Velikosrpska kuhinja sa HDZ-ovim specijalitetima

[Silos]

Dobro ulažu. Uspjeli su pustiti 4g signal sa ukupno 20 % baznih stanica. Samo još u Z. Hercegovini možeš vidjeti drvene stupove za niskonaponsku mrežu.
Zajebano je kad kola krenu nizbrdo

[VladaFBiH]

Dobro ulažu. Uspjeli su pustiti 4g signal sa ukupno 20 % baznih stanica. Samo još u Z. Hercegovini možeš vidjeti drvene stupove za niskonaponsku mrežu.
Zajebano je kad kola krenu nizbrdo

jučer između negdje oko Alipašinog mosta ili kako je to danas moderno reći kod Nove Otoke nema signala nikako... ako se voziš preko buljakovog iz Rajlovca (preko Sokolja) ravno na 3 mjesta si bez signala i tako već godinama

[Hafis]

Lijepo je to, ali nije tema.
Najbitnije je da su ovdje u nas sada drveni stubovi niskonaponske mreže, jer jesu kola krenula nizbrdo.
Još malo i gašenje Elektroprivrede i Eroneta i odosmo mi đuturile polahko za Njemačku, a dotle će već netko popraviti to stanje sa signalom na Alipašnom.

[Silos]

Tema može biti i uporno opravdavanje kriminala u režiji HDZ-a i izvlačenje para iz javnih poduzeća.

[tandmand]

Otkako Nino Raspudić taslači onu Mariju Selak, skroz je izgubio interes za tekovine herceg bosne, za razliku od Bože Ljubića koji ne taslači ništa.

[džakailibu]

previse je marija selak dobra picka i gospodjica da bi pala na seljacke fore kvazi intelektualca. sve moze ali u to ne vjerujem

[insomnia78]

No ćud je ženska smiješna rabota.

[džakailibu]

provjerih i ne mogu da vjerujem.
veceras san nece lako na oci uvjeren sam.pih

[zenit dozic]

Otkako Nino Raspudić taslači onu Mariju Selak, skroz je izgubio interes za tekovine herceg bosne, za razliku od Bože Ljubića koji ne taslači ništa.

Nesto kontam da se i avis otisne u purgerland da bi i on skinuo mrenu s ociju.
Svi se bilocarapari gore snađu pa mozda bi i on

[tandmand]

index hr

Prvi Pride u BiH: Sarajevska lekcija Zagrebu, Beogradu i Splitu

KADA je početkom travnja objavljeno da će se u Sarajevu u nedjelju, 8. rujna, održati prva bh. Povorka ponosa netko neupućen u situaciju i političke odnose u Bosni i Hercegovini bi prateći isključivo zapadnohercegovačke portale mogao pomisliti kako je taj dio države Meka za LGBT zajednicu. Portali poput Dnevnik.ba i Poskoka su dali značajan prostor najavi prvog Prajda u BiH, a još više pažnje su posvetili prvim sarajevskim homofobnim reakcijama, osuđujući ih kao netolerantne.

Onaj tko ih ne poznaje pomislio bi da je riječ o iskrenim podržavateljima LGBT prava i nastojanja LGBT zajednice, no istina je nažalost drugačija i kompleksnija te ilustrira da organiziranje prvog Prajda u BiH s jedne strane sa sobom nosi skup sličnih izazova s kakvim su se susretali i organizatori u susjednim zemljama, ali s druge da postoji i niz specifičnosti koje proizilaze iz unutarnjeg rasula BiH i odnosa među etnonacionalističkim elitama triju konstitutivnih naroda, koje su ujedno u permanentnom sukobu u vezi uređenja BiH i u permanentnom savezu u vezi pljačke institucija i ljudi u BiH.

Kako su zapadnohercegovački portali otkrili LGBT prava

Naime, nisu zapadnohercegovački portali i prominentni zagovornici trećeg entiteta s hrvatskom većinom skočili na noge zbog homofobnih incidenata u Sarajevu jer je u njihovom dijelu BiH LGBT ljudi žive u slobodi i ravnopravnosti, pa su zgroženi kada ih se diskriminira, nisu skočili ni zato što su iskreno gay friendly, jer da jesu to su mogli godinama prije dokazivati, nego su skočili jer ti homofobni incidenti narušavaju reputaciju onoga što hrvatski nacionalisti i HDZ BiH nazivaju “političko Sarajevo”.

Karakteristično u vezi sintagme “političko Sarajevo” je da je mnogi od onih koji forsiraju ujedno i smatraju da je ratni zločinac Slobodan Praljak “heroj i ljudina” te kao ključni problem situacije u BiH smatraju što je za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izabran Željko Komšić, i to glasovima Bošnjaka, a ne predsjednik HDZ BiH i zagrebački počasni doktor Dragan Čović. Toj je opsesiji sve podređeno, pa i borba za LGBT prava u BiH, za koju ih uopće nije briga. Još gore, oni bi najsretniji bili da prva bh. Povorka ponosa završi krvoprolićem, kako bi dobili još materijala za demoniziranje “političkog Sarajeva”.

Je li Sarajevo doista "zadnja homofobna utvrda u regiji"?

Dok se od Poskoka i sličnih to moglo očekivati, jer je posve u skladu s njihovim dosadašnjim javnim djelovanjem, razočaranje je bilo pročitati kolumnu velikog bosanskohercegovačkog i hrvatskog pisca Josipa Mlakića u tjedniku Express od 19. travnja posvećenu prvom Prajdu u BiH, u kojoj je Sarajevo proglasio “zadnjom homofobnom utvrdom u regiji, pa čak i u Europi”. On često funkcionira kao glas razuma u toksičnoj bosanskohercegovačkoj javnosti, no ovaj put se pridružio hajci na “političko Sarajevo” preko leđa LGBT zajednice, koja mu nikad nije bila predmet interesa i o kojoj nije pokazao neko veliko znanje.

Mlakić je u tekstu poželio “svaki uspjeh” prvoj bh. Povorci ponosa, i konstatirao da ona “ima mnogo širi društveni značaj za zemlju negoli se to na prvi pogled čini”, što je točno, ali je i možda najveći problem s kojim se prvi Prajd u BiH susreće - njemu se pokušava natovariti da čarobno riješi niz nagomilanih problema u bosanskohercegovačkom društvu i u nacionalnim odnosima, pri čemu se konkretni problemi i životi LGBT ljudi guraju u drugi plan.

Pritom je ironično da su jedina dva grada u BiH u kojima bi se uopće moglo krenuti u organiziranje prvog Prajda Sarajevo i Tuzla, u dijelu Federacije BiH s većinski bošnjačkim stanovništvom, dok u (zapadnom) Mostaru i u ostatku zapadne Hercegovine - gdje dominiraju Hrvati i tepaju si da su oni “najeuropskiji konstitutivni narod” - apsolutno nema šanse da se nešto tako pokuša. Baš obratno, riječ je o području BiH u kojemu kulturno i politički dominira ekstremno homofobna Katolička crkva, u kojem javno mnijenje oblikuju antigej fanatici poput fra Marija Knezovića, u kojem nema niti jedne jedine LGBT udruge ili javnog događaja koji ima LGBT predznak. O Mlakićevom Uskoplju da ne govorimo.

Ignoriranje bh. Povorke ponosa u Republici Srpskoj

Sve te reakcije su nažalost izraz političko-propagandnog spletkarenja, sebičnosti i/ili sljepila, a nikako iskrene podrške prvoj bh. Povorci ponosa i LGBT ljudima u BiH, koja bi podrazumijevala da se baš njih stavi u prvi plan i da se prepusti javni prostor glasovima LGBT ljudi. Svaki LGBT čovjek provede svoj život, između ostaloga, slušajući stavove heteroseksualnih masa o LGBT ljudima, što je nevjerojatno zamarajuće, a Prajd služi, između ostaloga, tome da LGBT ljudi osvoje jedan dan u godini koji je primarno posvećen njima.

Znakovito je pak da se u Republici Srpskoj prva bh. Povorka ponosa većinom ignorirala, posve u skladu sa stavom da sve što se događa u Sarajevu nema veze s manjim entitetom, pa se čak nije ni jamralo da je riječ o unitarističkom događaju koji promovira jedinstvo LGBT zajednice u BiH.

U sarajevskoj javnosti je prva bh. Povorka ponosa izazvala podijeljene, pa i žestoke homofobne reakcije, ali nije bila popraćena masovnim homofobnim nasiljem, demoliranjem grada i pokušajem linča sudionika poput prvih Prideova u Beogradu, Zagrebu i Splitu, što se definitivno treba računati kao uspjeh.

Vlada Kantona Sarajevo odradila je dobar posao s osiguranjem

Prijetnja nasiljem, lomljenjem kostiju i prolijevanjem krvi, najstrašnija je poruka koju homofobno društvo može poslati svojim LGBT sugrađanima te izaziva duboke traume i strah od izlaganja za svoja i ljudska prava općenito, a to je jučer u Sarajevu izostalo, što je golemi plus. To ne znači da se homofobno nasilje nad LGBT ljudima u BiH više neće događati, dapače predvidljivo je da veća vidljivost u početnoj fazi proizvodi više nasilja čiji je cilj zgurati LGBT ljude u “njihova četiri zida”, ali je važan simbol i vjetar u leđa ako prvi Pride prođe bez nasilja.

Zato treba naglasiti da je izostanak nasilja na prvoj bh. Povorci ponosa i veliki uspjeh nove koalicijske vlade Kantona Sarajevo (KS), koju predvodi lijevo-liberalna i građanski orijentirana Naša stranka, jer teško je zamisliti da bi policija napravila jednako dobar posao da je u KS-u na vlasti i dalje SDA Bakira Izetbegovića. Čak i one stranke vladajuće koalicije koje nisu podržale održavanje prve bh. Povorke ponosa, već su pozivale organizatore da sve otkažu, nisu učinile ništa konkretno da bi eskalirale atmosferu ili potaknule na nasilje prema sudionicima Pridea.

Homofobija i glupost, ali uz pozive na nenasilje

Zapravo je iznenađujuće kako se na jedan demokratski i nenasilan način kanalizirala homofobna energija protiv Povorke ponosa u Sarajevu: u glavnom gradu BiH dan prije je održana Porodična šetnja u kojoj se slavilo tradicionalnu obitelj kao protutežu LGBT pravima, a isti je dan održan i mali protuskup, koji je također prošao bez značajnih incidenata. Svi oni koji su godinama u Zagrebu morali marširati pored podivljalih homofoba koji su Povorku ponosa gađali kamenjem, pepeljarama, bocama i čak pokušali na nju baciti molotovljev koktel rado bi potpisali da su takvi, kao što je učinjeno u Sarajevu, sklonjeni na drugu lokaciju i tamo rekli što imaju reći. U Zagrebu je godinama bilo normalno da homofobi dobiju priliku zagađivati samu Povorku ponosa, dok je u Sarajevu to od početka onemogućeno, što sugerira da se nešto naučilo na greškama susjednih metropola.

Pomalo paradoksalno, pozivanje na nenasilje prema bh. Povorci ponosa bilo je sastavni dio skoro svake relevantne osude same povorke. Homofobije i gluposti u tim napadima nije manjkalo - najviše se svojim mahnitim priopćenjem punim teorija zavjere i jeftine dramatike istaknulo udruženje Mladi muslimani - ali se i naglašavalo da se Sarajevo ne smije 8. rujna pretvoriti u bojno polje, što se ispoštovalo. Možda je najbolji primjer te ambivalentnosti bilo javno očitovanje Islamske zajednice (IZ) BiH, koja je pozvala muslimanske vjernike da ne sudjeluju na Povorci ponosa u Sarajevu, nazivajući je teškim grijehom.

Hutba Islamske zajednice

U svim bosanskohercegovačkim džamijama u petak je nakon vjerskog obreda pročitan stav vijeća muftija o najavljenoj prvoj bosanskohercegovačkoj Paradi ponosa koja će se u Sarajevu održati u nedjelju. Pozivajući se na odredbe iz Kurana, u poruci se navodi kako islam afirmira brak muškarca i žene te obitelji "potiče na formiranje braka i očuvanje vrijednosti braka, potomstva i obitelji kao osnovne ćelije ljudskog društva".

Jasno je navedeno kako homoseksualnost smatra "grijehom i razvratom i kao takvu zabranjenom".

"Shodno tome i povodom najavljenog okupljanja pozivamo vjernike i vjernice da se distanciraju od promocije velikih grijeha. Također, skrećemo pažnju vjernicima da nijednom pojedincu, ma tko bio, nije dopušteno nasilje prema bilo kojem čovjeku zbog njegovog osobnog uvjerenja i orijentacije", naveli su u zajedničkoj poruci (hutbi) islamski vjerski službenici.

Nitko nije htio biti muslimanska verzija biskupa Košića ili vladike Amfilohija

Posljednja rečenica ove poruke očito je imala utjecaja na praktične muslimanske vjernike, pa nije bilo napada poput onoga na pokušaj organizacije Queer festivala u Sarajevu prije desetak godina. Nitko realan i nije mogao očekivati da će IZ podržati Povorku ponosa, kao ni da će se odjednom preokreti stav islamske teologije o homoseksualnosti, ali jasna i glasna poruka o tome da “nije dopušteno nasilje” zapravo je mnogo više od onoga što kroz godine u Hrvatskoj u vezi LGBT prava poručuje hrvatska Katolička crkva.

Ne može se naći ni primjere imama koji su mjesece pred Povorku ponosa sustavno huškali protiv nje, što je godinama bila uobičajena praksa svećenika i popova u Hrvatskoj i Srbiji. Ne može se ni izdvojiti neki muftija koji bi u svojoj homofobnoj maniji bio ekvivalentan biskupu Košiću ili vladiki Amfilohiju. U osnovi, može se reći da je IZ odigrala pametnije te da nije dozvolila da njene vodeće strukture budu odgovorne za krvoproliće, čime se ni Srpska pravoslavna crkva ni Katolička crkva u Hrvata ne mogu pohvaliti.

Povijesni događaj

Prva bh. Povorka ponosa, događaj koji je na bezbroj načina mogao završiti loše, zbog svega navedenog se itekako treba kvalificirati kao trijumf i povijesni događaj, ali čije značenje ne treba precjenjivati. Prva Povorka ponosa bilo gdje je povijesna, no ona nije čarobno rješenje svih problema LGBT zajednice, a kamoli cijelog društva. Ona je, kada maknemo sve mistifikacije u stranu, jedan aktivistički alat od njih mnogo njih, alat koji učinke proizvodi samo kroz repeticiju i pripadajuće navikavanje. Nepatvoreni uspjeh jučerašnje sarajevske Povorke ponosa bit će u cijelosti razumljiv tek kada se s desete bh. Povorke ponosa pogleda unazad i kada se konstatira da sada više ne treba ni toliko policije za osiguranje marša, kao i da su protuprosvjednici odavno odustali te da na dan Pridea žive svoje živote, umjesto da ograničavaju tuđe, i bave se svojim poslovima.

Građanski i proeuropski orijentirani Sarajlije jučer i danas definitivno imaju razloga za zadovoljstvo, jer su pomoću prve bh. Povorke ponosa pokazali da Sarajevo nije spomenuta “zadnja homofobna utvrda u regiji, pa čak i u Europi”. Sarajevo je ipak svjetski poznati grad bremenit poviješću, čega su njegovi stanovnici itekako svjesni (često i previše), pa je u osnovi bilo očekivano da će se htjeti predstaviti u što boljem svjetlu u kontekstu prvog Pridea, kao što su prije par godina besprijekorno ugostili i papu Franju na Koševu. Drugim riječima, kada hoće, Sarajevo može.

Sarajevo je i dalje homofobna sredina

S druge strane, bilo bi promašeno zbog jedne uspješne povorke ponosa proglasiti Sarajevo gradom koji je doista tolerantan prema svojim LGBT sugrađanima. Tu ima još mnogo posla, koji uključuje i suočavanje s homofobijom tzv. fine gradske raje u mitskim 1980-ima, na koje se i danas redovito u Sarajevu poziva. Naime, u vrijeme New Primitivesa, Nadrealista, sarajevske pop škole, Olimpijade, ranih filmova Emira Kusturice i dominacije Bijelog dugmeta - a to su samo neki od najpoznatijih elemenata fame o Sarajevu osamdesetih godina prošlog stoljeća - iz raje se isključivalo samo dvije kategorije: nacionaliste i pedere, koje se proglašavalo papcima. Fina gradska raja je definitivno bila u pravu u vezi prvih, koji su 1990-ih onda to i dokazali na najgori mogući način, ali je isto tako bila posve u krivu u vezi onih drugih. Masovna podrška prvoj bh. Povorci ponosa od strane “fine gradske raje” predstavlja i okajanje tog grijeha iz 1980-ih.

Sudeći po današnjim reakcijama u BiH, jedini koji su iskreno razočaran, pa i ljutiti zbog prve bh. Povorke ponosa bez nasilja i incidenata, isti su oni koji su se iz katoličkom homofobijom okovane zapadne Hercegovine predstavljali najvećim zagovarateljima LGBT prava. Već se širi narativ o “fake Prideu”, no gubitnici koji bi LGBT ljude iskorištavali za svoje uskogrudne nacionalističke ciljeve imaju pravo da se ljute ako već u porazu nemaju dostojanstva.

Podrška heteroseksualnih saveznika

Pored svega toga ne treba zaboraviti da je Povorka ponosa prvenstveno protest LGBT ljudi i njihovih podržavatelja. Lako je u cijeloj priči o tome je li Sarajevo ispalo bolje ili lošije od Zagreba ili Beograda zaboraviti na to, najvažnije. Na podršci heteroseksualnih saveznika treba zahvaliti, ali i njima treba biti jasno da oni u svojim životima već uživaju niz prava i privilegija o kojima LGBT ljudi, i u BiH i drugdje, mogu samo sanjati. I za koje se vrijedi boriti.

U Sarajevu i BiH već godinama postoji djelatan i uspješan LGBT aktivizam, kao i sve veća LGBT zajednica, napose u Sarajevu, koja s redovitom Povorkom ponosa dobiva priliku za još veće iskorake. Njima će podrška trebati i ostala 364 dana u godini, jer i dalje žive u homofobnoj sredini.

Čestitke organizatorima prve bh. Povorke ponosa

Zato se na kraju mora istaknuti da u cijeloj priči oko prve bh. Povorke ponosa najveće zasluge za njeno uspješno i mirno održavanje imaju njeni organizatori i organizatorice.

Jednosatna protestna šetnja i program pred parlamentom BiH bili su tek kulminacija njihovog višemjesečnog, često nevidljivog rada, koji je obuhvaćao sve, od komunikacije s medijima i nadležnim institucijama do ohrabrivanja i pripreme same LGBT zajednice za Pride. Ljudima koji nisu sudjelovali u takvom zahtjevnom pothvatu teško je uopće razumjeti o kakvom stresnom i odgovornom poslu je tu riječ i kolike žrtve zahtijeva. Ti većinom mladi ljudi različitih nacija i iz različitih dijelova BiH (što se u BiH nažalost i dalje mora spominjati kao relevantno) su pokrenuli promjenu i pružili Sarajevu priliku da ne ponovi pogreške poznatih gradova iz regije. Organizatori sarajevskog Pridea stoga su jedina prava adresa za sve čestitke, koje nedvojbeno zaslužuju, jer da nije bilo njih - ne bi bilo ničega.

Njima ostaje i najveći izazov kada se slegne prašine i nakon što se svedu računi prvog sarajevskog Pridea: organizirati drugu, treću, četvrtu, petu itd. bh. Povorku ponosa.

[SaraFina]

Naoštrili se susjedi bili jučer i skupa sa vehabijama katolibani igrali kišni ples. Bog me ubio ako nije tako bilo.

Koji zajebaditis i šuk. Do balčaka od Sarajeva.

[Roccohljup]

jel ovo opet neka 'adezeovska firma

AFERA KOJA ĆE UZDRMATI DRŽAVU: Kompanija iz BiH uvezla 700 vozila na neuredan EUR1, milioni u kasi UIO odgađaju oduzimanje auta!
Više od 700 luksuznih automobila koje je u Bosnu i Hercegovinu tokom 2017. i 2018. godine uvezla Autokuća AS Kramar iz Ljubuškog nije imalo uredan i odgovarajući obrazac EUR1 kojim se ostvaruje povlastica i ne plaća carina, ekskluzivno otkriva Inforadar
Ekonomija
Prije 2h Prije 2h
0




Odgovor koji je UIO dobila od carina Belgije je šokirao. Iako, zvanično, nema informacija o tome na koji način je Belgija obrazložila silne negativne (naknadne) provjere vozila, saznajemo da je u većini dokumentacije pisalo: „Naš carinik je pogriješio prilikom ovjere EUR1 obrasca“..
Više od 700 luksuznih automobila koje je u Bosnu i Hercegovinu tokom 2017. i 2018. godine uvezla Autokuća AS Kramar iz Ljubuškog nije imalo uredan i odgovarajući obrazac EUR1 kojim se ostvaruje povlastica i ne plaća carina, ekskluzivno otkriva Inforadar
Zbog svega je budžet BiH (bio) u milionskom gubitku.
Sve upućuje na to da je jedna od najvećih afera u našoj državi posljednjih godina bila zataškana jer se državna carina (Uprava za indirektno oporezivanje – UIO BiH) do početka istraživanja Inforadara zvanično, odnosno nikako nije oglašavala u vezi s ovim slučajem, što je čudno i indikativno budući na uobičajenu praksu UIO. Obzirom da je Kramar u međuvremenu počeo da plaća milionske carinske dažbine, odgođena je (zasad) zaplijena uvezenih automobila, što je proces koji bi nanio enormnu višemilionsku štetu ovoj autokući.
Crveni alarm
O kakvom se problemu zapravo radi govori i informacija, koja nam je zvanično potvrđena, da je o aferi obaviještena i Evropska komisija u Briselu.
Informacije u vezi sa Kramarom našem portalu su nakon upita potvrđene i iz samog sjedišta UIO BiH, a podatak da poslovanje ove velike autokuće provjerava i SIPA samo potvrđuje razmjere afere.
Crveni alarm u slučaju Kramar upaljen je po saznanju da je svaki EUR1 obrazac tokom te dvije godine, navodno, potpisao – slovom i brojem – jedan carinik u carinskoj ispostavi u Belgiji.
Dakle, jedan isti čovjek, koji „nije mogao“ biti ni bolestan niti ići na godišnji, ovjerio je na stotine obrazaca o porijeklu vozila koja su uvezena u BiH tokom 2017. i 2018., a što je, u prevodu, za Kramar značilo neplaćanje carinskih dažbina (koje po jednom luksuzom automobilu iznose od 5.000 – 7.000 KM).
Nakon ovih informacija UIO BiH je izvršila naknadnu provjeru EUR1 obrazaca tako što su se obratili državnim carinama Belgije, a odgovor koji su dobili je šokirao. Iako, zvanično, nema informacija o tome na koji način je Belgija obrazložila naknadne (negativne) provjere vozila, uspjeli smo doći do saznanja da je u većini dokumentacije pisalo: „Naš carinik je pogriješio prilikom ovjere EUR1 obrasca“ (?!)
Posljedica negativnog odgovora carina Belgije u pogledu autentičnosti ovog obrasca ujedno je značio penale, višemilionske gubitke za Kramar, jer su morali početi plaćati carinske dažbine za sva sporno uvezena vozila! Prava katastrofa za ovu autokuću izbjegnuta je, barem zasad, jer da Kramar nije otpočeo s izvršavanjem ove obaveze bila bi im izrečena mjera oduzimanja vozila (njih više od 700), kao što je to uvijek rađeno kada su u pitanju bili pojedinačni slučajevi, ili “neugledniji” i manji autouvoznici.
Koliko je miliona maraka u pitanju – nije teško ni pretpostaviti…

UIO BiH potvrdila sumnje
Portparol UIO BiH Ratko Kovačević potvrdio je za Inforadar da je za Autokuću AS Kramar d.o.o. Ljubuški u postupku naknadne provjere dokaza o porijeklu robe u 2017. i 2018. godini UIO ukupno proslijedila 789 dokaza o porijeklu na naknadnu provjeru u Belgiju, Sloveniju i Njemačku.
„Do sada su carinske službe pomenutih zemalja gdje je zatražena naknadna provjera dokaza o porijeklu u 85 slučajeva proslijedile pozitivnu provjeru dokaza o porijeklu, dok su u 703 slučaja proslijedile negativnu provjeru. U svakom predmetu gdje se naknadnom provjerom utvrdi da dokaz o porijeklu nije valjan, odnosno da je provjera negativna, UIO pokreće postupak naknadne naplate uvoznih dažbina i donosi se rješenje u svakom pojedinačnom postupku uvoza vozila“, naveo je Kovačević u pisanoj izjavi.
Po ovom osnovu, UIO je od Kramara do sada naplatila 1,7 miliona maraka, međutim, ovaj iznos bi mogao da bude i veći!
Istovremeno, do sada je Kramar izjavio žalbe na 355 rješenja UIO gdje je pokrenut postupak naknadne naplate uvoznih dažbina. Drugostepeni organ UIO je do danas riješio 173 predmeta, nakon čega je Kramar pokrenuo upravne sporove pred Sudom BiH. Ostali predmeti su u procesu rješavanja u UIO.
Kovačević je potvrdio i to da je uvozna carinjenja svih ovih 789 vozila Kramar vršio u ispostavama regionalnih centara Sarajevo i Mostar, što je, također, nesvakidašnje i čudno, budući na putnu komunikaciju kojom vozila ulaze u BiH na sjeveru zemlje.
Inforadar je nakon odgovora UIO poslao upit i Sudu BiH kako bismo provjerili u kojoj fazi su upravni sporovi. Odgovor koji smo dobili prenosimo u cjelosti u izvornoj verziji.
„Autokuća AS Kramar d.o.o. Ljubuški pokrenula je ukupno 126 postupaka u Sudu BiH, od kojih je 13 u fazi pripreme (Fp) dok je kod 113 postupaka formirana faza odluke (U). Do danas nijedan postupak nije okončan shodno pravilu hronološkog rješavanja predmeta, Pravilniku o vremenskim okvirima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i čl. 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima.“
Iz Evropske komisije bez odgovora
Zbog same razmjere afere, odnosno čak oko 700 negativnih odgovora koje je UIO dobila iz Belgije, zatraženo je i dodatno objašnjenje od Evropske komisije u Briselu, posebno zbog činjenice što se u negativnim odgovorima navodilo „naš carinik je greškom ovjerio obrazac EUR1“.
Međutim, iz UIO tvrde da iz Evropske komisije mjesecima nema odgovora na njihove upite.
„Nelogičnost koja se ovde u konkretnom slučaju javila jeste to što je UIO poslala dopis Carinskoj upravi Belgije i tražila objašnjenje šta se dešava? Zašto i dalje uvoznik ’Kramar’ dobija potvrđena uvjerenja o porijeklu od strane određene carinske ispostave, a kad UIO taj EUR 1 pošalje u naknadnu provjeru onda nam se iz sjedišta Carinske uprave Belgije dostavi informacija da je taj obrazac greškom potvrđen i da je u suštini provjera negativna. I tako se do sada dešavalo za stotine obrazaca. U dopisu smo ih pitali zašto se to dešava i zašto to ne prekinu na startu u toj carinskoj ispostavi!? Pitali smo ih zašto svojim postupanjem dovode u nezgodnu situaciju UIO, ali i samog obveznika ’Kramar’, jer mu prvo izdaju i potvrde Uvjerenje o porijeklu EUR 1 obrazac, a onda u naknadnoj provjeri kažu da su greškom to potvrdili. Nažalost, još uvijek nema odgovora iz Carinske uprave Belgije. Čak smo poslali dopis i Evropskoj komisiji u Brisel, tražeći objašnjenje. Još uvijek nema rekacije i odgovora“, kaže Kovačević za Inforadar.
Aferu u vezi s spornim uvozom vozila od strane AS Kramar, kako nam je zvanično potvrđeno, istražuje i Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA).
„Službenici Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA vršili su provjere vezane za poslovanje autokuće ’AS Kramar’. U okviru tih provjera zatražene su određene informacije od UIO BiH. Druge informacije u vezi ovog slučaja ne možemo iznositi u javnost“, izjavio je Luka Miladinović, portparol SIPA.

Direktor Autokuće AS Kramar Andrija Zovko za Inforadar je potvrdio da su nakon negativnih provjera počeli plaćati carinske dažbine.
„Upoznati smo sa informacijom da je carina Belgije dostavila negativnu provjeru, a naše je da platimo“, izjavio je kratko Zovko, dodavši kako su zbog svega angažovali i pravni tim.
Šamarčina iz Njemačke
Međutim, sagovornici Inforadara, odlično upućeni u mešetaranja s uvozom autmobila iz zemamlja EU u BiH, koji iz razumljivih razloga nisu željeli da im otkrivamo identitet, ističu da su same institucije države zakomplikovale do krajnjih granica čitav slučaj provjere EUR1 obrazaca, pa tako ostavile mogućnost za manipulacije.
U prilog ovoj tvrdnji je i informacija da su grupacije BMW-AG i AUDI AG još u aprilu 2016. godine obavijestile institucije u BiH da se više neće baviti provjerama EUR 1 obrazaca, jer nemaju kapaciteta za tako nešto
„Provjera podrazumijeva detaljan pregled automobila kojim bi se potvrdilo da na njemu nisu ugrađivani dijelovi, naprimjer iz
Kine ili drugih neevropskih zemalja. Niko ovakvu proceduru nema, već samo BiH, pa su iz Njemačke pokušali na kulturan način dati do znanja da više nikakve provjere neće raditi na zahtjeve UIO BiH“, objasnio je odlično obaviješteni izvor Inforadara.
Drugim riječima, Nijemcima ne pada na pamet da zbog procedura u BiH zapošljavaju dodatne radnike koji bi svoj radni vijek proveli provjeravajući dokumentaciju koja svakodnevno stiže iz BiH.
Sagovornici Inforadara, mahom zastupnici manjih autokuća, ne isključuju ni mogućnost da je sve napravljeno tako da se državne institucije, konkretno UIO, domognu što više novca. Među onima koji imaju takav stav je i advokat iz Banja Luke Predrag Herbez, koji zastupa nekoliko autokuća pred pravosudnim institucijama.
„Pa pogledajte samo tu proceduru. Protokol o Stabilizaciji i pridruživanju jasno kaže da će se provjere vršiti nasumice, a oni šalju stotine, hiljade zahtjeva na provjeru. Pa niko nije lud da toliko zahtjeva rješava. Ovo je nonsens svojstven Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koja je prerasla u instituciju izvan svakog zakonskog okvira. Sve te provjere su klasična zloupotreba Protokola dva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i BiH“, istakao je advokat Herbez.
Pojašnjava da se sve moglo riješiti vrlo jednostavno, odnosno da je u slučaju Kramar umjesto 700 UIO na provjeru poslala nekoliko desetina zahtjeva.
„Preko tih provjera UIO BiH reketira uvoznike automobila“, tvrdi Herbez, koji na kraju pita zašto je uopšte neko i zbog čega dopustio uvoz tolikih automobili u BiH (i dalje dopušta) kada je postojala sumnja u njihovo porijeklo…
* Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

[Škobo Habu]

Hafis je Junuz

Junuz je tip porijeklom iz Zenice. Živio je u Zagrebu. Barem je tako bilo prije nekih desetak godina kada je taj forum davao znake života.

[zrakomlat]

jel ovo opet neka 'adezeovska firma

AFERA KOJA ĆE UZDRMATI DRŽAVU: Kompanija iz BiH uvezla 700 vozila na neuredan EUR1, milioni u kasi UIO odgađaju oduzimanje auta!
Više od 700 luksuznih automobila koje je u Bosnu i Hercegovinu tokom 2017. i 2018. godine uvezla Autokuća AS Kramar iz Ljubuškog nije imalo uredan i odgovarajući obrazac EUR1 kojim se ostvaruje povlastica i ne plaća carina, ekskluzivno otkriva Inforadar
Ekonomija
Prije 2h Prije 2h
0




Odgovor koji je UIO dobila od carina Belgije je šokirao. Iako, zvanično, nema informacija o tome na koji način je Belgija obrazložila silne negativne (naknadne) provjere vozila, saznajemo da je u većini dokumentacije pisalo: „Naš carinik je pogriješio prilikom ovjere EUR1 obrasca“..
Više od 700 luksuznih automobila koje je u Bosnu i Hercegovinu tokom 2017. i 2018. godine uvezla Autokuća AS Kramar iz Ljubuškog nije imalo uredan i odgovarajući obrazac EUR1 kojim se ostvaruje povlastica i ne plaća carina, ekskluzivno otkriva Inforadar
Zbog svega je budžet BiH (bio) u milionskom gubitku.
Sve upućuje na to da je jedna od najvećih afera u našoj državi posljednjih godina bila zataškana jer se državna carina (Uprava za indirektno oporezivanje – UIO BiH) do početka istraživanja Inforadara zvanično, odnosno nikako nije oglašavala u vezi s ovim slučajem, što je čudno i indikativno budući na uobičajenu praksu UIO. Obzirom da je Kramar u međuvremenu počeo da plaća milionske carinske dažbine, odgođena je (zasad) zaplijena uvezenih automobila, što je proces koji bi nanio enormnu višemilionsku štetu ovoj autokući.
Crveni alarm
O kakvom se problemu zapravo radi govori i informacija, koja nam je zvanično potvrđena, da je o aferi obaviještena i Evropska komisija u Briselu.
Informacije u vezi sa Kramarom našem portalu su nakon upita potvrđene i iz samog sjedišta UIO BiH, a podatak da poslovanje ove velike autokuće provjerava i SIPA samo potvrđuje razmjere afere.
Crveni alarm u slučaju Kramar upaljen je po saznanju da je svaki EUR1 obrazac tokom te dvije godine, navodno, potpisao – slovom i brojem – jedan carinik u carinskoj ispostavi u Belgiji.
Dakle, jedan isti čovjek, koji „nije mogao“ biti ni bolestan niti ići na godišnji, ovjerio je na stotine obrazaca o porijeklu vozila koja su uvezena u BiH tokom 2017. i 2018., a što je, u prevodu, za Kramar značilo neplaćanje carinskih dažbina (koje po jednom luksuzom automobilu iznose od 5.000 – 7.000 KM).
Nakon ovih informacija UIO BiH je izvršila naknadnu provjeru EUR1 obrazaca tako što su se obratili državnim carinama Belgije, a odgovor koji su dobili je šokirao. Iako, zvanično, nema informacija o tome na koji način je Belgija obrazložila naknadne (negativne) provjere vozila, uspjeli smo doći do saznanja da je u većini dokumentacije pisalo: „Naš carinik je pogriješio prilikom ovjere EUR1 obrasca“ (?!)
Posljedica negativnog odgovora carina Belgije u pogledu autentičnosti ovog obrasca ujedno je značio penale, višemilionske gubitke za Kramar, jer su morali početi plaćati carinske dažbine za sva sporno uvezena vozila! Prava katastrofa za ovu autokuću izbjegnuta je, barem zasad, jer da Kramar nije otpočeo s izvršavanjem ove obaveze bila bi im izrečena mjera oduzimanja vozila (njih više od 700), kao što je to uvijek rađeno kada su u pitanju bili pojedinačni slučajevi, ili “neugledniji” i manji autouvoznici.
Koliko je miliona maraka u pitanju – nije teško ni pretpostaviti…

UIO BiH potvrdila sumnje
Portparol UIO BiH Ratko Kovačević potvrdio je za Inforadar da je za Autokuću AS Kramar d.o.o. Ljubuški u postupku naknadne provjere dokaza o porijeklu robe u 2017. i 2018. godini UIO ukupno proslijedila 789 dokaza o porijeklu na naknadnu provjeru u Belgiju, Sloveniju i Njemačku.
„Do sada su carinske službe pomenutih zemalja gdje je zatražena naknadna provjera dokaza o porijeklu u 85 slučajeva proslijedile pozitivnu provjeru dokaza o porijeklu, dok su u 703 slučaja proslijedile negativnu provjeru. U svakom predmetu gdje se naknadnom provjerom utvrdi da dokaz o porijeklu nije valjan, odnosno da je provjera negativna, UIO pokreće postupak naknadne naplate uvoznih dažbina i donosi se rješenje u svakom pojedinačnom postupku uvoza vozila“, naveo je Kovačević u pisanoj izjavi.
Po ovom osnovu, UIO je od Kramara do sada naplatila 1,7 miliona maraka, međutim, ovaj iznos bi mogao da bude i veći!
Istovremeno, do sada je Kramar izjavio žalbe na 355 rješenja UIO gdje je pokrenut postupak naknadne naplate uvoznih dažbina. Drugostepeni organ UIO je do danas riješio 173 predmeta, nakon čega je Kramar pokrenuo upravne sporove pred Sudom BiH. Ostali predmeti su u procesu rješavanja u UIO.
Kovačević je potvrdio i to da je uvozna carinjenja svih ovih 789 vozila Kramar vršio u ispostavama regionalnih centara Sarajevo i Mostar, što je, također, nesvakidašnje i čudno, budući na putnu komunikaciju kojom vozila ulaze u BiH na sjeveru zemlje.
Inforadar je nakon odgovora UIO poslao upit i Sudu BiH kako bismo provjerili u kojoj fazi su upravni sporovi. Odgovor koji smo dobili prenosimo u cjelosti u izvornoj verziji.
„Autokuća AS Kramar d.o.o. Ljubuški pokrenula je ukupno 126 postupaka u Sudu BiH, od kojih je 13 u fazi pripreme (Fp) dok je kod 113 postupaka formirana faza odluke (U). Do danas nijedan postupak nije okončan shodno pravilu hronološkog rješavanja predmeta, Pravilniku o vremenskim okvirima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i čl. 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima.“
Iz Evropske komisije bez odgovora
Zbog same razmjere afere, odnosno čak oko 700 negativnih odgovora koje je UIO dobila iz Belgije, zatraženo je i dodatno objašnjenje od Evropske komisije u Briselu, posebno zbog činjenice što se u negativnim odgovorima navodilo „naš carinik je greškom ovjerio obrazac EUR1“.
Međutim, iz UIO tvrde da iz Evropske komisije mjesecima nema odgovora na njihove upite.
„Nelogičnost koja se ovde u konkretnom slučaju javila jeste to što je UIO poslala dopis Carinskoj upravi Belgije i tražila objašnjenje šta se dešava? Zašto i dalje uvoznik ’Kramar’ dobija potvrđena uvjerenja o porijeklu od strane određene carinske ispostave, a kad UIO taj EUR 1 pošalje u naknadnu provjeru onda nam se iz sjedišta Carinske uprave Belgije dostavi informacija da je taj obrazac greškom potvrđen i da je u suštini provjera negativna. I tako se do sada dešavalo za stotine obrazaca. U dopisu smo ih pitali zašto se to dešava i zašto to ne prekinu na startu u toj carinskoj ispostavi!? Pitali smo ih zašto svojim postupanjem dovode u nezgodnu situaciju UIO, ali i samog obveznika ’Kramar’, jer mu prvo izdaju i potvrde Uvjerenje o porijeklu EUR 1 obrazac, a onda u naknadnoj provjeri kažu da su greškom to potvrdili. Nažalost, još uvijek nema odgovora iz Carinske uprave Belgije. Čak smo poslali dopis i Evropskoj komisiji u Brisel, tražeći objašnjenje. Još uvijek nema rekacije i odgovora“, kaže Kovačević za Inforadar.
Aferu u vezi s spornim uvozom vozila od strane AS Kramar, kako nam je zvanično potvrđeno, istražuje i Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA).
„Službenici Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA vršili su provjere vezane za poslovanje autokuće ’AS Kramar’. U okviru tih provjera zatražene su određene informacije od UIO BiH. Druge informacije u vezi ovog slučaja ne možemo iznositi u javnost“, izjavio je Luka Miladinović, portparol SIPA.

Direktor Autokuće AS Kramar Andrija Zovko za Inforadar je potvrdio da su nakon negativnih provjera počeli plaćati carinske dažbine.
„Upoznati smo sa informacijom da je carina Belgije dostavila negativnu provjeru, a naše je da platimo“, izjavio je kratko Zovko, dodavši kako su zbog svega angažovali i pravni tim.
Šamarčina iz Njemačke
Međutim, sagovornici Inforadara, odlično upućeni u mešetaranja s uvozom autmobila iz zemamlja EU u BiH, koji iz razumljivih razloga nisu željeli da im otkrivamo identitet, ističu da su same institucije države zakomplikovale do krajnjih granica čitav slučaj provjere EUR1 obrazaca, pa tako ostavile mogućnost za manipulacije.
U prilog ovoj tvrdnji je i informacija da su grupacije BMW-AG i AUDI AG još u aprilu 2016. godine obavijestile institucije u BiH da se više neće baviti provjerama EUR 1 obrazaca, jer nemaju kapaciteta za tako nešto
„Provjera podrazumijeva detaljan pregled automobila kojim bi se potvrdilo da na njemu nisu ugrađivani dijelovi, naprimjer iz
Kine ili drugih neevropskih zemalja. Niko ovakvu proceduru nema, već samo BiH, pa su iz Njemačke pokušali na kulturan način dati do znanja da više nikakve provjere neće raditi na zahtjeve UIO BiH“, objasnio je odlično obaviješteni izvor Inforadara.
Drugim riječima, Nijemcima ne pada na pamet da zbog procedura u BiH zapošljavaju dodatne radnike koji bi svoj radni vijek proveli provjeravajući dokumentaciju koja svakodnevno stiže iz BiH.
Sagovornici Inforadara, mahom zastupnici manjih autokuća, ne isključuju ni mogućnost da je sve napravljeno tako da se državne institucije, konkretno UIO, domognu što više novca. Među onima koji imaju takav stav je i advokat iz Banja Luke Predrag Herbez, koji zastupa nekoliko autokuća pred pravosudnim institucijama.
„Pa pogledajte samo tu proceduru. Protokol o Stabilizaciji i pridruživanju jasno kaže da će se provjere vršiti nasumice, a oni šalju stotine, hiljade zahtjeva na provjeru. Pa niko nije lud da toliko zahtjeva rješava. Ovo je nonsens svojstven Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koja je prerasla u instituciju izvan svakog zakonskog okvira. Sve te provjere su klasična zloupotreba Protokola dva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i BiH“, istakao je advokat Herbez.
Pojašnjava da se sve moglo riješiti vrlo jednostavno, odnosno da je u slučaju Kramar umjesto 700 UIO na provjeru poslala nekoliko desetina zahtjeva.
„Preko tih provjera UIO BiH reketira uvoznike automobila“, tvrdi Herbez, koji na kraju pita zašto je uopšte neko i zbog čega dopustio uvoz tolikih automobili u BiH (i dalje dopušta) kada je postojala sumnja u njihovo porijeklo…
* Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Još jedan punjač budžeta iz ZHK, bez kojeg bi budžet propo ko stari kauč.

[512MB]

Hafis je Junuz

Junuz je tip porijeklom iz Zenice. Živio je u Zagrebu. Barem je tako bilo prije nekih desetak godina kada je taj forum davao znake života.

Ti misliš da je Hafis iz mostara?

[spreca]

Hafis je Junuz

Junuz je tip porijeklom iz Zenice. Živio je u Zagrebu. Barem je tako bilo prije nekih desetak godina kada je taj forum davao znake života.

Ti misliš da je Hafis iz mostara?

Svaki Hercegovac kaze da je iz Mostara kad pitas odakle je...nece valjda reci da je iz onih selendri Ravne.siroki itd

[zrakomlat]

Hafis je Junuz

Junuz je tip porijeklom iz Zenice. Živio je u Zagrebu. Barem je tako bilo prije nekih desetak godina kada je taj forum davao znake života.

Ti misliš da je Hafis iz mostara?

Ne znam odakle je al dobro poznaje prilike i razne lokalizme, ljude i sl, tako da vjeroJatno jeste.

[palermo]

Hafis je Junuz

Junuz je tip porijeklom iz Zenice. Živio je u Zagrebu. Barem je tako bilo prije nekih desetak godina kada je taj forum davao znake života.

Ti misliš da je Hafis iz mostara?

Zašto ne bi bio iz Mostara ?

[Škobo Habu]

Hafis je Junuz

Junuz je tip porijeklom iz Zenice. Živio je u Zagrebu. Barem je tako bilo prije nekih desetak godina kada je taj forum davao znake života.

Ti misliš da je Hafis iz mostara?

Tip je iz Stoca. Šifra: vrijesak.

[SaraFina]

Ama dotur je intelektualna gromada za Junuza. Kakav Junuz

[Škobo Habu]

Ama dotur je intelektualna gromada za Junuza. Kakav Junuz

Junuz je na HB - u važio za jednog od tolerantnijih forumaša. Bio je baš anti - adz.

[SaraFina]

Ama dotur je intelektualna gromada za Junuza. Kakav Junuz

Junuz je na HB - u važio za jednog od tolerantnijih forumaša. Bio je baš anti - adz.

Znam. No dotur je daleko bolje obavješten o zbivanjima. I da...
Sad je većina anti - HDZ, a za Dodika, Karamatića i slične. Zamjeraju Čoviću "toleranciju"

[Maraschino]

Kad se ide na Drvar?

[moa]

Kad se ide na Drvar?

Na sablji bana Jelačića piše: “Oslonio sam se na Allaha”!

tako ce i ovi

[BHCluster]

Kad se ide na Drvar?

Na sablji bana Jelačića piše: “Oslonio sam se na Allaha”!

tako ce i ovi

Pise i “Nema junaka do Alije, ni sablje do Zulfikara”.