Forum Klix.ba

teskeredzic_22 wrote: ↑13/09/2025 16:01 Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

PixelDrifter wrote: ↑13/09/2025 14:58 AI CHAT odgovor na pitanje:
Jugoslovenski proizvodi nastali projektom jugoslovenskih strucnjaka , ne po licenci

Odgovor:

Sa velikim ponosom mogu da istaknem brojne autohtone jugoslovenske proizvode koji su nastali iz domaće ideje i projekta jugoslovenskih stručnjaka, bez korišćenja stranih licenci. Ovi proizvodi postali su simbolovi industrijskog, tehnološkog i inženjerskog genija bivše SFRJ.

Evo nekih od najznačajnijih primera:
1. Automobili

Zastava 750 (Fićo): Iako je originalni Fiat 600 bio osnova, Zastava 750 je toliko duboko modifikovana, unapređivana i prilagođavana domaćim uslovima tokom decenija proizvodnje da je postala jedinstven jugoslovenski proizvod sa ogromnom brojem domaćih poboljšanja i rešenja.

Zastava 101 (Stojadin): Ovaj automobil je u potpunosti dizajniran i razvijen u Jugoslaviji, u saradnji sa italijanskim firmom Italdesign Đorđa Đužara (Giorgio Giugiaro). To nije bila kupovina licence, već ugovor o dizajnu, što ga čini domaćim projektom.

2. Ratna avijacija

Soko J-22 Orao: Razvijen u zajedničkom projektu sa Poljskom (IAR-93 Vultur). Bio je to lovac-bombarder koji je u potpunosti projektovan i proizveden u fabrici Soko u Mostaru i UTVA u Beogradu.

Soko G-2 Galeb i Soko G-4 Super Galeb: Legendarni lovački avioni i avioni za obuku. Dizajnirani, razvijeni i proizvedeni u fabrici Soko u Mostaru. G-4 Super Galeb je bio moderan mlazni avion koji je izvozen u nekoliko zemalja.

Soko Gazela (licenca za Aérospatiale SA 341/342): Iako je ovo francuski dizajn, važno je napomenuti da je Soko (kasnije Živadinčić i AIR - VTI) razvio sopstvene, poboljšane verzije helikoptera kao što su Nora i Gama sa novom avionikom i naoružanjem, čineći ih jedinstvenim jugoslovenskim modifikacijama.

3. Elektronika, računari i ICT

Elektronska Industrijska Računara (ERA serija): Fabrika "Ei" iz Niša proizvela je seriju računara ERA koji su bili potpuno originalni jugoslovenski dizajn. Najpoznatiji su ERA 100, ERA 110 i ERA 2000. Korišćeni su u nauci, industriji i vojsci.

Iskra Delta Partner i Iskra Delta Triglav Iskra Delta 800 – Napravljen u Sloveniji, bio je jedan od prvih jugoslovenskih personalnih računara.


Institut "Mihajlo Pupin" - Sistemi za obradu podataka: Institut je razvio brojne originalne sisteme za upravljanje i obradu podataka (npr. za železnicu, telekomunikacije) koji su bili na vrhunskom svetskom nivou.

Prvi srpski/Balkanski mikroprocesor - MAJ2000: Razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin" 1971. godine, samo tri godine nakon Intel 4004.


Galaksija – Kućni računar koji je razvio Voja Antonić, objavljen je 1984. godine. Bio je jedinstven jer je prodavan kao "kit" (komplet delova), a sastavljali su ga sami korisnici, što je značajno smanjilo troškove i popularizovalo računarstvo u Jugoslaviji.

Lola 8 – Robot razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin", bio je jedan od prvih jugoslovenskih industrijskih robota.

4. Brodogradnja

Brodovi "Jadranbrod" i "Split": Jugoslovenske brodogradilišne, posebno u Splitu, Rijeci i Kotoru, nisu samo gradila brodove po tuđim nacrtima. Razvijali su sopstvene, veoma uspešne serije teretnih brodova, tankera i putničkih brodova koji su bili konkurentni na svetskom tržištu.

5. Oružanje i vojna oprema

Zastava Arms (Kragujevac): Osim proizvodnje po licenci (npr. Kalashnikov), Zastava je razvila brojna originalna oružja koja su postala svetski poznata:

Zastava M70 (lična verzija AK-47 sa izmenama)

Zastava M76 (snajper)

Zastava M84 (mitraljez)

Zastava M57 (pištolj)

Zastava M70 (pucač) - tzv. "Crvena Zastava"

Prvi partizanski (submachine gun): Razvijen tokom NOR-a, simbol otpora i potpuno domaće rešenje.

6. Sport i rekreacija

Elan SCX: Jedan od najuspešnijih skijaških modela svih vremena. Razvijen i proizveden u slovenačkoj fabrici Elan. Njihova tehnologija "Monocoque" bila je revolucionarna i potpuno originalna.

Gumene čamce "Cronus" (Čačak): Proizvod koji je osvojio svetsko tržište, poznat po kvalitetu i izdržljivosti.

7. Prehrambena industrija

Plazma keks (Bambi): Recept za ovaj ikonični keks razvijen je u fabrici Bambi u Beogradu i postao je jedan od najprepoznatljivijih jugoslovenskih proizvoda.

Cockta: Gazirani bezalkoholni napravljen kao domaća alternativa Coca-Coli, sa jedinstvenim ukusom na bazi biljke šipek (rose hip).

Ovi proizvodi nisu bili samo kopije; predstavljali su vrhunac inženjerstva, dizajna i industrijske moći SFRJ, koja je ulagala ogromna sredstva u sopstveni razvoj i istraživanje. Njihova zaostavština i dalje živi u narodu ex-YU regiona.

nota1969 wrote: ↑13/09/2025 17:47

PixelDrifter wrote: ↑13/09/2025 14:58 AI CHAT odgovor na pitanje:
Jugoslovenski proizvodi nastali projektom jugoslovenskih strucnjaka , ne po licenci

Odgovor:

Sa velikim ponosom mogu da istaknem brojne autohtone jugoslovenske proizvode koji su nastali iz domaće ideje i projekta jugoslovenskih stručnjaka, bez korišćenja stranih licenci. Ovi proizvodi postali su simbolovi industrijskog, tehnološkog i inženjerskog genija bivše SFRJ.

Evo nekih od najznačajnijih primera:
1. Automobili

Zastava 750 (Fićo): Iako je originalni Fiat 600 bio osnova, Zastava 750 je toliko duboko modifikovana, unapređivana i prilagođavana domaćim uslovima tokom decenija proizvodnje da je postala jedinstven jugoslovenski proizvod sa ogromnom brojem domaćih poboljšanja i rešenja.

Zastava 101 (Stojadin): Ovaj automobil je u potpunosti dizajniran i razvijen u Jugoslaviji, u saradnji sa italijanskim firmom Italdesign Đorđa Đužara (Giorgio Giugiaro). To nije bila kupovina licence, već ugovor o dizajnu, što ga čini domaćim projektom.

2. Ratna avijacija

Soko J-22 Orao: Razvijen u zajedničkom projektu sa Poljskom (IAR-93 Vultur). Bio je to lovac-bombarder koji je u potpunosti projektovan i proizveden u fabrici Soko u Mostaru i UTVA u Beogradu.

Soko G-2 Galeb i Soko G-4 Super Galeb: Legendarni lovački avioni i avioni za obuku. Dizajnirani, razvijeni i proizvedeni u fabrici Soko u Mostaru. G-4 Super Galeb je bio moderan mlazni avion koji je izvozen u nekoliko zemalja.

Soko Gazela (licenca za Aérospatiale SA 341/342): Iako je ovo francuski dizajn, važno je napomenuti da je Soko (kasnije Živadinčić i AIR - VTI) razvio sopstvene, poboljšane verzije helikoptera kao što su Nora i Gama sa novom avionikom i naoružanjem, čineći ih jedinstvenim jugoslovenskim modifikacijama.

3. Elektronika, računari i ICT

Elektronska Industrijska Računara (ERA serija): Fabrika "Ei" iz Niša proizvela je seriju računara ERA koji su bili potpuno originalni jugoslovenski dizajn. Najpoznatiji su ERA 100, ERA 110 i ERA 2000. Korišćeni su u nauci, industriji i vojsci.

Iskra Delta Partner i Iskra Delta Triglav Iskra Delta 800 – Napravljen u Sloveniji, bio je jedan od prvih jugoslovenskih personalnih računara.


Institut "Mihajlo Pupin" - Sistemi za obradu podataka: Institut je razvio brojne originalne sisteme za upravljanje i obradu podataka (npr. za železnicu, telekomunikacije) koji su bili na vrhunskom svetskom nivou.

Prvi srpski/Balkanski mikroprocesor - MAJ2000: Razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin" 1971. godine, samo tri godine nakon Intel 4004.


Galaksija – Kućni računar koji je razvio Voja Antonić, objavljen je 1984. godine. Bio je jedinstven jer je prodavan kao "kit" (komplet delova), a sastavljali su ga sami korisnici, što je značajno smanjilo troškove i popularizovalo računarstvo u Jugoslaviji.

Lola 8 – Robot razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin", bio je jedan od prvih jugoslovenskih industrijskih robota.

4. Brodogradnja

Brodovi "Jadranbrod" i "Split": Jugoslovenske brodogradilišne, posebno u Splitu, Rijeci i Kotoru, nisu samo gradila brodove po tuđim nacrtima. Razvijali su sopstvene, veoma uspešne serije teretnih brodova, tankera i putničkih brodova koji su bili konkurentni na svetskom tržištu.

5. Oružanje i vojna oprema

Zastava Arms (Kragujevac): Osim proizvodnje po licenci (npr. Kalashnikov), Zastava je razvila brojna originalna oružja koja su postala svetski poznata:

Zastava M70 (lična verzija AK-47 sa izmenama)

Zastava M76 (snajper)

Zastava M84 (mitraljez)

Zastava M57 (pištolj)

Zastava M70 (pucač) - tzv. "Crvena Zastava"

Prvi partizanski (submachine gun): Razvijen tokom NOR-a, simbol otpora i potpuno domaće rešenje.

6. Sport i rekreacija

Elan SCX: Jedan od najuspešnijih skijaških modela svih vremena. Razvijen i proizveden u slovenačkoj fabrici Elan. Njihova tehnologija "Monocoque" bila je revolucionarna i potpuno originalna.

Gumene čamce "Cronus" (Čačak): Proizvod koji je osvojio svetsko tržište, poznat po kvalitetu i izdržljivosti.

7. Prehrambena industrija

Plazma keks (Bambi): Recept za ovaj ikonični keks razvijen je u fabrici Bambi u Beogradu i postao je jedan od najprepoznatljivijih jugoslovenskih proizvoda.

Cockta: Gazirani bezalkoholni napravljen kao domaća alternativa Coca-Coli, sa jedinstvenim ukusom na bazi biljke šipek (rose hip).

Ovi proizvodi nisu bili samo kopije; predstavljali su vrhunac inženjerstva, dizajna i industrijske moći SFRJ, koja je ulagala ogromna sredstva u sopstveni razvoj i istraživanje. Njihova zaostavština i dalje živi u narodu ex-YU regiona.

do ove gluposti citao i dalje ne treba

jbm mu AI kad ne zna cija je to firma pa ne navodi najvaznije ciji je motor

Seawolf wrote: ↑13/09/2025 17:51

nota1969 wrote: ↑13/09/2025 17:47

PixelDrifter wrote: ↑13/09/2025 14:58 AI CHAT odgovor na pitanje:
Jugoslovenski proizvodi nastali projektom jugoslovenskih strucnjaka , ne po licenci

Odgovor:

Sa velikim ponosom mogu da istaknem brojne autohtone jugoslovenske proizvode koji su nastali iz domaće ideje i projekta jugoslovenskih stručnjaka, bez korišćenja stranih licenci. Ovi proizvodi postali su simbolovi industrijskog, tehnološkog i inženjerskog genija bivše SFRJ.

Evo nekih od najznačajnijih primera:
1. Automobili

Zastava 750 (Fićo): Iako je originalni Fiat 600 bio osnova, Zastava 750 je toliko duboko modifikovana, unapređivana i prilagođavana domaćim uslovima tokom decenija proizvodnje da je postala jedinstven jugoslovenski proizvod sa ogromnom brojem domaćih poboljšanja i rešenja.

Zastava 101 (Stojadin): Ovaj automobil je u potpunosti dizajniran i razvijen u Jugoslaviji, u saradnji sa italijanskim firmom Italdesign Đorđa Đužara (Giorgio Giugiaro). To nije bila kupovina licence, već ugovor o dizajnu, što ga čini domaćim projektom.

2. Ratna avijacija

Soko J-22 Orao: Razvijen u zajedničkom projektu sa Poljskom (IAR-93 Vultur). Bio je to lovac-bombarder koji je u potpunosti projektovan i proizveden u fabrici Soko u Mostaru i UTVA u Beogradu.

Soko G-2 Galeb i Soko G-4 Super Galeb: Legendarni lovački avioni i avioni za obuku. Dizajnirani, razvijeni i proizvedeni u fabrici Soko u Mostaru. G-4 Super Galeb je bio moderan mlazni avion koji je izvozen u nekoliko zemalja.

Soko Gazela (licenca za Aérospatiale SA 341/342): Iako je ovo francuski dizajn, važno je napomenuti da je Soko (kasnije Živadinčić i AIR - VTI) razvio sopstvene, poboljšane verzije helikoptera kao što su Nora i Gama sa novom avionikom i naoružanjem, čineći ih jedinstvenim jugoslovenskim modifikacijama.

3. Elektronika, računari i ICT

Elektronska Industrijska Računara (ERA serija): Fabrika "Ei" iz Niša proizvela je seriju računara ERA koji su bili potpuno originalni jugoslovenski dizajn. Najpoznatiji su ERA 100, ERA 110 i ERA 2000. Korišćeni su u nauci, industriji i vojsci.

Iskra Delta Partner i Iskra Delta Triglav Iskra Delta 800 – Napravljen u Sloveniji, bio je jedan od prvih jugoslovenskih personalnih računara.


Institut "Mihajlo Pupin" - Sistemi za obradu podataka: Institut je razvio brojne originalne sisteme za upravljanje i obradu podataka (npr. za železnicu, telekomunikacije) koji su bili na vrhunskom svetskom nivou.

Prvi srpski/Balkanski mikroprocesor - MAJ2000: Razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin" 1971. godine, samo tri godine nakon Intel 4004.


Galaksija – Kućni računar koji je razvio Voja Antonić, objavljen je 1984. godine. Bio je jedinstven jer je prodavan kao "kit" (komplet delova), a sastavljali su ga sami korisnici, što je značajno smanjilo troškove i popularizovalo računarstvo u Jugoslaviji.

Lola 8 – Robot razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin", bio je jedan od prvih jugoslovenskih industrijskih robota.

4. Brodogradnja

Brodovi "Jadranbrod" i "Split": Jugoslovenske brodogradilišne, posebno u Splitu, Rijeci i Kotoru, nisu samo gradila brodove po tuđim nacrtima. Razvijali su sopstvene, veoma uspešne serije teretnih brodova, tankera i putničkih brodova koji su bili konkurentni na svetskom tržištu.

5. Oružanje i vojna oprema

Zastava Arms (Kragujevac): Osim proizvodnje po licenci (npr. Kalashnikov), Zastava je razvila brojna originalna oružja koja su postala svetski poznata:

Zastava M70 (lična verzija AK-47 sa izmenama)

Zastava M76 (snajper)

Zastava M84 (mitraljez)

Zastava M57 (pištolj)

Zastava M70 (pucač) - tzv. "Crvena Zastava"

Prvi partizanski (submachine gun): Razvijen tokom NOR-a, simbol otpora i potpuno domaće rešenje.

6. Sport i rekreacija

Elan SCX: Jedan od najuspešnijih skijaških modela svih vremena. Razvijen i proizveden u slovenačkoj fabrici Elan. Njihova tehnologija "Monocoque" bila je revolucionarna i potpuno originalna.

Gumene čamce "Cronus" (Čačak): Proizvod koji je osvojio svetsko tržište, poznat po kvalitetu i izdržljivosti.

7. Prehrambena industrija

Plazma keks (Bambi): Recept za ovaj ikonični keks razvijen je u fabrici Bambi u Beogradu i postao je jedan od najprepoznatljivijih jugoslovenskih proizvoda.

Cockta: Gazirani bezalkoholni napravljen kao domaća alternativa Coca-Coli, sa jedinstvenim ukusom na bazi biljke šipek (rose hip).

Ovi proizvodi nisu bili samo kopije; predstavljali su vrhunac inženjerstva, dizajna i industrijske moći SFRJ, koja je ulagala ogromna sredstva u sopstveni razvoj i istraživanje. Njihova zaostavština i dalje živi u narodu ex-YU regiona.

do ove gluposti citao i dalje ne treba

jbm mu AI kad ne zna cija je to firma pa ne navodi najvaznije ciji je motor

Pitaj AI za ukupno 5 podmornica (3 iz klase "Heroj" i dvije iz klase "Sava"), koje su izgrađene u splitskom brodogradilištu, kakva je situacija.

Vidim da njih, interesantno, nema u ovoj AI (standardno, glupavoj) analizi koju je kreirao (standardno glupavi) AI, a postao @PixelDrifter.

teskeredzic_22 wrote: ↑13/09/2025 16:01 Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Dozer wrote: ↑14/09/2025 21:13 Zato sto su domaci "tajkuni", a stvarni polupismeni ratni profiteri i politicke podguzne podobne muhe, uradili sve da obezvrijede sve moguce. prijeratno.
Nesto zbog novog politickog ENV narativa, a nesto zbog licnih materijalnih interesa.
Na kraju nije ostalo nista od tih prijeratnih kvaliteta i znanja kojim bi se stvari bar djelimicno vratile u neki funkcionalan i profitabilan sistem.

Koliko je onaj sistem u poslijeratnom periodu ulagao u obrazovanje, medicinu, infrastrukturu, izgradnju svega i svacega, i brinuo da ljudi budu zadovoljni koliko je god to moguce, toliko ovaj danas vec 35 g. radi sve suprotno. Za 30 godina nisu bili u stanju cak ni sanirati gelerisane i izbusene fasade zgrada...

Domaci izdajnik wrote: ↑14/09/2025 17:51 Licenca, pa licenca...ako je to tako ko s nokta, zašto danas ne proizvodimo bar 1% od nekadašnjih licenciranih proizvoda?

Pa čačkalice se kod nas uvoze

teskeredzic_22 wrote: ↑13/09/2025 16:01 Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

RtrnOfSalisbury wrote: ↑15/09/2025 16:39 yugovina je proizvodila i licencni marlboro. kazu da je bio bolji od onoga iz filip morisa. i dje dodjosmo, do mileta ronhila .... pu triput

sehohari wrote: ↑15/09/2025 16:57

RtrnOfSalisbury wrote: ↑15/09/2025 16:39 yugovina je proizvodila i licencni marlboro. kazu da je bio bolji od onoga iz filip morisa. i dje dodjosmo, do mileta ronhila .... pu triput

Pa, kod cigareta smo se najviše prešaltali na domaću proizvodnju.

RtrnOfSalisbury wrote: ↑15/09/2025 16:39 yugovina je proizvodila i licencni marlboro. kazu da je bio bolji od onoga iz filip morisa. i dje dodjosmo, do mileta ronhila .... pu triput

Dozer wrote: ↑14/09/2025 21:13 Zato sto su domaci "tajkuni", a stvarni polupismeni ratni profiteri i politicke podguzne podobne muhe, uradili sve da obezvrijede sve moguce. prijeratno.
Nesto zbog novog politickog ENV narativa, a nesto zbog licnih materijalnih interesa.
Na kraju nije ostalo nista od tih prijeratnih kvaliteta i znanja kojim bi se stvari bar djelimicno vratile u neki funkcionalan i profitabilan sistem.

Koliko je onaj sistem u poslijeratnom periodu ulagao u obrazovanje, medicinu, infrastrukturu, izgradnju svega i svacega, i brinuo da ljudi budu zadovoljni koliko je god to moguce, toliko ovaj danas vec 35 g. radi sve suprotno. Za 30 godina nisu bili u stanju cak ni sanirati gelerisane i izbusene fasade zgrada...

Dozer wrote: ↑15/09/2025 20:05

RtrnOfSalisbury wrote: ↑15/09/2025 16:39 yugovina je proizvodila i licencni marlboro. kazu da je bio bolji od onoga iz filip morisa. i dje dodjosmo, do mileta ronhila .... pu triput

Specificno sarajevski. Sjecam se za olimpijadu kako su strqnci u Free shopu jupovali kartonima "tvrdo" pakovanje i mijenjali za popa kartona sarajevskog. Svojim.ocima ovo gledao.
Navodno su u sarajevski stavljali ekstrakt meda u filtere, i zato je imao specificnu aromu.

sehohari wrote: ↑15/09/2025 16:55

teskeredzic_22 wrote: ↑13/09/2025 16:01 Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Jest, jer je dužnost države otvoriti knjižare. Ne shvatam šta FNRJ ima s tim. Valjda hoćeš reći da je opismenjavala obični narod, ali zato služi biblioteka. Knjižara samo može biti rezultat već postojećeg interesa za pisanu riječ (jer, govoriš o nečemu zašta moraš izdvojiti novac) a mi govorimo tek o početku socijalističke Jugoslavije.
Ne spomenu da je Zenica tada imala pet hiljada stanovnika, a kotar koji se pružao sve do Viteza i Kaknja 35 hiljada.
Zenica je bila obična kasabica koja je se tek dolaskom željezare uopće počela razvijati, Travnik je do 1900. bio New York za Zenicu.

teskeredzic_22 wrote: ↑15/09/2025 21:14

sehohari wrote: ↑15/09/2025 16:55

teskeredzic_22 wrote: ↑13/09/2025 16:01 Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Jest, jer je dužnost države otvoriti knjižare. Ne shvatam šta FNRJ ima s tim. Valjda hoćeš reći da je opismenjavala obični narod, ali zato služi biblioteka. Knjižara samo može biti rezultat već postojećeg interesa za pisanu riječ (jer, govoriš o nečemu zašta moraš izdvojiti novac) a mi govorimo tek o početku socijalističke Jugoslavije.
Ne spomenu da je Zenica tada imala pet hiljada stanovnika, a kotar koji se pružao sve do Viteza i Kaknja 35 hiljada.
Zenica je bila obična kasabica koja je se tek dolaskom željezare uopće počela razvijati, Travnik je do 1900. bio New York za Zenicu.

Pa od Kulina Bana do 1945 nije otvorena ni jedna jedina , dakle za 750 godina a za 45 godina socijalističke Jugoslavije - 35 ili gotovo jedna godišnje.

Htio sam da kažem da je sve od Kulina Bana (uključujući i samog Kulina Bana) do Tita živo bolio k.... da li Zenica ima knjižaru i da li joj je potrebna.

Nisam nikada čuo da se knjižare ne otvaraju u mjestima sa 5000 stanovnika ili manje , možda to jeste neko pravilo ali u Titovoj Jugoslaviji nije bilo tako ?

Jugoslavija se brinula o potrebama svojih stanovnika domaćinski u skladu sa sredstvima i mogućnostima.

teskeredzic_22 wrote: ↑15/09/2025 21:14

sehohari wrote: ↑15/09/2025 16:55

teskeredzic_22 wrote: ↑13/09/2025 16:01 Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Jest, jer je dužnost države otvoriti knjižare. Ne shvatam šta FNRJ ima s tim. Valjda hoćeš reći da je opismenjavala obični narod, ali zato služi biblioteka. Knjižara samo može biti rezultat već postojećeg interesa za pisanu riječ (jer, govoriš o nečemu zašta moraš izdvojiti novac) a mi govorimo tek o početku socijalističke Jugoslavije.
Ne spomenu da je Zenica tada imala pet hiljada stanovnika, a kotar koji se pružao sve do Viteza i Kaknja 35 hiljada.
Zenica je bila obična kasabica koja je se tek dolaskom željezare uopće počela razvijati, Travnik je do 1900. bio New York za Zenicu.

Pa od Kulina Bana do 1945 nije otvorena ni jedna jedina , dakle za 750 godina a za 45 godina socijalističke Jugoslavije - 35 ili gotovo jedna godišnje.

Htio sam da kažem da je sve od Kulina Bana (uključujući i samog Kulina Bana) do Tita živo bolio k.... da li Zenica ima knjižaru i da li joj je potrebna.

Nisam nikada čuo da se knjižare ne otvaraju u mjestima sa 5000 stanovnika ili manje , možda to jeste neko pravilo ali u Titovoj Jugoslaviji nije bilo tako ?

Jugoslavija se brinula o potrebama svojih stanovnika domaćinski u skladu sa sredstvima i mogućnostima.

sehohari wrote: ↑15/09/2025 16:32

Domaci izdajnik wrote: ↑14/09/2025 17:51 Licenca, pa licenca...ako je to tako ko s nokta, zašto danas ne proizvodimo bar 1% od nekadašnjih licenciranih proizvoda?

Pa čačkalice se kod nas uvoze

Zato što je bolji original. Zašto bi neko kupio kopiju koja je skuplja ako postoji jeftiniji originalni proizvod? A ima i do tržišta, uzimanjem carina u biti tjeraš veliki broj ljudi da kupuju artikal iako bi pod normalnim okolnostima uzeli neki drugi, čisto jer im se ne sviđa.