Haris.ba wrote:Možemo pričati lokalpatriotski, možemo pričati i sa činjenicama, a možemo i načinom da komšiji crkne krava.
Ima izvještaj o prometu po mjerenjima u FBiH. Nije to idealno, ali je dobra polazna tačka.
Ima podjela cesta na federalne, kantonalne, gradske/općinske.
Konkretno u Tuzli je federalna cesta iz Doboja prema Šičkom, pa dalje prema Orašju i južnoj gradskoj magistrali pa dalje prema RS, te dionica preko Karaule koja je veza sa Sarajevom. Kako gradnja brzo ide, najbolji je dokaz petlja na Šičkom, te gradnja dodatnih traka na sjevernoj gradskoj magistrali. Meni Tuzla izgleda ko Sarajevo prije desetak godina sa mukama na Zapadnom prilazu gradu. Pa i koridor Vc kroz grad se pravio desetljećima (počeli su kupovati zemlju na trasi određeni političari 2000-e). Dok su se dogovorili kuda će trasa, kako će se uzeti, ko će hajrovati... Tek 2017-e će evo završiti. Sarajevo se jeste izgleda izborilo da prvu transferzalu digne na federalni nivo. Ali, opet će kanton ulijetati sa kreditima koje će on vraćati.
Ako se odlučilo da se ide na povezivanje Tuzle sa Sarajevom preko Žepča i Zenice, šta je problem ovakvom pristupu modernicaziji trase preko Karaule? Sporo? Naravno. Ali, sporo je bilo i u Sarajevu. Jedino Zenica dočekuje autoput spremna sa svojom glavnom gradskom magistralom. Šta bi rekli za Mostar, Bihać? Da ne spominjem dionicu kroz Lašvu.
Južna longitudinala u Sarajevu je na kreditu kantona. Nešta je slično ko južna gradska magistrala u Tuzli. Sarajevo ima pondere, pa ima više para od Tuzle? Naravno. Treba otvoriti pitanje raspodjele.
Hajmo zaboraviti poreze vezane sa saobraćaj (tokom registracija i akcize). Temelji raspodjele između kantona (a to su u biti pare iz kojih se vraćaju krediti) su uvedeni dok je još bio prijašnji porez na promet i usluge. Sistem nije bio uvezan. I išlo se na broj stanovništva i đaka. Pa je Sarajevu dat ponder na obrazloženje institucija i glavnog grada.
Danas imamo drugačiji porez - pdv. I veoma lahko se može uvrditi po principu mjesta nastanka porezne obaveze kome i koliko šta pripada. I onda se možemo dogovoriti da se zbog određenih viših stvari koriguje. Uvijek će se morati pomagati Goraždanskom (BPK) i Posavskom kantonu. Čak i Livanjskom. I nekim općinama. Ali, ih ja nikada ne bih ukinuo.
Hvala Bogu, napokon normalnija razmišljanja i objektivnosti.
Ja sam ranije spominjao sve ove faktore, plus gdje je tu Bihać jadan koji se godinama bori za normalnu konekciju sa ostatkom države.
Neum, glavna turistička destinacija, sanja kad će se napokon putno integrisati u Heregovinu.
Ako uporedimo 1991. godinu i 2016. godinu, kada bi neko se vratio u vrijeme i načinio neke slike glavnih puteva kroz BiH i sad, mislim da bi bili šokirani razlikom.
Koliko je samo tunela izgrađena nakon rata, mostova, kilometara autoceste, usponskih traka, semafora. Koliko je poboljšana horizontalna i vertikalna signalizacija. Prije rata u BiH nije postojao nijedan kružni tok izuzev mostarskog rondoa koji nije kružni tok u onom punom smislu.
Ako ima neko ko putuje, da nam uslika, prije uključenja na autoput na Drivuši kod Zenice, započeto je ogromno gradilište na izgradnji saobraćajnice i mosta od naplatnih kućica preko rijeke Bosne u naselje Prašnice.
