gramatika bosanskog jezika - za sve koji zele znati vise

[Sensei]

Ovako to pišu Mupadžije iz MUP-a ZD Kantona



Svakodnevnica na http://www.mupzdk.gov.ba/osnovfinal1.htm

[Wednesday]

Ovako to pišu Mupadžije iz MUP-a ZD Kantona



Svakodnevnica na http://www.mupzdk.gov.ba/osnovfinal1.htm

:unfuckingbelieveble:

[Saraswati]

ni od kakve ili niodkakve?

[Hierarchia]

ni od kakve ili niodkakve?

Ni od kakve.

[Saraswati]

Hvala

[prleitihi]

Je li pravilnije za grame pisati: gr ili g? I da li treba tačku koristiti?
Stabiljka ili stabljika?
Tanjur ili tanjir?
1 jaje a 2 jajeta?

[Hierarchia]

Je li pravilnije za grame pisati: gr ili g? I da li treba tačku koristiti?
Stabiljka ili stabljika?
Tanjur ili tanjir?
1 jaje a 2 jajeta?

Postovi su ti previse pismeni i pravopisno korektni da bih povjerovala kako zaista ne znas odgovore na ove "nedoumice".

[prleitihi]

Je li pravilnije za grame pisati: gr ili g? I da li treba tačku koristiti?
Stabiljka ili stabljika?
Tanjur ili tanjir?
1 jaje a 2 jajeta?

Postovi su ti previse pismeni i pravopisno korektni da bih povjerovala kako zaista ne znas odgovore na ove "nedoumice".

Mislim da za gram može i g i gr (a tačka ne treba?)
Stabiljka
Tanjur (zap. varijanta) - tanjir (ist.)
1 jaje - 2 jajeta

Eto, samo reci ako sam negdje uprsk'o.

(znaš kako je, tri puta sjeci jednom mjeri )

[Hierarchia]

Je li pravilnije za grame pisati: gr ili g? I da li treba tačku koristiti?
Stabiljka ili stabljika?
Tanjur ili tanjir?
1 jaje a 2 jajeta?

Postovi su ti previse pismeni i pravopisno korektni da bih povjerovala kako zaista ne znas odgovore na ove "nedoumice".

Mislim da za gram može i g i gr (a tačka ne treba?)
Stabiljka
Tanjur (zap. varijanta) - tanjir (ist.)
1 jaje - 2 jajeta

Eto, samo reci ako sam negdje uprsk'o.

(znaš kako je, tri puta sjeci jednom mjeri )

Eto vidis. Sjedi, pet minus. Ne treba tacka iza mjernih jedinica.

[Hierarchia]

hajde samo probajte josh...

Ali, druze direktore, nije jos zvonilo. Usred smo vazne lekcije.
Salim se, necemo vise.
Casna pionirska.

[encian]

Je li pravilnije za grame pisati: gr ili g? I da li treba tačku koristiti?
Stabiljka ili stabljika?
Tanjur ili tanjir?
1 jaje a 2 jajeta?

Postovi su ti previse pismeni i pravopisno korektni da bih povjerovala kako zaista ne znas odgovore na ove "nedoumice".

Mislim da za gram može i g i gr (a tačka ne treba?)
Stabiljka
Tanjur (zap. varijanta) - tanjir (ist.)
1 jaje - 2 jajeta

Eto, samo reci ako sam negdje uprsk'o.

(znaš kako je, tri puta sjeci jednom mjeri )

???

[car-x]

Je li pravilnije za grame pisati: gr ili g? I da li treba tačku koristiti?
Stabiljka ili stabljika?
Tanjur ili tanjir?
1 jaje a 2 jajeta?

Postovi su ti previse pismeni i pravopisno korektni da bih povjerovala kako zaista ne znas odgovore na ove "nedoumice".

Mislim da za gram može i g i gr (a tačka ne treba?)
Stabiljka
Tanjur (zap. varijanta) - tanjir (ist.)
1 jaje - 2 jajeta

Eto, samo reci ako sam negdje uprsk'o.

(znaš kako je, tri puta sjeci jednom mjeri )

uprsko.. stabljika.

[janje_]

Glas je najmanja jezička jedinica koja služi za razlikovanje značenja, odnosno to je najmanja razlikovna ili distinktivna jezička jedinica.

Glasovi Č, Ć
Glasovi č, ć zovu se sliveni glasovi ili afrikate. Oni čine afrikatski par i često dolazi do miješanja ovih glasova i u izgovoru i u pisanju. Ta je pojava posebno izražena kod bosanskomuslimanskoga stanovništva u srednjoj Bosni, navlastito u sarajevskoj regiji i u nekim bosanskim čaršijama. Primjeri za upotrebu glasova č, ć: čahura, Foča, kreč, Ćaba, kuća, noć.

Glasovi dž, đ
Glas dž predstavlja zvučni parnjak bezvučnog suglasnika č. Glas đ predstavlja zvučni parnjak bezvučnog suglasnika ć. I u izgovoru ovih glasova dolazi do miješanja u nekim regijama gdje živi bosanskomuslimansko stanovništvo. Primjeri za upotrebu glasova dž, & džamija, amidža, hadž, đerdan, lađa, smeđ.

Glas h
Glas h je frikativni zadnjonepčani bezvučni suglasnik kojem u sistemu zvučnih glasova nedostaje njegov zvučni parnjak. U bosanskome jeziku glas h je stabilan i veoma očuvan i frekventan glas koji je posebno očuvan posredstvom Kur'ana i učenjem u muslimanskim molitvama, kao i općenito u islamskoj vjerskoj praksi. Dosljedno se javlja u turcizmirna (riječima posuđenim iz arapskoga, turskog i perzijskog jezika). Primjeri za upotrebu glasa h: halka, aždaha, Allah, lahko, truhlo, mehak itd.

[janje_]

Glasovne promjene i glasovni zakoni
Kada u određenim uvjetima dođe do stvaranja drugoga glasa, onda možemo govoriti o postojanju glasovne promjene. Kada utvrdimo uvjete pod kojima se jedan glas mijenja u drugi, onda možemo govoriti o glasovnom zakonu.

Promjena o u e
U prošlosti bosanskoga jezika (kao i kod srpskoga i hrvatskoga) samoglasnik zadnjeg reda o prelazio je u samoglasnik prednjeg reda e u položajima iza prednjenepčanih ili palatalnih suglasnika, na primjer: krajem, mačem, bičem, dok se u nekim slučajevima javlja naporedna upotreba, na primjer: pijevcom/pijevcem itd.

Nepostojano a
Nepostojano a je bivši poluglas koji je izgubio svoj položaj u zavisnim padežima: lovac; lovca, metak; metka i dr.

Jednačenje suglasnika po zvučnosti
Pojedini suglasnici među sobom čine parove zvučnih i bezvučnih suglasnika.
To su sljedeći parovi:
Zvučni: b d g dž đ ž z
Bezvučni: p t k č ć š s f c h
Dakle, bezvučni suglasnici f, c, h nemaju svog zvučnog parnjaka.
Kada se jedan do drugoga nađu dva suglasnika nejednaka po zvučnosti, onda oni ne mogutako ostati, već se prvi ravna prema drugome i prelazi u svoj parnjak po zvučnosti, na primjer: ćevapdžinica > ćevabdžinica; svatba > svadba; burekdžija > buregdžija itd. Jednačenje suglasnika po zvučnosti ima i svoje izuzetke, na primjer: gradski; postdiplomac; Podhrastovi; habsburški; dragstor; Vašington i dr.

Jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe
Kada se strujni zubni suglsnici s, z nađu ispred prednjonepčanih suglasnika dž, đ, č, Ć, tj, nj, š, ž, onda oni ne mogu tako ostati, već se mijenjaju
u sebi najsrodnije suglasnike š, Ž, na primjer: nosnja > nošnja; voznja > vožnja; pisčev > piščev i dr.

Brojni su izuzeci i od ovoga pravila, na primjer: sljez; razljutiti; sljepilo; Bišćanin i dr.
Kada se sonant n nađe ispred praskavih suglasnika b,p, onda ono prelazi u sonant m, na primjer: stanbeni > stambeni; prehranbeni > prehrambeni.

Ovo pravilo ima svoje izuzetke u složenicama (jedanput, vanbračni) i u pisanju bošnjačkih prezimena (Rizvanbegović, Šahinpašić, Džanbegović i dr.)

[metastasio]

Zadnja dva posta su tačna, samo je bitno otkloniti jednu terminološku grešku. Nije glas najmanja jezička jedinica koja ima distinkivnu funckiju, već je to fonem. Glasova na ovom svijetu ima beybroj, ali samo određeni i striktno ograničeni broj fonema ima razlikovnu funkciju u jeziku!

[janje_]

ok. fala na ispravci. evo ga dalje:

Palatalizacija
Kada se zadnjonepčani suglasnici k, g, h nađu ispred samoglasnika prednjega reda e, i mijenjaju se u suglasnike: č, ž, š. Ova pojava naziva se palatalizacija ili prva palatalizacija.

Prva palatalizacija vrši se u sljedećim primjerima:
junak-e > junače; drug-ina> družina;
noga> nozi i dr.

I ovo pravilo ima svoje izuzetke, na primjer:
mlaki - mlakim - mlakih; dragi - dragim - dragih; Zinka - Zinkin i dr.


Sibilarizacija (druga palatalizacijal dentalizacija)
Kada se zadnjonepčani suglasnici ili velari k, g, h nađu ispred vokala i mijenjaju se u piskave strujne suglasnike ili sibilante c, z, s. Ova glasovna promjena naziva se sibilarizacija, dentalizacija ili druga palatalizacija.
Dešava se u sljedećim slučajevima: junak - junaci; ruka - ruci; knjiga - knjizi; duh - dusi; orah - orasi i dr.

Brojna su odstupanja od ovoga pravila, na primjer: Meho - Mehi; Kreho - Krehi;
Juka - Juki; Dika - Diki; mazga - mazgi;
seka - seki; Amerikanka - Amerikanki i dr.

[janje_]

Jotavanje
Glasovna promjena u kojoj tvrdi nenepčani suglasnici spajanjem sa sonantom j iza sebe daju neki novi prednjonepčani suglasnik naziva se jotovanje. Sonant j u dodiru sa suglasnicima d, t, z, s i sonantima i, n tako daje nove suglasnike: đ, Ć, ž, š, ij, nj, na primjer: glođem; buđenje; pruće; žuće; mažem; kažem; prošen; košen; voljen; branjen; hranjen itd.

Jotovanju podliježe i strujni suglasnik c, kao i velarni suglasnici k, g, h, na primjer: kličem; jači; drag> draži; tih> tiši itd.

Posebnu vrstu jotovanja možemo pronaći i u slučajevima kada se usneni suglasnici b,p i sonanti m, v nađu ispred sonanta j. U takvim slučajevima usmeni suglasnici i sonanti ostaju neizmijenjeni, ali zato sonant 1 u položaju iza tih usnenih glasova prelazi u sebi najsrodniji sonant tj, na primjer:
grub> grublji; rastopiti> rastopljen;
hramati> hramlje, postaviti> postavlja i dr.

[janje_]

Prelazak i u o (vokalizacija)
U prošlosti bosanskoga jezika (kao i kod srpskog i hrvatskog) nastala je i glasovna promjena prelaska sonanta i u vokal o na kraju riječi i na kraju sloga. Ta promjena naziva se vokalizacija i dešava se u sljedećim primjerima: bi! - bio; misal - misao; radionica; učionica; dioba; seoba i dr.
Ali, kaže se i: djelidba, selidba i dr.

Zamjena jata
Na mjestu nekadašnjeg praslavenskog glasa jat danas u standardnome bosanskom jeziku (kao i u hrvatskome) uglavnom imamo ijekavsko-jekavsku zamjenu jata, a u današnjem književnom bosanskom jeziku imamo reflekse: -ije; -je; -i; -e,
na primjer: cijel - cjelina - cio; dio - dijela - djelić; brijeg; crijep - crepovi - crepulja;
vrijeme - vremenom; htio - htjela - htijući i dr.

[_sa_]

ispravka:
u vokalizaciji ne prelazi "i" vec sonant "L" u "o".
"i" je vokal

[prleitihi]

pa ti stvarno nemaš obraza.. D:D:D:D:D:D:D

[_sa_]

ti nijedne!!!!!

[janje_]

ispravka:
u vokalizaciji ne prelazi "i" vec sonant "L" u "o".
"i" je vokal

lapsus calami, enivej tenks..

[janje_]

Riječ je najmanja samostalna jezička jedinica koja ima svoje značenje.
Sve riječi bosanskoga jezika dijele se u dvije velike grupe:
a) promjenljive riječi
(1. padežne ili deklinacijske riječi: imenice, zamjenice i brojevi;
2. poredbene ili komparacijske riječi: pridjevi i neki prilozi;
3.lične ili konjugacijske riječi: glagoli);
b) nepromjenljive riječi (većina priloga, prijedlozi, veznici i uzvici).


Imenice
Imenice su riječi kojima imenujemo bića, predmete i pojave. S obzirom da li označavaju nešto čulno opipljivo ili čulno neopipljivo, imenice možemo podijeliti u dvije grupe:
a) konkretne (stvarne ili predmetne), na primjer: majka, brat, drvo, brdo, zvijezda; kometa,
b) apstraktne (nestvarne ili misiene), na primjer: ideja, filozofija, umjetnost, prošlost, budućnost, sram i dr.


S obzirom na značenje imenice se dijele na: a) vlastite ili osobne (Lejla, Dino),
b) opće ili zajedničke (pas, kuća, djevojčica).

Imenice se odlikuju gramatičkim kategorijama roda, broja i padeža. Rod može biti: muški, srednji i ženski, a broj jednina i množina. Padeži su različiti oblici imenskih riječi kojima se izražavaju različiti odnosi onoga što riječ znači prema ostalim riječima u sintagmi i rečenici. U bosanskome jeziku postoji sedam padeža u jednini i množini: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental, lokativ. Skup padežnih oblika koji su međusobno povezani naziva se padežna deklinacija.

[basta sljezove boje]

evo jednog posta sa foruma:
Na ekonomiji ima dosta dobrih profesora. Ja bih izdvojio barda marketinga u BiH, Borisa Tihog. Predavo mi je tri predmeta i uvijek mi je bilo zao sto je kraj semestra. Covjek ima neprocjenjivo iskustvo, sticano sirom svijeta.

zar se vise ne kaze Borisa Tihija?

[sulesavic]

evo jednog posta sa foruma:
Na ekonomiji ima dosta dobrih profesora. Ja bih izdvojio barda marketinga u BiH, Borisa Tihog. Predavo mi je tri predmeta i uvijek mi je bilo zao sto je kraj semestra. Covjek ima neprocjenjivo iskustvo, sticano sirom svijeta.

zar se vise ne kaze Borisa Tihija?

Ima i gore od toga - zar se na ka¾e predavao?