Nazivi tuzlanskih ulica

[tuzlak1212]

Zar nije Srpska varoš onaj region Parka, Telexa, malo sjeverne magistrale... To jest oko Pravoslavne Crkve okruženje
Gledao sam neke stare slike, tamo bilo jako puno kuća, danas ništa

[salik79]

Davnih dana, zbog posljedica tonjenja. Sad se tamo kupamo.

Kupas se u Dzindic mahali, a ne u Srpskoj varosi.

Pa nije to sve Dzindic mahala. Oko i preko puta crkve ti je bila srpska varos. Ne mogu sad s tableta tipkat, elem partizani nemaju nista s ovim nazivom.

Ja uvijek tipkam ili s tableta, ili s mobitela. Uglavnom s mobitela.

Ko je spominjao partizane?

[sumirprimus]

Srpska varos je tad fakticki bila tuzla
I veca od tog dijela oko spc.prema zapisima.i prelazila je i na drugu stranu sadasnje sjeverne magistrale.
Tj prema panonici i banji.

[salik79]

.

[bunk]

Zanimljivo da nema teme koja ne moze zavrsiti na ovaj nacin.

[salik79]

Zar nije Srpska varoš onaj region Parka, Telexa, malo sjeverne magistrale... To jest oko Pravoslavne Crkve okruženje
Gledao sam neke stare slike, tamo bilo jako puno kuća, danas ništa

Upravo taj dio i, kao sto rekoh, protezala se od Skole, ili Kabilove pekare, do Turalibegove dzamije i taj dio oko Dvora, Crkve do Kajmak stanice. I onaj dio oko zidina zatvora.

Ja prvi puta cujem da je obuhvatala ista preko Sjeverne magistrale, a tu sam, takoreci, odrastao. Vecina kuca na potezu od skole do Tuealibegove dzamije i oko kajmak stanice i zatvora i teleksa, je jos uvijek tu.

[славянин]

Kupas se u Dzindic mahali, a ne u Srpskoj varosi.

Ma jel stvarno, kako se zvalo naselje sto su virili samo dimnjaci iz vode nakon tonjenja ?

Cijela ta strana, od i oko Dzindicke dzamije, je Dzindic mahala. Srpska varos je s druge strane, od crkve i Vladicinog dvora, do Kabilove pekare i iznad Autora u kontra smijeru.

Srspka varos pocinje od INA-ine pupme i ide prema dzindic mahali - dva naselja su se prije "dodirivala" medjutim potonulo je komplet sve tu (bile su rusevine kuca do ne znam koje godine dok je tlo jos bilo mocvarno prije nego je sredjeno za panonska jezera)

Imas na internetu malo razgledaj pogledaj istrazi.To sto tebi smeta sve sto nije "tvoje" samo ukazuje barem meni tj. insinuira sumnju da si ti iz Tuzle a ne nekog sela okolo.

Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća, Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano роlје na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Тuzla se počela sve više širiti ka istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili obrtnici, "kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri" i jedna trgovina.[15] Varoš je smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored barе (močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.[15] Gornja varoš je u podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.[15]

[salik79]

Srpska varos je tad fakticki bila tuzla
I veca od tog dijela oko spc.prema zapisima.i prelazila je i na drugu stranu sadasnje sjeverne magistrale.
Tj prema panonici i banji.

De ba, sumire

[General War]

Kupas se u Dzindic mahali, a ne u Srpskoj varosi.

Ne, srpska varos ti je bila sve do tenisa, ukljucujuci i mjesto gdje su sad jezera.

[sumirprimus]

Srpska varos je tad fakticki bila tuzla
I veca od tog dijela oko spc.prema zapisima.i prelazila je i na drugu stranu sadasnje sjeverne magistrale.
Tj prema panonici i banji.

De ba, sumire

Jebgia care srbi bili dobri trgovci pravili kuce u ravnici blize centru nisu mogli svi stat oko crkve logicki.gdje su se sirili u to doba.

[sumirprimus]

Kupas se u Dzindic mahali, a ne u Srpskoj varosi.

Ne, srpska varos ti je bila sve do tenisa, ukljucujuci i mjesto gdje su sad jezera.

Do ispod brda.kako i kaze popadija hehe

[General War]

Jebgia care srbi bili dobri trgovci pravili kuce u ravnici blize centru nisu mogli svi stat oko crkve logicki.gdje su se sirili u to doba.

Poznati trgovci i filantropi u Tuzli,porodica Jovanovic.

[славянин]

Sjeca li se neko stjepana u zooloskom vrtu ?

[General War]

Sjeca li se neko stjepana u zooloskom vrtu ?

To je onaj pavijan jel de? I Medo Miso

[славянин]

Sjeca li se neko stjepana u zooloskom vrtu ?

To je onaj pavijan jel de? I Medo Miso

Koliko im je puta pobjegao pa ga ganjaju po dva dana legenda.

[Haman2]

Tema usmjerena u pogresnom pravcu. Tuzla tone i to se vidi golim okom. Nekih zgrada vise nema i nikad nece biti obnovljene. Stara Gimnazija, stara Ekonomska skola-ranije bila Behrambegova medresa, nema vise na zgrade bivse Uciteljske skole u Srpskoj Varosi odmah do Expres restorana. Sad je tu Katolicki skoski centar-novno nova i mnogo ljepsa zagrada od one predhodne koja je takodje nekad bila katolicki skolski centar. Nema starog Doma JNa, nema Medicinske skole, sad je tu sve mi se cini parking, nema stare Zeljeznicke stanice itd.

Dakle, nema vise nekih zgrada i kvartova. Srpska Varos i danas postoji ali tu su sada izgradjene nove i ljepse zgrade od onih predhodnih. U Srpskoj Varosi nisu stanovali samo Srbi. Tu je ranije bio katolicki skoski centar u koji je poslije Drugog svjetskog rata useljena Uciteljska skola. I danas su tu dvije zgrade uglednih tuzlanskih ljekara jevrejskog porijekla. Cini mi se da su oba umrla u Tuzli a potomci odselili u Izrael.

Tuzla ima grupna obiljzja poginulih Tuzlaka kao npr. isped Poste i Hotela Tuzla itd. Medjutim, ja govorim o ulicama, bistama. Odite na Slanu Banju. Kakav dojam sticete? Dojam je da Tuzla postoji tek od zavrsetka Drugog svjetskog rata. Tu su biste uglednika Narodnooslobodilackog rata. Da li je Tuzla imala ljude koji su nesto znacili u Tuzli i preje Drugog svjetskog rata. Da li Tuzla ima poznatih licnosti koji su pruzili otpor okupciji BiH od strane Austro-Ugarske, da li Tuzla ima uglednih ljudi koji su bilo kada dali neki doprinos razvoju grada u ekonomskom i kulturnom smislu itd. Nije valjda da je Tuzla poznata samo po Mesi i Ismetu i uglednicima cije biste vidimo na Slanoj Banji a mnogi od njih nisu iz Tuzle a nemaju ni biste u svom mjestu ili opcini rodjenja a eto imaju u Tuzli.

==============================

Šefket-ef. Kurt: Muftija koji je Srbe spašavao od genocida

Šefket-efendija je spriječio paljenje crkve i pokolj tuzlanskih Srba koji su ustaše planirale izvršiti na Badnju večer 1942. godine.
Piše:Jasmin Agić



Šefket-ef. Kurt imao je osmero djecePorodica - Kurt.com
Malo je ljudi u tragičnoj i krvavoj historiji Bosne koji zaslužuju da im se ime pamti i spominje kao što je to ime Muhameda Šefket-efendije Kurta, koji je nesebičnim zalaganjem u januaru 1942. spasio hiljade tuzlanskih Srba od pokolja.

Taj ugledni i istaknuti muslimanski učenjak predvodio je grupu uglednih Bošnjaka koji su intervenisali kod "ustaških" vlasti da se spriječi paljenje prepune pravoslavne crkve u Tuzli na Badnju večer 1942, što je bio osvetnički plan vlasti NDH za pogibiju grupe ustaša u okolini Doboja, počinje priču o efendiji Kurtu historičarka iz Sarajeva Senija Milišić.

"Početkom januara 1942. saznalo se da ustaše spremaju pokolj tuzlanskih Srba u znak odmazde za likvidaciju grupe ustaša zarobljenih kod Doboja, koje su četnici strijeljali na Ozrenu. Tajni ustaški odbor za istrebljenje tuzlanskih Jevreja i Srba pozvao je zloglasnog Vječeslava Montanija, kotarskog predstojnika za Brčko, koji se već 'istakao' po zločinima, da dođe sa svojim ustašama u Tuzlu i da uz njegovu pomoć bude izvršena odmazda nad Srbima, na način da se u pravoslavnu crkvu, punu vjernika, na Badnju večer postavi eksploziv. Nakon toga bi se razorila Srpska varoš Tuzle i pobilo i protjeralo preostalo srpsko stanovništvo."

Na čelu izaslanstva
Kurt je bio izabran da bude na čelu izaslanstva koje će tražiti od njemačke komande u Tuzli da se spriječe i onemoguće ustaški planovi, što je i učinjeno, pojašnjava Milišić, a njemačka komanda, osim sprečavanja zločina, naredila je i da se odštampaju i po Tuzli polijepe plakati sa značajnim upozorenjem.

"Nakon što se saznalo za ovaj plan, upriličena je konferencija uglednih Bošnjaka Tuzle. Odluka je bila da tročlana delegacija na čelu sa muftijom Kurtom ode kod Hochbauera, njemačkog komandanta Tuzle, i njegovog zamjenika potpukovnika Wüsta, te zatraže od ove dvojice da spriječe ustaški plan. Kada je njemačka komanda vidjela koliko je protivljenje Bošnjaka, izdala je pismenu naredbu kojom je zabranila ustašama da poduzimaju bilo kakve mjere odmazde bez njenog odobrenja. U isto vrijeme, slične akcije su poduzeli i ugledni tuzlanski Hrvati: Jure Begić, Ante Kamenjašević i drugi. Nakon svega ustaše se nisu usudile da realiziraju svoj plan. Njemačka komanda je opet, iz svojih razloga, odmah istakla plakat s upozorenjem da 'niko ne smije nikoga zlostavljati, oduzimati ili rušiti tuđu imovinu i dirati živalj koji slavi'."

Zalaganje Šefket-ef. Kurta za spašavanje srpskog stanovništva nije se završilo "intervencijom" u njemačkoj komandi Tuzle i on, s nekolicinom drugih uglednih Tuzlaka, odlazi u Zagreb s namjerom da od poglavnika NDH Ante Pavelića lično zatraži da se zaštite njihovi sugrađani srpske nacionalnosti. Milišić otkriva kako ih poglavnik tada nije primio, ali jest ministar u "ustaškoj" Vladi Andrija Artuković, od koga traže da ustaše ne diraju "mirno srpsko stanovništvo".

Čin na koji se "odvažio" Šefket-ef. Kurt primjer je nesvakidašnje hrabrosti i požrtvovnosti, jer je svojim zalaganjem da se poštede životi tuzlanskih Srba i vlastiti život izložio pogibelji, pojašnjava Milišić kontekstualizujući njegov čin u historijske okolnosti: "S obzirom na vrijeme i okolnosti, riječ je o izuzetnom činu hrabrosti zbog kojeg je mogao i sam biti ubijen, kako od ustaša, tako i od Nijemaca."

Govor na dženazi
O značaju i veličini Šefket-efendijinog čina najbolje svjedoči jedan zanimljiv i neuobičajen detalj koji se dogodio prilikom njegove sahrane, pripovijeda Milišić, i koji svjedoči o zahvalnosti koju je srpska zajednica Tuzle osjećala prema čovjeku koji im je toliko pomogao.

"Još jedan zanimljiv detalj: kada je ef. Kurt preminuo, prota Đorđe Jovanović izrazio je želju da održi govor na njegovoj dženazi i pred više od 10.000 ljudi sišao je u grob, dočekao tabut ef. Kurta i položio ga u kabur."

Nažalost, danas se ime plemenitog Šefket-efendije spominje veoma rijetko, a njegova je uloga u spašavanju srpskog stanovništva Tuzle na ispravan naučni način obrađena i valorizirana tek u publikacijama iz ovog milenija. Njegov čin, smatra Milišić, trebao bi se ne samo više spominjati nego i isticati kao primjer lične hrabrosti i požrtvovnosti.

"Zahvaljujući zalaganju ef. Kurta, u Tuzli nije došlo do masovnih zločina. U najkraćem, riječ je o odbrani zajedničkog života u tuzlanskoj regiji. Efendija Kurt je nakon rata odlikovan Ordenom bratstva i jedinstva I reda. Sve do početka 1980-ih o ef. Kurtu malo se znalo. O ratnom realizmu i odjeku rezolucija građanske hrabrosti iz 1941. godine prvi put dobijamo cjelovitu sliku u monografiji dr. Safeta Bandžovića Bošnjaci i antifašizam iz 2010. Udžbenici historije, historijske čitanke moraju donositi upravo ovakve sadržaje."

Šefket-efendija Kurt potječe iz porodice uglednih bošnjačkih i muslimanskih intelektualaca koji su odgajani na najčistijim temeljima islamske vjere, a potraga za znanjima odvela ga je čak do Istanbula i Damaska, gdje je usavršavao svoja teološka i znanja stranih jezika.

Njegovo porijeklo i obrazovanje ne spominje se slučajno u priči o njegovoj hrabrosti, pojašnjava Milišić, jer je upravo milje iz kojeg je potekao podučio Šefket-efendiju temeljnim zakonima morala, temeljima koje nikad nije napustio i iznevjerio.

Odlučnost u suprotstavljanju fašizmu
"Muhamed Šefket-ef. Kurt rođen je u Travniku 1879. godine. Tu je završio mekteb i počeo učiti medresu pred svojim ocem Fadilom, koji je bio muderis. Otac mu je umro 1893, nakon čega on odlazi u Mostar svom djedu hadži Ahmetu, islamskom teologu, gdje je završio ruždiju i jednu godinu slušao predavanja poznatog mostarskog alima Alija Fehmi-ef. Džabića, muftije i borca za vjersku autonomiju bosanskohercegovačkih muslimana. Godine 1895. umire Šefketov djed, te on odlazi u Sarajevo, gdje se upisao u Kuršumliju medresu, iz koje nakon jedne godine odlazi u Istanbul. Studirao je deset godina, a nakon toga odlazi u Damask radi učenja arapskog jezika."

Po povratku sa studija obavljao je niz funkcija u vjerskom životu Bosne i Hercegovine, a njegova opredijeljenost za ideju pravde najzornije je pokazana u njegovom odnosu prema novim idejama, napretku i ideji suživota.

U Drugom svjetskom ratu dva Šefket-efendijina sina poginula su kao partizani, čime je porodica ovog učenjaka pokazala svoju odlučnost da se suprotstavi fašizmu.

"Vraća se 1908. godine i postavljen je za imama i hatiba hadži Ali-begove džamije i muderisa njegove medrese u Travniku. Iz Travnika odlazi 1914. u Banju Luku, gdje ostaje do 1925. godine. Nakon toga dolazi u Tuzlu. Tuzlanski muftija bio je do 1933, kada je izabran za člana Ulema-medžlisa. Imao je osmero djece; tri sina su mu ubijena u Drugom svjetskom ratu, dvojica su poginula kao partizani, a jedan je na kraju rata stradao pod nerazjašnjenim okolnostima. Tri sina diplomirala su na Zagrebačkom sveučilištu", završava priču o Muhamedu Šefket-efendiji Kurtu historičarka Senija Milišić.

Izvor: Al Jazeera

[славянин]

Temu treba usmjeriti prema Sarajevu pa neka tamo redaju ulice tj, mogu promijeniti imena ionako je sada moda

[The 51st State]

Bitniji je Martin luter King od ovakvih likova, kompleksasi.

[salik79]

Imas na internetu malo razgledaj pogledaj istrazi.To sto tebi smeta sve sto nije "tvoje" samo ukazuje barem meni tj. insinuira sumnju da si ti iz Tuzle a ne nekog sela okolo.

Kojim si to umnim vratolomijama, i tebi svojstvenim islamofobicnim napadima, dosao do tog zakljucka?! Citiraj barem jedan moj upis u kojem sam i natuknuo nesto slicno!?

Odrastao sam u Srpskoj varosi, a rahmetli djed mi je bio jedan od doktora (osnivac i prvi nacelnik jednog od odjeljenja u klinickom centru dr. Mustafa Mujbegovic) iz te mahale, a rahmetli nana magistra farmacije (prvi sef u gradskoj apoteci joj je bio Milan Eisenstein). Eto, ako si stari Tuzlak, ili neko tvoj, sada bi mogao znati i ko sam ja.

[salik79]

Srpska varos je tad fakticki bila tuzla
I veca od tog dijela oko spc.prema zapisima.i prelazila je i na drugu stranu sadasnje sjeverne magistrale.
Tj prema panonici i banji.

De ba, sumire

Jebgia care srbi bili dobri trgovci pravili kuce u ravnici blize centru nisu mogli svi stat oko crkve logicki.gdje su se sirili u to doba.

Velis to cukununuku Osman-age Prcica.

[Haman2]

Treba vrednovati doprinos svakog Tuzla prilikom davanja imena ulica, podizanja bisti. Mislim, da to nismo posteno radili,

Franjo Leder ima najkraću ulicu u Tuzli? (FOTO) |



https://tuzlanski.ba/carsija/franjo-led ... uzli-foto/

[plain vanilla]

Haman, ti si poceo prebrojavati krvna zrnca, a kako vidis, mi to ne dopustamo.
Kako to da nisi naveo ulicu Alije Izetbegovica? Mustafe Hukica, Mirze Delibasica, Ismeta Mujezinovica?
Ili ako ces starije Turalibegovu, Musalu,
Armije BiH, 15.maja, Mirze Hadzimehmedovica...i da ne nabrajam dalje.

Btw, Muftija efendija Kurt ima svoju ulicu

[plain vanilla]

Treba vrednovati doprinos svakog Tuzla prilikom davanja imena ulica, podizanja bisti. Mislim, da to nismo posteno radili,

Franjo Leder ima najkraću ulicu u Tuzli? (FOTO) |



https://tuzlanski.ba/carsija/franjo-led ... uzli-foto/

Treba Alijinu ulicu dati Lederu, slazem se.

[King Theoden]

Treba Alijinu ulicu dati Lederu, slazem se.

Tako ne brojiš krvna zrnca

[plain vanilla]

Treba Alijinu ulicu dati Lederu, slazem se.

Tako ne brojiš krvna zrnca

Meni je Alijina ulica ionako Okrobarska, taman da se i po meni zove

A ovaj sto brine o nazivima je Tuzlu samo na guglu vidio.