Sarajevo Construction

[So What!]

Ing. Juraj Neidhardt: Ovako ćemo izgraditi Sarajevo u budućnosti! (1953)

Septembar 1953: Na kioscima se pojavio prvi broj savremenog jugoslovenskog magazina Mozaik (nešto više o njemu - u posebnom postu), za koji su članke napisali istaknuti književnici, slikari, vajari - a među njima i slavni arhitekta Juraj Najdhart. On je sa čitaocima podelio svoju urbanističku viziju grada na Miljacki, koju je upotpunio osvrtom na bogatu sarajevsku prošlost...

"U srcu FNR Jugoslavije leži Bosna i Hercegovina, zemlja velikog i gotovo nepoznatog arhitektonskog nasljedja, zemlja nemirne i živopisne prošlosti. Sarajevo, glavni grad Bosne, grad je velike tradicije i lijepe budućnosti"



Neznani dundjer, vodjen nepisanim zakonima i osjećajem za zajednicu, izgradio je grad bašća, po svom osjećaju i likovnoj nadarenosti i pod jakim utjecajem Orijenta.

U starom stvaralaštvu čovjek je bio mjerilo svega - urbanizma, arhitekture i interieura.

Sve do austrijske okupacije interesi zanatlije i trgovca su se podudarali, otuda urbanistički sklad u starom Sarajevu - harmoničan grad.

Austrijskom civilizacijom unešen je nesklad, nestalo je stoljetne stanbene kulture. U stare ambijente brutalno su ugradjene stanbene
kasarne. Prostorno načelo zamijenjeno je koridor-ulicama, urbanističkim kanalima.

Nestalo je vidika iz čaršije u mahalu, iz mahale u čaršiju.

Nepisani zakoni: drum je kičma, voda duša, zelenilo pluća, a čaršija srce grada.

U mahali se stanuje, u čaršiji posluje.

Čaršija je city, mahala stanbeni mikro-rajon.

1 čaršija - 100 mahala.

Ova zonska podjela iz šesnaestog stoljeća postala je dogmom savremenog urbanizma.

U čaršiji je, na pr. na opremi konjanika-ratnika radilo četrnaest specijalista. Kakva analogija sa savremenom proizvodnjom na vrpci!

Čaršija esnafa više ne postoji.

Šta od starog da sačuvamo, šta da rušimo, kako da gradimo novo?


Staro se zagubilo u zamahu novog

Transformirajmo staru čaršiju u kulturno žarište grada, sačuvajmo staro i dajmo mu savremenu namjenu, a novo izgradimo pokraj starog u duhu historijske aglomeraciije: Novo pokraj starog

Doksat do doksata - 50 kuća - to je mahala, stanbeni mikro-rajon.

U prošlosti su tri uvjeta odredila bosansku kuću: odnos prema susjedu, ženi i prirodi.

Priča se: Čovjek-domaćin prodavao kuću i zacijenio mnogo: tri stotine dukata. Na pitanje zašto je tako
skup, odgovara

"Kuća vrijedi sto dukata, desni susjed stotinu i lijevi isto toliko - ukupno tri, stotine dukata."

Kult susjedstva, ta društvena etika stvorila je cjelovitost, koja je odraz nepisanih zakona, stvorila je pravo na vidik, amfiteatralan grad...

A ženi, koju je muž zatvarao u kuću, dao joj protuvrijednost u rajskim bašćama, u pogledima s doksata i divanhana, itd.

Došlo je novo vrijeme, novi duh, doba Socijalizma.

Skidamo zar, učinili smo ženu ravnopravnom i stvaramo novo društvo. Izgradili smo Omladinsku prugu - simbol novog, savremenog života. Postavljamo prve temelje nove bosanske arhitekture i urbanizma.

"Postoji... metoda kontinuiteta - kontinuiteta duha i kontinuiteta evolucije, podrazumijevajući i revolucije koje obilježavaju put." (Le Corbusier.)

Neka preživjela arhitektonska ostvarenja izumiru, druga se transformiiraju, treća nova se radjaju.

Feudalna društvena struktura dala je tri osnovna arhitektonska oblika: doksat, kube i munaru, dakle kocku, polu-kuglu i valjak, primarna geometrijska tijela, početna slova abecede kubizma, likovnog pokreta - preteče moderne arhitekture.

Slijedimo li razvoj, vidimo da kupole postepeno zamjenjuju akustični paraboloidni i segmentni oblici, kockaste doksate prizmatične izdužene forme, bašće engleski parkovi...

Zašto da ne povjerujemo da na tom plodnom kulturnom tlu nije u radjanju novi pol - pol balkanske arhitekture, pored već
formiranih u Francuskoj, Braziliji, SAD, nordijskim zemljama itd.

Nova čaršija - kulturno žarište republike u smislu društvene nadgradnje

Nekoć je poslovni dio grada ležao u srcu starog Sarajeva - u čaršiji. Razvitkom grada city se pomiče prema zapadu, u živom organizmu čaršije nastaju kaverne prouzrokovane požarima, ekonomskom zaostalošću i naglim razvojem novih dijelova Sarajeva.

Zadnji je čas da se sačuva bar ono što je od neprocjenjive vrijednosti za daljnje generacije i čemu se može dati neki savremeni smisao. Pretvorimo nekadanje privredno stjecište (čaršija = perzijska riječ i znači četiri - raskršće četiri puta), u raskršće kulturnih tekovina republike.


Šematski prikaz zanata u čaršiji (1953)

Kulturno-društvene manifestacije zahtijevaju svoj kulturni ambijent, a historijske aglomeracije ne znaju za vrijeme; naravno ako budemo umjeli staro tako uključiti u novo da ne bude usiljeno, da se sve skupa slije u skladnu cjelinu.

Treba očuvati bisere arhitekture koji nas vežu s prošlošću i uključiiti ih u novi život.

Morića han može se adaptirati u turistički hotel, Gazi Husrevbegov bezistan, onaj dio uz hotel Evropu u pivnicu, ili vinski podrum, gdje bi ispod svodova bezistana gradjanin Sarajeva i turista našao potreban hlad, a gornji dio u robnu kuću sa boksovima za tekstiil u smislu starih bezistana.

Brusa bezistan bi se pretvorio u izložbeni prostor za skulpturu, muzej NOB ili gipsoteku, Kuršumlija medresa dade se lako adaptirati u Gazi Husrevbegovu biblioteku ili tome slično.

Kazandžiluk i Halači sa dairom ostali bi u svojoj prvobitnoj historijskoj namjeni, za kazandžije, jorgandžije,
papučare, nanuldžije itd.

Mislimo tu i na Begovu džamiju, Čekrčinu i Baščaršijsku, na Sahat-kulu... svemu tome treba dati društveno-politički značaj.

Tu je zamišljen spomenik NOB, trijem velikana BiH, pokraj nišana iza Begove džamije na zelenom travnjaku još bogumilski stećci, simbol upora - narodne svijesti...

Zašto sve to u srcu čaršije? U duhu Orijenta, mrtvi su usred života.

Da bi u čaršiji mogle nastupiti folklorne grupe, zamišljen je kameni amfiteatar ispred Begove džamije, usred prekrasnih zgrada koje bi poslužile kao jedinstveni paravani takvoj manifestaciji.

Gotovo u svim kulturnim sredinama zapada vidimo adaptaciju ovakvih starih ambijenata za kulturne priredbe.


Pogled na staru čaršiju

U Salcburgu poznate su salcburške igre, u Veneciji na Trgu Svetog Marka koncerti, u Zagrebu na Katarinskom trgu ljetno pozorište, itd

Zašto da propustiimo tu jedinstvenu priliku? Sada je u tom smislu u čaršiji instaliran u preostale zidine Kolobarahana ljetni kino.

Dalje, treba unijeti simbole novog života.

Kulturno središte je mjesto gdje se okupljaju ljudi nauke, pera, kista, dlijeta, pokreta, glazbe... Na padini iznad stare pravoslavne crkve smiještamo naselje kulturnih radnika sa ateljeima, nad kojim bi dominirao društveni dom.

S druge strane Miljacke zamišljamo kuliseriju savremenih zgrada u parku: raznih instituta, kulturnih ustanova i slično.

Pokraj Vijećnice postavljamo muzej o postanku čovjeka.

Tek ovim hramom narodne kulture dostigli smo pregled kulturne djelatnosti čovjeka i društva od početka do danas.

Kao što je stari život imao svoje simbole, ima ih i današnji. Takav simbol je simbol rada, kula znanja i umjeća. Zašto da ne zaključimo čaršiju takvim objektom i smjestimo unutra Akademiju znanosti i umjetnosti, Orijentalni i Balkanski institut i slično?

Da se uklone heterogenosti izmedju kulturnog područja čaršije i njene okoline, opasali smo čaršiju s vanjske strane okvirom - trijemovima. Na prelazu s jednog područja u drugo zamišljamo porte, od kojih će biti jedna od najljepših ona što veže Ferhadiju ulicu sa čaršijom, s prekrasnim pogledom na Begovu džamiju i Sahat-kulu.

Glavni promet grada izveden je tangencijalno na čaršiju s jedne i druge obale Miljacke, tako da nam obala rijeke ostaje slobodna za šetalište i, kao nekoć, zasadjena jablanovima.

Uz rekreaciju duha u kulturnom žarištu grada, u nastavku pokraj Miljacke, u dolini Bendbaše ispod Bijele tabije zamišljena je rekreacija tijela. Akumulacijom vode i stvaranjem jezera dobiti masovno kupalište, te dio Miljacke učiniti plovnim za čamce. Tako bismo, dakle, spojili duševnu kulturu s tjelesnom.

U šire područje čaršije spada, naime, sav dio od Bijele tabije do Gazi Husrevbegova bezistana, koji je, s okolnim padinama i brdima, jedan od najljepših dijelova grada uopće. Na dogled čaršije padaju obronci sa svih strana: od Sedrenika s jedne, preko Jekovca, pa do Trebevića s druge
strane Miljacke.

U tom pojasu želimo pokazati, odnosno ponovno uspostaviti stare nepisane zakonitosti - pravo na vidik - s brda u kulturno žarište grada i iz kulturnog žarišta prema okolini.

Tu, u tom profilu kroz čaršiju sa padinama, tu bi moglo biti sve zastupljeno - počam od seoske nadničarske kuće, bosanske kafane, stanbene kuće s divanhanama i doksatima u brdu, pa do kupola i modernih zgrada u dolini.

Trg - atrij

Postojeći Trg oslobodjenja, kojega smo nasledili od bivše Jugoslavije, pretstavlja urbanistički nedovršen ambijent u kojemu se vidi da je iz nekadašnje aglomeracije kuća jednostavno istrgnuto nekoliko objekata, da bi se stvorio crkveni trg.

Tu heterogenost treba povezati arhitektonsko-urbanističkim elementima. Po našem mišljenju ova povezanost se dade postići jednim arhitektonskim elementom - trijemom sa kolonadama koji bi zatvarao trg u formi atrija.

Atrij bi mogao naći praktičnu primjenu ako se ispod kolonade stave stakleni kiosci za novine, knjige, muzikalije, prodavnice za umjetnine itd, ali tako da ostanu izmedju pojediniih lokala otvori s pogledom na trg sav u cvijeću i zelenilu...

Društveni ili pozorišni trg

Pokraj pozorišta i bivšeg jevrejskog hrama ostao je slobodan veliki prostor sa vanrednim pogledom na Trebević. Nizom prostora u vidu skverova svjesno se stvaraju u gradskom organizmu meandrirani trgovi izmedju, nažalost, pregusto izgradjenih kamenih masa austrijskog doba.

U čaršiji mislimo uklanjanjem groznih kućerina uz staru pravoslavnu crkvu dobiti prvotnu povezanost padine sa dolinom, i ponovo je izgraditi na principu prava na vidik.



Isto tako u ambijentu Kolodvorskog trga i Marijinog dvora u mogućnosti smo, slijedimo li tradicije Sarajeva (Logavina-Srednik), da izgradimo Crni vrh u stanbeno naselje puno zelenila sa doksatnim elementima u savremenom smislu.

Na taj način bismo stvorili još jedan prodor u Sarajevu, s pogledom na Crni vrh.

Treći prodor, ovaj put prema Koševskoj Dolini, stvarat će nastavak ulice Djure Pucara-Starog, gdje imamo namjeru parkovnu vrpcu u vidu zelene arterije uvući što dublje u gradsko područje.

Četvrti prodor iz centra grada prema padinama Trebevića već postoji u parku uz Koševski potok.

Peti prodor je Društveni ili pozorišni trg na kojemu će se razviti društveni život Sarajeva.

Pored pozorišta, predvidja se adaptacija bivšeg jevrejskog hrama u masovni kino, bar i ostale društvene prostorije, a na trgu, slobodno, ali opet povezane sa zgradom bivšeg hrama, kafana u vidu paviljona s terasom s izravnim pogledom na padinu Trebevića.

Zelena arterija, koja vodi prema fiskulturnom parku

Izgradnjom ulice Djure Pucara-Starog, kako je već rečeno, uvlačimo zelenilo do u srž grada.

Potrebno je, da se dobije bolja povezanost s prirodom i otvaranje vidika, buduće zgrade na desnoj strani ulice oblikovati u vidu triju paravana, koji se konačno izmiču, a padinu na lijevoj strani riješiti s dvije stanbene zgrade postavljene okomito: na ulicu, kako bi se omogućili prodori i vidici odozgo od Tepebašine ulice prema dolje i obratno.



Ovdje smo u mogućnosti, analogno jednospratnim porodičnim domovima na Crnom vrhu sa doksatnim elementima, izgraditi stanbenu četvrt sa višespratnim doksatima, okruženu zelenilom engleskih parkova.

Titova ulica - city

Čaršija (city grada) preselila se prvo u Štrosmajerovu ulicu, a sada u Titovu, s tendencijom da se produži prema Marijin-dvoru. U pitanju je rješenje kompleksa tvornice "Ključ", redakcije "Oslobodjenja" i prostora oko kina "Dubrovnik".



Program se postavlja na slijedeći način:

1) Prebacivanje korzoa; sadanji korzo u Titovoj ulici, koji je iz saobraćajnih razloga postao nemoguć, treba prebaciti što više u park. Taj korzo bi se protezao kroz novoprojektiranu kolonadu ispod postojećih kuća od Narodne banke do poslovnice "Politike", a dalje u nastavku kroz park.

Uklanjanjem zgrade bivše Direkcije šuma u daljnjoj budućnosti, omogućili bismo da se ta parkovna vrpca protegne ispred Vojne bolnice sve do Marijinog dvora. To bi bio istodobno dio zelene osi od Sarajeva do Ilidže.

2) Izgradnja velike dvospratne trgovačke kuće, preko koje se još može sagledati Trebević; objekt bi bio smješten na protivnoj strani i njim bi bilo riješeno otvoreno pitanje snabdijevanja gradjana Sarajeva svima artiklima - od najmanjeg do najvećeg - na jednom mjestu, na najživljoj arteriji grada, na način većih robnih kuća.

3) Stvaranje potrebnog stanbenog prostora za potrebe<b> JNA</b>, smještaj nove redakcije "Oslobodjenja" u podzemlju, a kafana ORVI u najvišem spratu. Sve nove zgrade predvidjene su takodjer na stupovima, a kafana na posljednjem spratu s terasom i prekrasnim pogledom iznad postojećeg parka.

Rušenjem derutnih zgrada oko kina "Dubrovnik" i samog kina, koji je potpuno dotrajao, postavlja se pitanje lokacije nove kino-dvorane u sklopu zgrada sa trgovačkom kućom.

Jedna od najaktuelnijiih potreba jeste da se toj, u budućnosti reprezentativnoj, Titovoj ulici dadne ogroman manifestacioni prostor - trg sa stalnom govornicom i ostalim elementima manifestacionog karaktera.

Dosadašnji ulični kino je za masovno gledanje nepodesan, pa bi na novom trgu omogućili novu pogodnu lokaciju za masovno gledanje.



Postavom gradjevnih paravana na Titovoj ulici, stvaranjem manjeg trga ispred redakcije "Oslobodjenja", te većeg trga na području današnjeg kina, dobili bi meaindrirane prostore, koji se povezuju s parkovnim prostorima i koje bi trebalo u detalju dopuniti spomenicima, fontanama i sl, da se dobije skladna cjelina.

Niti Zagreb, ni Beograd, ni Ljubljana ne mogu se pohvaliti da u srcu grada imaju slobodne prostore ovakvih kvaliteta, koji se mogu formirati na savremen način, a kakve bi Sarajevo dobilo u Titovoj ulici, gdje se danas gradjani Sarajeva formalno guše.

Na taj način, tim meandrovanim skverovima, ponovno bi oživjeli staro prostorno načelo, koje je Sarajevo izgubilo koridor-ulicama.

Ako malo pogledamo u historiju, mi vidimo da se u 16. stoljeću stvorio feudalni stil života, koji je formirao urbanizam i arhitekturu. Stvorio se recept po kojem se živjelo do 19. stoljeća, kada je došlo do importirane arhitekture iz Austrije i ništa se nije dešavalo u kreativnom smislu. Tek dandanas počinje gibanje, stvara se novi socijalistički stil.

Dodajmo još činjenicu...

... da se Sarajevo nalazi na velikoj turističkoj osovini Vranduk - Sarajevo - Mostar - Počitelj -Trebinje - Dubrovnik, pa vidimo da ga treba rješavati i u vidu turističkog centra.

Zašto da prolaznik-turista na Vranduku ujutro ne doručkuje, da u Morića hanu u Sarajevu ne ruča, u Mostaru ne popije kafu, u Trebinju ne večera, i idućeg dana da ne nastavi put za Dubrovnik.


Ćepenci u staroj Baščaršiji sve više nestaju

Malo je zemalja koje se mogu pohvaliti da imaju na tako kratkoj turističkoj liniji: Vranduk - posljednju Ilirsku gradinu sa strmim piramidalnim krovovima dinarske kuće - kuće slovenskog porljekla, Baščaršiju u Sarajevu s izrazitom orijentalnom arhitekturom s pedesetak
kupola i kupolica, Mostar sa starim mostom i jedinstvenom kamenom aglomeracijom trodimenzionalne arhitekture s jakim mediteranskim
uplivom, Počitelj - srednjevjekovni gradić na padini iznad smaragdnozelene Neretve, Trebinje sa snažnim zidinama, kapijama i obranbenim jarkom i konačno Dubrovnik - biser Jadrana.

Sva ova arhitektonska kolekcija sliči vegetaciji koja se mijenja od srednjeg bosanskog bazena do Mediterana.

"Za mene lično, za mene koji sam prošao kroz Jugoslaviju prije više od četrdeset godina i koji sam volio njene pejzaže, njene kuće i njene ljude, bilo je veliko zadovoljstvo da nadjem u knjizi Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta svjetski duh novog vremena skladno
povezan sa stvarima koje sam zadržao u prijatnoj uspomeni," kaže Le Corbusier u predgovoru knjizi "Orijentalna arhitektura u Sarajevu s osvrtom na savremenu."

(Odlomak o čaršiji slobodno prema knjizi "Orijentalna arhitektura" od Grabrijana i Neidhardta.)

Sarajevo, 22 juna 1953.

Tekst i crteži: Juraj Neidhardt, fotografije: Tošo Dabac (Mozaik, septembar 1953.)

Yugopapir

[DaysleepeR]

sam stavljaš nacrte koji pokazuju zelenilo i prostor između zgrada a guraš klaustrofobiju

[So What!]

Pa šta bi rekao za tornjeve Momo i Uzeir, Parlament, Dom Naroda, zgradu PMF-a koja je smještena između Marijin Dvora i Zemaljskog muzeja te Mašinske škole, da li su oni uništili taj austorugarski šmek.

Da li su Austrougari narušili orijentalni duh Sarajeva? Svako ostavlja svoj trag, pa tako i ovo vrijeme. Svako vrijeme ima svojih fula, ali ima i dobrih stvari.

Zapamti da je Eiffelov toranj bio popljuvan kada je izgrađen, a Parižani su ga mrzili.

ako ti ne vidiš koliko prostora ima između MOme i Uzera i parlamenta i ostalih zgrada onda nemamo šta pričati...

prostor jarane prostor

austrougari su gradili zgrade gdje su bila kuće od čerpića i zemlja, sarajevo nije imalo orijentalnih mermernih građevina, ne znam gdje si učio školu, ali nisi dobro naučio

ovo što ti guraš je urbicid, ako ti to ne vidiš ili nećeš da vidiš, bespredmetno je raspravljati, neko je papak i džaba

ta logika "on ima pare, može gradit šta hoće" je papanluk čisti

A koliko je to po tebi potrebno prostora da bi nešto bilo legit. Gdje si ti učio škole pa znaš tako dobro, jer da znaš, znao bi da su Austrougari htjeli od Vijećnice prema Marijin Dvoru graditi velike monumentalne građevine i taj projekat je zaustavljen jer lokalno stanovništvo nije dopustilo uništavanje Baščaršije.

Ja sam baš zaljubljenik u Austrougarske tekovine u BiH, ali vala ne volim kada neko sere selektivno po svemu.

Nije fazon da li neko ima pare ili, fazon je da li se nešto uklapa. Ne može sva novogradnja ne valjati, ne može Sarajevo se razvijati onako samo kako ti hoćeš, pa ni kako ja hoće, već onako kako ga vrijeme usmjeri.

[So What!]

ako ti ne vidiš koliko prostora ima između MOme i Uzera i parlamenta i ostalih zgrada onda nemamo šta pričati...

prostor jarane prostor

austrougari su gradili zgrade gdje su bila kuće od čerpića i zemlja, sarajevo nije imalo orijentalnih mermernih građevina, ne znam gdje si učio školu, ali nisi dobro naučio

ovo što ti guraš je urbicid, ako ti to ne vidiš ili nećeš da vidiš, bespredmetno je raspravljati, neko je papak i džaba

ta logika "on ima pare, može gradit šta hoće" je papanluk čisti

A koliko je to po tebi potrebno prostora da bi nešto bilo legit. Gdje si ti učio škole pa znaš tako dobro, jer da znaš, znao bi da su Austrougari htjeli od Vijećnice prema Marijin Dvoru graditi velike monumentalne građevine i taj projekat je zaustavljen jer lokalno stanovništvo nije dopustilo uništavanje Baščaršije.

Ja sam baš zaljubljenik u Austrougarske tekovine u BiH, ali vala ne volim kada neko sere selektivno po svemu.

Nije fazon da li neko ima pare ili, fazon je da li se nešto uklapa. Ne može sva novogradnja ne valjati, ne može Sarajevo se razvijati onako samo kako ti hoćeš, pa ni kako ja hoće, već onako kako ga vrijeme usmjeri.

sam stavljaš nacrte koji pokazuju zelenilo i prostor između zgrada a guraš klaustrofobiju

Ne guram klaustrofobiju, ali u toj ulici je onako sve inače zbijeno i nema prostora, zgrada u Hastahana parku ne bi toliko toga promjenila.

Naravno da guram zelenilo i širinu pa volim i ja normalan urbanizam, samo je potrebno znati gdje i šta. Ne mogu svagdje široki vrtovi i veliki razmaci, pa nije Sarajevo u velikoj dolini smješteno, već u sućenoj kotlini.

[JThomas]

ne usmjerava vrijeme, nego kleptokratska vlast.

[DaysleepeR]

momak, žestoko si kompromitiran

[_BataZiv_0809]

Pa dobro So What! prenosi sve sto vidi, ne znam da li on samo "čita vijesti" ili podržava sve to.

Ova pseduoarhitektura kao i sumnjiva pozadina svega toga su jedan od najvecih simptoma bolesti ovog drustva.

[DaysleepeR]

podržava vidiš da zauzima stav koji glasi, mora se grad razvijati, privatni investitori imaju pare, oni se pitaju i sl.

klasična ova sda priča, daj da se ugradimo dok ima potražnje, a šta će ostati iza nas i šta će se upropastiti koga briga

[_BataZiv_0809]

Ta se prica sa vjerskih objekata prosirila i na ove kvaziinvesticije sumnjivih "investitora".

Prije je bilo jel ti to smeta dzamija/crkva i ne gradi se od tvojih para. Sad se prica malo modifikovala, ali je princip isti.

Jebo porez koji svaki mjesec isporucimo opstini u kojoj zivimo, nista se ne pitamo

[So What!]

Neke podržavam neke ne podržavam, ali i dalje momci ja ne vidim nikakve dokaze o sumnjivim investicijama, uništavanju grada, mišljenja urbanista arhitekata, problemima u izgradnji, pranju novca, svemu što vi uglavnom navodite.

Šta se to upropaštava, ko to upropaštava. Ako imam novac i želim da ga uložim u neki objekat u Sarajevu, pritom angažujem čovjeka iz struke, recimo Seada Gološa ili Amira Zeca. Po po prethodno utvrđenom regulacionom planu mi je dozvoljeno da izgradim objekat, odobre mi projekat nadležne institucije. I javi se neko kome to smeta, eto onako ružno mu i mora i drugima biti ružno, čitav lanac ljudi koji su prošli kroz projekat su eto potplaćene budale samo sam ja pametan.

Evo recimo Avdo Avdić, ja ga ne volim, nikad ga nisam ni volio, ali napiše jedan tekst o cestogradnji i krađi na istoj, iznese niz tvrdnji, navede niz izvora za iste. Slagao se ja, ne slagao, čovjek je argumentovao svoje stanovište fantastično. I ja poštujem njegovo stanovište, sam se bacim u analizu, a ovdje je samo čula-kazala, nigdje konkretno ništa.

http://www.zurnal.info/novost/20495/nep ... -bez-stete

[_BataZiv_0809]

Vjerujmo institucijama.

[JThomas]

a jesi ikad učestvovao u procesu gradnje, i na koji način?

[So What!]

a jesi ikad učestvovao u procesu gradnje, i na koji način?

Da, ali zašto je gradnja relevantna za ovaj spor koji spominjete. Ovdje se konkretno priča o urbanizmu i arhitekturi.

[JThomas]

znači sad pitaš kakve veze gradnja ima s urbanizmom i arhitekturom?

[So What!]

znači sad pitaš kakve veze gradnja ima s urbanizmom i arhitekturom?

Da, proces same izgradnje, kakve veze ima, u ovom slučaju. Ako je objekat kvalitetno izgrađen, ali je postavljen na pogrešno mjesto ili krši arhitektonska pravila.

[JThomas]

ja sam rekao gradnje.

e jesi ikad ganjao dozvole, saglasnosti, ove prostorne planove, zavod za izgradnju i to...?

[_BataZiv_0809]

Pa kad se evidentno gradi sve sto se zamisli i to pakuje u pricu o investicijama i novim radnim mjestima, covjek ne moze da ne bude sumnjicav

[So What!]

ja sam rekao gradnje.

e jesi ikad ganjao dozvole, saglasnosti, ove prostorne planove, zavod za izgradnju i to...?

Da, jesam, kuću mi je projektovao lokalni projektant, odobrena bez velikih problema. Samo je pegla to oko dozvola, odleti ovamo, odleti tamo i skupo je haos, ali u principu, stvarno mi je odobreno bez većih problema i što je najbitnije niko mi ništa nije tražio. Tešanjska općina je u pitanju.

[JThomas]

a ova tema se zove tešanj construction?

elem, da skratim, ako ikad budeš i blizu procesa pribavljanja dozvola za nešto veće u sarajevu, tj. za nešto tipa o čemu ova tema i jeste, shvatićeš da to nije tako nepošteno kako raja piše. nego mnogo gore.

[So What!]

a ova tema se zove tešanj construction?

elem, da skratim, ako ikad budeš i blizu procesa pribavljanja dozvola za nešto veće u sarajevu, tj. za nešto tipa o čemu ova tema i jeste, shvatićeš da to nije tako nepošteno kako raja piše. nego mnogo gore.

A hajde opiši mi molim te detaljno, u kojem procesu si to to učestovao i ko je tebe zakinuo, koliko ti je novca tražio, gdje te oštetio i sl.?

I nije tema, ali si me lijepo pitao, da li sam ikada pribavljao neku dozvolu.

S tim da ode tema u OT puno, moderator je već ranije upozoravao Daysleepera na miniranje teme, eto odgovori, pa da se vratimo na temu.

[JThomas]

evo sad ću.

[supercali]

Pa šta bi rekao za tornjeve Momo i Uzeir, Parlament, Dom Naroda, zgradu PMF-a koja je smještena između Marijin Dvora i Zemaljskog muzeja te Mašinske škole, da li su oni uništili taj austorugarski šmek.

Da li su Austrougari narušili orijentalni duh Sarajeva? Svako ostavlja svoj trag, pa tako i ovo vrijeme. Svako vrijeme ima svojih fula, ali ima i dobrih stvari.

Zapamti da je Eiffelov toranj bio popljuvan kada je izgrađen, a Parižani su ga mrzili.

ako ti ne vidiš koliko prostora ima između MOme i Uzera i parlamenta i ostalih zgrada onda nemamo šta pričati...

prostor jarane prostor

austrougari su gradili zgrade gdje su bila kuće od čerpića i zemlja, sarajevo nije imalo orijentalnih mermernih građevina, ne znam gdje si učio školu, ali nisi dobro naučio

ovo što ti guraš je urbicid, ako ti to ne vidiš ili nećeš da vidiš, bespredmetno je raspravljati, neko je papak i džaba

ta logika "on ima pare, može gradit šta hoće" je papanluk čisti

A koliko je to po tebi potrebno prostora da bi nešto bilo legit. Gdje si ti učio škole pa znaš tako dobro, jer da znaš, znao bi da su Austrougari htjeli od Vijećnice prema Marijin Dvoru graditi velike monumentalne građevine i taj projekat je zaustavljen jer lokalno stanovništvo nije dopustilo uništavanje Baščaršije.

Ja sam baš zaljubljenik u Austrougarske tekovine u BiH, ali vala ne volim kada neko sere selektivno po svemu.

Nije fazon da li neko ima pare ili, fazon je da li se nešto uklapa. Ne može sva novogradnja ne valjati, ne može Sarajevo se razvijati onako samo kako ti hoćeš, pa ni kako ja hoće, već onako kako ga vrijeme usmjeri.

Vidis prenesi ovo gore samo u buduce vrijeme
Znas li da tibre arapski investitori itd zele sve da popune od titove do ilidze al mjestani nisu dali pa sada imamo lijep grad pa imamo parkove i ostalo

Neko gore dobro pomenu nije problem gradnja kao gradnja problem je sto se sve gura gdje ima bilo kakav slobodan prostor
Ima parking nabij zgradu ima park nabij zgradu ima bilo sta slobodno nabij zgradu nebitno ko gradi investitor ili privatnik neki

Pa bit cemo ko hong kong i ono naselje sto je bilo koowolon ili tako nekako sokaci sve i neboderi a milion stanovnika na 100 metara kvadratnih

Ako se tebi to svidja platim to kartu za hong kong

[DaysleepeR]

a ova tema se zove tešanj construction?

elem, da skratim, ako ikad budeš i blizu procesa pribavljanja dozvola za nešto veće u sarajevu, tj. za nešto tipa o čemu ova tema i jeste, shvatićeš da to nije tako nepošteno kako raja piše. nego mnogo gore.

A hajde opiši mi molim te detaljno, u kojem procesu si to to učestovao i ko je tebe zakinuo, koliko ti je novca tražio, gdje te oštetio i sl.?

I nije tema, ali si me lijepo pitao, da li sam ikada pribavljao neku dozvolu.

S tim da ode tema u OT puno, moderator je već ranije upozoravao Daysleepera na miniranje teme, eto odgovori, pa da se vratimo na temu.

ne brini se ti za Daysleepera nisam ja od juče na forumu, sve je u okviru teme, radiš direkt propagandu za građevinski biznis, i SDA predstvljajući neplansku gradnju kao razvijanje grada

[Truba]

svak ima svojih 5 minuta slave na forumu

[leo karan]

Mi smo zajebali sve zemlje neoliberalnog kapitalizma. Kod nas je taj sistem u najekstremnijem obliku.
I kaže losa klima za investicije u BiH, pa to samo budala moze reci.
U Evropi trenutno nema države gdje s parama u ovolikoj mjeri sve moze srediti legalno.
Nevezano za industriju, bilo koja industrija i sektor-para moze sve.
Ako treba koridor 5c upravit kroz nečiju bascu, upravit ce se, da more Kemo uzać na njega, kad hoce u Srednje.