ASTRONOMIJA

[john smith]

Nemam vremena. Uletim ovako na prepad i napisem par redaka... Dakako da ne treba uzeti sve zdravo za gotovo, ali zasad je ona jedina koju imamo tj. jedina koja se poklapa sa mjerenjima sto je izuzetno vazno. Mozda izadje nesto drugo za x godina, ko zna ali vjerujem da ce se bazirati na slicnim pretpostavkama. Opet, ne vidim problem u tome sto nismo objasnili sve, jedino izazov.

Ima jos par dokaza koji se vrlo dobro slazu sa eksperimentom, npr raspored lakih elemenata u procentima (H, He..) i distribucija galaksija kroz svemir tj materije koja je vjeruje se proizasla iz kvantnih fluktuacija vrlo ranog svemira (manjeg od Planckovog dijametra). Bez njih se struktura svemira ne moze objasniti uzevsi u obzir njegovu starost. U vezi pozadinskog suma, mjerenje (koliko se svemir ohladio) se poklapa dosta dobro sa izmjerenim sto iznosi ako se ne varam nesto vise od 3K za svemir star blizu 13 milijardi godina. Dodao bi i da je dokaz sirenja crveni pomak a ne sirenje samo po sebi. Tu je jos i kosmicki horizont kao dokaz da svemir nije oduvijek, vec da je nastao.

U vezi tamne energije i tamne materije, pa... nemamo drugo objasnjenje ali vidimo da je tu.
Zasad nemamo direktnih dokaza za tamnu materiju, jedino par indirektnih dosta jakih indikacija.

Uglavnom, ova dva "dokaza" nisu dovoljna da bi se tacno rekonstruisala proslost i nastanak svemira. Kao kad bi vidjeli avion i na osnovu njegovog pravca i brzine kretanja odredili njegov polozaj prije 5 dana. Moze ako se pretpostavi da avion nije mijenjao brzinu i pravac kretanja ali ko moze biti siguran da nije! Ko moze znati da li je na primjer bila samo jedna explozija ili ih je bilo nekoliko?

Vjerujem da je ovde pri snazi prvi Newtonov zakon kretanja. Isto tako inflacija izgleda kao aproksimacija koja se poklapa dosta dobro sa izmjerenim. Bez nje nista no moguce je da postoji i drugaciji model. Jos jednom da ponovim, niko ovde ne govori o nastanku svemira, jedino o njegovoj evoluciji.

pozz

Znas kako ide struktura teorije (teoreme): pretpostavka - tvrdnja - dokaz. Teorija o nastanku svemira je upravo to. Sta ako pretpostavke nisu tacne? U Njutnovo doba se smatralo da je svemir beskonacan i da vrijeme nema pocetka. Nije se znalo da postoje druge galaksije. Smatralo se da je raspored materije u takvom svemiru uravnotezen tj da je materija podjednako raspodjeljena. Ako je tako onda bi trebalo da postoji beskonacno mnogo zvijezda i u tom slucaju bi nebo bilo osvjetljeno kao po danu. Bez obzira kako zvijezde rasprsene i udaljene bile, beskonacno mnogo zvijezda bi obasjavalo nebo kao sunce. Dakle, nije moguce da postoji beskonacno mnogo zvijezda vec ih im je broj ogranicen. Ako im je broj ogranicen onda bi takav sistem nakon nekog konacnog vremena kolabirao u jednu tacku zbog gravitacije. To bi se desilo sve da postoje samo 3 ili cak 2 atoma u citavom svemiru - oni bi nakon odredjenog vremena privukli jedan drugoga. Tako matematika kaze. To je bio ocigledan dokaz da svemir ima svoj pocetak. Ima jos nekih takvih cisto matematickih proracuna koji pokazuju da je materija u svemiru konacna ali isto tako da takav svemir ne moze biti u mirovanju - ili se mora sakupljati ili siriti. Kada bi mirovao i bio u potpunoj ravnotezi, samo mala promjena - pomijeranje jedne zvijezde bi dovelo do neravnoteze i - opet bi se sve privuklo. Onda je jedini (da li?) moguci zakljucak da je svemir nastao prije odredjenog vremena i da je nastao velikim praskom. Samo je bilo pitanje da li se svemir jos uvijek siri ili se skuplja jer na osnovu 4 poznate sile (gravitaciona, elektro-magnetna, jaka i slaba nuklearna sila) i sa teorijom velikog praska, svemir se mora ili siriti sve sporije i sporije ili je gravitacija vec prevladala inerciono kretanje nastalo kao posljedica velikog praska pa je otpocelo sakupljanje. Medjutim, otkrice da se svemir ubrzano siri je zapanjila sve ljude od te struke. Zato su ljudi "izmislili" tamnu energiju da bi objasnili taj fenomen. Tamna energija je kao negativna gravitacija - gravitacija privlaci, tamna energija odbija. Tamna energija nije detektovana, samo se "zna" da postoji. Zasto je nema ovde? Vjerovatno ima ali je tamna pa je ne vidimo . Vidimo samo njen ucinak. To je vjerovatno 5. sila koja djeluje samo na velikim udaljenostima. 100%, Dobro, 99%. Zato je ne mozemo "vidjeti". Morali bi se dooobro udaljiti da bi je vidjeli. Kao sto slaba i jaka nuklearna sila djeluje na veoma malim udaljenostima.

Zapravo sam mislio da kazem kako je matematika i logika dala odgovor na pitanje nastanka i evolucije svemira a ne mjerenja. To sto se svemir sastoji od 99,98 ili koliko vec vodika nije nikakav dokaz da je svemir nastao velikim praskom. Ali eto nimalo ne smeta toj teoriji.

Uglavnom pretpostavke da je svemir nastao velikim praskom i da je svemir stvorio Bog su potpuno ravnopravni. S tim da kompletna danasnja nauka iskljucuje pretpostavku Bozije intervencije - za sada .

Nastavlja se...

[john smith]

I da nastavim. Dakle prije izvjesnog vremena se smatralo da je svemir beskonacan i da nema pocetka ali su astronomi kao i matematicari dosli do zakljucka da je to jednostavno nemoguce. Neke razloge sam spomenuo u proslom postu. Sadasnji proracuni polaze od pretpostavke da je svemir konacan ali da nema rubova. Nesto kao povrsina kugle ali umjesto povrsine koja je 2D u pitanju je 3D prostor. Jos jedna od pretpostavki je da je prostor Euklidski, sto znaci da je homogen i izotropan (valjda se to tako kaze), sto znaci da je jednak po svim pravcima. Euklidski prostor podrazumjeva i da je najmanja udaljenost izmedju proizvoljne 2 tacke - pravac. Ako je svemir konacan a bez rubova onda to znaci da, kada bi se kretali u jednom (bilo kojem) pravcu, nakon konacnog vremena bi dosli na isto mijesto! Ova razmatranja su cisto filozofska, potrkijepljena matematickim teoremama i aksiomima. Jedna od spekulacija o nastanku svemira je i ta da je nastao sudarom dva n-dimenzionalna ili 2-dimenzionalna prostora. Matematicki je dokazivo i da je kompletna masa svemira mogla nastati sudarom 2 elektrona. U svakom slucaju to su samo nagadjanja i pretpostavke. Oni sto tvrde da imaju cvrste i nepobitne dokaze o tome kako je nastao svemir su mi pravo suhveli.

Par puta si pravio analogiju sa pokretnim stepenicama pa evo jedan zadatak koji ce ti pobiti tu analogiju. Ja se pitam kako je moguce da su astronomi uocili kvazar na udaljenosti od 30 mlrd sv. god ako je starost svemira 13 mlrd god. Ako je nesto udaljeno od nas 30 mlrd svjetlosnih godina kako je onda svijetlost mogla stici do nas ako je vrijeme pocelo prije 13 mlrd godina? Ti kazes da je razlog taj sto se svemir sirio daleko vecom brzinom od brzine svijetlosti. Ne postoji brzina koja je veca od brzine svijetlosti. Isto vazi i za inflaciju. Fizicari su to napisali i vjerovatno imaju neko objasnjenje ali objasnjenje ne moze biti da je nesto kretalo brzinom vecom od brzine svijetlosti. Matematicki nemoguce.

Zadatak:

Pogledamo u jednom pravcu svemira i vidimo galaksiju koja se, od nas udaljava brzinom od 0,6c. Okrenemo se na skroz suprotnu stranu svemira i ugledamo drugu galaksiju koja se opet udaljava od nas od 0,6c. Kojom se brzinom te dvije galaskije medjusobno udaljavaju?

Dobro, opet cu ja rijesiti ovaj zadatak koji je slican onom predhodnom.

[statix]

Par puta si pravio analogiju sa pokretnim stepenicama pa evo jedan zadatak koji ce ti pobiti tu analogiju. Ja se pitam kako je moguce da su astronomi uocili kvazar na udaljenosti od 30 mlrd sv. god ako je starost svemira 13 mlrd god. Ako je nesto udaljeno od nas 30 mlrd svjetlosnih godina kako je onda svijetlost mogla stici do nas ako je vrijeme pocelo prije 13 mlrd godina? Ti kazes da je razlog taj sto se svemir sirio daleko vecom brzinom od brzine svijetlosti. Ne postoji brzina koja je veca od brzine svijetlosti. Isto vazi i za inflaciju. Fizicari su to napisali i vjerovatno imaju neko objasnjenje ali objasnjenje ne moze biti da je nesto kretalo brzinom vecom od brzine

Evo pokusaj ovdje, mada sam i ja citao clanke u kojima se spekulise o vecoj starosti svemira, a ako ovo budes razumio, nek ti ne bude mrsko pojasniti, pri tom ne mislim na redshift, nego ovaj drugi link...

http://en.wikipedia.org/wiki/Redshift#M ... rpretation
(pogledaj pod Highest redshifts)

http://www.astro.ucla.edu/~wright/cosmology_faq.html#z

(imas "If the Universe is only 14 billion years old, how can we see objects that are now 47 billion light years away?")

[Arminovski]

@john smith
Kao i svaka analogija, moj primjer je sluzio samo kao ilustracija koja bi pomogla da se shvati nesto, slicno analogiji balona i sirenja svemira i predstavljanju visedimenzionalnog prostora sa istim balonom (ako ides u istom pravcu, doces opet tamo gdje si i poceo). Ne moras se kaciti toliko na nju jer ona ne mora da sluzi kao absolutna istina.

Zapravo sam mislio da kazem kako je matematika i logika dala odgovor na pitanje nastanka i evolucije svemira a ne mjerenja. To sto se svemir sastoji od 99,98 ili koliko vec vodika nije nikakav dokaz da je svemir nastao velikim praskom. Ali eto nimalo ne smeta toj teoriji.

Matematika tj fizika su dali teoriju, sastav elemenata je potvrdjuje.

Drugo, nauka ne izostavlja Bozju intervenciju, stavise ne govori uopste o njoj pa cu ovim i treci tj zadnji put reci posto uporno o tome nastavljas: ni Big Bang teorija, niti iko ovde govori o nastanku svemira, samo njegovom razvoju. Niko danas nema predstavu o tome kako je svemir nastao i sve se svodi na vise manje matematicke spekulacije i mogucnosti sto si cini mi se i sam rekao.

Za sve ostalo ti je statix dao odgovor.

pozz

@statix: dobar clanak, vrijedno procitati.

[NIN]

Earlier today Europe, Asia, and Africa got to see a nice partial solar eclipse as the Moon passed in front of the Sun, blocking as much as 85% of the solar surface. The extraordinarily talented astrophotographer Thierry Legault traveled from his native France to the Sultanate of Oman to take pictures of the eclipse. Why there, of all places? Heh heh heh. It’ll be more clear when you see this ridiculously awesome picture he took:



Can you see why he traveled so far to get this shot? The silhouette of the Moon taking a dark bite out of the Sun is obvious enough, as are some interesting sunspots on the Sun’s face… but wait a sec… that one spot isn’t a spot at all, it’s the International Space Station! This was a double eclipse!



That’s why Thierry sojourned to Oman; due to the geometry of the ISS orbit, it was from there that he had the best chance of getting a picture of the station as it passed in front of the Sun during the relatively brief duration of the klix solar eclipse. But talk about brief; the ISS was in front of the Sun for less than second, so not only did he have one chance at getting this spectacular once-in-a-lifetime shot, but he had only a fraction of a second to snap it!

To give you an overall idea of what you’re seeing here: the Sun is 147 million kilometers away (less than usual because this eclipse happened, coincidentally, very close to perihelion, when Earth was closest to the Sun). The Moon is 390,000 kilometers away. The Sun is about 400 times bigger than the Moon, but also about 400 times farther away, making them look about the same size in the sky. If you’re still having a hard time picturing the scale, take a look at the dark sunspot in the lower right of the big picture: it’s about twice the size of the Earth!

The space station, on the other hand, is 100 meters across (the size of a football field) and orbits about 350 km (210 miles) above the Earth’s surface. So the Moon was very roughly 1000 times farther away than the ISS when this picture was taken, and the Sun 400,000 times more distant. Yet all three lined up just right to make this extraordinary photograph possible.
http://blogs.discovermagazine.com/badas ... e-picture/

Pozdrav...

[darkknight]

Pozdrav svima. Posjedujem teleskop, pa me mozeli se u bosni nabaviti sociva za teleskop i filteri?

[NIN]

Pozdrav svima. Posjedujem teleskop, pa me mozeli se u bosni nabaviti sociva za teleskop i filteri?

Ja sam okulare nabavljao u Bosni preko prijatelja koji ih je opet narucivao iz EU. Ne vjerujem da postoji bili kakvo predstavnistvo u BiH sto se teleskopije tice ali znam za specijalizovanu prodavnicu gdje mozes kupiti hrpu stvari u Subotici i Beogradu. Pogledaj na sljedecem linku (mislim da dostavljaju i na podrucje BiH):

http://www.teleskop.rs/

Postoji nesto i u Rijeci, mislim i u Zagrebu, ali su skuplji i manje opremljeni.

[NIN]

Cosmic census finds crowd of planets in our galaxy
Cosmologists say new calculations lead to questions about life elsewhere


This photo shows the Milky Way above wind turbines near Lake Benton and Hendricks, Minn. Scientists have estimated the first cosmic census of planets in our galaxy and the numbers are astronomical: at least 50 billion planets in the Milky Way.

Scientists have estimated the first cosmic census of planets in our galaxy and the numbers are astronomical: at least 50 billion planets in the Milky Way. At least 500 million of those planets are in the not-too-hot, not-too-cold zone where life could exist. The numbers were extrapolated from the early results of NASA's planet-hunting Kepler telescope.

Kepler science chief William Borucki says scientists took the number of planets they found in the first year of searching a small part of the night sky and then made an estimate on how likely stars are to have planets. Kepler spots planets as they pass between Earth and the star it orbits. So far Kepler has found 1,235 candidate planets, with 54 in the Goldilocks zone, where life could possibly exist. Kepler's main mission is not to examine individual worlds, but give astronomers a sense of how many planets, especially potentially habitable ones, there are likely to be in our galaxy. They would use the one-four-hundredth of the night sky that Kepler is looking at and extrapolate from there.

Borucki and colleagues figured one of two stars has planets and one of 200 stars has planets in the habitable zone, announcing these ratios Saturday at the American Association for the Advancement of Science annual conference in Washington. And that's a minimum because these stars can have more than one planet and Kepler has yet to get a long enough glimpse to see planets that are further out from the star, like Earth, Borucki said. For example, if Kepler were 1,000 light years from Earth and looking at our sun and noticed Venus passing by, there's only a one-in-eight chance that Earth would also be seen, astronomers said. To get the estimate for the total number of planets, scientists then took the frequency observed already and applied it to the number of stars in the Milky Way.

For many years scientists figured there were 100 billion stars in the Milky Way, but last year a Yale scientist figured the number was closer to 300 billion stars. Either way it shows that Carl Sagan was right when he talked of billions and billions of worlds, said retired NASA astronomer Steve Maran, who praised the research but wasn't part of it.

And that's just our galaxy. Scientists figure there are 100 billion galaxies.

Borucki said the new calculations lead to worlds of questions about life elsewhere in the cosmos. "The next question is why haven't they visited us?" And the answer? "I don't know," Borucki said.

http://www.msnbc.msn.com/id/41686017/ns ... nce-space/

[Hipatija]

Zadatak:

Pogledamo u jednom pravcu svemira i vidimo galaksiju koja se, od nas udaljava brzinom od 0,6c. Okrenemo se na skroz suprotnu stranu svemira i ugledamo drugu galaksiju koja se opet udaljava od nas od 0,6c. Kojom se brzinom te dvije galaskije medjusobno udaljavaju?

Dobro, opet cu ja rijesiti ovaj zadatak koji je slican onom predhodnom.

Čekam "rješenje" (molim i obrazloženje, po mogućnosto bolje od ovog "udžbeničkog obrazloženja"):
Međutim, zapazimo da pojam “međusobna relativna brzina” nema fizičkog smisla. Ne postoji fizički objekat koji bi se kretao tom brzinom. Brzina jedne čestice u odnosu na drugu česticu je svakako manja od c (ili jednaka c) u skladu sa zakonom transformacije brzine.”. Vidi animaciju opisanog zadatka (formiranje razdaljine između objekata B i B', BB' = 2vt).

[Bušman]

Zadatak:

Pogledamo u jednom pravcu svemira i vidimo galaksiju koja se, od nas udaljava brzinom od 0,6c. Okrenemo se na skroz suprotnu stranu svemira i ugledamo drugu galaksiju koja se opet udaljava od nas od 0,6c. Kojom se brzinom te dvije galaskije medjusobno udaljavaju?

Dobro, opet cu ja rijesiti ovaj zadatak koji je slican onom predhodnom.

Čekam "rješenje" (molim i obrazloženje, po mogućnosto bolje od ovog "udžbeničkog obrazloženja"):
Međutim, zapazimo da pojam “međusobna relativna brzina” nema fizičkog smisla. Ne postoji fizički objekat koji bi se kretao tom brzinom. Brzina jedne čestice u odnosu na drugu česticu je svakako manja od c (ili jednaka c) u skladu sa zakonom transformacije brzine.”. Vidi animaciju opisanog zadatka (formiranje razdaljine između objekata B i B', BB' = 2vt).

Kako ti ba ne dosadi . Rekli smo ti vec ranije da ti ne valja to i rekli zasto. Polazis uporno od pogresne pretpostavke i dolazis do pogresnog zakljucka. To sto si promijenio nick nece promijeniti stvari.

[Hipatija]

Tvoj "odgovor" na citirani post je "promašen odgovor" ( za takve odgovore kažu da je "SPAM"). U citiranom postu nema nikakve "pretpostavke", niti bilo kakvog "zaključka"!
Općenito: U mojim postovima nema "pretpostavki"!

[Bušman]

Tvoj "odgovor" na citirani post je "promašen odgovor" ( za takve odgovore kažu da je "SPAM"). U citiranom postu nema nikakve "pretpostavke", niti bilo kakvog "zaključka"!
Općenito: U mojim postovima nema "pretpostavki"!

Moram li te upoznavati sa osnovnim pojmovima formalne logike? Premisa? Konsekvensa? Hoces da prodjem ponovo sve tvoje blogove da trazim recenice tipa "ako je..."?
Ili mislis da se tvoja nauka bazira na nekoj drugoj/drugacijoj filozofiji nauke? Ako je tako, onda nam fino definiraj pravila igre (mada si ti taj koji se treba prilagodjavati pravilima, jer ti pokusavas nametnuti svoje saznanje/znanje/teorije itd.)

[Bušman]

Evo jedan interesantan clanak, sigurno ce olaksati naseljavanje naseg Suncevog sistema:

http://www.space.com/11063-saturn-moon- ... power.html

[Hipatija]

Tvoj "odgovor" na citirani post je "promašen odgovor" ( za takve odgovore kažu da je "SPAM"). U citiranom postu nema nikakve "pretpostavke", niti bilo kakvog "zaključka"!
Općenito: U mojim postovima nema "pretpostavki"!

Moram li te upoznavati sa osnovnim pojmovima formalne logike? Premisa? Konsekvensa? Hoces da prodjem ponovo sve tvoje blogove da trazim recenice tipa "ako je..."?
Ili mislis da se tvoja nauka bazira na nekoj drugoj/drugacijoj filozofiji nauke? Ako je tako, onda nam fino definiraj pravila igre (mada si ti taj koji se treba prilagodjavati pravilima, jer ti pokusavas nametnuti svoje saznanje/znanje/teorije itd.)

Hajde da i ja tebi odgovorim (poslije skanjivanja i nevoljko):
- Ne moraš.
- Neću (tvoje me mišljenje ne interesuje).
- Ne mislim (nema nikakve "moje nauke", pa niti nekakve druge/drugačije filozofije nauke).
- Ne pokušavam ništa i nikome "nametnuti", već samo pokušavam pokazati, ukazati, skrenuti pažnju i sugerisati da razmišljaš svojom (a ne tuđom) glavom!

[Bušman]

Hajde da i ja tebi odgovorim (poslije skanjivanja i nevoljko):
- Ne moraš.
- Neću (tvoje me mišljenje ne interesuje).
- Ne mislim (nema nikakve "moje nauke", pa niti nekakve druge/drugačije filozofije nauke).
- Ne pokušavam ništa i nikome "nametnuti", već samo pokušavam pokazati, ukazati, skrenuti pažnju i sugerisati da razmišljaš svojom (a ne tuđom) glavom!

Da i ja tebi odgovorim - obaranje teorije relativnosti na temi ASTRONOMIJA je SPAM. To sto ja radim se drugacije naziva.

[Whitesnake]

http://www.sarajevo-x.com/scitech/nauka ... /110318048

@Busman, odustani od naglabanja, jasno je da si u pravu. Hajde da se vratimo malo Temi. Evo link, koji ste svi vec sigurno procitali. Ono sto mene interesuje je da li se u BiH moze (i gdje ako moze) kupiti neki manji teleskop do nekih 500€? Izvinjavam se ako je vec bilo o ovom govora, mrsko mi citati sve postove redom od pocetka (dosao do pola i nemeRe dalje)
Dalje, pitanje za Busmana, Nina i ove malo bogatije znanjem od mene na polju fizike, da li znate koji bi teleskop bio najbolja home varijanta u "price to performans"?
Pozz

[Bušman]

http://www.sarajevo-x.com/scitech/nauka ... /110318048

@Busman, odustani od naglabanja, jasno je da si u pravu. Hajde da se vratimo malo Temi. Evo link, koji ste svi vec sigurno procitali. Ono sto mene interesuje je da li se u BiH moze (i gdje ako moze) kupiti neki manji teleskop do nekih 500€? Izvinjavam se ako je vec bilo o ovom govora, mrsko mi citati sve postove redom od pocetka (dosao do pola i nemeRe dalje)
Dalje, pitanje za Busmana, Nina i ove malo bogatije znanjem od mene na polju fizike, da li znate koji bi teleskop bio najbolja home varijanta u "price to performans"?
Pozz

Hmmm, da je praaaaaaavo kvalitetan za te pare ne mozes kupiti u BIH. Vidjao sam po nasim shopping centrima od 300KM pa do 1000KM. Uglavnom izbor izmedju dobsona i newtona. Vidio sam samo jedan refraktorski u Conradu za nekih 600 KM, odlican za posmatranje unutar Suncevog sistema plus sto je kompjutersko pozicioniranje. Ako bas hoces kvalitetan pogled, pogledaj kakav dobson. Malo ces se muciti sa pozicioniranjem, ali nije toliko strasno.

Ja bih licno sebi uzeo ovakav:

[Whitesnake]

Hvala drug. Nesto cu pokusati iskopati.
Samo, nije mi jasno da su se na ovom forumu pod temom Astronomija tako urijedili postovi..?
Niko nista ne pise a nekovece mjesec sljasti li sljasti..

[NIN]

Hvala drug. Nesto cu pokusati iskopati.
Samo, nije mi jasno da su se na ovom forumu pod temom Astronomija tako urijedili postovi..?
Niko nista ne pise a nekovece mjesec sljasti li sljasti..

Ja bas kontah prenijeti clanak al' mi se nesto ne dade. Mada, kad smo vec kod ovoga, treba se reci da je mjesec zaista bio najblizi Zemlji u posljednjih 20-tak godina ali isto tako treba imati na umu da to nije ni blizu da bi on na nebu izgledao vecim i sjajnijim nego sto je to uobicajeno tako da se ovakve stvari vise ticu statistike nego fenomena per se.

[NIN]

...a sto se teleskopije tice, u sustini, teleskopski sistem se sastoji od tri komponente:

- tubus,
- montaza,
- okular.

Ono na sto se najvise obraca paznja i sto je ustvari najskuplje jeste montaza - mehanizam/stalak koji prati objekte promatranja. Recimo, tubusi (onaj najveci dio teleskopa) su najmanji problem i oni su relativno najpristupacniji dio cijelog sistema. Problemi vec nastaju sa socivima jer kvalitetne okulare je kod nas jako tesko naci i nisu nimalo jeftini. S druge strane, dobrih montaza nema jeftinih i one su najskuplji dio sistema. Onda razliciti filteri, adapteri, konverteri, ...

E sada, ako zelis promatrati planete onda za tu svrhu bi ti najbolje posluzili refraktori, a ako zelis promatrati objekte dubokog svemira onda reflektori (njutnovski teleskopi). Po mom nekom misljenju, mislim da za solidan teleskop moras izdvojiti najmanje oko milju maraka. Ovo solidan je opet jako relativno jer, npr. solidan okular kosta oko 200-300 eura!

Nego, da ne bi dzaba naglabali, de ti nama reci sta bi volio promatrati i koliko love je u pitanju pa da pokusamo sa kakvom preporukom.

[Whitesnake]

...a sto se teleskopije tice, u sustini, teleskopski sistem se sastoji od tri komponente:

- tubus,
- montaza,
- okular.

Ono na sto se najvise obraca paznja i sto je ustvari najskuplje jeste montaza - mehanizam/stalak koji prati objekte promatranja. Recimo, tubusi (onaj najveci dio teleskopa) su najmanji problem i oni su relativno najpristupacniji dio cijelog sistema. Problemi vec nastaju sa socivima jer kvalitetne okulare je kod nas jako tesko naci i nisu nimalo jeftini. S druge strane, dobrih montaza nema jeftinih i one su najskuplji dio sistema. Onda razliciti filteri, adapteri, konverteri, ...

E sada, ako zelis promatrati planete onda za tu svrhu bi ti najbolje posluzili refraktori, a ako zelis promatrati objekte dubokog svemira onda reflektori (njutnovski teleskopi). Po mom nekom misljenju, mislim da za solidan teleskop moras izdvojiti najmanje oko milju maraka. Ovo solidan je opet jako relativno jer, npr. solidan okular kosta oko 200-300 eura!

Nego, da ne bi dzaba naglabali, de ti nama reci sta bi volio promatrati i koliko love je u pitanju pa da pokusamo sa kakvom preporukom.

Hvala drug na detaljnom objasnjenju oko teleskopa. Sto se tice mojih zelja i "gledanja" u space, volio bih posmatrati suncev sistem bez ikakvih problema.. Dakle planete sa solidnom rezolucijom i solidnim zoom-om.. (ako se mogu ovako laicki da izrazim)
Mogu da zakljucim otprilike da bi me ovaj cejf kostao do milje maraka. Međutim, imam opciju i do milje i po, tako da se nadam da bih mogao za te novce fino i da uocim kakvu blizu galaksiju koliko toliko.. drugim rijecima, da li bih mogao za 1500-1600km da kupim neki teleskop koji 'moze' ovo sto ja zelim, plus deep space objects..?
Sta bih u stvari mogao kupiti za milju i po? Imas li kakav link da vidim kako bi izgledao neki od tih teleskopa (velicina, performanse..)?
Znam da je termin 'solidan' relativan, ali ipak bih da suzim izbor sto je vise moguce.. (ne znam da li ima neki poseban "brand" kada govorimo o teleskopima, ali odmah da naglasim da to meni i nije toliko vazno) Na kraju, da ne duzim, ako recimo znas neki teleskop koji kosta npr. 2000km koji je 10x bolji od teleskopa koji kosta 1600km, i on je u opciji jer ne moram ja teleskop uzeti vec sutra.. Pritrpim se malo, sakupim novaca i onda ga recimo za pola godine ili godinu kupim.. Sve je relevantno
Jos jednom hvala na pomoci i na izvrsnom odg.

[NIN]

Recimo ovaj ti je dobra solucija do milje maraka:

102/1000 EQ3 SkyWatcher Refraktor



Mnogo godina su ovi refraktori bili ponos svojih vlasnika! Ovaj tip teleskopa (refraktora) je bio (a i danas je) po mnogima, najbolji izbor za one astroamatere, koji žele ozbiljnije da se bave Astronomijom! Teleskop isporučujemo na EQ3-2 (Sky-Scan) mehanici, koja je vrlo stabilna i ima mogućnost dogradnje, što znači da se mogu postaviti motori po obe ose (RA-DEC) plus Polarni Tražilac. U teleskopu su ahromatska sočiva prevučena antirefleksnim slojem. Slika je odlična, vrlo oštra i kontrastna. Pogodan je za posmatranje Planeta, Kratera na mesecu, Dvojnih Zvezda, Pega na Suncu (naravno, samo uz odgovarajući filter) nikako bez!!! Fokuser je sa zupčastom letvom, model deLux isporučujemo sa dijagonalnim ogledalom od 2 "u koji se mogu postaviti okulari od 2" sa većim fokusom.

49.900,00 rsd sto ti dodje nesto manje od 1.000 maraka
http://www.teleskop.rs/teleskop/ahromat ... -refraktor

Mislim da ti ne treba bolja montaza od ove (rucna je, uz mogucnost nadogradnje motora).

...dok, ovaj ispod je vec dosta ozbiljnije i kud i kamo jace:

150/1200 HEQ5 Skywatcher Fraunhofer Refraktor



Ovo su već veliki teleskopi!
Refraktori od 150mm, jos imaju koliko-toliko prihvatljivu cenu ali već preko ovoga cene drastično idu na gore, tako da je ovo neka granica što se refraktora tiče, koje još mogu sebi da priušte astroamateri! Osim za vizualna posmatranja, idealni su za Astrofotografiju. Za posmatranje Planeta, Dvojnih Zvezda, Pega na Suncu... preporučujemo 150/1200 (zbog dužine fokusa) dok za posmatranje objekata dubokog neba (DeepSky) preporučujemo 150/750. Vrlo su dobri za posmatranje Maglina, Zvezdanih Jata, Galaksija...itd. Fokuser je sa zupčastom letvom od 2 sa adapterom na 1.25 inča. Sočiva su prevučena antirefleksnim slijem.

106.900,00 rsd sto ti je malo jace od dvije milje maraka ali u kombinaciji sa EQ3 montazom koja je u onom gore jeftinijem paketu ovaj jaci teleskop te izasao 5-6 stoja jeftinije jer je EQ5 montaza sama oko 400 i vise eura.
http://www.teleskop.rs/teleskop/ahromat ... -refraktor

-----------------------------

Dakle, ovo su ti refraktori i njih bi ti preporucio prije reflektora pogotovo ako ces pretezno posmatrati po suncevom sistemu (planete, mjesece i te belaje).

U ovim paketima dobijas i par osnovnih okulara. Bolje i okulare drugih ziznih duzina mozes takodjer kupiti kod njih. Mislim da ovi dostavljaju i u Bosnu, a na stranici imas kontakte pa se cuj s njima.

[NIN]

1 bilion zvijezda u Andromedi u odnosu na nasih 400 milijardi u Mlijecnom putu
(za one koji ne znaju, nas bilion nije isto sto i bilion na engleskom gdje on oznacava nasu miliradu dok je njihov trilion nas bilion)

Image of the Day: One Trillion Stars! Andromedea Galaxy in Infrared & X Ray



The detailed Spitzer Space Telescope view above features infrared light from dust (red) and old stars (blue) in Andromeda, a massive spiral galaxy a mere 2.5 million light-years away. In fact, with over twice the diameter of our own Milky Way, Andromeda is the largest nearby galaxy. Andromeda's population of bright young stars define its sweeping spiral arms in visible light images, but here the infrared view clearly follows the lumpy dust lanes heated by the young stars as they wind even closer to the galaxy's core. Constructed to explore Andromeda's infrared brightness and stellar populations, the full mosaic image is composed of about 3,000 individual frames. Two smaller companion galaxies, NGC 205 (below) and M32 (above) are also included in the combined fields. The data confirm that Andromeda (aka M31) houses around 1 trillion stars, compared to 4 hundred billion for the Milky Way.

The Chandra X-ray image below shows the central portion of the Andromeda Galaxy. The blue dot in the center of the image is an unusually "cool" million degree X-ray source of unknown nature. Just above this cool source is a source (yellow) that is thought to be due to X-rays from matter swirling toward a supermassive black hole in the nucleus of the galaxy. This black hole contains the mass of 30 million suns. Numerous other X-ray sources are also apparent. Most of these are probably due to X-ray binary systems, in which a neutron star or black hole is in a close orbit around a normal star.
http://www.dailygalaxy.com/my_weblog/20 ... x-ray.html

[svemir.ba]

Bio sam postavio ovaj post na drugoj temi koja i nije bas posjecena, a sad sam naletio i na ovu.
Naime, vodeći se entuzijazmom svog sina koji je prvi razred osnovne škole, napravio sam stranicu koja bi mogla biti potencijalno okupljalište za ljubitelje ove oblasti. Stranica je zamišljena da bude online enciklopedija o svemiru ali i da daje najsvježije informacije o svemu što je vezano za svemir. Još uvijek je u toku popunjavanje enciklopedijskog dijela (što će svakako biti beskonačan proces) ali se trudimo da uvijek imamo svježe vijesti i zanimljivosti. Stranica je tek u početku ali nadamo se da će biti sve bolja i da će privući ljubitelje i pomoći mnogima koje ovo interesuje.
Svaka pomoć ili savjet su dobrodošli.

http://www.svemir.ba

[NIN]

Bio sam postavio ovaj post na drugoj temi koja i nije bas posjecena, a sad sam naletio i na ovu.
Naime, vodeći se entuzijazmom svog sina koji je prvi razred osnovne škole, napravio sam stranicu koja bi mogla biti potencijalno okupljalište za ljubitelje ove oblasti. Stranica je zamišljena da bude online enciklopedija o svemiru ali i da daje najsvježije informacije o svemu što je vezano za svemir. Još uvijek je u toku popunjavanje enciklopedijskog dijela (što će svakako biti beskonačan proces) ali se trudimo da uvijek imamo svježe vijesti i zanimljivosti. Stranica je tek u početku ali nadamo se da će biti sve bolja i da će privući ljubitelje i pomoći mnogima koje ovo interesuje.
Svaka pomoć ili savjet su dobrodošli.

http://www.svemir.ba

Ja bih jos dodao i nesto kao svemir za najmladje sa ilustracijama i za njih zanimljivim informacijama.