90minut wrote: ↑24/02/2022 07:14
Gandalf wrote: ↑24/02/2022 07:13
To je ta pičkasta politìka i evrope i amerike i nata. Ukrsjince je trebalo hitno primiti u nato čim su genocidaši počeli divljat po krimu, rasporediti tone oružja po ukrajini i do ovoga ne bi došlo. Ludog iskompleksiranog manijaka možeš zaustaviti samo oružjem a ne pisanjem saopštenja. Kako vidim zapad nastavlja pisati saopštenja. Ulazak u nato se uslovljava sa birokratskom birikratijom birokratisanja, valjda je u interesu da je savez spor, trom, kilav, da se ne primi neko ko je direktno ugrožen, već hajmo pisat saopštenja
Nek se pripremi poljska, doći će ruski bolesnici i tu da ispravljaju "nepravde", nato će pomoći kikiriki sankcijama i izražavanjem zabrinutosti. Jbt, usranog miloševića su bombardovali tek nakon deset godina divljanja, samo nek nastave pisat saopštenja, saopštiće njima putin da su i švedska i finska "oslobođene".
Došlo bi do ovoga kako god okreneš!
Evo kako će se odvijati sve u godinama koje dolaze:
Pravi belaj u WW2 je počeo tek nakon napada na Poljsku, što je vrlo vjerovatno da se opet dogodi.
Nakon napada na Poljsku 01.09.2022. godine, Rusija kreće dalje prema Evropi. Munjevitim ratom osvajaju Balkan i Njemačku, kao i Francusku. Švicarska i Španija će biti neutralne.
Nakon osvajanja Francuske, Putin pravi plan za invaziju na VB. Istovremeno, sa SAD-om sklapa pakt o nenapadanju.
Nakon danonoćnog bombardovanja Britanije i Londona, RAF uspijeva da odbije daljnje napade i invazija je na čekanju.
Sa druge strane, Putin gazi sporazum o nenapadanju sa SAD-om, i 22.06. 2023 godine, Ruske trupe preko Aljaske ulaze u SAD.
Rusi napreduju kroz SAD, Kanada kapitulira, i dođu do Chicaga.
Od 23.08.2024. pa sve do 02.02.2025., Bitka za Chicago bila je jedna od najvećih bitaka u Trećem svjetskom ratu i jedna od najkrvavijih u ljudskoj historijii. Smatra se da je ova bitka bila psihološka prekretnica rata, Chicago je ujedno bio i krajnja točka prodora ruske armije u dubinu teritorija SAD-a.
Bitka za Normandiju vodila se 2025.godine između snaga Rusije, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Trećem svjetskom ratu. U pitanju je najveća pomorska invazija u historiji, invazija koja je uključivala preko tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.
Većinu savezničkih snaga činile su britanske, kanadske i francuske jedinice. Ostale zemlje, čiji su vojnici također sudjelovali u bitci, bile su Australija, Belgija, Češka, Ukrajina, Grčka, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška i Poljska.
Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim zračnim napadima i pomorskim bombardiranjem nakon kojeg je uslijedio amfibijski desant na dan 6. juna ili na Dan D2. Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca koliko je trebalo NATO snagama da uspostave čvrst mostobran na europskom kopnu i da probiju rusku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je s oslobađanjem Pariza i uništenjem džepa kod Falaisea. SAD je 22. juna 2025. godine sa svoje strane, preko Aljaske i Sibira, izvršio udar na ruske snage, u velikoj Operaciji kodnog naziva Chernobil.
Od 16.04.2026., pa sve do 02.05.2026., Bitka za Moskvu bila je posljednja velika i odlučujuća bitka na europskom frontu Trećeg svjetskog rata.
SAD je u ofanzivu krenula s preko 200 divizija, prema 150 ruskih (pri tom treba uzeti u obzir da su američke bilo brojčano veće).
Na svim pravcima ofanziva se odvijala uspješno, osim na istočnom prilazu Moskvi, gdje su Rusi sagradili nizove rovova, bunkera i obrambenih položaja. Vrlo dobro su ih osigurali i ukopali. Amerikanci su ovdje dočekani ubitačnom vatrom njihovog izvrsno skrivenog topništva. Nakon pobjede na istočnom prilazu, uslijedio je završni obračun u samoj Moskvi.
Moskvu je branilo oko 500.000 preživjelih ruskih vojnika, vrlo dobro naoružanih i opremljenih. Rusi su cijelu Moskvu pretvorili u sustav utvrda, bunkera, a kretali su se i moskovskom kanalizacijom. Čak su tramvajske vagone koristili kao pokretne platforme koje su naoružali zloglasnom 88-om i tako iznenađivali Amerikance.
Unatoč svemu tome Amerikanci su nakon krvavih bitaka u gradu, uz velike gubitke s obje strane, uspjeli pobijediti te su se Rusi predali 5. maja 2026. i potpisali bezuvjetnu kapitulaciju.
E kakva će mapa svijeta izgledati nakon maja 2026. godine, ostaje da vidimo.....
A Kina??
Kina će ostati neutralna, bildaće ekonomiju, dok se drugi troše i ratuju. Poslije kapitulacije Rusije, Kina postaje najveća svjetska sila i kreće drugi i dugi hladni rat između SAD-a i Kine.
I sve tako do WW4.
E kakva će mapa svijeta izgledati nakon maja 2026. godine, ostaje da vidimo.....
