razlike-kisa, snijeg, sunce...postaje krta, lako puca, lomi se i onda je to problem kod popravke(obnavljanja.
2. jako je skupa da bi se "gola stavljala"- npr, cijena od prije 4 dana za V3 (3 mm debljine) je 24,50 KM, a V4 je 31 KM. Posto preklop treba da je po 5 cm, jedna truba pokriva 0,9 m kv, trebace ti 6 truba. Nije toliko stvar u cijeni (mada i jeste, jer se troskovi lako naberu-iznenadicete se kad vidite koje sve uzgredne stvari su mi trebale i koliko su me kostale), koliko u tome da ljepenka ne trpi ostecenja, a vrlo ih je tesko dobro zakrpiti.
Ako hoces probaj sa mojom metodom, a ako ti dzep dozvoljava i nadjes da ima smisla, umjesto Baumit-a, stavi Hidrozan. Cini mi se da je bitno trajniji i elasticniji /bolji. To ujedno podrazumijeva da je i barem 5-10 KM po vreci skuplji od Baumit, sto nije malo. Siku Latex bih svakako preporucio kao podlogu.

Neka treca opcija, koju trenutno koristim je obicni hladni premaz bitulitom ("Izobit" ili slican naziv, zavisno od proizvodjaca, a nebitno je koji je). U martu sam kantu od 10 litara placao 22 KM, sada je vjerovatno par KM skuplje. Medjutim, tvojih 46 m kv ces sigurno premazati sa 1 kantom! Za mojih 77 kv. m, trebalo mi je nesto preko 1,5 kanti.
Naime, proljetos, prije pocetka gradnje sam bitulitom mazao dijelove temelja gdje ce biti zidovi, a premazao sam i cijelu terasu (24 m kv), koja mi je inace kriticna na curenje. Naravno, sve je zatvorio, sve je suho. Istina, od marta do danas beton terase je upio bitulit, djelomicno se i isprao od kise (cak i 2-3 dana slabog snijega), trebace ga obnoviti. Medjutim taj trosak je neuporedivo manji nego bilo koji drugi hidroizolacioni sloj.
Samo mazanje je vrlo jednostavno- bitulit u molersku kadicu ili ga postepeno prosipaj po ploci (mora biti suha i otprasena!) i unakrsno razmazuj molerskim valjkom- u prodavnici pitaj koji valjak da kupis, tj, sa kojim vlaknima, reci im da ti treba za bitulit. Sam valjak kosta oko 5-6 KM, rucka je oko 2 KM, a ja od ranije imam i molerski teleskopski stap, pa je mazanje bilo smijesno jednostavno. Bitno je da ga dobro utrljas i to unakrst. Za par mjeseci, negdje prije oktobarsko-novembarskih kisa, ugrabi jedan dan, vidi stanje i ako treba ponovi.
U sustini, ako je beton standardne kvalitete (npr MB 30) nista opasno po plocu se nece desiti ako ne stavis nikakav premaz a tu i tamo imas curenje za narednih godinu dvije. Ali, ja sam poprilicno sitnicav u nekim stvarima, poludio zbog tog (u sustini) beznacajnog curenja u garazu i uradio ovaj premaz.

Istorijski gledano, vikendice se po prvi put pojavljuju u srednjem veku i to prvenstveno kod poljoprivrednika sa sela, koji su ih i gradili. Vikendice su bile manje seljačke stambene jedinice i u toj ranoj fazi nisu bile baš tako male, već su bile veći objekti sa okućnicom.

Termin „vikendica“ koji se koristi na ovim prostorima, verovatno nastaje oko 1950. godine i izvedena je od Engleske reči „Weekend“. To je stambeni objekat, namenjen prvenstveno korišćenju van mesta u kome se svakodnevno živi. Vikendica je uglavnom manja kuća, izmeštena dalje od velikih i bučnih gradova i koja se koristi za odmor.

Veliki broj ljudi živi ubrzanim životom u velikim gradovima i naravno uz svakodnevni stres. Želja za predahom od ovakvog, često monotonog načina života, dovela je kod mnogih ljudi želju za opuštanjem i odmorom daleko od gradske vreve. Mnoge vikendice su smeštene u mirnim krajevima i okružene prirodom, koja sasvim sigurno smiruje svakog čoveka. Buđenje u prirodi uz čist vazduh, cvrkut ptica i pogled na prirodu, neponovljiv je doživljaj za svakog pojedinca, a naročito onog koji dolazi iz velikog grada.

U nekadašnjoj državi 1980-tih godina, posedovanje vikendice je bio statusni simbol u društvu tog vremena. Na žalost mnogi nisu imali finansijskih mogućnosti da kupe vikendicu, mada je sasvim sigurno kod takvih osoba postojala ogromna želja. Tokom ubrzanog razvoja gradova, mnogi su u velike gradove u kojima nisu rođeni, dolazili iz manjih mesta pa je vikendica bila odlična mogućnost za beg iz velikog grada. I možda i najvažniji detalj ove priče, vikendica je za mnoge bila izuzetno snažna spona vezanosti za svoj rodni kraj.

U skoro svim krajevima bivšeg Sovjetskog Saveza, bio je izgrađen veliki broj vikendica ili kako Rusi kažu Dača. Neke od procena ukazuju na to, da čak preko 50% populacije na prostorima bivšeg Sovjetskog Saveza, koji žive u velikim gradovima, ima svoju vikendicu. Prva vikendica u Severnoj Americi, izgrađena je pre čak 400 stotina godina u Svedesboro (Swedesboro) Nju Džersi (New Jersey).

U Kvebeku (Qubec) u Kanadi, vikendicom se smatraju dvoetažne kuće, koje su najčešće smeštene pored nekog jezera. U istočnoj Kanadi, vikendice se grade uglavnom pored okeana, reka ili jezera. U Finskoj se vikendica naziva Moki (Mökki) i smatra se stambenom zgradom, koja se koristi u slobodno vreme za potrebe opuštanja i odmora. Zaista zvuči neverovatno, ali Finska ima približno 480.000 vikendica. Finske vikendice su po staroj tradiciji uglavnom izgrađene od drveta, najčešće negde pored reka ili jezera i obavezno imaju saunu. U Švedskoj vikendicu nazivaju „Fritidshus“ ili „Stuga“, što u prevodu sa Švedskog znači „kuća za odmor“.

Vikend kuća je poznata u mnogim kulturama i to pod različitim nazivima. U Americi se vikendica naziva i kuća za odmor, ali je još nazivaju i kampom, kabinom pa i šetalištem. U Rusiji na Baltiku i u Skandinaviji, vikendicu nazivaju i kolibom, a sam naziv ima i lokalne sinonime.

U našoj regiji vikendice su postale stvar prestiža, naročito bogatih poslovnih ljudi. Međutim postoji i onaj drugi, izuzetno interesantan deo ove priče. U poslednje vreme, vikendice koje su uglavnom služile za odmor pojedinaca, postaju izuzetno atraktivne nekretnine, koje se mogu kupiti za izuzetno korektnu cenu. Uz povoljnu cenu za koje se mogu kupiti, ovaj tip nekretnina postaje izuzetno realno i moguće rešenje za one koji ne mogu kupiti nekretninu u većim gradovima i na taj način rešiti svoj stambeni poroblem.

Cene vikendica u blizini većih gradova se mogu kupiti od 15.000-30.000 eura. Ali ako izdvojite više vremena za pretraživanje na internetu ili ako odete do manjih mesta lično, možete pronaći vikendice i po nižim cenama. Za one koji žele trajno rešenje stambenog problema, kupovina vikendice predstavlja odlično rešenje.

Možemo reći kako se pojedine vikendice mogu pronaći u odličnom stanju i sem osveženja koje se zove krečenje, potrebno je samo uneti nameštaj i kofere. Naravno da je za određene objekte potrebno i određeno ulaganje, ali ako ste podstanar, potpuno je jasno šta bi značilo da budete, kako se kod nas kaže „Svoj na svome“. Agencija Solis u svojoj ponudi ima veliki broj vikendica pa predlažemo da nas pozovete i odmah započnete potražnju vašeg budućeg doma. https://www.solis-nekretnine.com/blogne ... ca-20.html

Negdje se za vikendicu koristi i pojam- kuca za odmor (npr. u poreskom zakonodavstvu).
Svojevremeno, prije kupovine placa i do sada uradjenih poslova, gledao sam da kupim nesto "gotovo".
Ono na sto sam naisao je bilo:
1. meni preskupo
2. gradjevinski jako lose, vrlo sumnjive kvalitete materijala i radova
3. ergonomski katastrofalno uradjeno.
Vecino msu to bili neku cudni objekti, sa relativno prihvatljivim dimenzijama tlocta npr. 5,5 x 4,5 m pa navise), ali jako lose uradjeni- u gotovo svim se vec vidjelo dejstvo kapilarne/osmotske vlage (temelji i zidovi lagano nabubrili, HI losa ili je uopste nema), pukotine temelja i zidova (plitki temelji sa nedovoljno armature), malter unutarnjih zidova se kruni pod prstom (nedovoljno cementa), drvene obloge- lamperija- vrlo tanke; drvena stolarija odavno "prosvirala", "bacila" se, propala zbog neodrzavanja, itd...
Zatim, ako objekat ima gornju etazu, stepeniste je po pravilu vanjsko, vrlo strmo. Kupatilo zaista minijaturno sa odavno dotrajalim instalacijama, cesto sam vidjao da je kupatilo ukomponovano ISPOD vanjskog stepenista za sprat! Sobe na spratu- ako ih objekat ima- kao po nekom nepisanom pravilu- dvije kutije sibica, a ne sobe.
Krovovi nepotrebno vrlo strmi, krovna konstrukcija i pokrivac- odavno prozivjeli zivotni vijek...
Neophodna rekonstrukcija bi znatno premasila trazenu cijenu i opet bi ostalo otvoreno pitanje da li je objekat OK.
"Papirolosko" stanje- takodje katastrofa. Najdalje sto su poneki, ali rijetki, vlasnici uspjeli uraditi je "upisati" objekat u katastar, no to nije ni pola posla. bez "grunta" tj upisa vlasnistva objekta u zemljisnu knjigu, nema dogovora. To ujedno znaci da je u gotovo 95% slucajeva objekat gradjen na divlje, bez gradjevinske dozvole.
Legalno izgradjeni objekat, korektne, prosjecno dobre (ne one luksuzne) izvedbe, nisam mogao platiti.
Stoga sam se odlucio da sam gradim.

invazijaleptira wrote: ↑23/06/2021 12:39 ...

Plati pa se reklamiraj

Kuli, kako ide, odavno ni habera?

E, moj Hakize, ( a i ostali, koji prate ovu temu)-jos uvijek ne znam gdje udaram! Sa posla sam bjezao na plac, radio, nadgledao, nabavljao sta god je trebalo, a po potrebi uskakao i radio rame uz rame sa meštrima. Kasno popodne ili uvece dodjem kuci, mrtav umoran, istusiram se i forsiram horizontalu. Pregst slika sam napravio, naravno, ali jos uvijek nemam snage da tu i tamo, poneku kljucnu ovdje okacim. Uradicu to sto prije.
Od ovogodisnjeg plana radova, ostale su mi dvije sitnice- ugradnja kliznih vrata kupatila i ugradnja sobnih vrata na mansardi (ukljuceno u cijenu ruku).
Majstori su radili zakljucno sa danom 11. juli, ne stigose postaviti to dvoje vrata. Rekose, navraticemo iduce sedmice (sic!) da jos i to zavrsimo i da pokupimo jos nesto njihovih licnih stvari sto je ostalo.
Trazio i nudio sam da "podvucemo crtu", tj da im isplatim ostatak ugovorene sume i dodatak na ime vanjskog malterisanja garaze i betoniranje trotora duz 2 zida garaze- rekose, nemoj, nismo premjerili povrsinu maltera, pa cemo sve to izracunati kada postavimo vrata. Od tada, nema ih, ne javljaju se...Ne pada mi na pamet da ih zovem, kad nece da prime ostatak novca, koji je apsolutno nesporan, njima o glavu!
A ja bih htio da se i ta vrata postave i da je time za ovu godinu- fajront. Danas sam kontaktirao jednog stolara, poznanika, koji ce doci jedno jutro naredne sedmice i postaviti vrata. Koliko njemu platim, toliko cu mojim meštrima sniziti ukupnu cijenu, baš me briga.
Dakle, brvnara je pod krovom, postavljena stolarija (bilo je problema- ne zbog stolarije, nego sto su meštri pokusali da malo smandrljaju, pa su fasovali -ostav, ponovo , udihtovan je prostor izmedju pocetne polublice i betonske ploce (ploca neravna), izgradjen ulazni trijem, postavljeni podovi na obe etaze- borovina, fenomenalan je; kupatilo kompletno uradjeno i u funkciji je- sve je sjelo kao bombona!
Nije bilo u planu, ali sam uradio i brusenje podova i lakiranje (danas treća ruka laka-poliuretan akrilni lak, vodena osnova- nisam htio nitro, potpuno bi zatvrio borovinu, a ovako, i dalje miriši), a ponovo sam ismirglao dasku peticu (pod) na verandi, ponovo impregnacija, pa lagano smirglanje, i danas sam stavio prvu ruku bezbojnog laka, sutra fino smirglanje i farbam drugu ruku. Do sutra uvece, a vjerovatnije- do nedjelje- NEMA ULASKA
Znam da vas vecinu zanima to kolika je ukupna "podvucena crta". Ni to do sada nisam stigao da saberem, a radi se o 5 listova a 4 formata, gdje sam pisao ama bas sve izdatke; uz vjerovatnocu da barem 200-300 KM troska jednostavno nisam upisao.
Suma summarum, od gole betonske ploce, pa do zakljucanog objekta, bruto povrsine 42 kvm+isto toliko povrsine u mansardi, ali manje iskoristivog zbog visine poduznih zidova od cca 80 cm (pod krvom, sa postavljenom stolarijom i potpuno opremljenim kupatilom)- sve, ali bas sve me je kostalo (po mom spisku) 32.160 KM (plus ,kako rekoh barem 200-300 KM neupisanih troskova).
Kratki pregled, po najkrupnijim stavkama:
gradja -9.500,00 KM
ruke- 6.000,00 KM (trebace dodati jos oko 300- tinjak KM za malerisanje garaze i betoniranje trotoara 10m x 5 m x 0,15 m)
stolarija -4.850,00 KM
krov(lim) i sva limarija(sa rukama) -3.650 KM
kupatilo (sve - materijal, keramika, sanitarije, ruke)- cca 3.000,00 KM
brusenje i lakiranje podova (68 m kv, neto)-700,00 KM
Ostatak do konacne cijene se odnosi na sav potreban prateci materijal (doslovno sve i svasta), te pivo i tu i tamo neka klopa (rostilj).
Trosak mog goriva ovdje nisam upisivao, niti racunao.
Nije malo, ali sam vrlo zadovoljan kako je napravljeno. Ipak se radi o povrsini od neto 68 m kv+3,5 m kv kupatila. dakle, nekih 71,50 m kv+cistih 21 m kv pokrivene verande.
Za narednu godinu ostaje- struja u ostatku brvnare, termika- zidovi 5 cm, kroviste 14 cm; zavrsna obloga- neka lamperija najvjerovatnije (ali svakako kvalitetnija), ograde verande i terase, glazura i keramika na terasi, te obrade betonskog cokla (vjerovatno neki tera/kulir plast). A tek potom slijedi vanjsko uredjenje, no to mi je trenutno nebitno.
Na placu imam kamp kucicu pod nadstresnicom i dogovorio sam prodaju majstoru koji je metalac i trenutno pregovaramo da ugovorenu cijenu snizimo za vrijednost metalne ograde na terasi,(odnos je:koliko kosta materijal, toliko su i ruke) vidjecemo hocemo li se dogovoriti.
Eto, to bi bilo to, za sada.
Slike cu postaviti, dajte mi samo malo vremena da "dodjem sebi", da zavrsim pod verande i makar malo rascistim haos od otpada oko brvnare

kuli1961 wrote: ↑30/07/2021 23:17
Nije bilo u planu, ali sam uradio i brusenje podova i lakiranje (danas treća ruka laka-poliuretan akrilni lak, vodena osnova- nisam htio nitro, potpuno bi zatvrio borovinu, a ovako, i dalje miriši)

Gdje si kupio ovaj poliuretan akrilni lak, na vodenoj bazi? Kako se zove /koji je proizvođač?

Puno posla tu ima bogme

p206 wrote: ↑15/08/2021 13:16

kuli1961 wrote: ↑30/07/2021 23:17
Nije bilo u planu, ali sam uradio i brusenje podova i lakiranje (danas treća ruka laka-poliuretan akrilni lak, vodena osnova- nisam htio nitro, potpuno bi zatvrio borovinu, a ovako, i dalje miriši)

Gdje si kupio ovaj poliuretan akrilni lak, na vodenoj bazi? Kako se zove /koji je proizvođač?

Lak je donio majstor parketar, po nalogu vlasnika parketarske radnje, koji je moj dobar drug i u koga imam povjerenje. Radi se o laku BONA, mislim da mu je puni naziv BONA WAVE 1 K (jednokomponentni), gdje se ima nabaviti- zaista ne znam. Parketar rece da je to vrlo kvalitetan lak. Ne znam, mozda zaista jeste kvalitetan (vrijeme ce pokazati), a mozda samo Cigo hvali svoga konja... Ako ti je neophodno, slikacu kanister i postaviti
Bilo kako bilo, nema onog visokog sjaja, to mi ne bi ni odgovaralo, a nema smrada klasicnog nitro laka. Sjaj je nesto kao polumat, tako da je tekstura borovine dosla do punog izrazaja. Igrao sam se, pa sam jedan lakirani ćoškić na mansardi ispolirao polir pastom i masinom polirkom za auto. Polir pasta je bila neka prva koja mi je u mom špajzu dosla do ruku- neka stara Sonax bezbojna polir pasta za auto metalik lak, sjaji se kao majmunska guzica. Eto, moze i to, ko hoce visoki sjaj, a stalo mu je do ekologije.
Konacni efekat tog lakiranja- ujutro dodjem u brvnaru, otkljucam je, hladovina, a doceka me fini miris borovine!

EDIT: treci dan po lakiranju, kompletnu povrsinu podova sam pokrio/zastitio kartonima, od zida do zida, da ga sacuvam od neizbjeznih ostecenja, obzirom da u unutrasnjosti imam jos bruku poslova- struja, termika, lamperija, te jos milion detalja koje sam radim. npr. potpuno zatvaranje purpenom svake moguce rupice i zazora u drvetu, konacno stimanje i zavrsno lakiranje nekoliko vrata, fino podesavanje reza na kapcima, itd itd..sitni poslovi, ali uzimaju vrijeme i mora se biti jako strpljiv. Znam da se podovi rade/bruse, lakiraju zadnji, no nemam pojma kada cu stvarno zavrsiti preostale radove u unutrasnjosti, pa bi bila steta da podove ostavim nezavrsene. Kasnije bi sigurno biti teze uraditi ih, vidjela bi se eventualna ostecenja, a ko zna i koja ce biti jedinicna cijena.

U nerednih nekoliko postova cu postaviti par slika brvnare, koja je za ovu godinu "zavrsena". To znaci da za ovu godinu zastajem sa daljim radovima- struja, termika, obloga zidova, stepeniste, teresa..Uglavnom, brvnara je pokrivena (lim kao krovni pokrivac), uradjeni svi limarski radovi, postavljena sva stolarija- vrata-prozori, osim vrata pregradnog zida na mansardi, postavljeni kapci svih otvora i kupatilo kompletno uradjeno.
Ovih dana, tj unazad nekoliko sedmica, ja stimam detalje- fino podesavanje kupatilskih šiber vrata, kapaka, dodatno lakiranje stolarije tamo gdje treba, i jos svasta nesto, a toga "nesto"- ima na pretek.
Kupatilo potpuno zavrseno, slikano bez ugradjenih siber vrata:

Naravno, ima jos pregrst slika kupatila,u razlicitim fazama izgradnje, sluze mi da tacno znam gdje su pravci intsalacija, kada budem postavljao nosac u tus kabini, vjesalicu za rucnik itd
Veranda:



Brvnara, izgled spolja:

Mansarda, pod lakiran:

ziv si savrseno izgleda

Hvala! Puno sam truda ulozio, sto jest, jest i vrlo sam zadovoljan rezultatom.
Ziv, naravno, samo me ovih sedmica ubila vrucina, vrlo malo sam mogao uraditi. Sad je na redu ono "detaljisanje"- ureži, obrusi, produbi, proširi, podesi na vaservagu, itd
Srecom evo zahladjenja... Nakon malterisanja garaze i betoniranja trotoarčića oko garaže (nije nesto jako zanimljivo za postavljanje slika) u dvoristu mi je ostalo puno sljunka, pijeska, kamena šakaša.. Pojavio se problem- kako to skupiti, uskladistiti, da ne propadne a trebace, ako nista drugo za nasipanje kada budem radio pristupni put do garaze... da kujem "tor", pa onda najlon- steta da unistavam dasku. Sjetim se onih industrijskih vreca velike nosivosti. U OLX.ba ukucam "industrijska vreca"- nista.. Kad ono, ima ih kakvih hoces, ali pod nazivima "big bag/beg, jumbo/dzambo vrece". Obzirom na namjenu, vrlo su jeftine- od 5-10 KM/komad. Kupio sam nekoliko i vec sutra krecem sa pretovarom materijala.
Drvenog škarta imam barem 2 kubika, pored odvojenih i sačuvanih greda, štafli, letvi, iole duzih komada, a sav škart će biti složen u vreću, ne baš uz brvnaru- da se miševi ne legu uz kuću. Ovih dana gledam cijene novih gusanih peći, "Plamen" Požega, kao reper za cijene polovnih. Ima svašta, lijepo dizajnirane, sa većim ili manjim staklenin vratima, da se vidi vatra, odabraću nešto, nadam se ubrzo

Fantazija. Sve pohvale za upornost, trud ali i ideju.
Sjećam se kad si počinjao s radovima.
Na neki način i mi smo na forumu bili dio toga

splinter wrote: ↑28/08/2021 22:31 Fantazija. Sve pohvale za upornost, trud ali i ideju.
Sjećam se kad si počinjao s radovima.
Na neki način i mi smo na forumu bili dio toga

Naravno!
Biće još postova, prepiske, pitanja, savjeta...
MOzda uspijem ubrzo dogovoriti da se postave metalni stubovi i rukohvat na terasi, kao osnova za drvenu oblogu. Ruke i materijal zajedno bi me koštalo oko 350-400 KM, što nije prestrašno.

Svaka cast @kuli1961 . Gdje se nalazi ova vikendica?

drag_gost wrote: ↑28/08/2021 23:07 Svaka cast @kuli1961 . Gdje se nalazi ova vikendica?

Hvala!
Lokacija je selo Šušnjari, nekih 15 km od Banjaluke

kuli1961 wrote: ↑28/08/2021 23:17

drag_gost wrote: ↑28/08/2021 23:07 Svaka cast @kuli1961 . Gdje se nalazi ova vikendica?

Hvala!
Lokacija je selo Šušnjari, nekih 15 km od Banjaluke

Neka je sa srecom. Reci mi jesi li cuo za "AD Brvnare", znas li ista o njima? Vidim da im ova "Bosanka" bas ide.

Za tu firmu nisam cuo, ali jesam za BH Brvnare, Ilijas, imaju ponudu na OLX. Sa vlasnikom sam bio u kontaktu, Dzenan. Iako nisam njega angazovao, utisak mi je da je profesionalac, korektan.
Ako si i ti u prici oko brvnare, gledaj da gradja bude smrča (borovina je očajno skupa. jela je presuho drvo, lako i često puca), da nakon rezanja bude sušena u sušari, a da se radi o zimskoj sječi oblovine, poželjno istočna strana planine. I naravno, da se oblovina reže tako da se vadi "srce", tj. da u gredi/poluoblici nema nikako ili da ima sto manje "sredine" drveta.