Slike starog Sarajeva
-
drug_profi
- Posts: 64648
- Joined: 16/07/2012 16:00
#35851 Re: Slike starog Sarajeva
Vrlo vrijedne slike.
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35852 Re: Slike starog Sarajeva
(nastavak teksta o Zemljišnim knjigama)
"...Elem znaće gospodar što je njegovo a znaće kmet doklen mu je čifluk; bude li parnice, dođe li do murafe, da je među preorao, eto ti mapa pa ćeš viditi dokle je međa - neće se moći tvoj komšija širiti na tvoju štetu u tvoje međe, jer je u gruntovnici vidivo što je čije - pa će ga oblast odmah natrag u njegovu među uputiti.
Treba sada da još navedem glavna pravila, što vrijede za gruntovnicu; čuj me daklen:
'Pravo na zemlju steći ćeš samo tako, ako se pravo u konaku u gruntovnicu upiše.'
'Što nije u gruntovnicu upisano ne postoji za trećega; što je u gruntovnicu po zakonu upisano, vrijedi za svakog već zato što je u gruntovnicu upisano.'
To pravilo baš je od glavne i neizmjerno goleme važnosti, kao što ćeš odmah viditi.
Selim proda svoju oranicu 'duge njive' Osmanu za 100 duk. ces., primi pare i kaže: eto ti Osmane oranica. Osman ne traži od Selima da mu u konaku dade takrir, već uživa, drži godinu dana oranicu. Kad dogodine dođe nekako Muhamed te se čudi, kako to ore Osman zemlju. Riječ po riječ, čuje Muhamed od Osmana, da je Osman lani tu zemlju kupio od Selima, ali Muhamed to ne kabuli; veli, ja sam bio u gruntovnici, u gruntovnici upisana je bila zemlja na Selima, ja sam dobio takrir - ja sam sada upisan kao vlastnik te oranice - a ti Osmane kani se moje zemlje, jer ja nijesam mogao znati da si ti prije istu kupio, bješe ti provesti ugovor u gruntovnici, kako ne bi nastradao. Pođu u sud, a sud mora dosuditi zemlju Muhamedu zato, jer je isti u gruntovnici kao vlastnik proveden, jer Osman nije dao upisati se u gruntovnicu, a po zakonu onom ide zemlja, na koga je poštenim načinom upisana.
Eto tako ostaće zemlja Muhamedu a Osman moraće uzeti natrag svoje novce od Selima i tražiti odštetu od Selima, što je morao dati zemlju Muhamedu.
Još ću da ti, dragi moj Hadžibeg!, jedan primjer navedem. Selim proda zemlju Osmanu kao čistu bez duga, Osman dade pare, uzme takrir, upiše se kao vlastnik, a ne gleda da li je teretovnica čista. Kad za neko vrijeme, eto ti mazbate od suda, da imade Osman kao vlastnik zemlje što ju je kupio od Selima platiti Avramu sarafu 80 duk. Badava se Osman brani, da nije nikad ni vidio Avrama sarafa a kamo li od njega novaca uzeo; u gruntovnici je upisano da kupljena zemlja jamči Avramu za 80 duk. i tako će se Avram iz zemlje naplatiti, jer je u zalogu za njegovo potraživanje. Ne traži Avram novce od Osmana, već iz zemlje, koju je Selim Avramu založio i tako moraće Osman, da uzmogne zemlju zadržati, platiti pare za koje je zemlja založena, jer inače mora se zemlja koja je založena prodati za dug. Da je Osman, kad je zemlju kupovao, pogledao u gruntovnicu, našao bi da je zemlja u zalogu, pak ne bi morao kuburiti; a tako mora sad zbog svoje nepažnje trpiti, a naravno da će isti Selim morati Osmanu vratiti te pare, jer nije Osman dužan, da za Selima plaća.
Znam ja da tako ljudi ne rade, znam i to da su naši Bošnjaci ljudi valjani, pošteni, koji ne idu za prevarom. Takav nepoštenjak bez obraza morao bi svu štetu što je nastala nositi, a osim toga dopašće i hapsa, ali naveo sam ove primjere zato, da vidiš kako može bijeda otud nastati, kad je čovjek nemaran.
Kazaćeš mi čitatelju: na čast tebi tvoja gruntovnica - ta Osman ni kriv ni dužan mora trpiti, da mu Avram za Selimov dug zemlju prodaje.
Ne boj se dragi moj Hadžibeg! lahko je tomu pomoći; ništa lakše nego tomu zlu izbjeći, samo budi oprezan - uzdaj se u gruntovnicu, te nećeš nikad zlo proći, jer gruntovnica je javna: svakomu je dozvoljeno da u konaku kod gruntovnog činovnika raspita i vidi kako stoji u gruntovnici sa izvjesnom zemljom.
Zato upamti dobro: kupuješ li zemlju, daješ li novaca na zalog za zemlju, idi u konak, pogledaj i upitaj kako je sa tom zemljom: da li je čista ili zadužena, da li je upravo na onog upisana, koji kaže da je njegova. Dadeš li prije pare, nego si pogledao u gruntovnici, kupio si mačka u vreći.
Nije ti teško otići u kotar, a u konaku u svakom kotaru je gruntovnica za taj kotar; činovnik dužan je svakomu izvješće dati, što je u gruntovnici upisano, upitaj, pa nećeš nikad nastradati, jer što je u gruntovnici upisano vrijedi sve dotle dok je upisano, a što nije u gruntovnici uvedeno, ne tiče se ni tebe ni koga drugog.
Ta dva slučaja, što sam ih do sad naveo, pokazuju kako može lahkouman čovjek nagraisati, ali zato sam ti odmah kazao, kako ti se ne može ništa dogoditi; zato vjeruj javnoj knjizi, uzdaj se u nju, pa si siguran.
Sada hoću da kažem, kako je gruntovnica pametnu mudru gospodaru i trgovcu u pomoć, da postigne lahko bez muke i troška veresiju. Poznato je da do sad nije moguće dobiti novaca u zajam na zemlju, a novčani zavodi ne daju novaca na zemlje, jer ne nalaze sigurnosti, kao što njihovi propisi iziskuju i zato tko kani da uzme novaca na zemlju, moraće sarafu, komu će plaćati ogromne kamate, koje ne može podneti, te će tako otići sarafu za dug.
A sada kad bude gruntovnica gotova biće lahko do novaca doći!
Spahija kažimo treba novaca, da ponačini, popravi zgrade, staje, pušnice te hoće da založi za sigurnost duga svoju zemlju. Zato treba da uzme u konaku u gruntovnom uredu izvod iz gruntovnice, tj. daće mu gruntovni činovnik prepis, koliko imade čifluka, sasvim po mjeri, kao što je u gruntovnici upisano, kako je taj spahija sam vlastnik i kako je zemlja čista, bez duga. Sa tim izvodom ode spahija kod poštena novčara ili kod zavoda, koji daje novac uz zalog na zemlju, u banku i tu mu kažu koliko će mu novaca dati i uz kolike kamate. Kazaće mu da će vratiti za 20 godina, svake godine po nešto već kako se narede. Sada sastavi obligaciju, podaj ju u konak da u teretovnici upišu: kako daješ te i te čifluke u zalog za dug od toliko dukata, predaj obligaciju (senet) svom povjeriocu a taj će ti dati pare. Čim je u gruntovnici upisano da je zemlja u zalogu ostaje ista sve dotle u zalogu, dok opet tvoj vjerovnik tebi ne dade kvitu, priznanicu (ilmuhaber), da se zalog iz gruntovnice ispiše; to moraš opet u konaku moliti, a kad činovnik u gruntovnici provede, opet je zemlja čista. Zemlja je u zalogu, a ti ako hoćeš da je dalje prodaš, niko ti ne brani, samo dug ostaje na zemlji; ako ga ti ne platiš, moraće se platiti iz zemlje, makar i u desete ruke prešla; što nedostane da se dug izmiri, moraš ti kao dužnik domiriti, jer ti si dug napravio, a nije novi vlastnik sebe zadužio, a što preteče nije više tvoje, već ide novom vlastniku jer je sada zemlja njegova. Ti možeš i tako narediti, da kupac primi i dug sa zemljom koju je kupio, te i to treba upisati u gruntovnicu. - U tom slučaju neće više niko od tebe ništa tražiti. Svaki vjerovnik imade pravo tražiti kod suda da mu dužnik dade zalog za dug kao sigurnost. Vjerovnik dobije osudu od suda, a sud mu na istu osudu dozvoli zalog na dužnikove zemlje, te bude u gruntovnici zalog upisan. To može i svaki drugi i treći vjerovnik tražiti, a platiće se dug onim redom, kako je koji od njih u gruntovnicu unesen. Tko prije dođe prije melje, tako i tu; tko je prvi dobio zalog, naplatiće se prvi; što ostane ide drugom, što od ovog preteče dopane trećem i tako redom, dok budu svi dugovi namireni; što preteče dobiva onaj vlastnik koji je u gruntovnici upisan kao vlastnik, a što ostane nenaplaćeno, mora platiti onaj koji se je zadužio.
Još jedno: Muhamed Bakalović imućan je trgovac, imade lijepu kuću i magaze u čaršji, imade svoja sela, ali nema kod velikih trgovaca veresije (kredita) jer nije s njima dosada radio, pa ga ne poznaju. Treba kredita, a neće da traži za svaki kapital garanta po čaršiji. I tu će pomoći gruntovnica! Muhamed Bakalović dade upisati u gruntovnicu da njegove zemlje jamče onom stranom velikom trgovcu od koga će espap potezati za 5000 forinta, pa pošalje tom trgovcu izvod iz gruntovnice. Sada može uzimati espap na veresiju sve do 5000 for., jer zemlja jamči, u zalogu je za uzeti espap. Eto tako dobio je nepoznat početnik trgovac velik kredit, može se sada na pošten način prometnuti, pomoći, a obaj veliki trgovac siguran je za svoj espap, ne reskira ništa, jer slaže li dužnik, eto mu naplate iz zemlje.
Taj posao zove se zemljištna veresija - realni kredit - a od neizmjerne je važnosti i domašaja za svu trgovinu, naročito ovdje kod nas, gdje je skoro svaki trgovac ujedno i posjednik. Imade li svoje zemlje, uzeće realni kredit, pa ne treba tražđiti prijatelja po čaršiji za garante. ---
To je eto mala slika gruntovnice, štono je visoka vlada naredila za ove zemlje poput gruntovnice koja slično postoji i u drugim zemljama naše velike carevine, a svuda u svima zemljama od neizmjerne je koristi po sigurnost prometa sa zemljama i po veresiju, za trgovinu i obrt. Naša vlada uvađa sa gruntovnim knjigama samo takove knjige, koje su svuda gdje postoje u veliko koristile i zato uvodi vlada u Bosni i Hercegovini te knjige, jer je u vladi boljak i napredak ovih zemalja na srcu, jer je vlada osvjedočena da će i u ovim zemljama gruntovne knjige obilatim plodom po dobrobit stanovništva uroditi. - Daj Bože da zemljištne knjige donesu obilan blagoslov za ove lijepe naše krajeve, kao što to visoka vlada želi, da služe na to, da se zemljištni promet osigura, da trgovina i obrt ušljed otvorene vjeresije procvate, da se blagostanje i bogatstvo u narodu digne i postostruči." (kraj)
Kalendar "Bošnjak", 1885. godina (Biblioteka HAS)
Ilustracija: Plan Sarajeva, reducirani katastarski premjer iz 1882. godine, K.u.K. Militargeographischen Instituts, Beč, 1882-83. (HAS, ZKP-51-XVI)
"...Elem znaće gospodar što je njegovo a znaće kmet doklen mu je čifluk; bude li parnice, dođe li do murafe, da je među preorao, eto ti mapa pa ćeš viditi dokle je međa - neće se moći tvoj komšija širiti na tvoju štetu u tvoje međe, jer je u gruntovnici vidivo što je čije - pa će ga oblast odmah natrag u njegovu među uputiti.
Treba sada da još navedem glavna pravila, što vrijede za gruntovnicu; čuj me daklen:
'Pravo na zemlju steći ćeš samo tako, ako se pravo u konaku u gruntovnicu upiše.'
'Što nije u gruntovnicu upisano ne postoji za trećega; što je u gruntovnicu po zakonu upisano, vrijedi za svakog već zato što je u gruntovnicu upisano.'
To pravilo baš je od glavne i neizmjerno goleme važnosti, kao što ćeš odmah viditi.
Selim proda svoju oranicu 'duge njive' Osmanu za 100 duk. ces., primi pare i kaže: eto ti Osmane oranica. Osman ne traži od Selima da mu u konaku dade takrir, već uživa, drži godinu dana oranicu. Kad dogodine dođe nekako Muhamed te se čudi, kako to ore Osman zemlju. Riječ po riječ, čuje Muhamed od Osmana, da je Osman lani tu zemlju kupio od Selima, ali Muhamed to ne kabuli; veli, ja sam bio u gruntovnici, u gruntovnici upisana je bila zemlja na Selima, ja sam dobio takrir - ja sam sada upisan kao vlastnik te oranice - a ti Osmane kani se moje zemlje, jer ja nijesam mogao znati da si ti prije istu kupio, bješe ti provesti ugovor u gruntovnici, kako ne bi nastradao. Pođu u sud, a sud mora dosuditi zemlju Muhamedu zato, jer je isti u gruntovnici kao vlastnik proveden, jer Osman nije dao upisati se u gruntovnicu, a po zakonu onom ide zemlja, na koga je poštenim načinom upisana.
Eto tako ostaće zemlja Muhamedu a Osman moraće uzeti natrag svoje novce od Selima i tražiti odštetu od Selima, što je morao dati zemlju Muhamedu.
Još ću da ti, dragi moj Hadžibeg!, jedan primjer navedem. Selim proda zemlju Osmanu kao čistu bez duga, Osman dade pare, uzme takrir, upiše se kao vlastnik, a ne gleda da li je teretovnica čista. Kad za neko vrijeme, eto ti mazbate od suda, da imade Osman kao vlastnik zemlje što ju je kupio od Selima platiti Avramu sarafu 80 duk. Badava se Osman brani, da nije nikad ni vidio Avrama sarafa a kamo li od njega novaca uzeo; u gruntovnici je upisano da kupljena zemlja jamči Avramu za 80 duk. i tako će se Avram iz zemlje naplatiti, jer je u zalogu za njegovo potraživanje. Ne traži Avram novce od Osmana, već iz zemlje, koju je Selim Avramu založio i tako moraće Osman, da uzmogne zemlju zadržati, platiti pare za koje je zemlja založena, jer inače mora se zemlja koja je založena prodati za dug. Da je Osman, kad je zemlju kupovao, pogledao u gruntovnicu, našao bi da je zemlja u zalogu, pak ne bi morao kuburiti; a tako mora sad zbog svoje nepažnje trpiti, a naravno da će isti Selim morati Osmanu vratiti te pare, jer nije Osman dužan, da za Selima plaća.
Znam ja da tako ljudi ne rade, znam i to da su naši Bošnjaci ljudi valjani, pošteni, koji ne idu za prevarom. Takav nepoštenjak bez obraza morao bi svu štetu što je nastala nositi, a osim toga dopašće i hapsa, ali naveo sam ove primjere zato, da vidiš kako može bijeda otud nastati, kad je čovjek nemaran.
Kazaćeš mi čitatelju: na čast tebi tvoja gruntovnica - ta Osman ni kriv ni dužan mora trpiti, da mu Avram za Selimov dug zemlju prodaje.
Ne boj se dragi moj Hadžibeg! lahko je tomu pomoći; ništa lakše nego tomu zlu izbjeći, samo budi oprezan - uzdaj se u gruntovnicu, te nećeš nikad zlo proći, jer gruntovnica je javna: svakomu je dozvoljeno da u konaku kod gruntovnog činovnika raspita i vidi kako stoji u gruntovnici sa izvjesnom zemljom.
Zato upamti dobro: kupuješ li zemlju, daješ li novaca na zalog za zemlju, idi u konak, pogledaj i upitaj kako je sa tom zemljom: da li je čista ili zadužena, da li je upravo na onog upisana, koji kaže da je njegova. Dadeš li prije pare, nego si pogledao u gruntovnici, kupio si mačka u vreći.
Nije ti teško otići u kotar, a u konaku u svakom kotaru je gruntovnica za taj kotar; činovnik dužan je svakomu izvješće dati, što je u gruntovnici upisano, upitaj, pa nećeš nikad nastradati, jer što je u gruntovnici upisano vrijedi sve dotle dok je upisano, a što nije u gruntovnici uvedeno, ne tiče se ni tebe ni koga drugog.
Ta dva slučaja, što sam ih do sad naveo, pokazuju kako može lahkouman čovjek nagraisati, ali zato sam ti odmah kazao, kako ti se ne može ništa dogoditi; zato vjeruj javnoj knjizi, uzdaj se u nju, pa si siguran.
Sada hoću da kažem, kako je gruntovnica pametnu mudru gospodaru i trgovcu u pomoć, da postigne lahko bez muke i troška veresiju. Poznato je da do sad nije moguće dobiti novaca u zajam na zemlju, a novčani zavodi ne daju novaca na zemlje, jer ne nalaze sigurnosti, kao što njihovi propisi iziskuju i zato tko kani da uzme novaca na zemlju, moraće sarafu, komu će plaćati ogromne kamate, koje ne može podneti, te će tako otići sarafu za dug.
A sada kad bude gruntovnica gotova biće lahko do novaca doći!
Spahija kažimo treba novaca, da ponačini, popravi zgrade, staje, pušnice te hoće da založi za sigurnost duga svoju zemlju. Zato treba da uzme u konaku u gruntovnom uredu izvod iz gruntovnice, tj. daće mu gruntovni činovnik prepis, koliko imade čifluka, sasvim po mjeri, kao što je u gruntovnici upisano, kako je taj spahija sam vlastnik i kako je zemlja čista, bez duga. Sa tim izvodom ode spahija kod poštena novčara ili kod zavoda, koji daje novac uz zalog na zemlju, u banku i tu mu kažu koliko će mu novaca dati i uz kolike kamate. Kazaće mu da će vratiti za 20 godina, svake godine po nešto već kako se narede. Sada sastavi obligaciju, podaj ju u konak da u teretovnici upišu: kako daješ te i te čifluke u zalog za dug od toliko dukata, predaj obligaciju (senet) svom povjeriocu a taj će ti dati pare. Čim je u gruntovnici upisano da je zemlja u zalogu ostaje ista sve dotle u zalogu, dok opet tvoj vjerovnik tebi ne dade kvitu, priznanicu (ilmuhaber), da se zalog iz gruntovnice ispiše; to moraš opet u konaku moliti, a kad činovnik u gruntovnici provede, opet je zemlja čista. Zemlja je u zalogu, a ti ako hoćeš da je dalje prodaš, niko ti ne brani, samo dug ostaje na zemlji; ako ga ti ne platiš, moraće se platiti iz zemlje, makar i u desete ruke prešla; što nedostane da se dug izmiri, moraš ti kao dužnik domiriti, jer ti si dug napravio, a nije novi vlastnik sebe zadužio, a što preteče nije više tvoje, već ide novom vlastniku jer je sada zemlja njegova. Ti možeš i tako narediti, da kupac primi i dug sa zemljom koju je kupio, te i to treba upisati u gruntovnicu. - U tom slučaju neće više niko od tebe ništa tražiti. Svaki vjerovnik imade pravo tražiti kod suda da mu dužnik dade zalog za dug kao sigurnost. Vjerovnik dobije osudu od suda, a sud mu na istu osudu dozvoli zalog na dužnikove zemlje, te bude u gruntovnici zalog upisan. To može i svaki drugi i treći vjerovnik tražiti, a platiće se dug onim redom, kako je koji od njih u gruntovnicu unesen. Tko prije dođe prije melje, tako i tu; tko je prvi dobio zalog, naplatiće se prvi; što ostane ide drugom, što od ovog preteče dopane trećem i tako redom, dok budu svi dugovi namireni; što preteče dobiva onaj vlastnik koji je u gruntovnici upisan kao vlastnik, a što ostane nenaplaćeno, mora platiti onaj koji se je zadužio.
Još jedno: Muhamed Bakalović imućan je trgovac, imade lijepu kuću i magaze u čaršji, imade svoja sela, ali nema kod velikih trgovaca veresije (kredita) jer nije s njima dosada radio, pa ga ne poznaju. Treba kredita, a neće da traži za svaki kapital garanta po čaršiji. I tu će pomoći gruntovnica! Muhamed Bakalović dade upisati u gruntovnicu da njegove zemlje jamče onom stranom velikom trgovcu od koga će espap potezati za 5000 forinta, pa pošalje tom trgovcu izvod iz gruntovnice. Sada može uzimati espap na veresiju sve do 5000 for., jer zemlja jamči, u zalogu je za uzeti espap. Eto tako dobio je nepoznat početnik trgovac velik kredit, može se sada na pošten način prometnuti, pomoći, a obaj veliki trgovac siguran je za svoj espap, ne reskira ništa, jer slaže li dužnik, eto mu naplate iz zemlje.
Taj posao zove se zemljištna veresija - realni kredit - a od neizmjerne je važnosti i domašaja za svu trgovinu, naročito ovdje kod nas, gdje je skoro svaki trgovac ujedno i posjednik. Imade li svoje zemlje, uzeće realni kredit, pa ne treba tražđiti prijatelja po čaršiji za garante. ---
To je eto mala slika gruntovnice, štono je visoka vlada naredila za ove zemlje poput gruntovnice koja slično postoji i u drugim zemljama naše velike carevine, a svuda u svima zemljama od neizmjerne je koristi po sigurnost prometa sa zemljama i po veresiju, za trgovinu i obrt. Naša vlada uvađa sa gruntovnim knjigama samo takove knjige, koje su svuda gdje postoje u veliko koristile i zato uvodi vlada u Bosni i Hercegovini te knjige, jer je u vladi boljak i napredak ovih zemalja na srcu, jer je vlada osvjedočena da će i u ovim zemljama gruntovne knjige obilatim plodom po dobrobit stanovništva uroditi. - Daj Bože da zemljištne knjige donesu obilan blagoslov za ove lijepe naše krajeve, kao što to visoka vlada želi, da služe na to, da se zemljištni promet osigura, da trgovina i obrt ušljed otvorene vjeresije procvate, da se blagostanje i bogatstvo u narodu digne i postostruči." (kraj)
Kalendar "Bošnjak", 1885. godina (Biblioteka HAS)
Ilustracija: Plan Sarajeva, reducirani katastarski premjer iz 1882. godine, K.u.K. Militargeographischen Instituts, Beč, 1882-83. (HAS, ZKP-51-XVI)
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35856 Re: Slike starog Sarajeva
Zadnja stanica linije kroz ulicu Ćemaluša, koja je otvorena 1898. gdine, nalazila kod Hamama iza katedrale
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35859 Re: Slike starog Sarajeva
Tramvajskas kola br 54 mna Obali
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35860 Re: Slike starog Sarajeva
Tramvajska kola serije 51-63 sa prikolicom sa tri prozora ispred Vijećnice
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35861 Re: Slike starog Sarajeva
Kola br 58 sa prikolicom br 4 ispred Vijećnice
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35862 Re: Slike starog Sarajeva
Početak 1970-tih
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35863 Re: Slike starog Sarajeva
Ovaj dio ulice Ćemaluša je čest motiv na starim razglednicama i fotografijama
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35864 Re: Slike starog Sarajeva
Motorna kola br. 13 na ukrštanju ulica Ćemaluša i Koševo
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35865 Re: Slike starog Sarajeva
Motorna kola br. 60 sa prikolicom prolaze ulicom Ćemaluša pored zgrade Zemaljske vlade
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35866 Re: Slike starog Sarajeva
Pogled od Vijećnice na tramvajsku liniju na Obali u zapadnom pravcu
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35867 Re: Slike starog Sarajeva
Električni tramvaj br 15 ispred Stare željezničke stanice, 1901.
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35868 Re: Slike starog Sarajeva
Na Marijin dvoru se vrlo dobro vidi prikolica (bajvagen) br 3
-
Dervencanka1939
- Posts: 5575
- Joined: 13/10/2022 10:51
#35869 Re: Slike starog Sarajeva
Nakon atentata 1914 izbili su nemiri i došlo je do uništavanja srpskih radnji i prodavnica. Na slici se vidi i prikolica br 1
-
muha_sa
- Posts: 139727
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
-
dječak sa šibicama
- Posts: 50331
- Joined: 29/06/2011 23:39
#35871 Re: Slike starog Sarajeva
dvosmjerna obala
-
muha_sa
- Posts: 139727
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
-
muha_sa
- Posts: 139727
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
-
muha_sa
- Posts: 139727
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
-
black
- Posts: 18569
- Joined: 19/06/2004 16:00
- Location: ispod tresnje
#35875 Re: Slike starog Sarajeva
@muha_sa
