Yug wrote:Pricamo o odlukama parlamenta BiH a ne o zahtjevima poslanika narodne skupstine Republika Srpske.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 3/11, rješavajući zahtjev 76 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, na sjednici održanoj 27. maja 2011. godine donio je odluku o dopustivosti i meritumu kojom je utvrđeno da član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 32/01 i 63/08) nije u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
Istom odlukom naloženo je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove odluke u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine», uskladi član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 32/01 i 63/08) s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Kako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije postupila u skladu sa navedenom odlukom to je Ustavni sud BiH na sjednici održanoj dana 16.01.2013. godine donio Rješenje kojim se utvrđuje da odredbe člana 5 Zakona o jedinstvenom matičnom broju prestaju da važe narednog dana od dana objavljivanja ove odluke u Službenom glasniku BiH.
Ti vjerovatno nisi niti pročitao odluku - da ti je postavim i boldiram bitno za raspravu o ovoj temi ?
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u
predmetu brojU 3/11,rješavajući zahtjev76 poslanika Narodne
skupštine Republike Srpske, na osnovu Člana VI/3.a) Ustava
Bosne i Hercegovine, Člana 59. stav 2. alineja 2, Člana 61. st. 1, 2.
i 3. i Člana 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i
51/09), u sastavu:
Miodrag Simović, predsjednik
Valerija Galić, potpredsjednica
Constance Grewe, potpredsjednica
Seada Palavrić, potpredsjednica
Tudor Pantiru, sudija
Mato Tadić, sudija
Mirsad ]eman, sudija
Margarita Caca-Nikolovska, sutkinja
na sjednici održanoj 27. maja 2011. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
DjelimiČno se usvaja zahtjev 76 poslanika Narodne
skupštine Republike Srpske.
Utvrđuje se da Član 5. Zakona o jedinstvenom matiČnom
broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08)
nije u skladu s Članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
U skladu s Članom 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i
Hercegovine da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana
objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i
Hercegovine", uskladi Član 5. Zakona o jedinstvenom matiČnom
broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08)
s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da,
u skladu s Članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine, u roku iz prethodnog stava obavijesti Ustavni sud
Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja
ove odluke.
Odbija se zahtjev 76 poslanika Narodne skupštine
Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Člana 5. Zakona o
jedinstvenom matiČnom broju ("Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine" br. 32/01 i 63/08) u odnosu na Čl. I/1, I/3, III/1. i
III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
Utvrđuje se da je Član 5. Zakona o jedinstvenom matiČnom
broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08)
u skladu s Čl. I/1, I/3, III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i
"Službenom glasniku Distrikta BrČko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. Sedamdesetšest (76) poslanika Narodne skupštine
Republike Srpske (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva)
podnijeli su 25. februara 2011. godine Ustavnom sudu Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu
ustavnosti Člana 5. Zakona o jedinstvenom matiČnom broju
("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08).
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu Člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od
PredstavniČkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: PredstavniČki dom) i Doma
naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Dom naroda) zatraženo je 11. marta i 18. marta
2011. godine da dostave odgovor na zahtjeve.
3. Sekretar PredstavniČkog doma je 25. marta 2011. godine
dostavio obavještenje povodom zahtjeva za izjašnjenje, a Dom
naroda u ostavljenom roku nije dostavio odgovor na zahtjev.
4. Na osnovu Člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda,
obavještenje PredstavniČkog doma je dostavljeno podnosiocima
zahtjeva 14. aprila 2011. godine.
III. Zahtjev
a) Navodi iz zahtjeva
5. Podnosioci zahtjeva su eksplicitno naveli da odredbe Člana
5. Zakona o jedinstvenom matiČnom broju ("Službeni glasnik
Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08) nisu u saglasnosti s Čl.
I/1, I/3, III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
6. Podnosioci zahtjeva su naveli da su Članom III/1. Ustava
Bosne i Hercegovine regulirane nadležnosti institucija Bosne i
Hercegovine, među kojima nema nadležnosti iz oblasti
teritorijalne organizacije entiteta. Stoga, kako su dalje naveli
podnosioci zahtjeva, u smislu Člana III/3.a) Ustava Bosne i
Hercegovine, reguliranje ovog pitanja je u nadležnosti entiteta.
Podnosioci zahtjeva su dalje istakli da je, u skladu sa spomenutim
ustavnim odredbama, Narodna skupština Republike Srpske
donijela Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske,
koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj
69/09. Članom 5. navedenog zakona navedene su sve opštine u
Republici Srpskoj.
7. Podnosioci zahtjeva su istakli da je osporenim Članom 5.
Zakona o jedinstvenom matiČnom broju utvrđeno deset
registracijskih podruČja za koja se vodi registar. Dalje su naveli
da se u osporenom Članu Zakona o jedinstvenom matiČnom broju
za oznaČavanje opština u Republici Srpskoj propisuju
nezvaniČni, odnosno dvojni nazivi, koji ne postoje u Zakonu o
teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske. Tako se u osporenoj
odredbi zakona umjesto pravilnih naziva opština Gradiška,
Jezero, Ribnik, Kneževo, Krupa na Uni, Petrovac, IstoČni Drvar,
Brod, [amac, Petrovo, Vukosavlje, Novo Goražde, FoČa, IstoČni
Mostar, Berkovići, Kozarska Dubica, Novi Grad, Oštra Luka,
IstoČna Ilidža, IstoČno Novo Sarajevo, IstoČni Stari grad,
Pelagićevo, Osmaci, Donji Žabar i Kupres, koji su utvrđeni
Članom 5. Zakona o teritorijalnoj organizaciji RS, navedeni
dvojni ili pak pogrešni nazivi opština, i to: Bosanska
Gradiška/Gradiška, Jajce/Jezero, KljuČ/Ribnik, SkenderVakuf/Kneževo, Bosanska Krupa/Krupa na Uni, Bosanski
Petrovac/Petrovac, Drvar/Srpski Drvar, Bosanski Brod/Srpski
Brod, Bosanski [amac/[amac, GraČanica/Petrovo,
Odžak/Vukosavlje, Goražde/Srpsko Goražde, FoČa/Srbinje,
Mostar/Srpski Mostar, Stolac/Berkovići, Bosanska
Dubica/Kozarska Dubica, Bosanski Novi/Novi Grad, Sanski
Most/Srpski Sanski Most, Ilidža/Srpska Ilidža, Novo
Sarajevo/Srpsko Novo Sarajevo, Sarajevo-Stari Grad/Srpsko
Sarajevo, GradaČac/Pelagićevo, Kalesija/Osmaci, Orašje/Srpsko
Orašje i Kupres/Srpski Kupres.
8. Kako je prema Ustavu Bosne i Hercegovine teritorijalna
organizacija izvorna nadležnost entiteta, podnosioci zahtjeva
smatraju da se u osporenoj odredbi Zakona o jedinstvenom
matiČnom broju moraju koristiti zvaniČni nazivi opština usvojeni
u Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske. Pored
toga, podnosioci zahtjeva su istakli da je Narodna skupština
Republike Srpske prilikom donošenja Zakona o teritorijalnoj
organizaciji ispoštovala odluke Ustavnog suda u predmetu broj
U 44/01 od 27. februara i 22. septembra 2004. godine. Također su
ukazali da je Ustavni sud u predmetu broj AP 2821/09 odbacio
kao oČigledno (prima facie) neosnovanu apelaciju Kluba
delegata iz reda bošnjaČkog naroda u Vijeću naroda Republike
Srpske, koja je podnesena protiv Odluke Vijeća za zaštitu
vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske broj UV-2/09
od 8. jula 2009. godine i u kojoj se navodi da Zakonom o
teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske nisu povrijeđeni
vitalni interesi bošnjaČkog naroda.
9. S obzirom na navedeno, podnosioci zahtjeva su zatražili da
Ustavni sud osporeni Član Zakona o jedinstvenom matiČnom
broju proglasi neustavnim.
b) Odgovor na zahtjev
10. U obavještenju povodom zahtjeva za izjašnjenje, kojeg je
potpisao sekretar PredstavniČkog doma, je navedeno da, s
obzirom da PredstavniČki dom još nije okonČao konstitutivnu
sjednicu niti su izabrani Članovi Ustavnopravne komisije Doma,
nije moguće provesti postupak propisan Poslovnikom
PredstavniČkog doma i dati odgovor o navedenom zahtjevu za
ocjenu ustavnosti Zakona o jedinstvenom matiČnom broju.
IV. Relevantni propisi
11. Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Član I/1.
Kontinuitet
Republika Bosna i Hercegovina, Čije je zvaniČno ime od sada
"Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po
međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom
modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno
priznatim granicama.[...]
Član I/2.
Demokratska naČela
Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše
u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih demokratskih izbora.
Član I/3.
Sastav
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu
"entiteti").
Član III/1.
Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i
Hercegovine:
a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c) Carinska politika.
d) Monetarna politika, kao što je predviđeno Članom VII.
e) Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine.
f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
g) Provođenje međunarodnih i međuentitetskih
kriviČnopravnih propisa, ukljuČujući i odnose sa Interpolom.
h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajedniČkih i
međunarodnih komunikacijskih sredstava.
i) Regulisanje međuentitetskog transporta.
j) Kontrola vazdušnog saobraćaja.
Član III/3.a)
Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom
izriČito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju
entitetima.
12. Zakon o jedinstvenom matiČnom broju ("Službeni
glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08) u relevantnom
dijelu glasi:
Član 1. stav 1.
Ovim zakonom propisuje se određivanje, dodjeljivanje,
upisivanje, korištenje, evidencija, struktura, poništenje i
zamjena jedinstvenog matiČnog broja (u daljnjem tekstu: JMB)
državljana Bosne i Hercegovine i stranih državljana u Bosni i
Hercegovini.
Član 5.
Deset registracijskih podruČja (IV. grupe) za koje se vodi
registar su:
1. Broj registra 10 za registracijska podruČja: Banja Luka,
Bosanska Gradiška/Gradiška, Čelinac, Jajce/Jezero, Jajce,
KljuČ/Ribnik, KljuČ, Kotor-Varoš, Laktaši, Mrkonjić-Grad,
Prnjavor, Dobretići, Skender-Vakuf/Kneževo, Srbac, [ipovo.
2. Broj registra 11 za registracijska podruČja: Bihać,
Bosanska Krupa, Bosanska Krupa/Krupa na Uni, Bosanski
Petrovac, Bosanski Petrovac/Petrovac, Bosansko
Grahovo/Grahovo, Cazin, Drvar/Srpski Drvar, Drvar, Velika
Kladuša, Bužim.
3. Broj registra 12 za registracijska podruČja: Doboj-Jug,
Doboj-Istok, Doboj, Bosanski Brod/Srpski Brod, Bosanski
[amac/[amac, Domaljevac/[amac, Derventa, GraČanica,
GraČanica/Petrovo, Maglaj, ModriČa, Odžak/Vukosavlje,
Odžak, Teslić, Tešanj, Usora.
4. Broj registra 13 za registracijska podruČja: Goražde,
Goražde/Srpsko Goražde, ČajniČe, FoČa, FoČa/Srbinje, Rudo,
Višegrad.
5. Broj registra 14 za registracijska podruČja: Livno,
Tomislavgrad, GlamoČ.
6. Broj registra 15 za registracijska podruČja: Mostar
Centralni distrikt, Mostar Stari Grad, Mostar Sjever, Mostar
Jugoistok, Mostar Jugozapad, Mostar Zapad, Mostar Jug,
Mostar/Srpski Mostar, Bileća, Čapljina, Čitluk, Gacko, Grude,
Jablanica, Konjic, [iroki Brijeg, Ljubinje, Ljubuški, Neum,
Nevesinje, Posušje, Prozor/Prozor-Rama, Stolac/Berkovići,
Stolac, Ravno, Trebinje.
7. Broj registra 16 za registracijska podruČja: Prijedor,
Bosanska Dubica/Kozarska Dubica, Bosanski Novi/Novi Grad,
Sanski Most/Srpski Sanski Most, Sanski Most, Kostajnica.
8. Broj registra 17 za registracijska podruČja:
Sarajevo-Centar, Breza, Fojnica, Hadžići, Han-Pijesak, Ilidža
(FBiH), Ilidža/Srpska Ilidža, Ilijaš, Kalinovik, Kiseljak, Kreševo,
Sarajevo-Novi Grad, Novo Sarajevo, Novo Sarajevo/Srpsko
Novo Sarajevo, Olovo, Pale-RS, Pale-FBiH, Rogatica, Sokolac,
Sarajevo-Stari Grad/Srpsko Sarajevo, Trnovo-RS,
Trnovo-FBiH, Vareš, Visoko, Vogošća.
9. Broj registra 18 za registracijska podruČja: Tuzla,
Banovići, Bijeljina, Bratunac, Distrikt BrČko, GradaČac,
GradaČac/Pelagićevo, Kalesija, Kalesija/Osmaci, Kladanj,
Lopare/Čelić, Lopare, Lukavac, Orašje, Orašje/Srpsko Orašje,
Srebrenica, Srebrenik, [ekovići, TeoČak, Ugljevik, Vlasenica,
Sapna, Zvornik, Živinice, Milići.
10. Broj registra 19 za registracijska podruČja: Zenica,
Bugojno, BusovaČa, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj, Kupres,
Kupres/Srpski Kupres, Novi Travnik, Travnik, Vitez, Zavidovići,
ŽepČe.
Ponedjeqak, 8. 8. 2011. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 63 - Strana 153Broj 63 - Strana 154 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeqak, 8. 8. 2011.
13.Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske
("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 69/09) u relevantnom
dijelu glasi:
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se teritorijalna organizacija
Republike Srpske, kao i uvjeti i postupak za teritorijalnu
promjenu.
Član 5.
Općine u Republici Srpskoj su: Bijeljina, Bileća, Berkovići,
Bratunac, Brod, Višegrad, Vlasenica, Vukosavlje, Gacko,
Gradiška, Derventa, Doboj, Donji Žabar, Zvornik, IstoČni
Mostar, IstoČni Drvar, IstoČna Ilidža, IstoČno Novo Sarajevo,
IstoČni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Kneževo, Kozarska
Dubica, Kostajnica, Kotor Varoš, Krupa na Uni, Kupres,
Laktaši, Lopare, Ljubinje, Milići, ModriČa, Mrkonjić Grad,
Nevesinje, Novi Grad, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Pale,
Pelagićevo, Petrovac, Petrovo, Prijedor, Prnjavor, Rogatica,
Rudo, Ribnik, Srbac, Srebrenica, Sokolac, Teslić, Trebinje,
Trnovo, Ugljevik, FoČa, Han pijesak, ČajniČe, Čelinac, [amac,
[ekovići i [ipovo.
V. Dopustivost
14. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao
od odredaba Člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine Pravila
Ustavnog suda Ustavnog suda.
Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud je jedini nadležan da odluČuje o bilo kojem sporu
koji se javlja prema ovom ustavu između dva entiteta, ili između
Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između
institucija Bosne i Hercegovine, ukljuČujući ali ne
ograniČavajući se na to:
- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan
odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim ustavom,
ukljuČujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni
integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u
skladu sa ovim ustavom.
Sporove može pokrenuti Član Predsjedništva,
predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov
zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna
Četvrtina Članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne
skupštine, ili jedna Četvrtina Članova bilo kojeg doma
zakonodavnog organa jednog entiteta.
15. U odnosu na osporene odredbe Zakona o jedinstvenom
matiČnom broju, Ustavni sud istiČe da, iako odredba Člana
VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine ne predviđa eksplicitnu
nadležnost Ustavnog suda da ocjenjuje ustavnost zakona ili
odredbe zakona Bosne i Hercegovine, supstancionalni pojam
ovlasti određenih samim Ustavom Bosne i Hercegovine sadrži u
sebi titulus Ustavnom sudu za takvu nadležnost, a posebno
ulogom Ustavnog suda kao tijela koje podržava Ustav Bosne i
Hercegovine. Navedeno stanovište Ustavnog suda u ovakvim
sluČajevima, kroz njegovu dosadašnju praksu, jasno ukazuje da
je Ustavni sud nadležan da ocjenjuje ustavnost zakona, odnosno
pojedinih odredbi zakona Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni
sud, Odluka brojU 14/02 od 30. januara 2004. godine, "Službeni
glasnik Bosne i Hercegovine" broj 18/04).
16. Nadalje predmetni zahtjev za ocjenu ustavnosti
osporenih odredbi Zakona o jedinstvenom matiČnom broju
podnijelo je 76 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske,
što u odnosu na 83, što je ukupan broj narodnih poslanika
određen Ustavom Republike Srpske, predstavlja više od jedne
Četvrtine Članova zakonodavnog tijela Republike Srpske. Iz
navedenog proizlazi da je zahtjev podnio ovlašteni podnosilac iz
Člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
17. Imajući u vidu odredbe Člana VI/3.a) Ustava Bosne i
Hercegovine i Člana 17. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je
utvrdio da je zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o
jedinstvenom matiČnom broju, dopustiv, jer ga je podnio
ovlašteni podnosilac i ne postoji nijedan formalni razlog iz Člana
17. stav 1. Pravila Ustavnog suda u pogledu nedopustivosti.
VI. Meritum
18. Podnosioci zahtjeva eksplicitno navode da Član 5.
Zakona o jedinstvenom matiČnom broju nije u skladu s Čl. I/1, I/3,
III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, iz suštine
zahtjeva proizlazi da zahtjev pokreće i ustavna pitanja pravne
sigurnosti prema Članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
Osporeni Član Zakona o jedinstvenom matiČnom broju, po
mišljenju podnosioca zahtjeva, nije u skladu s navedenim
odredbama Ustava Bosne i Hercegovine jer za oznaČavanje
opština u Republici Srpskoj propisuje nezvaniČne, odnosno
dvojne nazive, pa Čak i pogrešne nazive koji ne postoje u Zakonu
o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske.
19. Ustavni sud zapaža da je Zakon o jedinstvenom
matiČnom broju Parlamentarna skupština BiH donijela 25.
oktobra 2001. godine na osnovu Člana IV/4.a) Ustava Bosne i
Hercegovine. Navedeni zakon je stupio na snagu 29. marta 2002.
godine. Izmjene i dopune navedenog zakona, koje su donesene
30. jula 2008. godine, stupile su na snagu 13. augusta 2008.
godine. Zakon o jedinstvenom matiČnom broju uređuje pitanja
koja se tiČu jedinstvenog matiČnog broja državljana BiH i stranih
državljana u BiH.
20. Ustavni sud dalje istiČe da je Republika Srpska donijela
Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske ("Službeni
glasnik Republike Srpske" broj 69/09), koji je stupio na snagu 7.
augusta 2009. godine. Članom 5. navedenog zakona poimeniČno
je navedena 61 opština, koje kao osnovne teritorijalne jedinice
Čine teritorij Republike Srpske. U ovom zakonu utvrđeni su
nazivi opština kao sadašnji zvaniČni nazivi opština u Republici
Srpskoj.
21. Ustavni sud zakljuČuje da se osporenim zakonom uređuju
pitanja jedinstvenog matiČnog broja, dakle, pitanja iz ustavne
nadležnosti Bosne i Hercegovine. Iz ovoga proizlazi zakljuČak da
se osporenim zakonom ne uređuju pitanja iz entitetske ustavne
nadležnosti kao što je teritorijalna organizacija entiteta, niti
utvrđuju nazivi gradova i opština u entitetima. Naime, Ustavni
sud smatra da su u osporenom zakonu preuzeti nazivi opština u
Republici Srpskoj iz tada važećih entitetskih zakona, uz koje su u
nekim sluČajevima navedeni i raniji nazivi (npr. KljuČ/Ribnik),
kako bi se tehniČki precizirala registracijska podruČja za koja se
vode registri jedinstvenih matiČnih brojeva. Osporeni zakon je
donesen prije novog Zakona o teritorijalnoj organizaciji
Republike Srpske iz augusta 2009. godine i zbog toga sadrži
nazive koji nisu u skladu s nazivima utvrđenim ovim entitetskim
zakonom. Dakle, zakonodavac na državnom nivou u osporenom
Članu zakona nije utvrđivao nazive gradova i opština, niti su to
materijalno-pravna pitanja koja se uređuju tim zakonom. Ustavni
sud zakljuČuje da se u konkretnom sluČaju zakonodavac na
državnom nivou nije upleo u ustavno ovlaštenje Republike
Srpske koje kao entitet ima prema Članu III/3.a) Ustava Bosne i
Hercegovine.
22. Imajući u vidu navedeno, kao i da se odredbe Ustava
Bosne i Hercegovine sadržane u Čl. I/1, I/3, III/1. i III/3.a), za koje
podnosioci zahtjeva smatraju da su u konkretnom sluČaju
povrijeđene, odnose na kontinuitet i sastav Bosne i Hercegovine,
te nadležnosti institucija BiH i nadležnosti entiteta, Ustavni sud
zakljuČuje da osporenim Članom Zakona o jedinstvenom
matiČnom broju nisu povrijeđene odredbe Čl. I/1, I/3, III/1. i
III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
23. Međutim, Ustavni sud zapaža da iz suštine zahtjeva kojim
se traži ocjena ustavnosti navedenog zakona proizlazi da zahtjev
pokreće ustavna pitanja pravne sigurnosti prema Članu I/2.
Ustava Bosne i Hercegovine. Navedenom odredbom Ustava
Bosne i Hercegovine država Bosna i Hercegovina je određena
kao"demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom".
Ustavni sud je nadležan i obavezan da u svakoj prilici djeluje kao
zaštitnik Ustava Bosne i Hercegovine (Član VI/3), što ukljuČuje
jedno od njegovih temeljnih naČela - vladavinu prava iz
navedene ustavne odredbe. Stoga će navode podnosioca zahtjeva
da je osporena odredba zakona neustavna Ustavni sud ispitati uodnosu na princip vladavine prava iz navedenog Člana I/2.
Ustava Bosne i Hercegovine.
24. Ustavni sud je već istakao da je Republika Srpska
važećim zakonom utvrdila zvaniČne nazive svih opština na svom
teritoriju. S druge strane, a imajući u vidu osporene zakonske
odredbe, Ustavni sud je mišljenja da zakonodavac na državnom
nivou nije slijedio novu zakonsku regulativu u Republici Srpskoj
u odnosu na nove nazive gradova i opština. Pored toga, Ustavni
sud zapaža da su u taČ. 2, 3, 4, 7, 8, 9. i 10. Člana 5. Zakona o
jedinstvenom matiČnom broju zadržani nazivi gradova i opština
koji su kao neustavni prestali da važe na osnovu odluka Ustavnog
suda broj U 44/01 od 27. februara i 22. septembra 2004. godine
(npr. Srpski Drvar, Srpski Brod itd.). Na ovaj naČin zakonodavac
na državnom nivou je, u odnosu na osporenu zakonsku odredbu,
po mišljenju Ustavnog suda narušio princip vladavine prava iz
Člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud istiČe da
pravna sigurnost, što je inherentan element principa vladavine
prava, zahtijeva da registracijska podruČja u osporenom zakonu
budu određena iskljuČivo aktualnim zakonskim nazivima
opština i gradova, koji su u konkretnom sluČaju utvrđeni
relevantnim odredbama Zakona o teritorijalnoj organizaciji
Republike Srpske iz 2009. godine. Iz navedenog Ustavni sud
zakljuČuje da je u konkretnom sluČaju povrijeđen princip
vladavine prava iz Člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, koji
podrazumijeva poštovanje važećih zakona i postupanje u skladu
s njima.
VII. ZakljuČak
25. Ustavni sud zakljuČuje da Član 5. Zakona o jedinstvenom
matiČnom broju nije u skladu s Članom I/2. Ustava Bosne i
Hercegovine, zbog toga što sadrži nazive opština u Republici
Srpskoj koji nisu u skladu s njihovim nazivima utvrđenim
pozitivnim entitetskim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji
Republike Srpske, koji je donesen u okviru ustavne nadležnosti
entiteta.
26. Ustavni sud, međutim, zakljuČuje da su odredbe Člana 5.
Zakona o jedinstvenom matiČnom broju u skladu s Čl. I/1, I/3,
III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, jer ovim odredbama
nisu utvrđivani već samo preuzeti nazivi pojedinih opština iz
entitetskih zakona koji su bili na snazi u vrijeme donošenja
osporenog zakona. Dakle, nije došlo do uplitanja u ustavnu
nadležnost entiteta da utvrđuje nazive opština na svom teritoriju.
27. Na osnovu Člana 61. st. 1. i 2. i Člana 63. stav 4. Pravila
Ustavnog suda, Ustavni sud je odluČio kao u dispozitivu ove
odluke.
28. Prema Članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
Ustavnog suda su konaČne i obavezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović, s. r.