Tina (6) pola života na migrantskim rutama: Bolesna djevojčica s ocem čeka spas u BiH
Tina (6) pola života na migrantskim rutama: Bolesna djevojčica s ocem čeka spas u BiHFoto: Radio Slobodna Evropa / Kamal i Tina
Šestogodišnja Afganistanka Tina pola života, provela je na migrantskim rutama. U BiH je, s ocem Kamalom, stigla prije mjesec dana.
Godinu dana proveli su u Iranu, odakle su protjerani za Tursku, iako je Tina bolesna. Iranske vlasti ocu kojem je u Afganistanu umrla supruga nisu omogućile nikakvu pomoć. Ni Tini nisu dali papir o školovanju, ispričao je za Radio Slobodna Evropa.
Kamal je migrantskim rutama tri mjeseca putovao do BiH. Cilj je stići do Njemačke, gdje živi sestra njegove supruge, koja bi im pomogla.
Tina je imala je svega tri godine kada je s 26-godišnjim ocem Kamalom, pobjegla iz rodnog Kabula.
Držeći oca za ruku skakuće do kapije prihvatnog kampa Ušivak u predgrađu Sarajeva. Bolesna je, mada još niko ne zna tačnu dijagnozu, ali kako Kamal kaže, ljekari misle da ima neku vrstu epilepsije.
Nakon što je Tini umrla majka, Kamalov svijet se, kaže, okrenuo naopako. Ostao je potpuno sam s djevojčicom za koju nije imao ko da se brine, u zemlji u kojoj nije bilo perspektive, naročito za samohranog oca ženskog djeteta.
O supruzi ne govori, niti o razlozima njene smrti. Samo spusti glavu i šuti.
U Afganistanu su talibani pribjegli sistemskom maltretiranju i diskriminaciji afganistanskih žena i djevojčica otkako su se vratili na vlast u augustu 2021. nakon povlačenja snaga predvođenih SAD-om.
Kamal i Tina napustili su Afganistan, te otišli u Iran. Radio je, kaže, svakakve poslove, kako bi mogli da prežive.
"Period u Iranu mi je bio najteži, jer nisam imao nikoga. Država mi nije htjela pomoći i morao sam naporno da radim da bih mogao da nas ikako izdržavam. Tina, tako mala je bila sama dok ja radim. Išla je u vrtić, školu, ali nisu htjeli da mi daju nikakvu potvrdu o njenom školovanju. Na kraju su me deportovali u Tursku", priča Kamal za Radio Slobodna Evropa.
Razlog zbog kojeg je deportovan nije saznao, jer kaže, nije imao nikada nikakvih problema sa zakonom, niti je osuđivan, da bi, možda, postojao neki osnov.
Kamal je samo jedan od nekoliko miliona afganistanskih državljana koji su prebjegli u Iran, a kasnije masovno deportovani.
Imao je sreću, smatra, pa nije vraćen u Afganistan, već je deportovan u Tursku.
Samo u prvih osam mjeseci 2025. godine Teheran je deportirao 1,1 milion Afganistanaca, navodi Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), dok su godinu ranije deportovali još oko milion ljudi.
Mnogi od njih su ilegalno prešli u Iran kako bi izbjegli brutalnu vlast talibana i razornu humanitarnu i ekonomsku krizu koja je zahvatila Afganistan.
Iranske vlasti navele su polovinom 2025. da u toj zemlji živi više od šest miliona Afganistanaca, od kojih mnogi tamo žive bez legalnog statusa. Mnogi migranti tvrde da se suočavaju sa redovnom diskriminacijom u Iranu.
Neki izvještaji iranskih medija ukazuju na to da su čak i Afganistanci sa važećim vizama nasilno protjerani tokom najnovijeg talasa deportacija.
Iranske su vlasti dale rok do kraja godine da svi nedokumentirani Afganistanci napuste zemlju.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine u julu 2025. godine u izvještaju o mobilnosti migranata objavili su iskustva Afganistanaca koji su na svom migrantskom putu prije dolaska u BiH boravili u Iranu.
"Tokom boravka u Islamskoj Republici Iran, većina ispitanika našla je posao u sektorima poput poljoprivrede, upravljanja mašinama, proizvodnje, pa čak i fitnesa, pri čemu je jedna osoba bila zaposlena u teretani. Iako su bili zaposleni, svi afganistanski ispitanici koji su živjeli u Iranu prijavili su loše postupanje, uključujući uznemiravanje i društvenu izolaciju", stoji u izvještaju.
O lošem tretmanu ljudi iz Afganistana u Iranu posvjedočili su u istom izvještaju i Iranci, koji su BiH došli migrantskim rutama. Pitali su ih o javnom doživljaju Afganistanaca u Iranu.
"Složili su se da se Afganistanci generalno loše tretiraju. Jedan ispitanik je objasnio da mnogi Iranci Afganistance povezuju s društvenim problemima, dok je drugi napomenuo da su, nakon eskalacije tenzija između Islamska Republika Iran i Izraela, Afganistanci sve češće optuživani za špijunažu, što je dodatno pojačalo nepovjerenje i neprijateljstvo", naveli su iz IOM- a.
Ni život u kampovima u Turskoj za Kamala i njegovu kćerku nije bio lak. Tu su proveli dvije godine, a dijete išlo u školu.
Ali problem je uvijek bio isti – djevojčica, bi, tako bolesna, bila sama, dok je Kamal radio.
Sve što imaju od rodbine je sestra Kamalove supruge koja živi u Njemačkoj. Ona im je, dok su bili u Turskoj, slala i nešto novca da lakše prežive.
"A onda sam odlučio da krenemo i mi u Njemačku", priča Kamal.
Prosječan trošak koji su migranti platili od napuštanja zemlje porijekla do BiH, prema navodima Službe za poslove sa strancima i IOM-a iznosio je skoro 6.000 eura po osobi.
Iz Turske su otac i kćerka prešli u Grčku, potom migrantskim krijumčarskim rutama u Sjevernu Makedoniju, a nakon toga u Srbiju, te Bosnu i Hercegovinu.
"Taj je put trajao tri mjeseca", kaže Kamal, te navodi da mu je i dalje san doći do Njemačke.
No, postoji opasnost da zemlje EU afganistanske državljane - kojima nisu odobreni zahtjevi za azil - vrati u matičnu zemlju.
Europska unija je u oktobru saopštila da je "pokrenula istraživačke kontakte" sa talibanskom vladom u nastojanju da se ubrzaju deportacije odbijenih tražilaca azila.
Istog mjeseca Austrija je deportovala jednog Afganistanca u domovinu prvi put od 2021. godine, dok je Njemačka prošle godine nastavila deportaciju Afganistanaca, postavši prva zemlja Zapada koja je to učinila.
Talibani su, otkako su ponovo preuzeli vlast, počinili brojna kršenja ljudskih prava, uključujući vansudska ubistva, navode organizacije za ljudska prava.
Sam i izgubljen, kaže, Kamal još ne zna kako bi organizovao život u BiH. Da bi školovao kćerku treba mu posao, a u konačnici i stan, kako ne bi živjeli i dalje u kampu.
Također, potrebno je i da neko o djetetu brine dok on radi, jer njeno zdravstveno stanje ne dozvoljava da ostaje sama i bez nadzora.
U Njemačkoj bi, smatra, bilo lakše. Tamo Tina ima jedino što joj je ostalo od rano preminule majke – tetku koja želi da joj pomogne, a do koje, mada je, pola svog života provela prelazeći dva kontinenta, ne može.
U migrantskim kampovima Lipa, Ušivak i Blažuj, tokom novembra bila su smještena 1.083 migranta, navedeno je u mjesečnom izvještaju Međunarodne organizacije za migracije.
Do kraja novembra u BiH je ušlo 12.607 migranata, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH. Najbrojniji su Afganistanci, potom državljani Egipta, Maroka, Sirije, Iraka i Pakistana. -
https://radiosarajevo.ba/metromahala/te ... bih/620453 
