Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Ministar Kapidžić je dao sjajnu ideju i on se nada da će ona biti usvojena na Skupštini Vlade KS.
U vrijeme YU, bilo je zabranjeno... smijesno, da naglasavaju kao --dobru ideju..
Ko ti je to slag'o da je u YU bilo zabranjeno, pa jedno vrijeme stimulisala se kupovina peći Kreka Weso na ugalj koje je pravio Helios Banovići a ćumur se nabavlj'o preko sindikata.
Ali sada sam u ameriKi...
100.000 ložišta x 3.500KM za peć na pelet iznosi 350 miliona KM. Cijena, prava sitnica.
zašto 100.000? nema više od 9-10.000 kojima je potreba pomoć + pelet nije rješenje jer i on puno zagađuje već toplotne pumpe
I toplotne pumpe (vazduh-vazduh) imaju svojih ograničenja, tipa vanjska temperature, neke standardne rade efikasno do -10 stepeni. One koje rade preko -25 su žara tako da nije ni to chiribachiribu rješenje. Drugi problem je što ta rješenja sa toplotnim pumpama uglavnom rješenja za niskotemperaturne sisteme, ne može, odnosno nema smisla stavljati na gusane radijatore kojima treba 60-70 stpeeni temperatura vode a ovim do cca. 45 stepeni. Dakle za jedno takvo pravo rješenje za zagrijavnaje stana ili kuće pored pumpe bi trebali mijenajti i radijatore ili ugrađivati podne spirale... a to su skupa rješenja. Rješenje koje nama treba nije jednoobrazno. Treba uvesti standard da kada gradiš novi objekat da ne možeš stavitikotao na drva ili ugalj već možeš samo toplotnu pumpu i to certificianu a ne neke kineske QY varijante, plin, struja i solar kao ispomoć glavnim sistemima. Ovi koji se već ćgriju na ugalj i drva pomoći ljudima putem različitih programa da uvedu plinske setove, omogućiti jeftine varijante radijatora, subvencije na plin i struju zimi, zabraniti ugalj i u drugoj fazi i drva. To je jedini put, ostalo je samo šuplja.
slažem se, ali u prvoj fazi se mogu obezbijediti dobre inverter klime koje rade na -25C (2-3k KM) jer svakako 72,9% domaćinstava u BiH zagrijava samo jednu prostoriju (ovaj procenat se vrti od popisa 2013 ali ga nisam provjeravao) tako da si u principu sve koji trebaju subvencije riješio sa jednom inverter klimom a značajno si smanjio zagađenje
geralt wrote: ↑16/09/2020 15:47
Hifi opala zarada na gorivu, pa im ministar pokusava nadoknaditi na peletu
Subvencije same po sebi nece rijesiti problem ako se ne kombinuju sa zabranama, jer ce se uvijek naci genijalci koji ce reci "ma ne moze to meni ugrijati ko sto cumur ugrije", ili koji ce iz jednostavne inercije nastaviti koristiti sto su i ranije koristili. Ipak za se za subvenciju moraju podnositi zahtjevi i "ganjati papiri". A svaka papirologija je povezana sa Pandorinom kutijom zvanom nelegalna izgradnja objekata.
Ti si iznio srz problema.
Je li hocemo cist zrak, ili necemo. Ako hocemo cist zrak, onda bismo valjda sami trebali krenuti svako od sebe i dati doprinos time sto prestanemo trovati komsiluk. Ako je potrebna zabrana odozgo meni koji zelim cist zrak zimi, a necu da prestanem loziti najgori cumur i plastiku.... nesto ne valja
Sada će opet krenuti članci i davanje rješenja kako riješiti problem zagađenog zraka, treba ovo, treba ono, organizovat će se razno razni sastanci, tražit će se najbolja rješenja, prođe novembar, decembar, itd, par mjeseci i onda kraj. Nema više članaka, sastanaka, davanje rješenja, niko ništa. Došlo proljeće, ljeto, vrućine, ko će se zajebavati oko zagađenja.
Očekivati nekakvu svijest od građana? Nerealno. Svijest treba razviti edukacijom i kaznama. Decenijama. Pogrešno postavljeni prioriteti u 99% stanovništva.
Bolje uglancan Golf 2, nego djetetu popravljeni zubi.
Bolje urađeni nokti, nego PAPA test.
Bolje tura šiše, nego krug biciklom.
Bacanje smeća po ulicama i livadama, otpada u rijeke i vitlanje kesa preko balkona je daaaaleko ispod građanske svijesti o neloženju ćumura i starog namještaja.
Ko hoće da se kladi da se taj problem neće riješiti u dogledno vrijeme i bez vanjskog pritiska. Priča je ponovo na dnevnom redu zbog izbora. Hoće da zabrane ugalj ali ne i da ponude valjanu alternativu. Pelet nije alternativa. Mogli bi nametnuti upotrebu filtera ali ko će kontrolisati na terenu da li se poštuje jer smo svjesni "ko će meni reći da ne ložim ugalj" mentaliteta. Takođe ni inspektori nisu gadljivi na mito. Kod nas je velika većina stanovništva nepismena i neobrazovana. Pogledajte na ulicama Sarajeva kada zagađenje dostiže kritične vrijednosti koliko njih nosi respiratornu masku preko lica. Ne nose zbog meni nepoznatog stida i šta će neko reći. Kao da im treba tutor. Ja se unervozim svake jeseni kada znam šta me čeka od decembra do marta i nije mi svejedno. Umjesto da gledam dobar komad odjeće ja zimi ili neposredno prije tražim gdje mogu kupiti FFP3 maske. Koliko me samo nervira ta kurcobolja koja je glavna maksima stanovništva u BiH.
zašto 100.000? nema više od 9-10.000 kojima je potreba pomoć + pelet nije rješenje jer i on puno zagađuje već toplotne pumpe
I toplotne pumpe (vazduh-vazduh) imaju svojih ograničenja, tipa vanjska temperature, neke standardne rade efikasno do -10 stepeni. One koje rade preko -25 su žara tako da nije ni to chiribachiribu rješenje. Drugi problem je što ta rješenja sa toplotnim pumpama uglavnom rješenja za niskotemperaturne sisteme, ne može, odnosno nema smisla stavljati na gusane radijatore kojima treba 60-70 stpeeni temperatura vode a ovim do cca. 45 stepeni. Dakle za jedno takvo pravo rješenje za zagrijavnaje stana ili kuće pored pumpe bi trebali mijenajti i radijatore ili ugrađivati podne spirale... a to su skupa rješenja. Rješenje koje nama treba nije jednoobrazno. Treba uvesti standard da kada gradiš novi objekat da ne možeš stavitikotao na drva ili ugalj već možeš samo toplotnu pumpu i to certificianu a ne neke kineske QY varijante, plin, struja i solar kao ispomoć glavnim sistemima. Ovi koji se već ćgriju na ugalj i drva pomoći ljudima putem različitih programa da uvedu plinske setove, omogućiti jeftine varijante radijatora, subvencije na plin i struju zimi, zabraniti ugalj i u drugoj fazi i drva. To je jedini put, ostalo je samo šuplja.
slažem se, ali u prvoj fazi se mogu obezbijediti dobre inverter klime koje rade na -25C (2-3k KM) jer svakako 72,9% domaćinstava u BiH zagrijava samo jednu prostoriju (ovaj procenat se vrti od popisa 2013 ali ga nisam provjeravao) tako da si u principu sve koji trebaju subvencije riješio sa jednom inverter klimom a značajno si smanjio zagađenje
Ja kad upisem u olx inverter klima uredjaj izbacuje rezultate od 500 do 1100KM. Kakvih 2-3000KM?
I toplotne pumpe (vazduh-vazduh) imaju svojih ograničenja, tipa vanjska temperature, neke standardne rade efikasno do -10 stepeni. One koje rade preko -25 su žara tako da nije ni to chiribachiribu rješenje. Drugi problem je što ta rješenja sa toplotnim pumpama uglavnom rješenja za niskotemperaturne sisteme, ne može, odnosno nema smisla stavljati na gusane radijatore kojima treba 60-70 stpeeni temperatura vode a ovim do cca. 45 stepeni. Dakle za jedno takvo pravo rješenje za zagrijavnaje stana ili kuće pored pumpe bi trebali mijenajti i radijatore ili ugrađivati podne spirale... a to su skupa rješenja. Rješenje koje nama treba nije jednoobrazno. Treba uvesti standard da kada gradiš novi objekat da ne možeš stavitikotao na drva ili ugalj već možeš samo toplotnu pumpu i to certificianu a ne neke kineske QY varijante, plin, struja i solar kao ispomoć glavnim sistemima. Ovi koji se već ćgriju na ugalj i drva pomoći ljudima putem različitih programa da uvedu plinske setove, omogućiti jeftine varijante radijatora, subvencije na plin i struju zimi, zabraniti ugalj i u drugoj fazi i drva. To je jedini put, ostalo je samo šuplja.
slažem se, ali u prvoj fazi se mogu obezbijediti dobre inverter klime koje rade na -25C (2-3k KM) jer svakako 72,9% domaćinstava u BiH zagrijava samo jednu prostoriju (ovaj procenat se vrti od popisa 2013 ali ga nisam provjeravao) tako da si u principu sve koji trebaju subvencije riješio sa jednom inverter klimom a značajno si smanjio zagađenje
Ja kad upisem u olx inverter klima uredjaj izbacuje rezultate od 500 do 1100KM. Kakvih 2-3000KM?
traži invertere koji rade na -25C (Mitsubishi, Toshiba i sl.) pa vidi cijene i ne gledaj te čunga-lunga klime
Te je, davno, u jesen 1975. godine, u Sarajevu pokrenut projekat pod obećavajućim nazivom Zaštita čovjekove okoline.
Prethodila mu je trogodišnja analiza velike grupe stručnjaka od Sarajeva i Beča do Stratfordskog instituta koji su izradili ovaj projekat. Izgledalo je u zadnji tren, jer je početkom sedamdesetih prepoznatljiv zimski pejsaž Sarajeva bio zabrinjavajući. Apokaliptično more neprozirne magle iz kojeg viri tek relej sa Huma.
Šta je ukazivala stručna studija? Zagađenost zraka u Sarajevu redovno se mjerila od kraja 1960-tih. Godinama su potvrđivane očigledne činjenice.
Koncentracije sumpordioksida i čađi prelazile su i po trideset puta tolerantne granice. Velike su bile koncentracije azotnih oksida, ugljenmonoksida i olova. Analiza je po prvi put sačinila listu osnovnih zagađivača zraka u Sarajevu. Na prvom mjestu su bile kotlovnice na ugalj i tečna goriva. Njih čak 400!
Ugalj sa velikim količinama sumpora bio je glavni uzrok zagađenja i visokih količina sumpordioksida u zraku. Drugi glavni zagađivač su bila kućna ložišta na ugalj. Njih čak 60.000.
Treći uzrok zagađenja su bili automobili. Četrdeset hiljada registrovanih vozila prometovalo je u gradu. Kao četvrti i peti izvor zagađenja smatrani su gradska deponija smeća i rijeka Miljacka. Nesretna sarajevska rijeka sadržavala je pet puta više fekalija i otpadnih nego prirodnih voda.
Istovremeno, Sarajevo je bolovalo od nekontrolisanog priliva stanovništva koje je, sredinom sedamdesetih, uzrokovalo i 12.000 bespravno izgrađenih objekata.
Projekat zaštite okoline Sarajeva, koji se dobrim dijelom finansirao kreditom Međunarodne banke (72 miliona ondašnjih dolara) bio je ambiciozno zamišljen. Ključna stavka bio je plinovod od Zvornika do Sarajeva. Planirane aktivnosti nakon uvođenja plina uključivale su i zabranu loženja određenih goriva, prije svega uglja. Prema projekciji krajem 1977., plinom bi se pokrilo oko 20 odsto, a četiri godine kasnije tri četvrtine Sarajeva bile bi priključene na gasni sistem. Time se 1981. godine trebalo okončati korištenje uglja u Sarajevu.
Očigledno da se ovo nije desilo, jer četrdeset godina kasnije Kanton Sarajevo ponovo planira – ovog puta zakon o zabrani upotrebe čvrstog goriva na bazi uglja. Razlozi su isti kao i analize od prije pola vijeka. Zato što je Sarajevo na vrhu liste najzagađenijih gradova svijeta.
haha kao da ce zakon o zabrani nesta pomoci; mislim da vec postoji zakon tipa nesto ako je zagadjenje ne smije se zagadjivati bla bla... to im je fora da usutkaju javnost, samo kazu donijet/donijeli cemo/smo zakon
četrdeset godina kasnije Kanton Sarajevo ponovo planira – ovog puta zakon o zabrani upotrebe čvrstog goriva na bazi uglja. Razlozi su isti kao i analize od prije pola vijeka. Zato što je Sarajevo na vrhu liste najzagađenijih gradova svijeta.
nekome wrote: ↑20/09/2020 19:36
haha kao da ce zakon o zabrani nesta pomoci; mislim da vec postoji zakon tipa nesto ako je zagadjenje ne smije se zagadjivati bla bla... to im je fora da usutkaju javnost, samo kazu donijet/donijeli cemo/smo zakon
Besmisleno je braniti upotrebu uglja, naročito individualnim korisnicima. Najprije treba rudnicima zabraniti promet uglja za maloprodaju, a u fazama ga zabraniti i prema velikim industrijskim korisnicima. Nakon zabrane prodaje uglja u maloprodaji, neće ga biti u prometu i individualni korisnici morat će uspostaviti druga rješenja. Uporedo za ovakvom mjerom, vlade trebaju beneficirati potrošnju el. energije i plina, da bude isplativ krajnjim korisnicima.
Ne treba ni rudnicima uskratiti prihod od prodaje građanstvu.
A ako domaći rudnici prestanu prodavat ugalj, ta roba će onda dolaziti iz srbije. I tamo je jeftin.
A kolubari bi dobro došlo ta prodaja u izvoz. Ovdje bi ugalj bio skuplji za taj prijevoz.
četrdeset godina kasnije Kanton Sarajevo ponovo planira – ovog puta zakon o zabrani upotrebe čvrstog goriva na bazi uglja. Razlozi su isti kao i analize od prije pola vijeka. Zato što je Sarajevo na vrhu liste najzagađenijih gradova svijeta.
nekome wrote: ↑20/09/2020 19:36
haha kao da ce zakon o zabrani nesta pomoci; mislim da vec postoji zakon tipa nesto ako je zagadjenje ne smije se zagadjivati bla bla... to im je fora da usutkaju javnost, samo kazu donijet/donijeli cemo/smo zakon
Besmisleno je braniti upotrebu uglja, naročito individualnim korisnicima. Najprije treba rudnicima zabraniti promet uglja za maloprodaju, a u fazama ga zabraniti i prema velikim industrijskim korisnicima. Nakon zabrane prodaje uglja u maloprodaji, neće ga biti u prometu i individualni korisnici morat će uspostaviti druga rješenja. Uporedo za ovakvom mjerom, vlade trebaju beneficirati potrošnju el. energije i plina, da bude isplativ krajnjim korisnicima.
Jesil ti dobar jarane-upravo se gradi termoelektrana u Tuzli, a u planu su i Banovići...
četrdeset godina kasnije Kanton Sarajevo ponovo planira – ovog puta zakon o zabrani upotrebe čvrstog goriva na bazi uglja. Razlozi su isti kao i analize od prije pola vijeka. Zato što je Sarajevo na vrhu liste najzagađenijih gradova svijeta.
nekome wrote: ↑20/09/2020 19:36
haha kao da ce zakon o zabrani nesta pomoci; mislim da vec postoji zakon tipa nesto ako je zagadjenje ne smije se zagadjivati bla bla... to im je fora da usutkaju javnost, samo kazu donijet/donijeli cemo/smo zakon
Besmisleno je braniti upotrebu uglja, naročito individualnim korisnicima. Najprije treba rudnicima zabraniti promet uglja za maloprodaju, a u fazama ga zabraniti i prema velikim industrijskim korisnicima. Nakon zabrane prodaje uglja u maloprodaji, neće ga biti u prometu i individualni korisnici morat će uspostaviti druga rješenja. Uporedo za ovakvom mjerom, vlade trebaju beneficirati potrošnju el. energije i plina, da bude isplativ krajnjim korisnicima.
Jesil ti dobar jarane-upravo se gradi termoelektrana u Tuzli, a u planu su i Banovići...
Hoćemo li čist zrak i ekološki nezagađen životni prostor, zdravlje ljudi, ili ekonomsku korist rudnika i nekoliko vlasnika termoelektrana?
zigzag wrote: ↑20/09/2020 21:13
Da uvozimo struju i da je država našim parama iz budžeta subvenionira. Tj da subvencioniramo ono što neka druga država proizvede.
Nećemo hidroelektrane,nećemo termoelektrane.
Mogu li obnovljivi izvori smanjit cijenu struje, kod nas u BiH?
Ne znam, ako sam dobro razumio sta kazu na engleskom, cijena elektricne energije dobivene iz obnovljivih izvora je SPALA (u 2020.) na nivo cijene fosilnih goriva, i pada jos.
Electricity from fossil fuels costs between 5 cents and 17 cents per kilowatt-hour. Solar energy costs average between 3 cents and 6 cents per kilowatt-hour and are trending down, according to the National Renewable Energy Laboratory.
Sve zemlje imaju taksu za obnovljive izvore jer bez toga bi malo ko investirao u vjetro i solarne elektrane.
A njemački elektrosistem je u prošli utorak bio pred kolapsom zbog slabog priliva struje iz vjetroelektrana na koji se sve više oslanjaju tako da su tražili svu dostupnu stuju na tržištu EU a cijena je taj dan skočila za duplo u odnodu a prosjek iz predhodnog mjeseca.