Forum Klix.ba

http://zenicainfo.ba/2019/10/10/zeka-ko ... zSCP5UyhGo

Almy na aparatima

clio_dci120 wrote:http://zenicainfo.ba/2019/10/10/zeka-ko ... zSCP5UyhGo

Almy na aparatima

Neka konkurencije...
Pero, Almy, Zeka...još Fis da dođe...ih

clio_dci120 wrote:http://zenicainfo.ba/2019/10/10/zeka-ko ... zSCP5UyhGo

Almy na aparatima

Više FIS, odnosno centar za kuću i vrt.
Imaju zanimljivu ponudu.

Kralj Tvrtko I. wrote:

clio_dci120 wrote:http://zenicainfo.ba/2019/10/10/zeka-ko ... zSCP5UyhGo

Almy na aparatima

Neka konkurencije...
Pero, Almy, Zeka...još Fis da dođe...ih

Bauhaus i Ikea

Kralj Tvrtko I. wrote:

clio_dci120 wrote:http://zenicainfo.ba/2019/10/10/zeka-ko ... zSCP5UyhGo

Almy na aparatima

Neka konkurencije...
Pero, Almy, Zeka...još Fis da dođe...ih

Fis tkz. HDZ bankomat(suvlasnik kladionica)se pozicionirao sjeverno od Zenice u Zepcu, i zapadno od Zenice u Vitezu tj u mjesta gdje HDZ ima vecinu i nikada nece doci u Zenicu.

Ono sto raduje da ce mu ozbiljan udarac zadati veliki trzni centar koji se planira graditi gore gdje Fudo ima zemlju tako da ce rijetko ko iz Zenice ici preko Vjetrenica nego ce kupovinu obavljati u svom gradu.

Nivelacija wrote:
Fis tkz. HDZ bankomat(suvlasnik kladionica)

Tu si ga pravo oful'o

Ci-Nick wrote:Toplotna pumpa je dobra,.. ali skupa investicija.
Sistem toplotne pumpe je sličan kao kod invertera, samo što se uglavnom koristi sistem zrak/voda.
COP je oko 4, dakle za potrošen KW električne energije dobiješ 4 KW toplote.
Najefikasnija je ako se uradi podno grijanje, pa sistem radi sa nižom temperaturom vode.
Ali treba računati i vrijeme otplate, a ono je dugooo,.. vjerovatno sistem prije crkne nego što se otplati,... uz naše cijene električne energije.
U zemljama gdje je električna energija skupa a država uz to daje subvencije za grijanje toplotnom pumpom, .sistem je OK.

Skupa investicija jeste, ali luksuz i pogodnosti su još veće. Neće se ni Centrometalova peć na ugalj ili termoblok isplatit zadugo, a za pelet da ne govorim. Ono što imaš sa toplotnom pumpom je čisto, estetski lijepo i efikasno grijanje (dobar koeficijent) na dugme bez rizika od požara, loženja drva uglja i peleta čišćenja dimnjaka, zajebavanja oko energenata i slično. Najveći izazov prije investiranja predstavlja angažovana snaga tj. ee saglasnost, a ako imaš razvedene cijevi i radijatore po kući, to je odlično.

Za taj luksuz sam spreman platiti i više, a ukinuti neki drugi.

Od raje koja ima pelet a hoce priznat kad se zeznu, kazu da grijanje na pelet uopste nije rentabilno osim sto si malo veci gospodin u odnosu na pec koja koristi ugalj. Tako da isplativo bas i nije, das 4-5 milja za sprat kuce da se to ubaci i opet moras puno dat po sezoni za pelet. Inverter bi trebalo da je najprihvatljivija i najrentabilnija varijanta, koliko sam uspio saznat

Na pelet je uglavnom presla raja sa drva i cumura. Njima konvektori i inverteri nikad i nisu bila opcija.

A onda im se desio omiljeni bosnjacki mecena HIFA

Moji u Ze koriste drva iskljucivo , imamo centralno razvedeno u kuci. Prosle godine smo malo vise konvektore koristili, jer ih je samo troje ostalo u kuci, a i nije velika kuca, jedan sprat (visoko prizemlje). Ali je sve full u izolacijama, po sobi same izolacije sa podovima iznosile po 3 milje odprilike. Ali eto, neko voli imati kucu na 3 sprata, a grijati samo jedan sprat. Hocu reci najbitnije je i to kakva je izolacija, da je dobra vanjska stolarija, pod, zidovi, fasada. Nisam bio svjestan sta znace izolacije dok nismo generalno renovirali kucu prije dvije godine. Hocu reci najbitnija je i to kakva je vanja stolarija, unutrasnje izolacije, vanjska fasada i sl.
Jedinos sto je postalo izuzetno tesko nabaviti drva, skoro nemoguca misija, u sumskoj upravi narucis i nikada ne dobijes. Ugalj nikada nismo koristili, iako nazalost mnogi upravo ugalj koriste kao glavni energent (znam ih dosta koji mogu priustiti cistiji nacin zagrijavanja, ali uporno ugalj loze). To su ti sa kucama od tri sprata po L. polju i ostalim prigradskim naseljima. Naucit ce se narod nekada i kod nas da pravi kuce kakve moze prisustiti i kakve su ekonomicne. Cim odes kod nekoga u goste i vidis da je u hodniku led ledeni, da svi hodju u debelim papucama, sve je jasno...

I najbolji su mi oni sto se kunu u komunisticke zgrade, zivio sam u starogradnji, sada sam u novogradnji u Sa, imam rodicu isto u N. otoci (Tibrine zgrade), ne moze niko sporiti izolacije i kvalitet novogradnje naspram starogradnje u kojima su gubici toplote ogromni. Kada je rijec o normlanoj novogradnji, a ne fuseraju.

Ovdje moram pohvaliti praksu koja se u Ze javila u zadnje vrijeme, to je obnova fasada na starijim zgradama, e to je pravi pogodak, pocev od onog solitera sa znakom Lutrije, pa preko puta CD-a, a evo sada i na Carini ona zgrada (sve pravi pogodak i kao bombona). Nadam se da ce takva praksa biti nastavljena i sve pohvale onom ko stoji iza tih projekata. Svaka cast!
Gledam onu na Carini sto sreduju, jos protekli vikend i nisu toliko napredovali radovi, ma ljepsa od nove ITC-ove. Ali fakat.

Kako koje komunističke zgrade!
Stare zgrade u Ul. Aska Borića koje su građene 50ih i 60ih imale su odličnu termoozolaciju i prije oblaganja stiroporom zato što su vanjski zidovi zidani u dva reda između kojih je prostor za zrak, a zrak je ponajbolja izolacija. Jedino ih jebu veliki i mnogobrojni prozori, ali i to su riješili s dvostrukim prozorima pa opet imaš sloj zraka kao izolaciju. Međutim, najbolje je zamijeniti prozore, a ako se zgrada obložila stiroporom ljepota.
Primjer takve zgrade je kuća s patuljkom kod socijalnog.
Ostale zgrade kao npr. soliteri u Blatišu su građeni kao radničke spavaonice tako da tu i nema neke kvalitete, išlo se na brzinu.
Još jedna stvar koja doprinosi toplinskoj izolaciji je debljina zidova, a stari statičari su računali sve pješke pa su podbeljavali za sigurnost. Tako da,zavisi kako koje zgrade.
Mi uveliko radimo sa stirporom jer je jeftiniji, ali zato kad uđemo u EU (neke 2222 god.) stirpor ćemo morat lagano mijenjat kamenom vunom zbog požarnih propisa.
Nego, naletih na fejsu na ovu sliku. Konceptualno rješenje Juraja Neidharta za Zenicu tj. Kamberovića polje i poprilično je zanimljivo.

kamberovica polje wrote:Kako koje komunističke zgrade!
Stare zgrade u Ul. Aska Borića koje su građene 50ih i 60ih imale su odličnu termoozolaciju i prije oblaganja stiroporom zato što su vanjski zidovi zidani u dva reda između kojih je prostor za zrak, a zrak je ponajbolja izolacija. Jedino ih jebu veliki i mnogobrojni prozori, ali i to su riješili s dvostrukim prozorima pa opet imaš sloj zraka kao izolaciju. Međutim, najbolje je zamijeniti prozore, a ako se zgrada obložila stiroporom ljepota.
Primjer takve zgrade je kuća s patuljkom kod socijalnog.
Ostale zgrade kao npr. soliteri u Blatišu su građeni kao radničke spavaonice tako da tu i nema neke kvalitete, išlo se na brzinu.
Još jedna stvar koja doprinosi toplinskoj izolaciji je debljina zidova, a stari statičari su računali sve pješke pa su podbeljavali za sigurnost. Tako da,zavisi kako koje zgrade.
Mi uveliko radimo sa stirporom jer je jeftiniji, ali zato kad uđemo u EU (neke 2222 god.) stirpor ćemo morat lagano mijenjat kamenom vunom zbog požarnih propisa.
Nego, naletih na fejsu na ovu sliku. Konceptualno rješenje Juraja Neidharta za Zenicu tj. Kamberovića polje i poprilično je zanimljivo.

kamberovica polje, iz koje knjige su pronasao ove podatke? Zanima me naslov.
Uostalom, Juraj je osoba koja je imao mjeru za sve, i tacno je znao kako da humanizuje jedan prostor. Interesantno je da u svakom razgovoru sa arhitektom koji je imao priliku da prati Neidhartovo predavanje, ili da ga prati u nekom drugom obliku kroz rad, postuje Neidhartovu viziju.
Sa svakim arhitektom iz BiH kad razgovaram, sve do jednog imaju to postovanje prema njegovoj viziji humanizacije prostora, a iako vecina njih
zna sto je ovaj smijerao, oni pobijaju svojim vizijama njegovu. Pocevsi od samog Strausa koji jeste imao kreativne poteze, ali nije imao tu Neidhartovu osobinu bas nikada. Tako da me zanima iz koje knjige si uzeo ove podatke? Super je vizija kompaktnog grada koji se mogao tim odredjenim tempom graditi, a ne praviti cirkus kao danas. O Sarajevu ne vrijedi trositi ni rijec. Potpuna dehumanizacija jednog mjesta i narocito u vrijeme Bakirovih kumova.

clio, nije uredu da pausalno iznosis zakljucak kako su "komunisticke" zgrade lose. Ovaj primjer gore sto je k.p. naveo pokazuje da imas izuzetnih objekata i tesko je usporediti neke Makove ili, ne daj Boze onaj bunker na bulevaru, sa objektima koji su se izgradili u onom sistemu.

Le Corbusierova škola. Pogledati Braziliju, tu su te ideje implementirane u stvarnost

Cuj "komunisticke" zgrade Ima li koja fasisticka zgrada mozda A tek imperijalisticka ili ne daj boze apsolutisticka

Ostale zgrade kao npr. soliteri u Blatišu su građeni kao radničke spavaonice tako da tu i nema neke kvalitete, išlo se na brzinu.

ako bi mogao da nam objasnis po cemu su stanovi u soliterima u blatusi radnicke spavaonice, molim.

moet-perignon wrote:

kamberovica polje wrote:Kako koje komunističke zgrade!
Stare zgrade u Ul. Aska Borića koje su građene 50ih i 60ih imale su odličnu termoozolaciju i prije oblaganja stiroporom zato što su vanjski zidovi zidani u dva reda između kojih je prostor za zrak, a zrak je ponajbolja izolacija. Jedino ih jebu veliki i mnogobrojni prozori, ali i to su riješili s dvostrukim prozorima pa opet imaš sloj zraka kao izolaciju. Međutim, najbolje je zamijeniti prozore, a ako se zgrada obložila stiroporom ljepota.
Primjer takve zgrade je kuća s patuljkom kod socijalnog.
Ostale zgrade kao npr. soliteri u Blatišu su građeni kao radničke spavaonice tako da tu i nema neke kvalitete, išlo se na brzinu.
Još jedna stvar koja doprinosi toplinskoj izolaciji je debljina zidova, a stari statičari su računali sve pješke pa su podbeljavali za sigurnost. Tako da,zavisi kako koje zgrade.
Mi uveliko radimo sa stirporom jer je jeftiniji, ali zato kad uđemo u EU (neke 2222 god.) stirpor ćemo morat lagano mijenjat kamenom vunom zbog požarnih propisa.
Nego, naletih na fejsu na ovu sliku. Konceptualno rješenje Juraja Neidharta za Zenicu tj. Kamberovića polje i poprilično je zanimljivo.

kamberovica polje, iz koje knjige su pronasao ove podatke? Zanima me naslov.
Uostalom, Juraj je osoba koja je imao mjeru za sve, i tacno je znao kako da humanizuje jedan prostor. Interesantno je da u svakom razgovoru sa arhitektom koji je imao priliku da prati Neidhartovo predavanje, ili da ga prati u nekom drugom obliku kroz rad, postuje Neidhartovu viziju.
Sa svakim arhitektom iz BiH kad razgovaram, sve do jednog imaju to postovanje prema njegovoj viziji humanizacije prostora, a iako vecina njih
zna sto je ovaj smijerao, oni pobijaju svojim vizijama njegovu. Pocevsi od samog Strausa koji jeste imao kreativne poteze, ali nije imao tu Neidhartovu osobinu bas nikada. Tako da me zanima iz koje knjige si uzeo ove podatke? Super je vizija kompaktnog grada koji se mogao tim odredjenim tempom graditi, a ne praviti cirkus kao danas. O Sarajevu ne vrijedi trositi ni rijec. Potpuna dehumanizacija jednog mjesta i narocito u vrijeme Bakirovih kumova.

clio, nije uredu da pausalno iznosis zakljucak kako su "komunisticke" zgrade lose. Ovaj primjer gore sto je k.p. naveo pokazuje da imas izuzetnih objekata i tesko je usporediti neke Makove ili, ne daj Boze onaj bunker na bulevaru, sa objektima koji su se izgradili u onom sistemu.

clio_dci120 wrote:I najbolji su mi oni sto se kunu u komunisticke zgrade, zivio sam u starogradnji, .

iz kakvog smjestaja su se tvoji roditelji doselili u tu starogradnju, pod pretpostavkom da se ti i tvoji niste doselili u zenicu tokom seljacke bune 1991-1995?

moet-perignon wrote: kamberovica polje, iz koje knjige su pronasao ove podatke? Zanima me naslov.
Uostalom, Juraj je osoba koja je imao mjeru za sve, i tacno je znao kako da humanizuje jedan prostor. Interesantno je da u svakom razgovoru sa arhitektom koji je imao priliku da prati Neidhartovo predavanje, ili da ga prati u nekom drugom obliku kroz rad, postuje Neidhartovu viziju.
Sa svakim arhitektom iz BiH kad razgovaram, sve do jednog imaju to postovanje prema njegovoj viziji humanizacije prostora, a iako vecina njih
zna sto je ovaj smijerao, oni pobijaju svojim vizijama njegovu. Pocevsi od samog Strausa koji jeste imao kreativne poteze, ali nije imao tu Neidhartovu osobinu bas nikada. Tako da me zanima iz koje knjige si uzeo ove podatke? Super je vizija kompaktnog grada koji se mogao tim odredjenim tempom graditi, a ne praviti cirkus kao danas. O Sarajevu ne vrijedi trositi ni rijec. Potpuna dehumanizacija jednog mjesta i narocito u vrijeme Bakirovih kumova.

clio, nije uredu da pausalno iznosis zakljucak kako su "komunisticke" zgrade lose. Ovaj primjer gore sto je k.p. naveo pokazuje da imas izuzetnih objekata i tesko je usporediti neke Makove ili, ne daj Boze onaj bunker na bulevaru, sa objektima koji su se izgradili u onom sistemu.

Na koje tačno informacije misliš?
Ako su ove koje sam iznio za stare zgrade, to je lično iskustvo jer sam jedno vrijeme živio u takvoj zgradi, a čovjek svašta sazna kad krene bušit zidove.
Još sam i te struke, pa si ponekad umislim da znsm ponešto.
Što se tiče ove slike s maketom Juraja Neidharta, to možeš naći na facebook stranici Zenica Stare slike i priče. Mislim da je navedena knjiga i autor.
O Nedihartu je suvišno pričati, čovjek je bio genijalac. Mislim da mu neki potomak danas predaje na Arh. faksu u Zagrebu

Tempo wrote:

Ostale zgrade kao npr. soliteri u Blatišu su građeni kao radničke spavaonice tako da tu i nema neke kvalitete, išlo se na brzinu.

ako bi mogao da nam objasnis po cemu su stanovi u soliterima u blatusi radnicke spavaonice, molim.

Ok, nisam se dobro izrazio. Možda nisu radničke spavaonice, ali kvaliteta izgradnje nije kao kod ovih starijih zgrada posebno što se tiče termoizolacije.
Mislim na tri bijela solitera na ulazu u Blatušu.

kamberovica polje wrote:

Tempo wrote:

Ostale zgrade kao npr. soliteri u Blatišu su građeni kao radničke spavaonice tako da tu i nema neke kvalitete, išlo se na brzinu.

ako bi mogao da nam objasnis po cemu su stanovi u soliterima u blatusi radnicke spavaonice, molim.

Ok, nisam se dobro izrazio. Možda nisu radničke spavaonice, ali kvaliteta izgradnje nije kao kod ovih starijih zgrada posebno što se tiče termoizolacije.
Mislim na tri bijela solitera na ulazu u Blatušu.

ma ja, supci su ti komunisti. da su valjali napravili bi nam vile sa bazenima na padinama zmajevca i dzaba ih djelili radnickoj klasi i seljacima. utrpali nam zeljezaru umjesto da su odmah, 45., otvorili tvornicu chipova i mobilnih telefona. jebemumater, bili bi 50 godina ispred japana.


kvalitet gradnje je sasvim u skladu sa tim vremenom i sa trendovima u gradjevinarstvu. ne znam za te tri zgrade, ali znam da su zgrade na mokusnicama i lamela radjene sa izolacijom. inace, bio sam koji put u jednom od tih solitera. nista mi nije bolo oci.

Tempo wrote:

ma ja, supci su ti komunisti. da su valjali napravili bi nam vile sa bazenima na padinama zmajevca i dzaba ih djelili radnickoj klasi i seljacima. utrpali nam zeljezaru umjesto da su odmah, 45., otvorili tvornicu chipova i mobilnih telefona. jebemumater, bili bi 50 godina ispred japana.


kvalitet gradnje je sasvim u skladu sa tim vremenom i sa trendovima u gradjevinarstvu. ne znam za te tri zgrade, ali znam da su zgrade na mokusnicama i lamela radjene sa izolacijom. inace, bio sam koji put u jednom od tih solitera. nista mi nije bolo oci.

Nigdje to nisam napisao, čak naprotiv mislim da su tadašnje zgrade građene s daleko više promišljanja i u duhu vremena nego današnje.
Samo sam uspoređivao kvalitetu zgrada tadašnjeg perioda.

istorija nije text, istorija je kontext. stvari treba razumijevati uzimajuci u obzir sve faktore. ko smo, sta smo, koliko smo bogati, u nasem slucaju siromasni, iz kakve ko to tamo peva drzave smo uletili u bratoubilacki rat i rat protiv okupatora, sta je u posljeratnoj drzavi znacio razlaz da jedinom supersilom koja nam je bila naklonjena, sta su znacile neprijateljske propagande, upadi terorista, bombe u kinima i vozovima, sovjetski tenkovi na granicama, kultura zivljenja na nivou ognjista iz kojih smo iskocili u tri solitera u blatusi i kako smo do kurca to uspjeli? i jos iz ove perpektive slomljenog i porobljenog drustva trtljamo o komunistickim zgradama koje nam nisu po ukusu. dobro, ne ti, ali taj ton se vrlo cesto cuje od ovih... zelenih skojevaca, novokomponovanih mahalskih filozofa koji su se doselili tokom seljacke bune 91.-95.. 'genije je najthart, ali arhitektura je kurac'-kakvo sizofreno cjepanje licnosti je potrebno za takvu tvrdnju, koliko avaza je potrebno procitati da bi se dosegao taj nivo dvomisli? koliko puta kliknuti na zavidoviciblog i procitati rezultate dzematske lige u malom fudbalu, naslove: 'stagnacija uzela maha', 'pozarima se crno pise', 'pronadjen les mrtvaca' da bi jugoslovenski mancester, grad koji je pravio dva miliona tona celika godisnje, bio redukovan na nesto cemu su takvi avangarda? ako vec nije.

Tempo wrote:istorija nije text, istorija je kontext. stvari treba razumijevati uzimajuci u obzir sve faktore. ko smo, sta smo, koliko smo bogati, u nasem slucaju siromasni, iz kakve ko to tamo peva drzave smo uletili u bratoubilacki rat i rat protiv okupatora, sta je u posljeratnoj drzavi znacio razlaz da jedinom supersilom koja nam je bila naklonjena, sta su znacile neprijateljske propagande, upadi terorista, bombe u kinima i vozovima, sovjetski tenkovi na granicama, kultura zivljenja na nivou ognjista iz kojih smo iskocili u tri solitera u blatusi i kako smo do kurca to uspjeli? i jos iz ove perpektive slomljenog i porobljenog drustva trtljamo o komunistickim zgradama koje nam nisu po ukusu. dobro, ne ti, ali taj ton se vrlo cesto cuje od ovih... zelenih skojevaca, novokomponovanih mahalskih filozofa koji su se doselili tokom seljacke bune 91.-95.. 'genije je najthart, ali arhitektura je kurac'-kakvo sizofreno cjepanje licnosti je potrebno za takvu tvrdnju, koliko avaza je potrebno procitati da bi se dosegao taj nivo dvomisli? koliko puta kliknuti na zavidoviciblog i procitati rezultate dzematske lige u malom fudbalu, naslove: 'stagnacija uzela maha', 'pozarima se crno pise', 'pronadjen les mrtvaca' da bi jugoslovenski mancester, grad koji je pravio dva miliona tona celika godisnje, bio redukovan na nesto cemu su takvi avangarda? ako vec nije.

Voliš i ti izgleda popiti u ove glupe dane, a?

Što su ovdje ljudi osjetljivi na pojedine riječi, a u isto vrijeme bez problema daju svakakve epitete onima "drugima". I to su kao prvi bolji od kao drugih, ili su kao drugi bolji od kao prvih, a mnogo toga nam u obje države nije valjalo. Koja smo mi elita.

Tempo wrote:istorija nije text, istorija je kontext. stvari treba razumijevati uzimajuci u obzir sve faktore. ko smo, sta smo, koliko smo bogati, u nasem slucaju siromasni, iz kakve ko to tamo peva drzave smo uletili u bratoubilacki rat i rat protiv okupatora, sta je u posljeratnoj drzavi znacio razlaz da jedinom supersilom koja nam je bila naklonjena, sta su znacile neprijateljske propagande, upadi terorista, bombe u kinima i vozovima, sovjetski tenkovi na granicama, kultura zivljenja na nivou ognjista iz kojih smo iskocili u tri solitera u blatusi i kako smo do kurca to uspjeli? i jos iz ove perpektive slomljenog i porobljenog drustva trtljamo o komunistickim zgradama koje nam nisu po ukusu. dobro, ne ti, ali taj ton se vrlo cesto cuje od ovih... zelenih skojevaca, novokomponovanih mahalskih filozofa koji su se doselili tokom seljacke bune 91.-95.. 'genije je najthart, ali arhitektura je kurac'-kakvo sizofreno cjepanje licnosti je potrebno za takvu tvrdnju, koliko avaza je potrebno procitati da bi se dosegao taj nivo dvomisli? koliko puta kliknuti na zavidoviciblog i procitati rezultate dzematske lige u malom fudbalu, naslove: 'stagnacija uzela maha', 'pozarima se crno pise', 'pronadjen les mrtvaca' da bi jugoslovenski mancester, grad koji je pravio dva miliona tona celika godisnje, bio redukovan na nesto cemu su takvi avangarda? ako vec nije.