Forum Klix.ba

neki wrote:Sta ćete od tih pušaka, kad oni sto bi je trebali držati u slučaju kakvog sukoba znaju držati samo soljicu od kafe..

madner wrote:Svaki MUP moze naruciti par hiljada cijevi ako treba. Haubice niko ne moze opravdati osim vojske.

TheMule wrote:

madner wrote:Svaki MUP moze naruciti par hiljada cijevi ako treba. Haubice niko ne moze opravdati osim vojske.

Kad to, kad udare embargo ili kad se zavrsi rat?

Puske treba imati ili vec kupljene, ili napravljene, sta je isplatljivije.

Streptokok wrote:

TheMule wrote:

madner wrote:Svaki MUP moze naruciti par hiljada cijevi ako treba. Haubice niko ne moze opravdati osim vojske.

Kad to, kad udare embargo ili kad se zavrsi rat?

Puske treba imati ili vec kupljene, ili napravljene, sta je isplatljivije.

Ne. Prema forumskim strucnjacima najbolje ih je drzati u turskoj. Ne placamo troskove odrzavanja a ako zatreba turci ce ih za pa dana aviomostom prebaciti u bih.

TheMule wrote:

madner wrote:Svaki MUP moze naruciti par hiljada cijevi ako treba. Haubice niko ne moze opravdati osim vojske.

Kad to, kad udare embargo ili kad se zavrsi rat?

Puske treba imati ili vec kupljene, ili napravljene, sta je isplatljivije.

Streptokok wrote: Ne. Prema forumskim strucnjacima najbolje ih je drzati u turskoj. Ne placamo troskove odrzavanja a ako zatreba turci ce ih za pa dana aviomostom prebaciti u bih.

Evo da i ja okacim par slika aerodroma slikane 10.2013 godine. Inace poletao sam i sletao na aerodrom Cijuge a prvi zaokret smo radili iznad aerodroma Dubrave. Sa visine od 200 metara koliko sam mogao da vidim aerodrom je blago recno pust!! Bas ni jedan avion ili helikopter nije bio u tom danu na stajanci. Ali ono sto mi je bilo zanimljivo posmatrati to su bili redovi tenkova (po mojoj procjeni ima ih oko 40 komada) koji ne lice na tenkove ruske proizvodnje (koji se mogu nacu u kasarnama bivse Jugoslavije) vec americki.

Izvanredna godina za namjensku industriju u FBiH: Ostvaren promet od 240 miliona KM, veliki planovi za 2017.


Namjenska industrija u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2016. godini ostvarila je prihod u iznosu od 240 miliona konvertibilnih maraka, što je najbolji rezultat u poslijeratnom periodu.


Najveći dio prihoda zabilježen je na osnovu izvoza u više od 30 zemalja svijeta, a prema optimističnim najavama, u ovoj godini se očekuje realizacija od blizu 300 miliona KM.

Uspjeh u poslovnom segmentu ostvarile su kompanije Igman iz Konjica i goraždanski Ginex, a ogroman iskorak napravile su i firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić za Klix.ba je kazao da je 2016. bila najbolja godina za namjensku industriju.

"U prošloj godini smo uradili puno stvari kako bismo stabilizirali firme koje nisu bile u takvom položaju. Igman i Ginex su standardno završili godinu sa znatnim povećanjem, a bitno je da su firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas napravile iskorak koji je nevjerovatan. Jedino je Binas na ivici pozitivnog rezultata, a sve ostale firme će završiti pozitivno s potpisanim ugovorima za 2017. godinu, koji kažu da će ova godina biti zagarantovano uspješna i dobra", rekao je Džindić.

Od firme gubitaša do jedne od vodećih


Proteklu godinu obilježili su izvozi u više od 30 zemalja svijeta, a kao najveći izvoznik navodi se preduzeće Igman s prihodom od blizu 110 miliona KM.

"Nakon Igmana slijedi Pretis koji je od firme gubitaša sa minus 65 miliona postao firma koja je na drugom mjestu u namjenskoj industriji sa prihodom blizu 40 miliona KM, a onda slijedi Ginex sa također blizu 40 miliona maraka", dodao je Džindić.

Menadžment goraždanskog Ginexa minulu godinu posebno će pamtiti. Naime, ova kompanija u 2016. postala je jedna od vodećih u oblasti namjenske industrije u BiH. Prihodi iznose blizu 38 miliona maraka, što je ujedno najveći poslovni uspjeh od osnivanja preduzeća 1998. godine.

Više od 80 posto proizvodnje plasiraju na strano tržište.

"Ginex pokriva tržište više od 40 zemalja svijeta. Strategijom razvoja Ginexa do 2021. godine određene su smjernice budućeg rada, s obzirom na to da je kompanija postala vodeći proizvođač ove vrste proizvoda u Evropi i približila se svjetskim konkurentima, američkim kompanijama iz ove branše SISIAJ i Federal, što je i bio cilj", kazala je u nedavnom razgovoru za naš portal generalna direktorica kompanije Munevera Fočo.

U odnosu na početke iz 1998. godine, kada je 198 zaposlenih radilo na proizvodnji peći za grijanje, fenjerima za uličnu rasvjetu te građevinskim poslovima, Ginex danas ima 640 zaposlenih, kao i tehnologiju i proizvodne linije za proizvodnju i preradu svih vrsta inicijalnih eksploziva i raznih hemikalija.

Ističući ambiciozne planove za ovu godinu, Fočo je istakla da je u planu zapošljavanje 100 do 120 novih radnika, s obzirom na to da će u 2017. investirati u nove tehnologije i kapacitete.

Vitezit doživio preporod


Preporod praćen povećanjem proizvodnje za 120 posto u prošloj godini doživjelo je i preduzeće namjenske industrije Vitezit iz Viteza, koje se bavi proizvodnjom privrednih eksploziva.

Prema riječima direktora Miroslava Puljića, koji se na čelu ovog preduzeća nalazi od konca 2015. godine, plan za 2017. zasniva se na pokretanju dodatnih pogona, zapošljavanju, povećanju proizvodnje, kao i širenju izvozničke mreže.

"U vrijeme kada sam došao na mjesto direktora firmu sam zatekao u stanju u kojem je proizvodnja bila obustavljena. Vlada FBiH u 2016. dala nam je jedan manji kredit kako bi se mogla nastaviti proizvodnja. Novac je iskorišten namjenski u sirovine, tako da je na kraju u 2016. godini, u odnosu na godinu prije, došlo do povećanja proizvodnje za 120 posto", ponosno naglašava Puljić za Klix.ba.

Ovo preduzeće 2015. godinu završilo je s prihodom od 1.700.000 KM, dok je u 2016. zabilježen finansijski rezultat od 4.914.000 maraka.

Kada je riječ o izvozu, naš sagovornik nastavlja da su proizvodi od posljednjeg kvartala 2016. dostupni na tržištu Crne Gore i Albanije, a trenutno su u pripremi ugovori sa Srbijom, Hrvatskom i Makedonijom.

"Trenutno imamo zaposlenih 229 osoba, a od toga smo u prošloj godini primili 70 novih mladih radnika koje su stari radnici obučili u cilju nastavka proizvodnje. Također, mi ćemo u ovoj godini nastojati povećati broj zaposlenih, pokrenuti pogone koji dosad nisu radili te proširiti djelatnost naše laboratorije", najavljuje Puljić.

Menadžment Vitezita također ima ambiciozne poslovne planove, a jedan od njih je i povećanje proizvodnje za još najmanje 80 posto, što će u konačnici dovesti do prihoda u iznosu od osam miliona maraka.

"Moj cilj je da izađemo na zelenu granu, odnosno ostvarenjem ovih prihoda moći ćemo poslovati pozitivno. Od 1. januara počinjemo uplaćivanje doprinosa za sve radnike, a u ovoj godini planiramo podvlačenje crte kada je riječ o potraživanju vjerovnika. Tu su najzastupljeniji radnici koji potražuju plate. Nastojat ćemo utvrditi konverziju udjela firme, jer mislim da je to najbolji način za upravu, radnike i sve ostale vjerovnike", smatra on.

2016. - godina razvoja namjenske industrije


Minstar Džindić je u našem razgovoru istakao da je godinu iza nas obilježio i početak bavljenja razvojem namjenske industrije u FBiH.

"Više ne radimo samo na način: dobijemo ugovor, završimo, isporučimo i naplatimo. Sredstva sada namjenski ubacujemo u razvojne projekte u svim fabrikama. U 2016. smo završli razvoj nekoliko sredstava koja će biti, nadam se u ovoj godini, provedena kroz proceduru dobijanja svih potrebnih dozvola na nivou Federacije i države. Iza toga ćemo naš prvi bh. brend u namjenskoj industriji u poslijeratnoj FBiH, odnosno državi, prodavati širom svijeta", rekao je Džindić.

Resorno ministarstvo također je formiralo i nekoliko razvojnih timova kroz različite fabrike, odnosono profile koji se nalaze u privatnom, ali i u sektoru koji je u većinskom ili djelimičnom vlasništvu Vlade FBiH.

Naglasivši da se trenutno posmatra cjelokupni paket namjenske industrije, resorni ministar je izjavio da je cilj u 2017. i 2018. godini napraviti ambijent koji će se teško moći porediti s prethodnim.

Vučić je naveo da je sa Zvizdićem razgovarao o mnogim važnim temama, međusobnoj podršci na evropskom putu, ali i sasvim konkretno o tome da se formira tim koji će se baviti održavanjem 11 mostova između Srbije i BIH.

Takođe, najavio je da će ići na sajam u Mostar, gdje su ga pozvali i Žvizdić, ali i Dragan Čović, te da će tamo biti organiziran poseban sastanak namijenskih indrustrija dvije zemlje.

"To je dobra vest, municiju i oružje možemo drugima da prodajemo, naravno, nikome ne pada na pamet da to koristi ovde, ali da prodajemo drugima to može biti veliki i značajan posao", poručio je srpski premijer.

heckler wrote:Puna usta saradnje

Vučić je naveo da je sa Zvizdićem razgovarao o mnogim važnim temama, međusobnoj podršci na evropskom putu, ali i sasvim konkretno o tome da se formira tim koji će se baviti održavanjem 11 mostova između Srbije i BIH.

Takođe, najavio je da će ići na sajam u Mostar, gdje su ga pozvali i Žvizdić, ali i Dragan Čović, te da će tamo biti organiziran poseban sastanak namijenskih indrustrija dvije zemlje.

"To je dobra vest, municiju i oružje možemo drugima da prodajemo, naravno, nikome ne pada na pamet da to koristi ovde, ali da prodajemo drugima to može biti veliki i značajan posao", poručio je srpski premijer.

"Za tren do konflikta", HR vraća obavezno služenje vojske?

Zagreb -- U Hrvatskoj je u toku opsežna analiza koja treba da pokaže prednosti i mane ponovnog aktiviranja obaveznog vojnog roka, piše "Glas Slavonije", prenosi "Indeks".

Penzionisani general Hrvatske vojske i predsednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljevac tim povodom kaže da se stalno govori o nasilnom rešavanju krize u regionu, te da to često, kako kaže, prolazi ispod radara.

"I doista može vrlo brzo doći do problema, na primer da se Republika Srpska pokuša izdvojiti iz BiH, što bi odmah izazvalo reakciju muslimana i vi imate problem", naveo je Miljavac.

Za njega je, kako kaže, normalno da će se tu odmah uvlačiti i Srbija, što će sve zajedno napraviti problem i Hrvatima u BiH, pa bi i Hrvatska na ovaj ili onaj način tu nešto morala 'odraditi'.

"I za tren može doći do vrlo ozbiljnog konflikta. Na to je upozorio i ministar spoljnih poslova Rusije Lavrov", naveo je Miljavac.

U Hrvatskoj je obaveza služenja vojnog roka ukinuta 2008. godine i od tada postoji samo dobrovoljno služenje vojnog roka.

Dobrovoljno služenje traje 14 sedmica na poligonima Slunj i Gašinci.

Pozivajući se na svoje izvore, Glas Slavonije piše da pre zvaničnih analiza u Ministarstvu odbrane Hrvatske ne žele ništa zvanično da komentarišu po tom pitanju.

Izvor lista navodi da Ministarstvo i Štab daju predlog takve odluke nakon čega će se oceniti hoće li se ići u promene.

Tvrdi i da se u nekim drugim evropskim zemljama odvijaju takvi procesi te da priča nije neosnovana.

Neimenovani izvor za list kaže da je na sistemu da predloži izmenu o kojoj će se raspravljati.

Može se, kaže, predložiti dvomesečna, jednomesečna ili pak obuka od šest sedmica. Tvrdi i da se ne bi išlo na duže od dva meseca.

Na novim vojnim obukama se ne bi išlo na velika specijalistička znanja, nego bi se pojedinci obučavali za rukovanje pešačkim naoružanjem.

Uz gađanje iz automatskog naoružanja trebalo bi svladati prvu pomoć i korišćenje zaštitne maske.

Nakon toga, trebalo bi da postoji mogućnost dobrovoljne dodatne obuke.

Osnovnu obuku, piše list, bi trebalo završiti u roku od mesec dana:

"Tako da ne bi bio cilj time ih osposobiti za nešto veliko, već preneti im nekakve osnovne pojmove i stvari za koje mislimo da ih treba znati. Na primer, namestiti šator ili slične postupke koji se mogu u različitim situacijama primeniti."

155_mm wrote:u nekom novom belaju bosnjo ni imao 3 cilja koje bi morao postici ako misli opstati bioloski na ovim prostorima.

spojiti jajce i kljuc kako ne bi odmah ostao u okruzenju. izaci na granicu sa CG i izaci na savu kod brckog. i onda se moze pregovarati do bezsvijesti. nije mnogo ali sto neko rece stvari ce se odlucivati u prvim danima i sedmicama. kao sto je bilo i devedesetih. dok ovi slete sa turskim avionima stvar je zavrsena.

11 Jan 2017
Rheinmetall and Steyr Mannlicher offer new RS556 assault rifle system


Two of Europe’s most respected defence companies, Rheinmetall and Steyr Mannlicher, have joined forces to manufacture and market the RS556 modular assault rifle. This German-Austrian cooperation project adds a key item to Rheinmetall’s growing array of infantry products.

The RS556 is based on the highly regarded STM556, which Steyr Mannlicher first unveiled in 2012. klix modularity characterizes this easy-to-use, future-proof 5.56mm x 45 cal. weapon.

drndalo wrote:Dudak se usro od srece kad je vidio kakve nasljednike ima ovdje...