Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
VjecitiStudent wrote:
Ovo je tema na forumu ekonomija.
Ako se ovdje treba pričati isključivo o umjetničkom dojmu koji u nama izaziva gradnja autoputeva, onda bi temu trebalo premjestiti negdje drugo?
........................
Autoput Sarajevo - Zenica je svakako trebalo izgraditi, uz zaobilaznicu do Vlakova sa punim profilom i dalje, jednom trakom do Tarčina (za puni profil autoputa na ovoj dionici nema nikakve ekonomske opravdanosti).
Ostatak koridora Vc, sa ovakvim natalitetom i jadnom ekonomijom, nema nikakvu ekonomsku opravdanost.
Umjesto toga, kredite je bilo bolje utrošiti za kupovinu lokalnih vozova koji bi redovno i često saobraćali oko najvećih gradova (Sarajevo, Zenica, Tuzla), sa izgradnjom parkinga u blizini svake posjećene stanice i poboljšanja gradskog prevoza oko glavnih stanica, što bi dramatično poboljšalo promet, smanjilo zagađenje i gužve oko parkiranja u tim gradovima, zatim za izgradnju gradskog autoputa u Sarajevu, i pravih zaobilaznica oko Viteza, Travnika, Bihaca i eventualno Tuzle.
Na dijelovima koridora Vc ovako dobivamo skupe kilometre autoputa koji će biti slijepa crijeva sljedećih decenija, dok istovremeno, skoro ni jedan drugi gorući problem saobraćajne infrastrukture neće biti riješen.
U ovom trenutku, ogromna većina naših cesta izgleda kao krajem devedesetih i vrlo su male šanse da se u dogledno vrijeme tu bilo šta promijeni, dok god traju ublehe o koridoru i dok god koridor odvlači gomilu i novca i pažnje.
Dakle, tvoja ekonomska analiza je polučila sljedeće rezultate:
1) Autoput prema Tarčinu treba graditi sa jednom trakom,
2) Dalje ne treba graditi nikako, ne isplati se. Umjesto toga, treba ulagati u željeznicu, koja se, za razliku od autoceste, isplati.
3) Prikupljeni novac od vozača se ne koristi za sanaciju cesta, već u druge svrhe.
Moj komentar:
1) Smiješno. Da si rekao da treba graditi brzu cestu (2+2), o tome bi se i dalo raspravljati.
2) Kao što je Johntra objasnio, željeznica nema potencijala ni za putnički ni za teretni saobraćaj. Ako se autocesta ne isplati, onda se ulaganje u željeznicu ultra turbo ne isplati.
EDIT: Talgo plaćen 130 miliona i sada se nadaju da bi ga možda mogli iznajmiti turcima na tri godine za 27 mmiliona http://www.avaz.ba/vijesti/teme/zeljezn ... miliona-km
"Vrlo je važno da ćemo ovu priču uspješno privesti kraju, s obzirom na to da se za nabavku Talgo vozova dalo oko 130 miliona KM. Na ovaj način spasit ćemo što se spasiti da - potcrtao je Bijedić te naglasio da će održavanje vozova plaćati Turci."
3) Dobro jutro, Kolumbo. U svakoj državi su vozači krava muzara. U Njemačkoj se manje od trećine prikupljenog novca od poreza na naftu i auta koristi za ceste, ostalo za krpljenje budžeta http://www.dw.de/njema%C4%8Dka-razmatra ... a-17198045
Last edited by Maystor on 05/11/2013 08:56, edited 1 time in total.
Maystor wrote:vjeciti student, nisam baš razumio šta nam ti u stvari predlažeš. da ne gradimo autoputeve, ili ... ?
Autoput Sarajevo - Zenica je svakako trebalo izgraditi, uz zaobilaznicu do Vlakova sa punim profilom i dalje, jednom trakom do Tarčina (za puni profil autoputa na ovoj dionici nema nikakve ekonomske opravdanosti).
Ostatak koridora Vc, sa ovakvim natalitetom i jadnom ekonomijom, nema nikakvu ekonomsku opravdanost.
Umjesto toga, kredite je bilo bolje utrošiti za kupovinu lokalnih vozova koji bi redovno i često saobraćali oko najvećih gradova (Sarajevo, Zenica, Tuzla), sa izgradnjom parkinga u blizini svake posjećene stanice i poboljšanja gradskog prevoza oko glavnih stanica, što bi dramatično poboljšalo promet, smanjilo zagađenje i gužve oko parkiranja u tim gradovima, zatim za izgradnju gradskog autoputa u Sarajevu, i pravih zaobilaznica oko Viteza, Travnika, Bihaca i eventualno Tuzle.
Na dijelovima koridora Vc ovako dobivamo skupe kilometre autoputa koji će biti slijepa crijeva sljedećih decenija, dok istovremeno, skoro ni jedan drugi gorući problem saobraćajne infrastrukture neće biti riješen.
U ovom trenutku, ogromna većina naših cesta izgleda kao krajem devedesetih i vrlo su male šanse da se u dogledno vrijeme tu bilo šta promijeni, dok god traju ublehe o koridoru i dok god koridor odvlači gomilu i novca i pažnje.
Maystor wrote:
Dakle, tvoja ekonomska analiza je polučila sljedeće rezultate:
1) Autoput prema Tarčinu treba graditi sa jednom trakom,
2) Dalje ne treba graditi nikako, ne isplati se. Umjesto toga, treba ulagati u željeznicu, koja se, za razliku od autoceste, isplati.
3) Prikupljeni novac od vozača se ne koristi za sanaciju cesta, već u druge svrhe.
Moj komentar:
1) Smiješno. Da si rekao da treba graditi brzu cestu (2+2), o tome bi se i dalo raspravljati.
2) Kao što je Johntra objasnio, željeznica nema potencijala ni za putnički ni za teretni saobraćaj. Ako se autocesta ne isplati, onda se ulaganje u željeznicu ultra turbo ne isplati.
EDIT: Talgo plaćen 130 miliona i sada se nadaju da bi ga možda mogli iznajmiti turcima na tri godine za 27 mmiliona http://www.avaz.ba/vijesti/teme/zeljezn ... miliona-km
"Vrlo je važno da ćemo ovu priču uspješno privesti kraju, s obzirom na to da se za nabavku Talgo vozova dalo oko 130 miliona KM. Na ovaj način spasit ćemo što se spasiti da - potcrtao je Bijedić te naglasio da će održavanje vozova plaćati Turci."
3) Dobro jutro, Kolumbo. U svakoj državi su vozači krava muzara. U Njemačkoj se manje od trećine prikupljenog novca od poreza na naftu i auta koristi za ceste, ostalo za krpljenje budžeta http://www.dw.de/njema%C4%8Dka-razmatra ... a-17198045
1) Promet od jadnih 5000 vozila na dan bi trebao opravdati stotine dodatnih miliona od Vlakova do Tarčina???
2) Johntra nije ama baš ništa objasnio, statistike o našim jadnim željeznicama nisu nikakav putokaz, pogotovo tužna i kriminalna priča o kupovini Talgo vozova, koji, nit su napravljeni, niti se igdje koriste za lokalne željeznice.
S druge strane, u uređenim državama prevoz funkcioniše upravo na takav način. Da dobijemo sutra 1000km autoputeva u BIH, to neće nimalo utjecati na saobraćajni haos koji vlada i koji će još dugo, dugo trajati u Sarajevu.
3. Od cijene goriva, barem pola ide državi, i tako je svugdje, to uopšte nije sporno. Ja se pitam šta se dešava sa onih 250 miliona godišnje NAMIJENJENIH za održavanje cesta u FBIH (to je manje od četvrtine novca kojeg država uzima iz goriva)????
johntra wrote:Odavno nisam vidio ovoliku dozu pesimizma kao kod vječitog...pesimizam je blaga riječ, pošto nas on nekada pokušava sve napraviti budalama...
Stanuješ li u Sarajevu?
Ako stanuješ, koliko vremena godišnje pretpostavljaš da gubiš zbog toga što nemamo autoput od Save do mora, a koliko vremena godišnje gubiš zbog svakodnevnog saobraćajnog haosa u Sarajevu?
Meni je taj omjer barem 1:20, na štetu autoputa i to je mjera mog interesa i entuzijazma za autoput.
Porediš kruške i jabuke...projekte od lokalnog i od državnog značaja...i meni smetaju gužve u Sarajevu, ali to nije državni problem, nego problem lokalne vlasti...ni meni nije neka velika zainteresiranost za korištenje autoputa, niti ću ga često koristiti, ali što ga ne imati? pritom, ne mislim samo kao šminku, nego kao potrebu...ako ne treba meni i tebi, ne znači da ne treba ostalima...
Maystor wrote:
Dakle, tvoja ekonomska analiza je polučila sljedeće rezultate:
1) Autoput prema Tarčinu treba graditi sa jednom trakom,
2) Dalje ne treba graditi nikako, ne isplati se. Umjesto toga, treba ulagati u željeznicu, koja se, za razliku od autoceste, isplati.
3) Prikupljeni novac od vozača se ne koristi za sanaciju cesta, već u druge svrhe.
Moj komentar:
1) Smiješno. Da si rekao da treba graditi brzu cestu (2+2), o tome bi se i dalo raspravljati.
2) Kao što je Johntra objasnio, željeznica nema potencijala ni za putnički ni za teretni saobraćaj. Ako se autocesta ne isplati, onda se ulaganje u željeznicu ultra turbo ne isplati.
EDIT: Talgo plaćen 130 miliona i sada se nadaju da bi ga možda mogli iznajmiti turcima na tri godine za 27 mmiliona http://www.avaz.ba/vijesti/teme/zeljezn ... miliona-km
"Vrlo je važno da ćemo ovu priču uspješno privesti kraju, s obzirom na to da se za nabavku Talgo vozova dalo oko 130 miliona KM. Na ovaj način spasit ćemo što se spasiti da - potcrtao je Bijedić te naglasio da će održavanje vozova plaćati Turci."
3) Dobro jutro, Kolumbo. U svakoj državi su vozači krava muzara. U Njemačkoj se manje od trećine prikupljenog novca od poreza na naftu i auta koristi za ceste, ostalo za krpljenje budžeta http://www.dw.de/njema%C4%8Dka-razmatra ... a-17198045
1) Promet od jadnih 5000 vozila na dan bi trebao opravdati stotine dodatnih miliona od Vlakova do Tarčina???
2) Johntra nije ama baš ništa objasnio, statistike o našim jadnim željeznicama nisu nikakav putokaz, pogotovo tužna i kriminalna priča o kupovini Talgo vozova, koji, nit su napravljeni, niti se igdje koriste za lokalne željeznice.
S druge strane, u uređenim državama prevoz funkcioniše upravo na takav način. Da dobijemo sutra 1000km autoputeva u BIH, to neće nimalo utjecati na saobraćajni haos koji vlada i koji će još dugo, dugo trajati u Sarajevu.
3. Od cijene goriva, barem pola ide državi, i tako je svugdje, to uopšte nije sporno. Ja se pitam šta se dešava sa onih 250 miliona godišnje NAMIJENJENIH za održavanje cesta u FBIH (to je manje od četvrtine novca kojeg država uzima iz goriva)????
jeli to treba da od Save do Vlakova bude autoput, pa se onda prebacis na magistralni put jer nema tu mnogo saobracaja, pa onda ponovo kod Tarcina se ukljucis na autoput!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
dakle, autoput 5c se ne gradi da bi sarajlijama bila manja gužva na skenderiji. Radi se o projektu od evropskog značaja (Johntra, čak nadilazi državni značaj).
VjecitiStudent, ponovo izmišljaš, kakvih 5000 vozila prometa? Na dionici autoputa Vogošća-Tarčin će od prvog dana promet biti 15-20 hiljada vozila dnevno, kasnije možda i više.
Dobar dan svima.
Bez ikakve diskusije je činjenica da je autoput - odnosno mreža autoputeva - Bosni i Hercegovini jako potreban i neophodan. Tu se slažem sto posto.
Sa druge strane, ne mogu se složiti sa stavovima kolega forumaša johntra i Maystor koji smatraju željeznicu neperspektivnom i "mrtvom":
Počinjem ispočetka.
Sa kompleksinjeg pogleda, vidljivo je da automobilski saobraćaj je danas najjednostavniji. Tako rekuć najprimitivniji. Dovoljno je nama par metara asfalta, rupa kroz planine i svako se može u svojoj limenoj kanti voziti gdje god želi. Ali, neograničen razvoj automobilizma i podrška samo automobilizmu vodi do situacije da će ranije ili kasnije nastati beskrajna gužva na svakoj novoj zaobilaznici, na svakom novom autoputu.
Šokantan primjer bezglavog automobilizma jesu SAD i Velika Britanija, koja je uvijek patila od kompleksa manjeg brata. Ove države su u prethodnih 70 godina svjesno srušile većinu željeznica, gradskih tramvaja, trolejbusa itd.
Danas, uoči svih onih autoputeva sa stalnim gužvama, čupaju sebi kosu sa glave.
Priče o nekom liberalnom kapitalizmu ne piju vodu jer u malo kojem slučaju je stvarno bila u pitanju "nevidljiva ruka tržišta" i slobodna konkurencija. Puno više se radilo o interesima ogromnih koncerna i firma koje su uz pomoć kupljenih političara uništavale druge vidove prijevoza tako da na kraju većini stanovništva nije ostalo ništa drugo nego da kupe automobil.
Primjer: od 40. godina, u Americi su firme-lutke kupovale lokalna saobraćajna preduzeća i pravile "optimalizaciju". Ove firme-lutke su imale skrivene vlasnike tipa Shell, Texaco, General Motors... Na kraju je takav grad izgubio javni saobraćaj - koji je prije čak i dobro funkcionisao i nije pravio ekstremne gubitke - i stanovnici su morali kupiti automobile. Ostalo je par simboličnih linija i javni prijevoz je u SAD neka vrsta stigmatizacije - koriste ga samo oni toliko siromašni da nemaju ni par stotina dolara za neku staru kantu od automobila, i oni toliko stari da je njima doktor uzeo vozačku jer su pregazili već pet komšija. Isto se desilo željeznicama, ogroman razvoj automobilizma koji je bio jako forsiran od svih strana, unatoč logici, je uništio veliki dio američke željezničke mreže. To sve je značilo nevjerovatan prihod i profit za sve biznismene u sektoru automobilizma.
Neograničen automobilizam je u SAD prouzrokovao osim drugog i urbanu katastrofu zvanu "urban sprawls" - beskrajna predgrađa od desetina hiljadu drvenih američkih kuća gdje možete živjeti samo sa 3-4 automobila u svakoj porodici. Nema autobusa, nema vozova, nema tramvaja, bicikao ili pješačenje su van mogućnosti jer nema staza za to i udaljenosti su ogromne - 10 kilometara u pekaru, 50 kilometara na posao, 15 kilometara u školu.
Velika Britanija je uveliko slijedila uzor svog Velikog brata iza okeana. Velika Britanija je također privatizirala željeznice - ovaj potez i posebno način na koji se to uradilo se može nazvati kao debilizam stoljeća i na kraju mora država danas davati puno više para u privatiziranu željeznicu nego koliko je koštala u subvencijama kao državni koncern!
Britanci se danas suočavaju sa stalno blokiranim autoputevima, degradiranima naseljima koja više podsječaju na parkinge, i troše ogromne iznose za neko ponovno uvođenje vozova (alternativnih saobraćajnih sredstava), naravno moraju ponovo otkupovati zemljišta, jer su u svojoj gluposti to sve uništili i rasprodali prije nekoliko decenija. Troškovi su astronomski.
I sada o situaciji u BiH:
Nažalost, BiH se prema svojoj željeznici uvijek ponašala kao maćeha. Odličan, efikasan i razvijen sistem uskotračnih željeznica je bio jednostavno uništen umjesto da se modernizira, zamijeni normalnim kolosijekom... jer su svi smatrali da je automobil jedino i najbolje rješenje. BTW, tvrdim da likvidacija takozvane Ostbahn ili istočne pruge iz Sarajeva prema Drini bila zločin, jer ova pruga je izgrađena uz astronomske troškove i - zamislite - ona je bila izgrađena u parametrima željeznice normalnog kolosijeka! Samo šine su bile uskotračne jer se računao svaki gulden, ali za budućnost se gradilo već po parametrima normalne željeznice (razmjeri tunela, širina tijela pruge, odstojanje od zidova i drugih objekata...). Nakon 1947. godine, izgrađena je samo najosnovnija mreža modernih željeznica jer je najviše para u Jugoslaviji gutala JNA i nije bilo dovoljno love za civilne projekte.
Prokleti zadnji rat je bh. željeznicu vratio ne u godinu 1900., nego u godinu 1878.! Iskreno, ja se bavim dokumentacijom historije željeznice i tramvaja. Lutajući Bosnom i Hercegovinom, svako malo se osjećam ne kao u nekoj nerazvijenoj kasabi, nego kao Indijana Džouns koji otkriva neku zaboravljenu civilizaciju!!!! Na svakom ćošku ostaci nekad jako razvijenog, modernog i solidnog sistema, od kojeg nema danas skoro ništa. Da danas živi Anna Karenina u BiH, nebi imala ni šanse da se baci pod voz jer bi joj dosadilo ili bi smrzla nakon nekoliko sati pored pruge. Do danas neobnovljena sigurnosna infrastruktura, vozovi sa brzinom puževa do 70 km za sat, međunarodni voz od dva obijena vagona, UFFFF. Vozio sam se često vozom Budimpešta - Sarajvo. Vozio je nekih 5 sati najveći dio trase sve do Bosanskog Šamca, za ostalih +- 270 km do Sarajeva mu je bilo potrebno još 5-6 sati!!! Generalno su trajanja putovanja vozovima u odnosu na doba prije 1992. godine postala duplo duža.
Poslijeratni razvoj BiH nebi želio detailjno komentarisati, samo da navedem da se može opisati kao vladavina lopova, kriminalaca, idiota, psihopata i najveće bagre koja je preko "demokratskih" stranaka uspjela da izlazi iz svojih brloga i zauzme fotelje. Uostalom slična ili ista situacija je u svim zemaljama istočne Evrope.
Ukoliko ne funkcioniše država i ne funkcionišu osnovne stvari u državi (zdravstvena i socijalna zaštita, obrazovanje, pravosuđe), ne može niko očekivati da funkcionišu sistemi kao što jeste željeznica. Željeznica svakako nema perspektive pod vladavinom lopova, kriminalaca i idiota.
Da funkcioniše teretni željeznički saobraćaj, potrebne su fabrike i privreda koje rade! Potrebno je manje korupcije (npr. mnogi vlasnici kamiona/špediterskih firma su dobro povezani sa političkim krugovima koji osiguravaju da željeznica ostaje bez šanse da prevozi određene vrste tereta).
Da funkcioniše željeznički putnički saobraćaj, potrebno je čak i ne toliko ulaganja kao kompetentnosti i dobre volje odgovornih foteljaša! Sarajevo sa svojim beskrajnim gužvama bi moglo biti odličan prostor za prigradsku željeznicu (Konjic-Hadžići-Sarajevo-Zenica).
Zadnja dešavanja na bh. željeznicama: Tragedija i rezultat totalnog idiotizma. Niskospodni Končarevac: lijepa igračka, ali totalno beskorisna. Za pouzdano opsluživanje neke linije trebaju vama najmanje tri kompozicije: Dvije voze (ako želimo imati solidan red vožnje) i jedna stoji kao rezerva / je u servisiranju.
Talgo vozovi: opet jedan ogromni promašaj. Bez dozvola za međunarodni saobraćaj, bez odgovarajućih papira, bez ičega, na postojećim prugama sa katastrofalno niskom brzinom. Šta će mi lijep voz kada ide kao puž, kao stari "Ćiro" koji je barem bio jako romantičan!
Drugim riječima, kupili su ovi pametnjakovići automobil Porše ali imaju samo šumski put i još komšija ne dozvoljava da se vozikaju sve do najbližeg većeg grada jer šumski put ide preko njegovog zemljišta.
Dakle u sadašnjoj BiH funkcioniše fakat samo ono rudimentarno, najjednostavnije, gdje su ljudi prepušteni sami sebi. U takvoj situaciji nijedan složeniji sistem, uključujući željeznicu, nije perspektivan.
Ali željeznica kao takva IMA budućnost! Na glavnim pravcima idu autobusi svako malo i uvijek puni. Da ima volje, da se vrati brzina na 100-120 km za sat kao prije rata, da ima vozova ne samo dvaput dnevno, vratiće se i putnici, to je logično.
Zaboravljamo da BiH nije neki otok usrijed okeana nego jedna zemlja u Evropi. Dakle potrebno je razvijati putovanje i transport robe. Da se oživi privreda. Da ljudi putuju širom Evrope i imaju mogućnost da sravnivaju "tamo i ovamo". Ja lično gdje god mogu putujem vozom i u većini slučajeva ima dovoljno akcijskih ponuda karata tako da nije pretjerano skupo. Imam dovoljno prostora, ne sjedim kao sardina u konzervi u autobusu, vožnja je obično brža od autobusa. U spavaćim kolima je super jer imam noirmalan krevet i odmorim se preko noći. Kao što mogu vidjeti, noćni vozovi npr. na relaciji Beč-Prag-Berlin imaju spavaća kola stalno solidno popunjena. Zbog trenutnog stanja na bh. željeznici, ja lično imam sljedeće mogučnosti putovanja u BiH:
- avionom, što traje pola dana ali trenutno košta oko 400-500 € povratna karta iz Praga.
- automobilom kada moram voziti nekih 16 sati što je jako neudobno i naporno, i prilično skupo ako putujem sam (benzin, putarina).
- autobusom traje vožnja 22 sata i nakon spavanja u autobusu sam totalno uništen.
I vozova jednostavno nema. Mada sam ubijeđen da bi imali putnika, ako budu dovoljno brzi i komfortni, i - za razliku od javnog lokalnog saobraćaja, putnički vozovi na dugačkim relacijama mogu u određenim uvjetima živjeti samo od prodaje karata dakle na komercijalnoj bazi.
nemoj tako, čovjek zna o čemu piše..i da, u pravu je u svemu, samo uvijek i nanovo zaboravalja o kojoj državi piše...sve je ovo lako izvesti da smo neka zemlja EU ili nešto drugo, ali ovdje je sve to teško...eto, samo kad uzmeš u obzir da nigdje nemaš duplog kolosijekla, sve je jasno...
johntra wrote:nemoj tako, čovjek zna o čemu piše..i da, u pravu je u svemu, samo uvijek i nanovo zaboravalja o kojoj državi piše...sve je ovo lako izvesti da smo neka zemlja EU ili nešto drugo, ali ovdje je sve to teško...eto, samo kad uzmeš u obzir da nigdje nemaš duplog kolosijekla, sve je jasno...
kolega, vjerujte da nisam baš neki Einstein, ali duge godine mi je hobi saobraćaj, posebno onaj šinski. Za razliku od raznih zelenih aktivista-ekologa nisam ljuti neprijatelj autoputeva. Ali ukoliko neće biti izbora automobil/voz, onda će taj autoput brzo više podsjećati na parking, pun bijesnih vozača zagljavljenih u gužvi. Sto puta provjereno. Šta se vozova tiče, to što fali drugi kolosijek je trenutno najmanji problem... pametno je funkcionisalo i prije 1992. godine. I nemojte biti previše kritični prema svojoj domovini i općoj situaciji. Ja pratim situaciju u više zemalja naše istočne Evrope, i mogu samo jedno da Vama kažem: BALKAN počinje kod granice Bavarije (Češka) i kod Sjevernog mora (Poljska). Sad mi pada na pamet ona užasna željeznička nesreća prije par godina kod češkog grada Ostrava - brzi voz u pravcu Poljska je išao 140 km za sat i na prugu se srušila konstrukcija nadvožnjaka za autoput koji je bio u izgradnji. Mrtvi, teško ranjeni... i šta mislite, NIKO NIJE ODGOVORAN, NIKO NIJE KRIV. I tako dalje...
da ne idemo previše u off, mislim da je potrebno napraviti novu temu Željeznice u BiH..ali samo jedna opaska...u sadašnjem sistemu željeznica, vozovi zbog jednog kolosijeka kasne više nego prije 1992. godine...znate i sami da je to zbog nepostojanja drugog kolosijeka, pa se često desi da putnički vozovi čekaju i stoje, čekajući da prođe teretni...jer je logičnije da stigne na vrijeme ono što donosi profit, a to putnički saobraćaj sigurno nije...
Ma ja, alrgicni smo na pametovanje dijasporaca, a i stranaca, ali dresdener ipak ima znanje iz oblasti i vrijedi saslusati narocito sto mu je arogancija na nuli i odlicno poznaje okolnosti u kojima se nalazimo.
dresdener78, pogrešno ste me citirali. Nisam ja protiv željezničkog saobraćaja, naprotiv.
Samo sam izrazio neslaganje sa prijedlogom naših forumaša da se obustavi gradnja autoputa, a taj novac usmjeri na željeznicu, jer je, navodno, to isplatnije. Nije.
btw, nedavno kupih mini enciklopediju 1000 Lokomotiven, bilo mi interesantno čitati o vozovima iz 1907 i 1909 godine koji su vozili na ovim prostorima.
Pozdrav
najbolje u svemu ovome što ih je dobrano vrijeme poslužilo, a vjerovatno će tako i biti do kraja ovog mjeseca, pa se može dosta asfaltirati...
i na kraju, ne dirajte dresdenera...
