Jugoslavija

[toska]

Na primjeru Fice kao YU proizvoda i primjerima vojnog naoružanja sve je jasno, tu je domaći dodatak neka sitnica.
Avio industriju ne poznajem, svakako je uspjeh čak i uz angažovanje stranih izvođača.
O domaćoj elektronici je besmisleno govoriti.

Elan je svako izuzetak i već smo ga spominjali kao jedini svjetski brend.
O brodogradnji isto ništa ne znam, ciljao sam tehničke proizvode široke potrošnje.

[PixelDrifter]

Naravno SFRJ nije napravila nista sto bi se moglo izjednaciti sa ovakvim, poslijeratnim, dostignucima.

[toska]

Udari carine na sve uvozno od 100+% I vidjećeš "procvat" domaće industrije.

[teskeredzic_22]

Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

[Seawolf]

Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Pretpostavljam da ih danas ima manje od 35.

Ubrzanim korakom se krećemo ka vremenu Kulina Bana.

[nota1969]

AI CHAT odgovor na pitanje:
Jugoslovenski proizvodi nastali projektom jugoslovenskih strucnjaka , ne po licenci

Odgovor:

Sa velikim ponosom mogu da istaknem brojne autohtone jugoslovenske proizvode koji su nastali iz domaće ideje i projekta jugoslovenskih stručnjaka, bez korišćenja stranih licenci. Ovi proizvodi postali su simbolovi industrijskog, tehnološkog i inženjerskog genija bivše SFRJ.

Evo nekih od najznačajnijih primera:
1. Automobili

Zastava 750 (Fićo): Iako je originalni Fiat 600 bio osnova, Zastava 750 je toliko duboko modifikovana, unapređivana i prilagođavana domaćim uslovima tokom decenija proizvodnje da je postala jedinstven jugoslovenski proizvod sa ogromnom brojem domaćih poboljšanja i rešenja.

Zastava 101 (Stojadin): Ovaj automobil je u potpunosti dizajniran i razvijen u Jugoslaviji, u saradnji sa italijanskim firmom Italdesign Đorđa Đužara (Giorgio Giugiaro). To nije bila kupovina licence, već ugovor o dizajnu, što ga čini domaćim projektom.

2. Ratna avijacija

Soko J-22 Orao: Razvijen u zajedničkom projektu sa Poljskom (IAR-93 Vultur). Bio je to lovac-bombarder koji je u potpunosti projektovan i proizveden u fabrici Soko u Mostaru i UTVA u Beogradu.

Soko G-2 Galeb i Soko G-4 Super Galeb: Legendarni lovački avioni i avioni za obuku. Dizajnirani, razvijeni i proizvedeni u fabrici Soko u Mostaru. G-4 Super Galeb je bio moderan mlazni avion koji je izvozen u nekoliko zemalja.

Soko Gazela (licenca za Aérospatiale SA 341/342): Iako je ovo francuski dizajn, važno je napomenuti da je Soko (kasnije Živadinčić i AIR - VTI) razvio sopstvene, poboljšane verzije helikoptera kao što su Nora i Gama sa novom avionikom i naoružanjem, čineći ih jedinstvenim jugoslovenskim modifikacijama.

3. Elektronika, računari i ICT

Elektronska Industrijska Računara (ERA serija): Fabrika "Ei" iz Niša proizvela je seriju računara ERA koji su bili potpuno originalni jugoslovenski dizajn. Najpoznatiji su ERA 100, ERA 110 i ERA 2000. Korišćeni su u nauci, industriji i vojsci.

Iskra Delta Partner i Iskra Delta Triglav Iskra Delta 800 – Napravljen u Sloveniji, bio je jedan od prvih jugoslovenskih personalnih računara.


Institut "Mihajlo Pupin" - Sistemi za obradu podataka: Institut je razvio brojne originalne sisteme za upravljanje i obradu podataka (npr. za železnicu, telekomunikacije) koji su bili na vrhunskom svetskom nivou.

Prvi srpski/Balkanski mikroprocesor - MAJ2000: Razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin" 1971. godine, samo tri godine nakon Intel 4004.


Galaksija – Kućni računar koji je razvio Voja Antonić, objavljen je 1984. godine. Bio je jedinstven jer je prodavan kao "kit" (komplet delova), a sastavljali su ga sami korisnici, što je značajno smanjilo troškove i popularizovalo računarstvo u Jugoslaviji.

Lola 8 – Robot razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin", bio je jedan od prvih jugoslovenskih industrijskih robota.

4. Brodogradnja

Brodovi "Jadranbrod" i "Split": Jugoslovenske brodogradilišne, posebno u Splitu, Rijeci i Kotoru, nisu samo gradila brodove po tuđim nacrtima. Razvijali su sopstvene, veoma uspešne serije teretnih brodova, tankera i putničkih brodova koji su bili konkurentni na svetskom tržištu.

5. Oružanje i vojna oprema

Zastava Arms (Kragujevac): Osim proizvodnje po licenci (npr. Kalashnikov), Zastava je razvila brojna originalna oružja koja su postala svetski poznata:

Zastava M70 (lična verzija AK-47 sa izmenama)

Zastava M76 (snajper)

Zastava M84 (mitraljez)

Zastava M57 (pištolj)

Zastava M70 (pucač) - tzv. "Crvena Zastava"

Prvi partizanski (submachine gun): Razvijen tokom NOR-a, simbol otpora i potpuno domaće rešenje.

6. Sport i rekreacija

Elan SCX: Jedan od najuspešnijih skijaških modela svih vremena. Razvijen i proizveden u slovenačkoj fabrici Elan. Njihova tehnologija "Monocoque" bila je revolucionarna i potpuno originalna.

Gumene čamce "Cronus" (Čačak): Proizvod koji je osvojio svetsko tržište, poznat po kvalitetu i izdržljivosti.

7. Prehrambena industrija

Plazma keks (Bambi): Recept za ovaj ikonični keks razvijen je u fabrici Bambi u Beogradu i postao je jedan od najprepoznatljivijih jugoslovenskih proizvoda.

Cockta: Gazirani bezalkoholni napravljen kao domaća alternativa Coca-Coli, sa jedinstvenim ukusom na bazi biljke šipek (rose hip).

Ovi proizvodi nisu bili samo kopije; predstavljali su vrhunac inženjerstva, dizajna i industrijske moći SFRJ, koja je ulagala ogromna sredstva u sopstveni razvoj i istraživanje. Njihova zaostavština i dalje živi u narodu ex-YU regiona.

do ove gluposti citao i dalje ne treba

jbm mu AI kad ne zna cija je to firma pa ne navodi najvaznije ciji je motor

mogu po redu do tetejca

uopste ne podcjenjujuci licencnu proizvodnju al jbg

[Seawolf]

AI CHAT odgovor na pitanje:
Jugoslovenski proizvodi nastali projektom jugoslovenskih strucnjaka , ne po licenci

Odgovor:

Sa velikim ponosom mogu da istaknem brojne autohtone jugoslovenske proizvode koji su nastali iz domaće ideje i projekta jugoslovenskih stručnjaka, bez korišćenja stranih licenci. Ovi proizvodi postali su simbolovi industrijskog, tehnološkog i inženjerskog genija bivše SFRJ.

Evo nekih od najznačajnijih primera:
1. Automobili

Zastava 750 (Fićo): Iako je originalni Fiat 600 bio osnova, Zastava 750 je toliko duboko modifikovana, unapređivana i prilagođavana domaćim uslovima tokom decenija proizvodnje da je postala jedinstven jugoslovenski proizvod sa ogromnom brojem domaćih poboljšanja i rešenja.

Zastava 101 (Stojadin): Ovaj automobil je u potpunosti dizajniran i razvijen u Jugoslaviji, u saradnji sa italijanskim firmom Italdesign Đorđa Đužara (Giorgio Giugiaro). To nije bila kupovina licence, već ugovor o dizajnu, što ga čini domaćim projektom.

2. Ratna avijacija

Soko J-22 Orao: Razvijen u zajedničkom projektu sa Poljskom (IAR-93 Vultur). Bio je to lovac-bombarder koji je u potpunosti projektovan i proizveden u fabrici Soko u Mostaru i UTVA u Beogradu.

Soko G-2 Galeb i Soko G-4 Super Galeb: Legendarni lovački avioni i avioni za obuku. Dizajnirani, razvijeni i proizvedeni u fabrici Soko u Mostaru. G-4 Super Galeb je bio moderan mlazni avion koji je izvozen u nekoliko zemalja.

Soko Gazela (licenca za Aérospatiale SA 341/342): Iako je ovo francuski dizajn, važno je napomenuti da je Soko (kasnije Živadinčić i AIR - VTI) razvio sopstvene, poboljšane verzije helikoptera kao što su Nora i Gama sa novom avionikom i naoružanjem, čineći ih jedinstvenim jugoslovenskim modifikacijama.

3. Elektronika, računari i ICT

Elektronska Industrijska Računara (ERA serija): Fabrika "Ei" iz Niša proizvela je seriju računara ERA koji su bili potpuno originalni jugoslovenski dizajn. Najpoznatiji su ERA 100, ERA 110 i ERA 2000. Korišćeni su u nauci, industriji i vojsci.

Iskra Delta Partner i Iskra Delta Triglav Iskra Delta 800 – Napravljen u Sloveniji, bio je jedan od prvih jugoslovenskih personalnih računara.


Institut "Mihajlo Pupin" - Sistemi za obradu podataka: Institut je razvio brojne originalne sisteme za upravljanje i obradu podataka (npr. za železnicu, telekomunikacije) koji su bili na vrhunskom svetskom nivou.

Prvi srpski/Balkanski mikroprocesor - MAJ2000: Razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin" 1971. godine, samo tri godine nakon Intel 4004.


Galaksija – Kućni računar koji je razvio Voja Antonić, objavljen je 1984. godine. Bio je jedinstven jer je prodavan kao "kit" (komplet delova), a sastavljali su ga sami korisnici, što je značajno smanjilo troškove i popularizovalo računarstvo u Jugoslaviji.

Lola 8 – Robot razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin", bio je jedan od prvih jugoslovenskih industrijskih robota.

4. Brodogradnja

Brodovi "Jadranbrod" i "Split": Jugoslovenske brodogradilišne, posebno u Splitu, Rijeci i Kotoru, nisu samo gradila brodove po tuđim nacrtima. Razvijali su sopstvene, veoma uspešne serije teretnih brodova, tankera i putničkih brodova koji su bili konkurentni na svetskom tržištu.

5. Oružanje i vojna oprema

Zastava Arms (Kragujevac): Osim proizvodnje po licenci (npr. Kalashnikov), Zastava je razvila brojna originalna oružja koja su postala svetski poznata:

Zastava M70 (lična verzija AK-47 sa izmenama)

Zastava M76 (snajper)

Zastava M84 (mitraljez)

Zastava M57 (pištolj)

Zastava M70 (pucač) - tzv. "Crvena Zastava"

Prvi partizanski (submachine gun): Razvijen tokom NOR-a, simbol otpora i potpuno domaće rešenje.

6. Sport i rekreacija

Elan SCX: Jedan od najuspešnijih skijaških modela svih vremena. Razvijen i proizveden u slovenačkoj fabrici Elan. Njihova tehnologija "Monocoque" bila je revolucionarna i potpuno originalna.

Gumene čamce "Cronus" (Čačak): Proizvod koji je osvojio svetsko tržište, poznat po kvalitetu i izdržljivosti.

7. Prehrambena industrija

Plazma keks (Bambi): Recept za ovaj ikonični keks razvijen je u fabrici Bambi u Beogradu i postao je jedan od najprepoznatljivijih jugoslovenskih proizvoda.

Cockta: Gazirani bezalkoholni napravljen kao domaća alternativa Coca-Coli, sa jedinstvenim ukusom na bazi biljke šipek (rose hip).

Ovi proizvodi nisu bili samo kopije; predstavljali su vrhunac inženjerstva, dizajna i industrijske moći SFRJ, koja je ulagala ogromna sredstva u sopstveni razvoj i istraživanje. Njihova zaostavština i dalje živi u narodu ex-YU regiona.

do ove gluposti citao i dalje ne treba

jbm mu AI kad ne zna cija je to firma pa ne navodi najvaznije ciji je motor

Pitaj AI za ukupno 5 podmornica (3 iz klase "Heroj" i dvije iz klase "Sava"), koje su izgrađene u splitskom brodogradilištu, kakva je situacija.

Vidim da njih, interesantno, nema u ovoj AI (standardno, glupavoj) analizi koju je kreirao (standardno glupavi) AI, a postao @PixelDrifter.

[nota1969]

AI CHAT odgovor na pitanje:
Jugoslovenski proizvodi nastali projektom jugoslovenskih strucnjaka , ne po licenci

Odgovor:

Sa velikim ponosom mogu da istaknem brojne autohtone jugoslovenske proizvode koji su nastali iz domaće ideje i projekta jugoslovenskih stručnjaka, bez korišćenja stranih licenci. Ovi proizvodi postali su simbolovi industrijskog, tehnološkog i inženjerskog genija bivše SFRJ.

Evo nekih od najznačajnijih primera:
1. Automobili

Zastava 750 (Fićo): Iako je originalni Fiat 600 bio osnova, Zastava 750 je toliko duboko modifikovana, unapređivana i prilagođavana domaćim uslovima tokom decenija proizvodnje da je postala jedinstven jugoslovenski proizvod sa ogromnom brojem domaćih poboljšanja i rešenja.

Zastava 101 (Stojadin): Ovaj automobil je u potpunosti dizajniran i razvijen u Jugoslaviji, u saradnji sa italijanskim firmom Italdesign Đorđa Đužara (Giorgio Giugiaro). To nije bila kupovina licence, već ugovor o dizajnu, što ga čini domaćim projektom.

2. Ratna avijacija

Soko J-22 Orao: Razvijen u zajedničkom projektu sa Poljskom (IAR-93 Vultur). Bio je to lovac-bombarder koji je u potpunosti projektovan i proizveden u fabrici Soko u Mostaru i UTVA u Beogradu.

Soko G-2 Galeb i Soko G-4 Super Galeb: Legendarni lovački avioni i avioni za obuku. Dizajnirani, razvijeni i proizvedeni u fabrici Soko u Mostaru. G-4 Super Galeb je bio moderan mlazni avion koji je izvozen u nekoliko zemalja.

Soko Gazela (licenca za Aérospatiale SA 341/342): Iako je ovo francuski dizajn, važno je napomenuti da je Soko (kasnije Živadinčić i AIR - VTI) razvio sopstvene, poboljšane verzije helikoptera kao što su Nora i Gama sa novom avionikom i naoružanjem, čineći ih jedinstvenim jugoslovenskim modifikacijama.

3. Elektronika, računari i ICT

Elektronska Industrijska Računara (ERA serija): Fabrika "Ei" iz Niša proizvela je seriju računara ERA koji su bili potpuno originalni jugoslovenski dizajn. Najpoznatiji su ERA 100, ERA 110 i ERA 2000. Korišćeni su u nauci, industriji i vojsci.

Iskra Delta Partner i Iskra Delta Triglav Iskra Delta 800 – Napravljen u Sloveniji, bio je jedan od prvih jugoslovenskih personalnih računara.


Institut "Mihajlo Pupin" - Sistemi za obradu podataka: Institut je razvio brojne originalne sisteme za upravljanje i obradu podataka (npr. za železnicu, telekomunikacije) koji su bili na vrhunskom svetskom nivou.

Prvi srpski/Balkanski mikroprocesor - MAJ2000: Razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin" 1971. godine, samo tri godine nakon Intel 4004.


Galaksija – Kućni računar koji je razvio Voja Antonić, objavljen je 1984. godine. Bio je jedinstven jer je prodavan kao "kit" (komplet delova), a sastavljali su ga sami korisnici, što je značajno smanjilo troškove i popularizovalo računarstvo u Jugoslaviji.

Lola 8 – Robot razvijen u Institutu "Mihajlo Pupin", bio je jedan od prvih jugoslovenskih industrijskih robota.

4. Brodogradnja

Brodovi "Jadranbrod" i "Split": Jugoslovenske brodogradilišne, posebno u Splitu, Rijeci i Kotoru, nisu samo gradila brodove po tuđim nacrtima. Razvijali su sopstvene, veoma uspešne serije teretnih brodova, tankera i putničkih brodova koji su bili konkurentni na svetskom tržištu.

5. Oružanje i vojna oprema

Zastava Arms (Kragujevac): Osim proizvodnje po licenci (npr. Kalashnikov), Zastava je razvila brojna originalna oružja koja su postala svetski poznata:

Zastava M70 (lična verzija AK-47 sa izmenama)

Zastava M76 (snajper)

Zastava M84 (mitraljez)

Zastava M57 (pištolj)

Zastava M70 (pucač) - tzv. "Crvena Zastava"

Prvi partizanski (submachine gun): Razvijen tokom NOR-a, simbol otpora i potpuno domaće rešenje.

6. Sport i rekreacija

Elan SCX: Jedan od najuspešnijih skijaških modela svih vremena. Razvijen i proizveden u slovenačkoj fabrici Elan. Njihova tehnologija "Monocoque" bila je revolucionarna i potpuno originalna.

Gumene čamce "Cronus" (Čačak): Proizvod koji je osvojio svetsko tržište, poznat po kvalitetu i izdržljivosti.

7. Prehrambena industrija

Plazma keks (Bambi): Recept za ovaj ikonični keks razvijen je u fabrici Bambi u Beogradu i postao je jedan od najprepoznatljivijih jugoslovenskih proizvoda.

Cockta: Gazirani bezalkoholni napravljen kao domaća alternativa Coca-Coli, sa jedinstvenim ukusom na bazi biljke šipek (rose hip).

Ovi proizvodi nisu bili samo kopije; predstavljali su vrhunac inženjerstva, dizajna i industrijske moći SFRJ, koja je ulagala ogromna sredstva u sopstveni razvoj i istraživanje. Njihova zaostavština i dalje živi u narodu ex-YU regiona.

do ove gluposti citao i dalje ne treba

jbm mu AI kad ne zna cija je to firma pa ne navodi najvaznije ciji je motor

Pitaj AI za ukupno 5 podmornica (3 iz klase "Heroj" i dvije iz klase "Sava"), koje su izgrađene u splitskom brodogradilištu, kakva je situacija.

Vidim da njih, interesantno, nema u ovoj AI (standardno, glupavoj) analizi koju je kreirao (standardno glupavi) AI, a postao @PixelDrifter.

ma ok je to sve nego oslanjat se na AI u ovoj raspravi je glupo

jugoslavija je u nekom momentu bila odlican okvir za balkanske narode

kad je prestala bit raspala se i to nije nista cudno

jbg rim se raspao

al ovo gore nabrojano od AI ne vrijedi raspravljati

[toska]

Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Fin primjer koji govori o ulaganju u obrazovanje, a kao kontra mojim upisima o licencnoj industriji.

Tako možemo do kraja svijeta, izvlačiti pozitivne ili negativne strane, a samim tim je jasno da ništa nije bilo crno bijelo.

Problem je I ko poredi, Slovenac, Hr.. ili BH građanin. Nije raspad zajedničke države donijeo svima isto.

[Domaci izdajnik]

Licenca, pa licenca...ako je to tako ko s nokta, zašto danas ne proizvodimo bar 1% od nekadašnjih licenciranih proizvoda?

Pa čačkalice se kod nas uvoze

[Dozer]

Zato sto su domaci "tajkuni", a stvarni polupismeni ratni profiteri i politicke podguzne podobne muhe, uradili sve da obezvrijede sve moguce. prijeratno.
Nesto zbog novog politickog ENV narativa, a nesto zbog licnih materijalnih interesa.
Na kraju nije ostalo nista od tih prijeratnih kvaliteta i znanja kojim bi se stvari bar djelimicno vratile u neki funkcionalan i profitabilan sistem.

Koliko je onaj sistem u poslijeratnom periodu ulagao u obrazovanje, medicinu, infrastrukturu, izgradnju svega i svacega, i brinuo da ljudi budu zadovoljni koliko je god to moguce, toliko ovaj danas vec 35 g. radi sve suprotno. Za 30 godina nisu bili u stanju cak ni sanirati gelerisane i izbusene fasade zgrada...

[teskeredzic_22]

Zato sto su domaci "tajkuni", a stvarni polupismeni ratni profiteri i politicke podguzne podobne muhe, uradili sve da obezvrijede sve moguce. prijeratno.
Nesto zbog novog politickog ENV narativa, a nesto zbog licnih materijalnih interesa.
Na kraju nije ostalo nista od tih prijeratnih kvaliteta i znanja kojim bi se stvari bar djelimicno vratile u neki funkcionalan i profitabilan sistem.

Koliko je onaj sistem u poslijeratnom periodu ulagao u obrazovanje, medicinu, infrastrukturu, izgradnju svega i svacega, i brinuo da ljudi budu zadovoljni koliko je god to moguce, toliko ovaj danas vec 35 g. radi sve suprotno. Za 30 godina nisu bili u stanju cak ni sanirati gelerisane i izbusene fasade zgrada...

Da se Muzej Bitke za ranjenike u Jablanici ne pretvori u "velelepni turistički risort sa zatvorenim bazenom i svim ugostiteljskim sadržajima sa četiri zvjezdice" (o čemu bi nas klix blagovremeno izvjestio i dozvolio "da zavirimo") je recimo zaslužna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na državnom nivou koja je 2009 cijeli kompleks skupa sa platoom i mostom promovisala u nacionalni spomenik.

Nakon toga su postojale dvije opcije :
1.) da se sve sruši i uruši samo od sebe
2.) da funkcioniše

Komsija za nacionalne spomenike ne može spasiti ono što nije nacionalni spomenik.

Sve što preostane će se pretvortiti u "velelepni turistički risort sa zatvorenim bazenom i svim ugostiteljskim sadržajima sa četiri zvjezdice" (o čemu će nas klix blagovremeno izvjestiti i dozvoliti "da zavirimo").

[Dozer]

Podrazumijeva se - u privatnom vlasnistvu podobnog tajkuna.

[PreWiBa]

Licenca, pa licenca...ako je to tako ko s nokta, zašto danas ne proizvodimo bar 1% od nekadašnjih licenciranih proizvoda?

Pa čačkalice se kod nas uvoze

Zato što je bolji original. Zašto bi neko kupio kopiju koja je skuplja ako postoji jeftiniji originalni proizvod? A ima i do tržišta, uzimanjem carina u biti tjeraš veliki broj ljudi da kupuju artikal iako bi pod normalnim okolnostima uzeli neki drugi, čisto jer im se ne sviđa.

[RtrnOfSalisbury]

yugovina je proizvodila i licencni marlboro. kazu da je bio bolji od onoga iz filip morisa. i dje dodjosmo, do mileta ronhila .... pu triput

[PreWiBa]

Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Jest, jer je dužnost države otvoriti knjižare. Ne shvatam šta FNRJ ima s tim. Valjda hoćeš reći da je opismenjavala obični narod, ali zato služi biblioteka. Knjižara samo može biti rezultat već postojećeg interesa za pisanu riječ (jer, govoriš o nečemu zašta moraš izdvojiti novac) a mi govorimo tek o početku socijalističke Jugoslavije.
Ne spomenu da je Zenica tada imala pet hiljada stanovnika, a kotar koji se pružao sve do Viteza i Kaknja 35 hiljada.
Zenica je bila obična kasabica koja je se tek dolaskom željezare uopće počela razvijati, Travnik je do 1900. bio New York za Zenicu.

[PreWiBa]

yugovina je proizvodila i licencni marlboro. kazu da je bio bolji od onoga iz filip morisa. i dje dodjosmo, do mileta ronhila .... pu triput

Pa, kod cigareta smo se najviše prešaltali na domaću proizvodnju.

[RtrnOfSalisbury]

yugovina je proizvodila i licencni marlboro. kazu da je bio bolji od onoga iz filip morisa. i dje dodjosmo, do mileta ronhila .... pu triput

Pa, kod cigareta smo se najviše prešaltali na domaću proizvodnju.

dzasvi mi se kak je yugovina udarila temelje ekonomskoj teoriji, iz niceg nesto. kae kad siv najavi poskupljenje cigara i ko zna cega jos, tih proizvoda nestane, a marlboreta najvise. i onda kad poskupljenje u ponoc stupi na snagu, cigare se iznenada pojave. to se naucno zove sad ga vidis sad ga ne vidis ili obratno ali su ga pusili brale ...

[Dozer]

yugovina je proizvodila i licencni marlboro. kazu da je bio bolji od onoga iz filip morisa. i dje dodjosmo, do mileta ronhila .... pu triput

Specificno sarajevski. Sjecam se za olimpijadu kako su strqnci u Free shopu jupovali kartonima "tvrdo" pakovanje i mijenjali za popa kartona sarajevskog. Svojim.ocima ovo gledao.
Navodno su u sarajevski stavljali ekstrakt meda u filtere, i zato je imao specificnu aromu.

[Edin H.]

Zato sto su domaci "tajkuni", a stvarni polupismeni ratni profiteri i politicke podguzne podobne muhe, uradili sve da obezvrijede sve moguce. prijeratno.
Nesto zbog novog politickog ENV narativa, a nesto zbog licnih materijalnih interesa.
Na kraju nije ostalo nista od tih prijeratnih kvaliteta i znanja kojim bi se stvari bar djelimicno vratile u neki funkcionalan i profitabilan sistem.

Koliko je onaj sistem u poslijeratnom periodu ulagao u obrazovanje, medicinu, infrastrukturu, izgradnju svega i svacega, i brinuo da ljudi budu zadovoljni koliko je god to moguce, toliko ovaj danas vec 35 g. radi sve suprotno. Za 30 godina nisu bili u stanju cak ni sanirati gelerisane i izbusene fasade zgrada...

Da, ali danas imamo kladionice na svakom koraku, a u Jugoslaviji si morao maksuz ići u bingo, pa se usafunjaš dok brojeve izvuku.

Sada to ide brzo.

[RtrnOfSalisbury]

yugovina je proizvodila i licencni marlboro. kazu da je bio bolji od onoga iz filip morisa. i dje dodjosmo, do mileta ronhila .... pu triput

Specificno sarajevski. Sjecam se za olimpijadu kako su strqnci u Free shopu jupovali kartonima "tvrdo" pakovanje i mijenjali za popa kartona sarajevskog. Svojim.ocima ovo gledao.
Navodno su u sarajevski stavljali ekstrakt meda u filtere, i zato je imao specificnu aromu.

dje su se god vrsile nedozvoljene radnje tu je i dozer bio ali nije koristio nedozvoljena sredstva

[teskeredzic_22]

Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Jest, jer je dužnost države otvoriti knjižare. Ne shvatam šta FNRJ ima s tim. Valjda hoćeš reći da je opismenjavala obični narod, ali zato služi biblioteka. Knjižara samo može biti rezultat već postojećeg interesa za pisanu riječ (jer, govoriš o nečemu zašta moraš izdvojiti novac) a mi govorimo tek o početku socijalističke Jugoslavije.
Ne spomenu da je Zenica tada imala pet hiljada stanovnika, a kotar koji se pružao sve do Viteza i Kaknja 35 hiljada.
Zenica je bila obična kasabica koja je se tek dolaskom željezare uopće počela razvijati, Travnik je do 1900. bio New York za Zenicu.

Pa od Kulina Bana do 1945 nije otvorena ni jedna jedina , dakle za 750 godina a za 45 godina socijalističke Jugoslavije - 35 ili gotovo jedna godišnje.

Htio sam da kažem da je sve od Kulina Bana (uključujući i samog Kulina Bana) do Tita živo bolio k.... da li Zenica ima knjižaru i da li joj je potrebna.

Nisam nikada čuo da se knjižare ne otvaraju u mjestima sa 5000 stanovnika ili manje , možda to jeste neko pravilo ali u Titovoj Jugoslaviji nije bilo tako ?

Jugoslavija se brinula o potrebama svojih stanovnika domaćinski u skladu sa sredstvima i mogućnostima.

[PreWiBa]

Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Jest, jer je dužnost države otvoriti knjižare. Ne shvatam šta FNRJ ima s tim. Valjda hoćeš reći da je opismenjavala obični narod, ali zato služi biblioteka. Knjižara samo može biti rezultat već postojećeg interesa za pisanu riječ (jer, govoriš o nečemu zašta moraš izdvojiti novac) a mi govorimo tek o početku socijalističke Jugoslavije.
Ne spomenu da je Zenica tada imala pet hiljada stanovnika, a kotar koji se pružao sve do Viteza i Kaknja 35 hiljada.
Zenica je bila obična kasabica koja je se tek dolaskom željezare uopće počela razvijati, Travnik je do 1900. bio New York za Zenicu.

Pa od Kulina Bana do 1945 nije otvorena ni jedna jedina , dakle za 750 godina a za 45 godina socijalističke Jugoslavije - 35 ili gotovo jedna godišnje.

Htio sam da kažem da je sve od Kulina Bana (uključujući i samog Kulina Bana) do Tita živo bolio k.... da li Zenica ima knjižaru i da li joj je potrebna.

Nisam nikada čuo da se knjižare ne otvaraju u mjestima sa 5000 stanovnika ili manje , možda to jeste neko pravilo ali u Titovoj Jugoslaviji nije bilo tako ?

Jugoslavija se brinula o potrebama svojih stanovnika domaćinski u skladu sa sredstvima i mogućnostima.

Drugačije vrijeme.
Na kraju krajeva, Zenica je za vrijeme A-U imala hrpu obrazovnih institucija, čak i kino.
To zašto nema knjižare, pa drugačija vremena, ne možeš otvoriti nešto ako nema ko da kupuje.
I ti na drugoj temi tražiš od državnog servisa da napravi profit.

[neki]

Od Kulina Bana do 1945 godine , Zenica nije imala ni jednu - jedinu knjižaru , prva je otvorena krajem 1945 u FNRJ.

1991 Zenica je imala 35 knjižara.

Pametnom dosta.

Jest, jer je dužnost države otvoriti knjižare. Ne shvatam šta FNRJ ima s tim. Valjda hoćeš reći da je opismenjavala obični narod, ali zato služi biblioteka. Knjižara samo može biti rezultat već postojećeg interesa za pisanu riječ (jer, govoriš o nečemu zašta moraš izdvojiti novac) a mi govorimo tek o početku socijalističke Jugoslavije.
Ne spomenu da je Zenica tada imala pet hiljada stanovnika, a kotar koji se pružao sve do Viteza i Kaknja 35 hiljada.
Zenica je bila obična kasabica koja je se tek dolaskom željezare uopće počela razvijati, Travnik je do 1900. bio New York za Zenicu.

Pa od Kulina Bana do 1945 nije otvorena ni jedna jedina , dakle za 750 godina a za 45 godina socijalističke Jugoslavije - 35 ili gotovo jedna godišnje.

Htio sam da kažem da je sve od Kulina Bana (uključujući i samog Kulina Bana) do Tita živo bolio k.... da li Zenica ima knjižaru i da li joj je potrebna.

Nisam nikada čuo da se knjižare ne otvaraju u mjestima sa 5000 stanovnika ili manje , možda to jeste neko pravilo ali u Titovoj Jugoslaviji nije bilo tako ?

Jugoslavija se brinula o potrebama svojih stanovnika domaćinski u skladu sa sredstvima i mogućnostima.

Kakvo glupo poređenje...
U doba Kulina bana nisu postojale tri knjižare u cijeloj Evropi..

[toska]

Licenca, pa licenca...ako je to tako ko s nokta, zašto danas ne proizvodimo bar 1% od nekadašnjih licenciranih proizvoda?

Pa čačkalice se kod nas uvoze

Zato što je bolji original. Zašto bi neko kupio kopiju koja je skuplja ako postoji jeftiniji originalni proizvod? A ima i do tržišta, uzimanjem carina u biti tjeraš veliki broj ljudi da kupuju artikal iako bi pod normalnim okolnostima uzeli neki drugi, čisto jer im se ne sviđa.

Dio je već odgovoren, uvoz strane robe je bio preskup radi nameta i prelazio je 100%.

VW, Reno, Opel pa I Fiat, Adidas, Puma, Levis... nisu otvarali pogone u YU radi manjka svojih kapaciteta već zbog jakih barijera i to je bio jedini način za ulazak na tržište od 20 i kusur milona.

To su bila brand imena I sve jasno, puno više je rađeno kao domaći proizvod, a u biti po kupljenim stranim projektima.

Ali sto neko vec reče, ni licencna proizvodnja nije jednostavna, usput se i nauci svašta.
Jedino smeta pretjerivanje u hvaljenju domaće pameti koja istina bas i nije imala dovoljno vremena za dokazati se.