Forum Klix.ba

mirzasut wrote:

Haris.ba wrote:
Ma to je svima jasno. Ali...

I da je normalno, Zenica - Sarajevo bi bilo 30 minuta. Kakvih sat vremena. Ali, treba biti realan. Kad bi popravili pružne prelaze bilo bi to mnogo bolje.

Tačno... ovo boldano!

kakaljin wrote:
Putni prelazi su u nadleznosti lokalnih zajednica i koliko god zeljeznica insistirala na njihovom funkcionisanju, lokalne zajednice i opstine su vise krive za ovako sporu voznju vozova.

Putni prelazi su u nadležnosti željeznica, njihovo održavanje u ispravnom stanju! Lokalna zajednica samo uskače ako bi htjela da se pojedini PP učine bezbjednijim i bržim, pa uskače sa pola novca. Međutim za brzinu vožnje i sigurnost su presudni PP koji su ranije (prije rata) bili osigurani adekvatnim branicima i signalnom opremom i ti prelazi nisu ponovo osposobljeni za funkcionisanje. Željeznica nema para za njihovo normalno održavanje ili revitalizaciju, a lokalna zajednica je već ranije uložila svojih pola novaca tu...
Zato vozovi moraju stati ispred takvih PP i to je priča koja se neće još dugo promijeniti.

Nije točno!

Putni prijelazi nisu u nadležnosti željeznica. Prema Zakonu na mjestima ukrštanja željezničke pruge i ceste željeznička vozla imaju prednost prolaska! Samim time putni prijelazi željeznicama ne trebaju i nisu dio željezničke infrastrukutre nego cestovne. Putni prijelazi su u nadležnosti upravitelja cesta, da li su to magistralne ceste pa su onda u nadležnsoti Ceste FBiH ili su lokalne ceste pa su u nadležnosti lokalnih samouprava. Naravno većinom su to lokalne ceste i lokalni putevi pa je izgradnja i održavanje putnih prijelaza u nadležnosti lokalnih samouprava. Dalje, prema sporazumu između ŽFBH i Cesta FBiH i jedni i drugi su se dogovorili da će financiranje putnih prijelaza raditi u omjeru 50%-50%. Željeznice su u nadležnosti da održavaju signalno - sigurnosne uređaje na putnim prijelazima (polubranici i signali upozorenja), sve ostalo je u nadležnosti cesta tj. upravitelja cesta na mjestu gdje se nalazi putni prijelaz.

Dolauimo do zaključka da sto se tiče putnih prijelaza ŽFBH više vode računa o njima nego oni u čijoj su nadležnsoti i kome trebaju. Ponavljam putni prijelazi željeznicama ne trebaju i oni su potreba lokalne samouprave i oni trebaju voditi računa o njima i ako im već trebaju da mogu iz jednog sela doći u drugo onda trebaju i voditi računa o njima. Željeznička vozila ispred pasivno osiguranih putnih prijelaza se zaustavljaju bez obzira na cestovna vozila u pojasu prijelaza, koja se najčešće i ne zaustavlajju na znak Stop, a to su obavezna.

Malo pročitajte Zakone i pravilnike koji je to regulirano. Za svaki putni prijelaz su željeznice spremne sufinancirati 50% za njihovo osiguranje. Ali lobiji lokalnih načelnika ili mjesnih zajednica tu dolaze do izražaja kada je u pitanju održavanje, izgradnja osiguranja ili eventualno ukidanje nepotrebnih putnih prijelaza ili svođenja dva ili više putna prijelaza na jedan.

Jimmy McNulty wrote:

kakaljin wrote:
Zasto, moze li objasnjenje

Samo kod nas imas dvije drzavne/entitetske zeljeznice

Zbog toga što u ŽRS imaš više zaposlenih nego u ŽFBiH, a nemaju 1/10 posla i zarade kao ŽFBiH. Javna tajna je da je "mokri san" svih Srba da rade u ŽFBiH.

E de facto je zbog ovog uvecanog ZFBiH i usla po svaku cijenu u obnovu linija, kako putnickog tako i teretnog saobracaja u BiH jer ´´srpska gubernija´´ ce u konacnici, na duze staze samo biti popuslic u cijelom poslu.
Zbunjujuce je da neko jucer napisa kako je putnicki saobracaj lafo potpuno prepusten ZFBiH a covjek fino napisa kako Doboj-Tuzla je u potpunosti pokriven kompozicijama i posadom iz Doboja, dakle ZRS!

mirzasut wrote:

So What! wrote:Šteta što ova tema zaživi tek kada se forumaši kao i na većini ostalih tema odluče zaigrati "60 minuta".

Ali, dobro, bolje išta nego ništa.

Što se tiče linije Sarajevo - Bihać, ona i ne treba da je rentabilna, malo koja željeznička linija u svijetu je rentabilna, to uglavnom je subvencionirano.

Rentabilan je teret, a posljednje statistike kažu da željeznice i dalje drže najveći dio kolača kada je u pitanju transport roba čak i pored toliko rasprostranjenog kamionskog lobija.

Što se tiče ŽRS, to je kompanija skoro pred gašenjem bila dok Svjetska Banka nije odlučila zavesti red i evo radi se na restruktuiranju, ugašen je putnički saobraćaj i sve je prepušteno federalcima, smanjuje se broj zaposlenih i ide se prema nekom konačnom cilju.

A nadam se da sada shvatate važnost projekta željezničkog povezivanja Vareša i Banovića, kojeg je gurao Hastor sa onim Kinezima.

Nažalost taj novac nam je sada potreban za autoputeve, ali prvom prilikom, upravo iz gore navedenih razloga ćemo morati imati vertikalni željeznički krak koji kontroliše FBiH.

Opet širiš neistine!
ŽRS nije ugasio putnički saobraćaj i nije ga prepustio ŽFBH. Postoje linije od Doboja do Tuzle, Banja Luke, Bos.Novog. Samo ga je redukovao u istoj mjeri kao i ŽFBH. Da, restrukturiranje se radi sa pripremom za ulazak privatnih operatora u posao, što je čini mi se rješenje koje može bitno popraviti opšte stanje na željeznici u BiH kada je u pitanju teretni saobraćaj.
Rješenje nikako nije utopijska priča o prugi za Vareš koju je plasirala projektantska grupa Nedžada Brankovića da uzme velike novce za projekat!!! Utopijska je po više elemenata, od nedostatka novca do ako baš hoćeš, geostrateškog značaja.
Čak i izgradnjom te pruge za ŽFBH ne postoji granični prelaz na koji izlazi svojom prugom osim u Čapljini, da se ne ponavljam o tome sam ti već pisao. A kako stvari stoje mnogo jeftiniji prevoz po svojim prugama nude ŽSrbije i ŽRS nego HŽ. Zbog takvih stvari je Zvornik, jedini izlaz koji nije HŽ u pravoj ekspanziji i sve više robe ide na taj prelaz umjesto da se koristi Brčko ili Šamac, preko HŽ.

Od potpunog ukidanja putničkog transporta se odustalo, iako je Svjetska banka preporučila poptuno ukidanje, a linije koje drže su smiješne i radi se o lokalnim vozovima, na tri i po linije, a moj se post odnosnio na brze vozove (koliko god taj termin smiješno zvučao) i međugradske linije koje jedino ŽFBiH posjeduje.

Što se tiče prijelaza, pa ne kontroliše u potpunosti, ali raspolaže sa prijelazom u Brčko Distriktu, što je opet dovoljno za već spomenutu vertikalu.

Trenutno nam nije nikakav prioritet, to sam ponovio više puta, ali geostrateški je jako bitno da je FBiH iznutra povezana, kako drumski tako i željeznički.

Ponavljam Doboj - Tuzla je lokalna linija i to je više "Sprečanski tramvaj" nego prava međugradska linija.

mirzasut wrote: Ne samo da je razlika u cijeni po kilometru, nego ispada da ZFBiH sama otplacuje Talgo vozove, a vise od pola zarade daje ZRS.

Raspodjela prihoda se ne vidi tu direktno... postoje mnogi drugi dogovori po pitanju vuče, osoblja, kompozicije... ovde se vidi samo cijena po pređenom kilometru koju putnik plaća. To ne znači da će ti svi novci završiti u kasi određene kompanije poslije svih međusobnih preračunavanja. Kada sam tu da i to prokomentarišem... Od samog početka saobraćanja vozova u međuentiteskom režimu ŽRS se postavio kao da je to saobraćaj između dvije države i to tako i naplaćivao. ŽFBH suprotno od toga! Vremenom se ta razlika nešto malo peglala, ali ne mnogo, mada je i ŽFBH podigla svoje cijene, a ŽRS malo popustila.
Karte unutar jedne kompanije su mnooogo jeftinije![/quote]

Evo jedno laicko pitanje. Zasto putnici kazu da je puno bolja i brza pruga u ZRS-a (od Doboja do BL) nego od Sa do Doboja? Jesu li stvarno pruge u boljem stanju pa voz razvije vecu brzinu? Ili je u FBiH vise stanica i vise stajanja? JEl do prelaza?
Vidim da su upucen, pa ako moze info

DaffyDuck wrote: Evo jedno laicko pitanje. Zasto putnici kazu da je puno bolja i brza pruga u ZRS-a (od Doboja do BL) nego od Sa do Doboja? Jesu li stvarno pruge u boljem stanju pa voz razvije vecu brzinu? Ili je u FBiH vise stanica i vise stajanja? JEl do prelaza?
Vidim da su upucen, pa ako moze info

Od Sarajeva do Doboja ima vise stanica nego od Doboja Do Bihaca gdje staje BH Talgo Voz.

Pa je vjerovatno radi toga izgleda Brze.

Neka me neko ispravi ako grijesim.

kakaljin wrote:

DaffyDuck wrote: Evo jedno laicko pitanje. Zasto putnici kazu da je puno bolja i brza pruga u ZRS-a (od Doboja do BL) nego od Sa do Doboja? Jesu li stvarno pruge u boljem stanju pa voz razvije vecu brzinu? Ili je u FBiH vise stanica i vise stajanja? JEl do prelaza?
Vidim da su upucen, pa ako moze info

Od Sarajeva do Doboja ima vise stanica nego od Doboja Do Bihaca gdje staje BH Talgo Voz.

Pa je vjerovatno radi toga izgleda Brze.

Neka me neko ispravi ako grijesim.

Osnovna stvar je da je pruga od Doboja do BL skoro remontovana za brzine manje više oko 100 km/h, zajedno sa pratećom signalizacijom. Pruga od Sarajeva do Doboja je groblje sa hrpom laganih vožnji zajedno sa signalizacijom. Osnovna brzina za talgo je 70 km/h, a do Visokog 50 km/h. Teretni ne SMIJU više od 50 km/h na čitavoj dionici.
Talgo staje uglavnom u većim, opštinskim središtima i tamo i ovamo. Tako i treba, to nije poslovni voz?

mirzasut wrote:

kakaljin wrote:

DaffyDuck wrote: Evo jedno laicko pitanje. Zasto putnici kazu da je puno bolja i brza pruga u ZRS-a (od Doboja do BL) nego od Sa do Doboja? Jesu li stvarno pruge u boljem stanju pa voz razvije vecu brzinu? Ili je u FBiH vise stanica i vise stajanja? JEl do prelaza?
Vidim da su upucen, pa ako moze info

Od Sarajeva do Doboja ima vise stanica nego od Doboja Do Bihaca gdje staje BH Talgo Voz.

Pa je vjerovatno radi toga izgleda Brze.

Neka me neko ispravi ako grijesim.

Osnovna stvar je da je pruga od Doboja do BL skoro remontovana za brzine manje više oko 100 km/h, zajedno sa pratećom signalizacijom. Pruga od Sarajeva do Doboja je groblje sa hrpom laganih vožnji zajedno sa signalizacijom. Osnovna brzina za talgo je 70 km/h, a do Visokog 50 km/h. Teretni ne SMIJU više od 50 km/h na čitavoj dionici.
Talgo staje uglavnom u većim, opštinskim središtima i tamo i ovamo. Tako i treba, to nije poslovni voz?

Znaci ne cini se, nego jeste bolja pruga, bolji uslovi i brza voznja.
Hvala.

hugollino wrote:

mirzasut wrote: Putni prelazi su u nadležnosti željeznica, njihovo održavanje u ispravnom stanju! Lokalna zajednica samo uskače ako bi htjela da se pojedini PP učine bezbjednijim i bržim, pa uskače sa pola novca. Međutim za brzinu vožnje i sigurnost su presudni PP koji su ranije (prije rata) bili osigurani adekvatnim branicima i signalnom opremom i ti prelazi nisu ponovo osposobljeni za funkcionisanje. Željeznica nema para za njihovo normalno održavanje ili revitalizaciju, a lokalna zajednica je već ranije uložila svojih pola novaca tu...
Zato vozovi moraju stati ispred takvih PP i to je priča koja se neće još dugo promijeniti.

Nije točno!

Putni prijelazi nisu u nadležnosti željeznica. Prema Zakonu na mjestima ukrštanja željezničke pruge i ceste željeznička vozla imaju prednost prolaska! Samim time putni prijelazi željeznicama ne trebaju i nisu dio željezničke infrastrukutre nego cestovne. Putni prijelazi su u nadležnosti upravitelja cesta, da li su to magistralne ceste pa su onda u nadležnsoti Ceste FBiH ili su lokalne ceste pa su u nadležnosti lokalnih samouprava. Naravno većinom su to lokalne ceste i lokalni putevi pa je izgradnja i održavanje putnih prijelaza u nadležnosti lokalnih samouprava. Dalje, prema sporazumu između ŽFBH i Cesta FBiH i jedni i drugi su se dogovorili da će financiranje putnih prijelaza raditi u omjeru 50%-50%. Željeznice su u nadležnosti da održavaju signalno - sigurnosne uređaje na putnim prijelazima (polubranici i signali upozorenja), sve ostalo je u nadležnosti cesta tj. upravitelja cesta na mjestu gdje se nalazi putni prijelaz.

Dolauimo do zaključka da sto se tiče putnih prijelaza ŽFBH više vode računa o njima nego oni u čijoj su nadležnsoti i kome trebaju. Ponavljam putni prijelazi željeznicama ne trebaju i oni su potreba lokalne samouprave i oni trebaju voditi računa o njima i ako im već trebaju da mogu iz jednog sela doći u drugo onda trebaju i voditi računa o njima. Željeznička vozila ispred pasivno osiguranih putnih prijelaza se zaustavljaju bez obzira na cestovna vozila u pojasu prijelaza, koja se najčešće i ne zaustavlajju na znak Stop, a to su obavezna.

Malo pročitajte Zakone i pravilnike koji je to regulirano. Za svaki putni prijelaz su željeznice spremne sufinancirati 50% za njihovo osiguranje. Ali lobiji lokalnih načelnika ili mjesnih zajednica tu dolaze do izražaja kada je u pitanju održavanje, izgradnja osiguranja ili eventualno ukidanje nepotrebnih putnih prijelaza ili svođenja dva ili više putna prijelaza na jedan.

Crveno boldani citat je glupost bez premca... zašto?
Signalizaciju na putnim prelazima održava isključivo željeznica i ako to ne uradi, a ne radi, onda će trpjeti najviše željeznica zbog stajanja teških vozova i ponovnog pokretanja. Uzgred da pojasnim da je polazak iz mjesta i kočenje voza najveća troškovna stavka u vuči jednoga voza!!!
Željeznica ne poznaje pojam pasivno osiguran PP. Šta je to?
Postoje samo dvije vrste PP po osiguranju: Osiguran i neosiguran. Putni prelazi osgurani branicima i signalizacijom su naravno osigurani, ali i PP koji imaju znak Stop i andrejin križ takođe spadaju u osigurane PP. Znak Stop daje prednost željezničkim vozilima tu.
Ako se pitate koji su neosigurani PP, to su svi ostali, najčešće PP sa neispravnom signalizacijom, ali i oni divlje izgrađeni bez ikakve signalizacije.
Za svu signalizaciju, branike, znak Stop, Andrejin križ željeznica je dužna da održava u projektnom stanju!

@mirzasut, evo konkretno pitanje, sta ce se desiti na unskoj pruzi sad kad krenu redovno talgo vozovi a onoliko puta cesta presijeca prugu? Ko ce tu zastititi vozace koji idu za Bihac i Krupu?
Iako je rijetka linija, zamisli zaboravis ili ljudi jednostavno ne znaju da je pocela ta linija Sarajevo-Bihac a nigdje rampe ni zvucnog upozorenja na mjestima gdje pruga sijece cestu?
Eto i prije talgo vozova moj drug se zapricao s zenom i veli samo me 2-3 sekunde dijelile da me rokne voz. Jednostavno covjek zaboravio a o spustenoj rampi nema govora.

shake69 wrote:@mirzasut, evo konkretno pitanje, sta ce se desiti na unskoj pruzi sad kad krenu redovno talgo vozovi a onoliko puta cesta presijeca prugu? Ko ce tu zastititi vozace koji idu za Bihac i Krupu?
Iako je rijetka linija, zamisli zaboravis ili ljudi jednostavno ne znaju da je pocela ta linija Sarajevo-Bihac a nigdje rampe ni zvucnog upozorenja na mjestima gdje pruga sijece cestu?
Eto i prije talgo vozova moj drug se zapricao s zenom i veli samo me 2-3 sekunde dijelile da me rokne voz. Jednostavno covjek zaboravio a o spustenoj rampi nema govora.

Konkretno: Na PP koji imaju neispravnu signalizaciju, voz se mora zaustaviti, putnički automobil ima prednost, mašinovođa uvjeriti da je sve u redu i onda nastaviti put. Takvih PP ima mnogo na tom dijelu pruge, to znam.
Na PP koji imaju ispravnu signalizaciju, tu se podrazumijeva i andrejin križ u kombinaciji sa znakom Stop, voz ima prednost i ne mora uopšte da usporava pri prelasku takvog PP, a sirena mora biti unaprijed upotrijebljena u oba slučaja.
Znači gledaj, čitaj, poštuj saobraćajne znake ispred PP, to bi trebalo biti dovoljno.

mirzasut wrote:

shake69 wrote:@mirzasut, evo konkretno pitanje, sta ce se desiti na unskoj pruzi sad kad krenu redovno talgo vozovi a onoliko puta cesta presijeca prugu? Ko ce tu zastititi vozace koji idu za Bihac i Krupu?
Iako je rijetka linija, zamisli zaboravis ili ljudi jednostavno ne znaju da je pocela ta linija Sarajevo-Bihac a nigdje rampe ni zvucnog upozorenja na mjestima gdje pruga sijece cestu?
Eto i prije talgo vozova moj drug se zapricao s zenom i veli samo me 2-3 sekunde dijelile da me rokne voz. Jednostavno covjek zaboravio a o spustenoj rampi nema govora.

Konkretno: Na PP koji imaju neispravnu signalizaciju, voz se mora zaustaviti, putnički automobil ima prednost, mašinovođa uvjeriti da je sve u redu i onda nastaviti put. Takvih PP ima mnogo na tom dijelu pruge, to znam.
Na PP koji imaju ispravnu signalizaciju, tu se podrazumijeva i andrejin križ u kombinaciji sa znakom Stop, voz ima prednost i ne mora uopšte da usporava pri prelasku takvog PP, a sirena mora biti unaprijed upotrijebljena u oba slučaja.
Znači gledaj, čitaj, poštuj saobraćajne znake ispred PP, to bi trebalo biti dovoljno.

Hvala. Nisam iz tog kraja ali cu drugu reci da malo pripazi ubuduce.

So What! wrote:Ponavljam Doboj - Tuzla je lokalna linija i to je više "Sprečanski tramvaj" nego prava međugradska linija.

Maraschino wrote:

So What! wrote:Ponavljam Doboj - Tuzla je lokalna linija i to je više "Sprečanski tramvaj" nego prava međugradska linija.

Pa onda evo slika RV Zenica-Sarajevo između ta dva velegrada...

Ili hoćeš i između Zenice i Maglaja??? Zar ti vozovima smatraš samo one koji staju u megagradovima?

Ma simpaticno mi ovo ''Sprecanski tramvaj'' sto fakat i lici.
Navozao sam se ja tim tramvajem pa u 19:05 Olimpik za Bihac ili SA-Zg spavaca kola.

mirzasut wrote:Pa onda evo slika RV Zenica-Sarajevo između ta dva velegrada...

Ili hoćeš i između Zenice i Maglaja??? Zar ti vozovima smatraš samo one koji staju u megagradovima?

To su lokal vozovi, naravno da se radi o urednim voznim linijama, samo znaš i sam da im karakter nije isti.

Ja ovdje konkretno govorim o "brzim vozovima".

Ima ŽFBiH (barem je imala) onu liniju do Konjica i ja zagovaram što više takvih linija, nema u njima ništa sporno, ali ŽFBiH za sada jedini drži te linije koje se zaustavljaju na važnijim (hajmo reć') gradskim stanicama.

So What! wrote:

mirzasut wrote:Pa onda evo slika RV Zenica-Sarajevo između ta dva velegrada...
Ili hoćeš i između Zenice i Maglaja??? Zar ti vozovima smatraš samo one koji staju u megagradovima?

To su lokal vozovi, naravno da se radi o urednim voznim linijama, samo znaš i sam da im karakter nije isti.
Ja ovdje konkretno govorim o "brzim vozovima".

Ima ŽFBiH (barem je imala) onu liniju do Konjica i ja zagovaram što više takvih linija, nema u njima ništa sporno, ali ŽFBiH za sada jedini drži te linije koje se zaustavljaju na važnijim (hajmo reć') gradskim stanicama.

Ako govoriš o brzim vozovima zašto kačiš RV putničkog voza za usporedbu? Govorio si o međugradskom saobraćaju, a ne o brzim vozovima, malo si se zaigrao.

kakaljin wrote:

mirzasut wrote: Opet širiš neistine!
ŽRS nije ugasio putnički saobraćaj i nije ga prepustio ŽFBH. Postoje linije od Doboja do Tuzle, Banja Luke, Bos.Novog. Samo ga je redukovao u istoj mjeri kao i ŽFBH. Da, restrukturiranje se radi sa pripremom za ulazak privatnih operatora u posao, što je čini mi se rješenje koje može bitno popraviti opšte stanje na željeznici u BiH kada je u pitanju teretni saobraćaj.
Rješenje nikako nije utopijska priča o prugi za Vareš koju je plasirala projektantska grupa Nedžada Brankovića da uzme velike novce za projekat!!! Utopijska je po više elemenata, od nedostatka novca do ako baš hoćeš, geostrateškog značaja.
Čak i izgradnjom te pruge za ŽFBH ne postoji granični prelaz na koji izlazi svojom prugom osim u Čapljini, da se ne ponavljam o tome sam ti već pisao. A kako stvari stoje mnogo jeftiniji prevoz po svojim prugama nude ŽSrbije i ŽRS nego HŽ. Zbog takvih stvari je Zvornik, jedini izlaz koji nije HŽ u pravoj ekspanziji i sve više robe ide na taj prelaz umjesto da se koristi Brčko ili Šamac, preko HŽ.

Za ovo boldirano mi jos nismo spremni jer bi strani operateri kada bi usli da voze trasport fakticki nase dvije firme izbacili iz posla jer stranci imaju kapacitete koje bi mogle dampinskim cijenama preuzeti posao.

Na zalost drzava nece da stane iza zeljeznica da se razvije i da moze konkurisati stranim operaterima.

A sto ne idu putnicki vozovi za zagreb i Beograd tu je umjesana politika jer Hrvatska trazi velike iznose koji izbacuju nase vozove iz konkurencije jer bi bili veoma skupo voziti se do Zagreba i Beograda.

Ovo sam pročitao, a nisam komentarisao odmah...
Drugi... strani ili privatni operateri bi donijeli poboljšanja na više načina. Prvo, konkurencija bi donijela manje cijene prevoza, pa bi tim cijenama povećali konkurentnost korisnika prevoza, samim time bi isti bili stabilnije platiše i eventualno za iste pare vozili više robe nego ranije. Sama željeznica bi onda takođe više prevozila i zarađivala. To su iskustva susjednih željeznica u Hrvatskoj i Sloveniji.
Ako je neko zabrinut za zvaničnog operatora ŽFBH i ŽRS neka to pokuša ovako rezonovati:
Kada koristiš neku uslugu telekoma tebi je važno da ti cijena usluge bude što niža, a živo ti se fućka za standard i položaj radnika u toj firmi!!!
Nažalost, naša infrastruktura je još nerazvijena za tu vrstu poslovanja, ŽRS ide većim koracima ka tome... vlada Federacije svjesno ne želi da se to desi jer bi tada morala i STVARNO da finansira Infrastrukturu, a ovako se prihod presipa iz šupljeg u prazno, operator što zaradi dijeli sa infrastrukturom... kaže samo vi poslujte i ne tražite novce od vlade, odlični ste zvaničan je stav te vlade.

mirzasut wrote:

hugollino wrote:

mirzasut wrote: Putni prelazi su u nadležnosti željeznica, njihovo održavanje u ispravnom stanju! Lokalna zajednica samo uskače ako bi htjela da se pojedini PP učine bezbjednijim i bržim, pa uskače sa pola novca. Međutim za brzinu vožnje i sigurnost su presudni PP koji su ranije (prije rata) bili osigurani adekvatnim branicima i signalnom opremom i ti prelazi nisu ponovo osposobljeni za funkcionisanje. Željeznica nema para za njihovo normalno održavanje ili revitalizaciju, a lokalna zajednica je već ranije uložila svojih pola novaca tu...
Zato vozovi moraju stati ispred takvih PP i to je priča koja se neće još dugo promijeniti.

Nije točno!

Putni prijelazi nisu u nadležnosti željeznica. Prema Zakonu na mjestima ukrštanja željezničke pruge i ceste željeznička vozla imaju prednost prolaska! Samim time putni prijelazi željeznicama ne trebaju i nisu dio željezničke infrastrukutre nego cestovne. Putni prijelazi su u nadležnosti upravitelja cesta, da li su to magistralne ceste pa su onda u nadležnsoti Ceste FBiH ili su lokalne ceste pa su u nadležnosti lokalnih samouprava. Naravno većinom su to lokalne ceste i lokalni putevi pa je izgradnja i održavanje putnih prijelaza u nadležnosti lokalnih samouprava. Dalje, prema sporazumu između ŽFBH i Cesta FBiH i jedni i drugi su se dogovorili da će financiranje putnih prijelaza raditi u omjeru 50%-50%. Željeznice su u nadležnosti da održavaju signalno - sigurnosne uređaje na putnim prijelazima (polubranici i signali upozorenja), sve ostalo je u nadležnosti cesta tj. upravitelja cesta na mjestu gdje se nalazi putni prijelaz.

Dolauimo do zaključka da sto se tiče putnih prijelaza ŽFBH više vode računa o njima nego oni u čijoj su nadležnsoti i kome trebaju. Ponavljam putni prijelazi željeznicama ne trebaju i oni su potreba lokalne samouprave i oni trebaju voditi računa o njima i ako im već trebaju da mogu iz jednog sela doći u drugo onda trebaju i voditi računa o njima. Željeznička vozila ispred pasivno osiguranih putnih prijelaza se zaustavljaju bez obzira na cestovna vozila u pojasu prijelaza, koja se najčešće i ne zaustavlajju na znak Stop, a to su obavezna.

Malo pročitajte Zakone i pravilnike koji je to regulirano. Za svaki putni prijelaz su željeznice spremne sufinancirati 50% za njihovo osiguranje. Ali lobiji lokalnih načelnika ili mjesnih zajednica tu dolaze do izražaja kada je u pitanju održavanje, izgradnja osiguranja ili eventualno ukidanje nepotrebnih putnih prijelaza ili svođenja dva ili više putna prijelaza na jedan.

Crveno boldani citat je glupost bez premca... zašto?
Signalizaciju na putnim prelazima održava isključivo željeznica i ako to ne uradi, a ne radi, onda će trpjeti najviše željeznica zbog stajanja teških vozova i ponovnog pokretanja. Uzgred da pojasnim da je polazak iz mjesta i kočenje voza najveća troškovna stavka u vuči jednoga voza!!!
Željeznica ne poznaje pojam pasivno osiguran PP. Šta je to?
Postoje samo dvije vrste PP po osiguranju: Osiguran i neosiguran. Putni prelazi osgurani branicima i signalizacijom su naravno osigurani, ali i PP koji imaju znak Stop i andrejin križ takođe spadaju u osigurane PP. Znak Stop daje prednost željezničkim vozilima tu.
Ako se pitate koji su neosigurani PP, to su svi ostali, najčešće PP sa neispravnom signalizacijom, ali i oni divlje izgrađeni bez ikakve signalizacije.
Za svu signalizaciju, branike, znak Stop, Andrejin križ željeznica je dužna da održava u projektnom stanju!

Poštovani,

Ne čudi me što ne poznajete problematiku ŽCPr-a u nivou jer niste adekvatno školovani za to. Vjerojatno je vrhunac Vaše izobrazbe u vezi ŽCPr-a piskaranje po forumu i površno poznavanje materije iz forumskih prepirki.

Malo pročitajte Zakon o sigurnosti željezničkog prometa iz 1996. godine i novije prečišćenje tekstove, Malo pročitajte pravilnike o putnim prijelazima broj 42/06, Željeznički pravilnik o putnim prijelazima i s aspekta prometne i građevinske struke i bit će Vam mnogo jasnije. Krenite od početka, od podjele ŽCPr-a pa ćete vidjeti da se oni dijele na ŽCPr-i s aktivnim i pasivnim osiguranjem.

Aktivni su osigurani svjetlosno-zvučnom signalizacijom s branicima ili polubranicima kao i bez branika ili polubranika ako je drugačije uređen građevinski prilaz putnom prijelazi uz obavezu svjetlosno-zvučne signalizacije.

Pasivno osigurani putni prijelazi su oni koji nemaju svjetlosno-zvučnu signalizaciju, a najčešće nemaju ni polubranike ili branike, ali iamju znak Stop i znak Andrijin Križ i oznaku prilbližavanju ŽCPr-u od 240, 160 i 80 m. Svaki ŽCPr ima i "kapiju" za mjerenje visine cestovnih vozila prilikom nailaska na prijelaz na onim prugama koje su elektrificrane. Koje nisu, nije je obavezno imati.

ŽCPr koji nema ništa od navedenog ima sigurno znak Stop za cestovna vozila i to je dovoljno da se ŽCPr smtra osiguranim i to pasivnim sistemom osiguranja.

Poatoji i druga podjela a to je na legalne i nelegalne ŽCPr. One koji "nemaju nista od signalizacije" pa čak ni znak Stop oni su nelegalni i za njih je zadužena Federalna ili Republička prometna inspekcija da ih ukida i dr. A takvih prijelaza i nema, osim onih koji niknu preko noći pa se i ukinu još brže. Također željeznice mogu odobriti i otvaranje privremenog putnog prijelaza u slučaju obavlajnaj radova i izgradnej cesta i drugih objekata kada je neophono da na određenom mjestu mora građevisnka operativa preći željezničku prugu.

Toliko, govorim iz perspektive svoje struke, čovjeka koji je doktorirao na temi Željezničko-cestovni prijelazi i koji je nagažiran u Europskoj komisiji radnim ugovorom u oblati transporta za sigurnsot istog na željezničko-cestovnim prijelazima.

A da se ne nadovezujme na temu oko liberalizaciej tržišta željezničkog prometa u BiH. Također i tu pročitajte malo zakone i Direktove Europskog palrmaneta i Vijeća o interoperabilnosti željeznica. Sve možete naći na stranici EURLex na hrvatskom jeziku.

hugollino wrote:

mirzasut wrote:

hugollino wrote:
Nije točno!

Putni prijelazi nisu u nadležnosti željeznica. Prema Zakonu na mjestima ukrštanja željezničke pruge i ceste željeznička vozla imaju prednost prolaska! Samim time putni prijelazi željeznicama ne trebaju i nisu dio željezničke infrastrukutre nego cestovne. Putni prijelazi su u nadležnosti upravitelja cesta, da li su to magistralne ceste pa su onda u nadležnsoti Ceste FBiH ili su lokalne ceste pa su u nadležnosti lokalnih samouprava. Naravno većinom su to lokalne ceste i lokalni putevi pa je izgradnja i održavanje putnih prijelaza u nadležnosti lokalnih samouprava. Dalje, prema sporazumu između ŽFBH i Cesta FBiH i jedni i drugi su se dogovorili da će financiranje putnih prijelaza raditi u omjeru 50%-50%. Željeznice su u nadležnosti da održavaju signalno - sigurnosne uređaje na putnim prijelazima (polubranici i signali upozorenja), sve ostalo je u nadležnosti cesta tj. upravitelja cesta na mjestu gdje se nalazi putni prijelaz.

Dolauimo do zaključka da sto se tiče putnih prijelaza ŽFBH više vode računa o njima nego oni u čijoj su nadležnsoti i kome trebaju. Ponavljam putni prijelazi željeznicama ne trebaju i oni su potreba lokalne samouprave i oni trebaju voditi računa o njima i ako im već trebaju da mogu iz jednog sela doći u drugo onda trebaju i voditi računa o njima. Željeznička vozila ispred pasivno osiguranih putnih prijelaza se zaustavljaju bez obzira na cestovna vozila u pojasu prijelaza, koja se najčešće i ne zaustavlajju na znak Stop, a to su obavezna.

Malo pročitajte Zakone i pravilnike koji je to regulirano. Za svaki putni prijelaz su željeznice spremne sufinancirati 50% za njihovo osiguranje. Ali lobiji lokalnih načelnika ili mjesnih zajednica tu dolaze do izražaja kada je u pitanju održavanje, izgradnja osiguranja ili eventualno ukidanje nepotrebnih putnih prijelaza ili svođenja dva ili više putna prijelaza na jedan.

Crveno boldani citat je glupost bez premca... zašto?
Signalizaciju na putnim prelazima održava isključivo željeznica i ako to ne uradi, a ne radi, onda će trpjeti najviše željeznica zbog stajanja teških vozova i ponovnog pokretanja. Uzgred da pojasnim da je polazak iz mjesta i kočenje voza najveća troškovna stavka u vuči jednoga voza!!!
Željeznica ne poznaje pojam pasivno osiguran PP. Šta je to?
Postoje samo dvije vrste PP po osiguranju: Osiguran i neosiguran. Putni prelazi osgurani branicima i signalizacijom su naravno osigurani, ali i PP koji imaju znak Stop i andrejin križ takođe spadaju u osigurane PP. Znak Stop daje prednost željezničkim vozilima tu.
Ako se pitate koji su neosigurani PP, to su svi ostali, najčešće PP sa neispravnom signalizacijom, ali i oni divlje izgrađeni bez ikakve signalizacije.
Za svu signalizaciju, branike, znak Stop, Andrejin križ željeznica je dužna da održava u projektnom stanju!

Poštovani,

Ne čudi me što ne poznajete problematiku ŽCPr-a u nivou jer niste adekvatno školovani za to. Vjerojatno je vrhunac Vaše izobrazbe u vezi ŽCPr-a piskaranje po forumu i površno poznavanje materije iz forumskih prepirki.

Malo pročitajte Zakon o sigurnosti željezničkog prometa iz 1996. godine i novije prečišćenje tekstove, Malo pročitajte pravilnike o putnim prijelazima broj 42/06, Željeznički pravilnik o putnim prijelazima i s aspekta prometne i građevinske struke i bit će Vam mnogo jasnije. Krenite od početka, od podjele ŽCPr-a pa ćete vidjeti da se oni dijele na ŽCPr-i s aktivnim i pasivnim osiguranjem.

Aktivni su osigurani svjetlosno-zvučnom signalizacijom s branicima ili polubranicima kao i bez branika ili polubranika ako je drugačije uređen građevinski prilaz putnom prijelazi uz obavezu svjetlosno-zvučne signalizacije.

Pasivno osigurani putni prijelazi su oni koji nemaju svjetlosno-zvučnu signalizaciju, a najčešće nemaju ni polubranike ili branike, ali iamju znak Stop i znak Andrijin Križ i oznaku prilbližavanju ŽCPr-u od 240, 160 i 80 m. Svaki ŽCPr ima i "kapiju" za mjerenje visine cestovnih vozila prilikom nailaska na prijelaz na onim prugama koje su elektrificrane. Koje nisu, nije je obavezno imati.

ŽCPr koji nema ništa od navedenog ima sigurno znak Stop za cestovna vozila i to je dovoljno da se ŽCPr smtra osiguranim i to pasivnim sistemom osiguranja.

Poatoji i druga podjela a to je na legalne i nelegalne ŽCPr. One koji "nemaju nista od signalizacije" pa čak ni znak Stop oni su nelegalni i za njih je zadužena Federalna ili Republička prometna inspekcija da ih ukida i dr. A takvih prijelaza i nema, osim onih koji niknu preko noći pa se i ukinu još brže. Također željeznice mogu odobriti i otvaranje privremenog putnog prijelaza u slučaju obavlajnaj radova i izgradnej cesta i drugih objekata kada je neophono da na određenom mjestu mora građevisnka operativa preći željezničku prugu.

Toliko, govorim iz perspektive svoje struke, čovjeka koji je doktorirao na temi Željezničko-cestovni prijelazi i koji je nagažiran u Europskoj komisiji radnim ugovorom u oblati transporta za sigurnsot istog na željezničko-cestovnim prijelazima.

A da se ne nadovezujme na temu oko liberalizaciej tržišta željezničkog prometa u BiH. Također i tu pročitajte malo zakone i Direktove Europskog palrmaneta i Vijeća o interoperabilnosti željeznica. Sve možete naći na stranici EURLex na hrvatskom jeziku.

Doktore, molim te bez onog "poštovani" to nije službena prepiska nego forumska...
Moja izobrazba ili dostignuti stepen obrazovanja nije u tvom rangu, samo SSS, jer jbg sveučilšta poput travničkog nije tada bilo...
Tokom 35 godina sam učestvovao u isledjenju više stotina dogadjaja koji su se odigrali na PP ili ŽCPr po hrvatski. Zbog toga smatram da aktivno poznajem materiju, a ne pasivno vadeći pasuse iz raznih disertacija.
Da, dajem ti za pravo: eto i pasivno i aktivno osigurani PP su osigurani ali je postupak za mašinovođu voza (za željeznicu) u tom slučaju isti. Zbog toga željeznica poznaje samo pojam osigurani i neosigurani PP. Šta je to toliko drugačije u odnosu na ono što sam ja naveo.
Ipak nam nisi pojasnio koji su to neosigurani putni prelazi, zbog čega se smatraju takvim. Nisu to samo nelegalni PP. Ima to u kniigama, pročitaj.

hugollino wrote: ...A da se ne nadovezujme na temu oko liberalizaciej tržišta željezničkog prometa u BiH. Također i tu pročitajte malo zakone i Direktove Europskog palrmaneta i Vijeća o interoperabilnosti željeznica. Sve možete naći na stranici EURLex na hrvatskom jeziku.

Neću otvarati nikakve zakone, pa bili oni i na mom lijepom bosanskom, ja govorim iz iskustva i ponavljam, imam aktivno i primijenjeno znanje iz tih oblasti. Npr. malo se piše o tome da u BiH postoji interoperabilnost željezničkih operatora još od prije 2000 .g. Kako? Dva željeznička operatora ŽFBH i ŽRS međusobno uređuju saobraćajne usluge na čitavoj mreži pruga u BiH. Lokomotive i osoblje jednog operatora prelaze na pruge drugog operatora... šta je to ako ne interoperavbilnost, započeta prije nego u Hrvatskoj i Sloveniji? To nam nije donijela direktiva Eparlamenta, a nije ni korporacija, garant.
Moj doktore za neke obične stvari nije potreban doktorat, otvarati silne kniige i zakone.

Uuu sto ga izdominira Ammara mi malog

mirzasut wrote:Ako govoriš o brzim vozovima zašto kačiš RV putničkog voza za usporedbu? Govorio si o međugradskom saobraćaju, a ne o brzim vozovima, malo si se zaigrao.

Zato što si je spominjao iznad kao liniju kojom rukovodi ŽRS, a ja sam je postavio čisto da ostali forumaši imaju uvid u to, o kakvoj se liniji radi.

Pravi međugradski voz za mene je onaj koji ide od grada do grada, lokal voz može ići između više gradova, ali to mu nije primarna namjena.

Uglavnom vjerovatno si fulao moju poentu, da ponovim ŽRS ima putnički saobraćaj, ali isključivo lokalni, dok ŽFBiH ima i lokalni i međugradski, a da je riješiti spor sa Hrvatskom imao bi i međunarodni vjerovatno.

I dalje mislim da si odlično informisan i dobar si forumaš, samo vala poters malo znaš biti.

Ne moze veci ters biti od tebe! Dva para stubova su cetiri a ne dva kako tipkas na Autoputevima (most Svilaj) ali za tebe i pored kratke poduke moje malenkosti to ne vrijedi!

So What! wrote:

mirzasut wrote:Ako govoriš o brzim vozovima zašto kačiš RV putničkog voza za usporedbu? Govorio si o međugradskom saobraćaju, a ne o brzim vozovima, malo si se zaigrao.

Zato što si je spominjao iznad kao liniju kojom rukovodi ŽRS, a ja sam je postavio čisto da ostali forumaši imaju uvid u to, o kakvoj se liniji radi.

Pravi međugradski voz za mene je onaj koji ide od grada do grada, lokal voz može ići između više gradova, ali to mu nije primarna namjena.

Uglavnom vjerovatno si fulao moju poentu, da ponovim ŽRS ima putnički saobraćaj, ali isključivo lokalni, dok ŽFBiH ima i lokalni i međugradski, a da je riješiti spor sa Hrvatskom imao bi i međunarodni vjerovatno.

I dalje mislim da si odlično informisan i dobar si forumaš, samo vala poters malo znaš biti.

Znam eto pretjerati... živ sam insan

Otvorena Željeznička stanica u Jablanici, talgo voz se jutros prvi put zaustavio u ovoj općini

Jutros u 8:26 sati prva kompozicija BH voza, popularni talgo voz zaustavio se u obnovljenoj Željezničkoj stanici u Jablanici. Stanica se nalazi na lokalitetu Gostovišće, a njena obnova zajednička je investicija Općine Jablanica i JP Željeznice Federacije BiH.

''Zajedničkim angažmanom Željeznica FBiH i Općine Jablanica osigurani su uslovi za zaustavljanje voza u ovom stajališnom mjestu. Željeznice FBiH su izgradile posebnu platformu koja omogućava putnicima nesmetan izlazak iz voza i ulazak u njega, a Općina Jablanica je uredila put kojim se prilazi do ovog stajališnog mjesta'', kazali su iz Željeznica Federacije BiH.

Kako je od ranije poznato, vozna karta u jednom smjeru na relaciji Sarajevo - Jablanica košta 9,40 KM, a povratna karta 15,40 KM. Cijena karte na relaciji Jablanica - Čapljina iznosi 8,60 KM u jednom smjeru, a povratna je 14,10 KM.

Svečanom dočeku kompozicije prisustvale su brojne zvanice iz javnog života Jablnice, ali i Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kazano je kako je ovo bez sumnje veliki događaj za ovu sredinu jer je transportno i na svaki drugi način povezuje s većim centrima kao što je to nekada bilo.

Njegovi efekti će se osjetiti u vremenu koje je pred nama.

Klix