Forum Klix.ba

Tuzla111 wrote:

_BataZiv_0809 wrote:Lokacija jeste bolja od Bosmala u smislu blizine centra grada. A oko ove zgrade su ostaci fabrike Vaso Miskin Crni i infrastruktura koja ce tesko podnositi toliki broj ljudi. Opet koliko sam shvatio ti si vani, tako da tebe ovo i ne brine toliko.

Koliko sam procitao ovo okolo ce se sve da se "sredi".
To bi mi bila primarna lokacija zivljenja ako bi kupio.
Kod Bosmala mi je lokacija najveci problem uvijek bila. Ne znam koja budala odluci onakvu zgradu napravi na onoj lokaciji.

Tuzla111 wrote:

_BataZiv_0809 wrote:Lokacija jeste bolja od Bosmala u smislu blizine centra grada. A oko ove zgrade su ostaci fabrike Vaso Miskin Crni i infrastruktura koja ce tesko podnositi toliki broj ljudi. Opet koliko sam shvatio ti si vani, tako da tebe ovo i ne brine toliko.

Koliko sam procitao ovo okolo ce se sve da se "sredi".
To bi mi bila primarna lokacija zivljenja ako bi kupio.
Kod Bosmala mi je lokacija najveci problem uvijek bila. Ne znam koja budala odluci onakvu zgradu napravi na onoj lokaciji.

Tuzla111 wrote:

_BataZiv_0809 wrote:Lokacija jeste bolja od Bosmala u smislu blizine centra grada. A oko ove zgrade su ostaci fabrike Vaso Miskin Crni i infrastruktura koja ce tesko podnositi toliki broj ljudi. Opet koliko sam shvatio ti si vani, tako da tebe ovo i ne brine toliko.

Koliko sam procitao ovo okolo ce se sve da se "sredi".
To bi mi bila primarna lokacija zivljenja ako bi kupio.
Kod Bosmala mi je lokacija najveci problem uvijek bila. Ne znam koja budala odluci onakvu zgradu napravi na onoj lokaciji.

So What! wrote:Kao što rekoh na drugoj temi, ja pohvalim ovog Semira, on odmah počne bombe bacati. Evo šta je rekao vezano za ovu temu u intervju za Klix.

Semir Efendić: Uspjeli smo pokrenuti Novi Grad, a SDA treba radikalnu reformu

Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić u intervjuu za Klix.ba govori o aktuelnim temama u najmnogoljudnijoj općini u državi, završenim i planiranim projektima, najvećim kantonalnim problemima, stanju u SDA, neophodnoj reformi stranke i političkim ambicijama te drugim temama.

Koji su projekti koje planirate realizirati u ovom mandatu?

Projekata je dosta i oni će nastaviti mijenjati lice Novog Grada nabolje. U ovom mandatu trebalo bi da bude izgrađena deveta transverzala s mostom preko željezničke pruge u Boljakovom Potoku. To je projekt čija je prva faza započela prošle godine iz pravca ulice Džemala Bijedića. Trenutno imamo zastoj jer je preduzeće Energoinvest TDS u međuvremenu otišlo u stečaj te stečajni upravnik pokušava osigurati uslove za mogući nastavak proizvodnje u fabrici nakon okončanja stečajnog postupka, u čemu mu i mi kao općina nastojimo pomoći. S druge strane, pripremamo sporazum s Ministarstvom saobraćaja i Direkcijom za puteve KS za izgradnju druge faze ovog projekta koja obuhvata izgradnju samog mosta i kružnog toka na spoju s ulicom Safeta Zajke. U ovoj godini su osigurana sredstva u budžetu Kantona Sarajevo, Direkcije za puteve i Općine na osnovu kojih će biti proveden tender za odabir izvođača radova na drugoj, a i najvažnijoj fazi ovog projekta.

Tu je još mnogo projekata u svim oblastima, od infrastrukture do privrede i obrazovanja. Također kada je riječ o kulturi, u periodu koji je pred nama očekujemo dosta aktivnosti i projekata na tom planu. Otvoren je Centar za kulturu Dobrinja koji je smješten u Vili Hadžihalilovića, koji će ponuditi dosta dobrih sadržaja za sve generacije našeg stanovništva, a naročito će u fokusu rada biti mladi. Potpisani su prvi put ugovori sa skoro svim značajnim kulturnim institucijama čije programe ćemo time dovesti i u Novi Gad.

U kojoj fazi je projekt izgradnje Kongresnog centra, može li se uopće očekivati njegova izgradnja?

Kongresni centar je najveći projekt naše općine, ali vjerovatno i najveći projekt u Kantonu Sarajevo. Radi se o velikoj investiciji čija realizacija zahtijeva dosta priprema. Mi vjerujemo da je realizacija ovog projekta realna i da se može pronaći investitor za ovakav projekt. Prošle godine, nakon svih potrebnih procedura, javnih rasprava i međunarodnog tendera za odabir idejnog rješenja, usvojen je Urbanistički projekt kojim je s aspekta provedbeno planske dokumentacije definisan prostor za izgradnju Kongresnog centra. Izdata je urbanistička saglasnost za izgradnju Kongresnog centra na ime Općine Novi Grad koja je pravosnažna i za koju su pribavljene sve potrebne saglasnosti.

Očekujemo da će Općina biti u mogućnosti zemljište za izgradnju Kongresnog centra staviti na javnu licitaciju u ovoj godini i na taj način kroz transparentan javni proces odabrati investitora. Više stranih firmi do sada je iskazalo interes za ovaj projekt, što je potvrđeno i pismima namjere koja su do sada stigla na adresu općine.

U kojoj fazi je izgradnja tzv. gradskog autoputa kroz općinu Novi Grad. Da li je završena eksproprijacija zemljišta?

Što se tiče izgradnje LOT-a 2C Sarajevske zaobilaznice, koji je ujedno i početak gradskog autoputa, nedavno je doneseno rješenje o eksproprijaciji zemljišta u vlasništvu firme ŽGP. Ovo je jedini dio autoputa u FBiH gdje je neka općina iz svog budžeta finansirala eksroprijaciju zajedno sa Kantonalnim ministarstvom saobraćaja i srećom da je to naš budžet mogao podnijeti. Time su stvoreni uslovi da autoput dobije drugi izlaz/ulaz na teritoriji naše općine spajanjem sa ulicom Safeta Zajke. Očekujemo da izvođač radova u naredna dva mjeseca okonča sve radove na spajanju Lota 2C sa ulicom Safeta Zajke.

Pergola iznad željezničke pruge koja je izgrađena u sklopu Lot-a 2C po našem mišljenju može biti mjesto sa kojeg gradski autoput ulazi u pojas željezničke pruge kojim može ići sve do željezničke stanice. To je dio našeg programa Novi Grad 2020, gdje postoji i volja općine Novo Sarajevo da se u pojasu Željezničke pruge izgradi gradski autoput do spoja sa prvom transverzalom. Za taj projekat ne bi bilo potrebno rješavati imovinsko pravne odnose jer je zemljište u državnom vlasništvu i javno dobro. Postoji opcija reduciranja željezničke pruge kako bi u tom pojasu ostala i željeznička veza sa centrom grada, a druga opcija bilo bi izmještanje putničke željezničke stanice u Rajlovac, što je trend u dosta gradova da se iz centra grada Željezničke stanice izmještaju na periferiju ( ). Da bi se ovo realiziralo potrebno je učešće prije svega Federalnog nivoa vlasti, preduzeća Željeznice FBiH. Postoji načelna saglasnost Vlade FBiH da se zajednički sa svim subjektima razmotri mogućnost realizacije ovog projekta o čemu će se u narednom periodu voditi konkretnije aktivnosti. Kako god, realizacijom tog projekta Sarajevo bi u longitudinalnom pravcu uz primarni prsten dobilo još jednu saobraćajnicu velikog kapaciteta za unutargradski i transportni saobraćaj. Tada bi vožnja od Marijin Dvora, tj prve transverzale do koridora 5C i petlje u Butilama trajala 5-7 minuta.

Klix

_BataZiv_0809 wrote:Ma pitanje je kad ce se to sredjivati i koliko ce to trajati. Dzungla je to, pitaj boga kakvi su tu imovinsko pravni odnosi, a ima i jedna zgrada i partizanski spomenik koji su pod zastitom drzave, koliko znam.

So What! wrote: Ne znma zašto se od ogromnog tornja, pravi luksuz i Bosmal. Jedino što izdvaja Sarajevo Tower je njegova glomaznost, a za tu glomaznost moraš imati više liftova, kamera, neke dodatne opreme, ali ništa specijalno ovdje nije najavljeno. Reklamiraju se, samo zato jer su im potrebni kupci.

Taj dio može zaživjeti i vrlo brzo se pretvoriti u fino naselje. Po meni je bolje rješenje jedan visoki toranj, koji arhitektonski je i lijepo rješenje nego isti broj stanova u zgradama a la Tibra.

Za spomenik si upravu, ali nije partizanski. To su ona dva špicasta tornja, koji su ustvari ulazi u atomsko sklonište. U principu to su bila skloništa protvi avio bombardovanja u Drugom svjetskom ratu i pod nacionalnom su zaštitom. S tim da su zapušteni, ali daju se uklopiti u sav taj koncept.

_BataZiv_0809 wrote:Bice stanova sa fenomenalnim pogledom. Narocito ako se ostvari najava sa terasama. To ce stvarno biti nesto izuzetno. Unipromet ima odlican pogled na zadnjim spratovima, a Tower ima jos bolju poziciju i orijentaciju. Opet cinjenica da dijelis zgradu sa trocifrenim brojem ljudi bi meni bila presudan faktor da svaku ideju o kupovini stana ovdje prekrizim.

A partizanski spomenik ti je ispred direkcije nekadasnje fabrike "Vaso Miskin Crni". Iz Kolodvorske kad gledas, ondje kod Hano stakala i Bagatele. Imaju spomen ploce i stilizovani karnafil na visokom stubu.

Evo na ovoj slici mozes vidjeti spomenuti stub sa karanfilom na vrhu dole desno bijele je boje:



A dok se ovdje napravi naselje, predvidjam puno peripetija oko imovinsko pravnih odnosa. Poznavajuci nase prilike to ce se oduziti u beskonacnost, jer ondje ima svega.

So What! wrote:
Kao što reče jedan porodični prijatelj, statistika nalaže da će na toliki broj ljudi minimalno biti dva degenerika.

No, šta da se radi, imaće i to svoje kupce.

Ja se lično bojim visine, a i zbog djece (koju još nemam) bi se brinuo recimo da živim na 30-om spratu. Ali prežive ljudi, odgoje, nauče i sl.

Hvala za napomenu, ja sam otišao na ovaj drugi koji je također nacionalni spomenik. Za ovaj iskreno nisam ni znao. Dakle ovaj čunjasti objekat podno Energoinvesta je ulaz u navedeno sklonište, a drugi isti ovakav ulaz je odmah pored gradilišta.

_BataZiv_0809 wrote:
Poznavajuci nasu (ne)kulturu stanovanja, nece samo degenerici biti problem. Ali opet sto kazes svaka roba ima svog kupca. Pokupovat ce se stanovi i ovdje. A gledaj okoline jadan ti bog

Inace ja sam mislio da ce on biti gdje je nekadasnja buvlja pijaca bila, jer vidim da je parcela potpuno ociscena nekad u isto vrijeme kad najavio pocetak gradnje.

So What! wrote: Ma meni je OK ovaj dio od Pofalića, hitna, Sarajevostan, i tih nekoliko poslovnih zgrada. Pogon Vaso Miskin Crni postaje sarajevski Mikser House, dakle biće veselo, muzike stalno

Ovo ostalo su kažem bivši pogoni koji će se rušiti kad-tad i vjerovatno pretvarati u stambeno poslovne komplekse.

Recimo tu je blizu i Koreja, nedavno se otvorio Jumbo, ima JYSK i još nekoliko finih radnji.

karanana wrote:

Tuzla111 wrote:

_BataZiv_0809 wrote:Lokacija jeste bolja od Bosmala u smislu blizine centra grada. A oko ove zgrade su ostaci fabrike Vaso Miskin Crni i infrastruktura koja ce tesko podnositi toliki broj ljudi. Opet koliko sam shvatio ti si vani, tako da tebe ovo i ne brine toliko.

Koliko sam procitao ovo okolo ce se sve da se "sredi".
To bi mi bila primarna lokacija zivljenja ako bi kupio.
Kod Bosmala mi je lokacija najveci problem uvijek bila. Ne znam koja budala odluci onakvu zgradu napravi na onoj lokaciji.

sta je konkretno problem sa lokacijom bosmala tj. zasto je ova lokacija bolja od bosmalove? koji su to faktori koji je prave boljom?

Cossack wrote:

karanana wrote:tako je. zasto ja da snosim rizik nedovoljne prodaje. jarane, eno ti banka digni kredit, gradi da se nesto konkretno vidi pa cu ti vjerovati i kupiti. a ako si sheik i neka katarska pichka materina onda ti barem jedan veci dio love za investiciju ne bi ni trebao. ali posto ovdje dolazi sav arapski prevarantski olosh, zasto ne biti sumnjicav?

opet, ne kazem da je koncept towera ovakav, mozda jeste mozda nije. dinamika gradnje mi govori da jeste, ali imali smo dovoljno slicnih prevara da budem sumnjicav.

Ako ti se ne rizikuje onda sacekaj da se sagradi. Ako hoces da ustedis 10-15% od cijene stana onda das pare na maketu. Sacekaj dok ne mognes uci u stan da ga pogledas i mirna Bosna.

Nepass wrote:Zna li neko koliko u onim tibrinim zgradama na stupu ima ukupno stanova? Ili bar koliko ima stanova na jednom spratu?
Ustvari me zanima koliko ljudi zivi u onim zgradama

_BataZiv_0809 wrote:

So What! wrote: Ne znma zašto se od ogromnog tornja, pravi luksuz i Bosmal. Jedino što izdvaja Sarajevo Tower je njegova glomaznost, a za tu glomaznost moraš imati više liftova, kamera, neke dodatne opreme, ali ništa specijalno ovdje nije najavljeno. Reklamiraju se, samo zato jer su im potrebni kupci.

Taj dio može zaživjeti i vrlo brzo se pretvoriti u fino naselje. Po meni je bolje rješenje jedan visoki toranj, koji arhitektonski je i lijepo rješenje nego isti broj stanova u zgradama a la Tibra.

Za spomenik si upravu, ali nije partizanski. To su ona dva špicasta tornja, koji su ustvari ulazi u atomsko sklonište. U principu to su bila skloništa protvi avio bombardovanja u Drugom svjetskom ratu i pod nacionalnom su zaštitom. S tim da su zapušteni, ali daju se uklopiti u sav taj koncept.

Bice stanova sa fenomenalnim pogledom. Narocito ako se ostvari najava sa terasama. To ce stvarno biti nesto izuzetno. Unipromet ima odlican pogled na zadnjim spratovima, a Tower ima jos bolju poziciju i orijentaciju. Opet cinjenica da dijelis zgradu sa trocifrenim brojem ljudi bi meni bila presudan faktor da svaku ideju o kupovini stana ovdje prekrizim.

A partizanski spomenik ti je ispred direkcije nekadasnje fabrike "Vaso Miskin Crni". Iz Kolodvorske kad gledas, ondje kod Hano stakala i Bagatele. Imaju spomen ploce i stilizovani karnafil na visokom stubu.

Evo na ovoj slici mozes vidjeti spomenuti stub sa karanfilom na vrhu dole desno bijele je boje:



A dok se ovdje napravi naselje, predvidjam puno peripetija oko imovinsko pravnih odnosa. Poznavajuci nase prilike to ce se oduziti u beskonacnost, jer ondje ima svega.

So What! wrote:

Nepass wrote:Zna li neko koliko u onim tibrinim zgradama na stupu ima ukupno stanova? Ili bar koliko ima stanova na jednom spratu?
Ustvari me zanima koliko ljudi zivi u onim zgradama

Tibra na Stupu se dijeli na dva stambena naselja (čitaj: rugla), generalni nazivi u upotrebi su Tibra I i Tibra II, također su u upotrebi Tibra Stupsko Brdo i Tibra Nukleus, kao i Tibra kod HIFE i Tibra kod Gazproma.

Tibra I je manja i sadrži 4 jako zbijena objekta, jedna zgrada i dvije lamele. Sve navedene imaju po 13 spratova osim zgrade koja je, ja mislim, usred neke tužbe spuštena na 8 ili 9 spratova i to je jedini Tibrin objekat sa dopuštenom spratnošću. U krugu se nalazi i stambena zgrada Katoličke bogoslovije koja je izvedena kako treba. Prva Tibra je znatno veće ruglo jer prilazi su nikakvi, zbijenija je nego ova druga, jači požar bi je odnio čitavu. Plus zbog raznih tužbi stanara, između Hife i Tibre stoji krater, predviđen za još jednu zgradu koja nikada nije započeta.

Eh sad matematike malo, ja i prijatelj smo preko interfona izračunali da svaki ulaz u Tibri ima u prosjeku između 130 i 140 stanova. Sve zgrade osim izuzete imaju minimalno dva ulaza, što znači da zgrada može imati između 260 i 280 stanova.

Tibra II je znatno veća, šira, i da je ispoštovana zakonska spratnost bila bi mnogo izglednija, ako ništa. Postoji neki razmak između zgrada, prilazi su očajni, sadržaj nikakav, budući Sarajevski ghetto. Sastoji se o ukupno 6 objekata, sve su lamele, 4 L lamele, jedna S lamela i jedna ogromna lamela sa više krakova, koja oblikom jedina i valja. Dakle ta velika lamela ima 6 ulaza, ali neki su čak dijeljeni, što bi značilo da tu ima preko oko 900 stanova.

L lamele imaju po dva ulaza, dok S lamela ima tri ulaza. Nekom matematikom dalo bi se zaključiti da u 4 L lamele ima oko 1000 stambenih jedinica, S lamela ima oko 400 stambenih jedinica i velika lamela ima oko 900 stambenih jedinica, sve sračunato kaže da Tibra II ima oko 2300 stambenih jedinica.

Tibra I bi po tome imala u dvije L lamela oko 500 stanova, u V lameli oko 270 i u maloj zgradi oko 80 stanova. To bi značilo da Tibra I ima ukupno oko 850 stanova.

Podaci su izračunati, kroz boravak i posmatranje u naselju. Nisu u potpunosti vjerovatno tačni, ali su blizu tačnom broju. Ukupan tačan broj bi iznosio preko 3000 stambenih jedinica u oba Tibrina kompleksa.

So What! wrote:

Nepass wrote:Zna li neko koliko u onim tibrinim zgradama na stupu ima ukupno stanova? Ili bar koliko ima stanova na jednom spratu?
Ustvari me zanima koliko ljudi zivi u onim zgradama

Tibra na Stupu se dijeli na dva stambena naselja (čitaj: rugla), generalni nazivi u upotrebi su Tibra I i Tibra II, također su u upotrebi Tibra Stupsko Brdo i Tibra Nukleus, kao i Tibra kod HIFE i Tibra kod Gazproma.

Tibra I je manja i sadrži 4 jako zbijena objekta, jedna zgrada i dvije lamele. Sve navedene imaju po 13 spratova osim zgrade koja je, ja mislim, usred neke tužbe spuštena na 8 ili 9 spratova i to je jedini Tibrin objekat sa dopuštenom spratnošću. U krugu se nalazi i stambena zgrada Katoličke bogoslovije koja je izvedena kako treba. Prva Tibra je znatno veće ruglo jer prilazi su nikakvi, zbijenija je nego ova druga, jači požar bi je odnio čitavu. Plus zbog raznih tužbi stanara, između Hife i Tibre stoji krater, predviđen za još jednu zgradu koja nikada nije započeta.

Eh sad matematike malo, ja i prijatelj smo preko interfona izračunali da svaki ulaz u Tibri ima u prosjeku između 130 i 140 stanova. Sve zgrade osim izuzete imaju minimalno dva ulaza, što znači da zgrada može imati između 260 i 280 stanova.

Tibra II je znatno veća, šira, i da je ispoštovana zakonska spratnost bila bi mnogo izglednija, ako ništa. Postoji neki razmak između zgrada, prilazi su očajni, sadržaj nikakav, budući Sarajevski ghetto. Sastoji se o ukupno 6 objekata, sve su lamele, 4 L lamele, jedna S lamela i jedna ogromna lamela sa više krakova, koja oblikom jedina i valja. Dakle ta velika lamela ima 6 ulaza, ali neki su čak dijeljeni, što bi značilo da tu ima preko oko 900 stanova.

L lamele imaju po dva ulaza, dok S lamela ima tri ulaza. Nekom matematikom dalo bi se zaključiti da u 4 L lamele ima oko 1000 stambenih jedinica, S lamela ima oko 400 stambenih jedinica i velika lamela ima oko 900 stambenih jedinica, sve sračunato kaže da Tibra II ima oko 2300 stambenih jedinica.

Tibra I bi po tome imala u dvije L lamela oko 500 stanova, u V lameli oko 270 i u maloj zgradi oko 80 stanova. To bi značilo da Tibra I ima ukupno oko 850 stanova.

Podaci su izračunati, kroz boravak i posmatranje u naselju. Nisu u potpunosti vjerovatno tačni, ali su blizu tačnom broju. Ukupan tačan broj bi iznosio preko 3000 stambenih jedinica u oba Tibrina kompleksa.

Black swan wrote:otkud katolicka bogoslolvija
to je studentski dom cini mi se dragutin neki
od hrvatskog katolickog dobrotivornog drusttva

BadBoy wrote:Hvala na info i analizi. Inače pogledam ovu sliku Stupa i samo pomislim... u Sarajevu je urbanizam davno umro...

So What! wrote:

Black swan wrote:otkud katolicka bogoslolvija
to je studentski dom cini mi se dragutin neki
od hrvatskog katolickog dobrotivornog drusttva

Studentski dom "Dr. Dragutin Dujmušić", pomiješao sam ga malo, mislio sam da je to smještaj Katoličke bogoslovije, ali uglavnom nisam puno pogriješio.

BadBoy wrote:Hvala na info i analizi. Inače pogledam ovu sliku Stupa i samo pomislim... u Sarajevu je urbanizam davno umro...

Ne, samo Stupa, već Stupskog Brda, Nedžarića i dijela Dobrinje. U principu urbanizam je umro tamo u tim dijelovima, a tu je najmanje smio. Jer se radi o najpotentijem dijelu Sarajeva, ravnici sve do Aerodroma koja se mogla savršeno urbanizovati.

Sama urbanizacija je stala pred rat, u ratu je ovaj dio bio prva linija, a nakon rata ogroman val izbjeglica i doseljenika uz aminovanje nesposobnih lokalnih vlasti koje su se smjenjivale (SDA i SDP) i sama činjenica da je Stup pripao Ilidži na ne Općini Novi Grad što je itekako trebao.

Ali gotovo je sada, A transverzala je uspjela presjeći malo ova naselja, buduća XI transverzala i tramvajski pojas je planiran, ali biće potrebno porušiti mnogo objekata da bi se to izgradilo.

Samo na taj način će se moći nešto poduzeti u ovom području, a restrukturisanjem teriotirija i možda ustupanjem Stupa i Bačića, Općini Novi Grad, možda bi se nešto i moglo poduzeti.

Crvenim su naznačena polja na kojima je zaustavljena dalja urbanizacija i širenje grada te gdje je napravljen zločin nad Sarajevom, urbicid.

mk ultra wrote:Pa vec doktor Solakovic otvara hotel - bolnicu na mjestu Hotela Palas