Forum Klix.ba

Prva bh. puška dobila NATO kod







Prva bh. puška koju je proizvela goraždanska kompanija AC Unity, uspješno je prošla sva testiranja u Norveškoj i zvanično dobila NATO kod, saznaje Dnevni avaz.

Dobivanjem NATO koda prva domaća puška ali i bh. pištolj sada se mogu bez ikakvih zastoja i prepreka početi izvoziti na strana tržišta, prenosi BiznisInfo.

Nezvanično, veliki je spisak država u Evropi, Africi i Aziji koje žele bh. oružje. Ugovoreni su milionski poslovi.

Proptotip prve bh. puške napravljen je prije oko pola godine i u to šest različitih modela. Puška nosi naziv AC Alfa SMG 6 te posjeduje i optički nišan. Mnoge komponente ove puške su kompatibilne s modernim NATO puškama M16 i M4, što su pokazala i testiranja u Norveškoj.

Tu su i puške AC Alfa SMG1, AC Alfa SMG2 ali i puška AC DL 44 A1 koja se koristi za kontrolu gužvi.

Novi igrač: Firma iz Tešnja dobila dozvolu za proizvodnju dijelova za oružje



Kompanija Zupčanik iz Tešnja ovih je dana dobila saglasnost Vlade Federacije BiH za uvođenje proizvodnje nenamjenske vojne industrije.







Ona će proizvoditi i dijelove koji se definišu kao vojna oprema iz skupine mehaničkih dijelova proizvoda iz skupine bez pirotehničkih elemenata, te oklopnu ili zaštitnu opremu i konstrukcije, a bit će tu i otkivci, odlijevci, i ostali nedovršeni proizvodi bez eksplozivnih elemenata, piše Večernji list.

Kompanija želi postati konkurentna na svjetskom tržištu u proizvodnji, između ostaloga, kako navode, i metalnih te plastičnih komponenti, kao što su nakovnje, kapsule, košuljice zrna, članci remenika, vodeći prsteni, i metalni dijelovi streljiva, sigurnosne i oružane naprave, upaljači, senzori i inicijalne naprave, energetska punjenja za jednokratno ispaljenje.

S obzirom na potražnju u regiji i svijetu žele se također uključiti u proizvodnju dijelova za oružje s glatkom cijevi, kalibra manjeg od 20 mm, ostalog naoružanja i automatskog oružja kalibra 12,7 mm.

Radili bi na proizvodnji pribora i ostalih posebnih komponenti za puške, karabine, revolvere, pištolje, automatske pištolje i automatske puške…

– Konkurencija na tržištu postoji, ali uz dobru kvalitetu proizvoda, poštivanje rokova isporuke, i cijenu proizvoda, kompanija Zupčanik doo Šije Tešanj, može se održavati na tržištu i zadobiti povjerenje kupaca. Zbog prostora na kojem kompanija posluje moguće je ići i sa do 30 posto manjom cijenom od konkurencije, ali ne manjom od one koja će omogućiti plaćanje svih troškova proizvodnje te minimalnu zaradu – stoji u iznesenom elaboratu komapnije koja je dopuštenje za rad dobila od Vlada FBiH.

Orman doo Kiseljak (Vodovod Bjelašnica)














Firma Orman d.o.o. je osnovana 15. Januara 1991. Godine sa 100% privatnim kapitalom u vlasništvu Orman Senada i Orman Nijaza. Sjedište osnovane firme je bilo u Kiseljaku sa osnovnim sredstvima za radove u građevini i jednom benzinskom pumpom.

S obzirom na ratna dešavanja 1991-1995. godine firma je bila prisiljena da izmjesti svoje sjedište na podrucje općine Busovača (Kaćuni bb) i ako je ostala registrovana lokacija i adresa firme u Kiseljaku gdje je smještena organizaciona jedinica pumpa Kiseljak. Od 1995. godine firma Orman je ponovo pokrenula radove i nastojala da prati potrebe prema vrstama radova, nabavkama novih sredstava za rad, da upotpuni profesionalnu listu zaposlenih koje redovno šalje na potrebne edukacije, sajmove i td. Od prvozaposlenih 15 radnika firma Orman trenutno ima preko 130 uposlenika.

Orman d.o.o. Kiseljak obavlja više vrsta poslovnih aktivnosti, a najbitnije su:

niskogradnja (posjedujemo reference na izgradnji hidrotehničkih objekata (male protočne hidroelektrane, rezervoari, cjevovodi), radovi na izgradnji saobraćajnica, vanjska uređenja, regulacija korita vodotoka, izgradnja ab temelja za velika industrijska postrojenja, radovi rušenja, izgradnja mostova do 20,00 metara rasponske kontrukcije, sanacija klizišta, zimsko i ljetno održavanje puteva i sve ostalo u domenu niskogradnje)
promet nafte i naftnih derivata posebna poslovna jedinica
benzinske pumpe
tehnički pregled vozila

Danas firma Orman d.o.o. raspolaže sa cca 80 voznih jedinica, šest benzinskih pumpi, preko 40 građevinskih mašina, cca 800 m² poslovnog prostora, 1200 m² natkrivenog servisnog prostora i 15000 m² otvorenog servisnog prostora. U firmi Orman d.o.o. je zaposleno preko 130 uposlenika. U proteklih nekoliko godina napravljeno je na desetine kilometara cesta, značajan broj cestovnih objekata, sanacija korita rijeke, preko stotinu kilometara redovnog zimskog i ljetnog održavanja cesta, rušenja objekata i sl.

Firma Orman d.o.o. je osnovana i posluje na zdravim osnovama i bez kreditnih i drugih zaduženja.


http://orman.ba/bs_BA/

Razvoj vjerskog turizma u Travniku

Dvije nove škole u TK

Tvornica cementa Kakanj izgradila savremenu administrativnu zgradu








Nakon intenzivnog investiranja u pogone kako bi se proizvodnja dovela na takav nivo da zadovoljava sve najviše evropske i svjetske standarde kvalitete i zaštite okoliša, Tvornica cementa Kakanj je izgradila i novu administrativnu zgradu.

Prostorije administracije i menadžmenta tvornice do izgradnje nove zgrade bile su drvene barake koje su služile za smještaj radnika tokom izgradnje tvornice (1974 – 1978), te su obzirom na materijal od kojega su izgrađene predstavljale visok rizik opasnosti od požara. Također, bile su nereprezentativne tokom posjeta od strane kupaca, poslovnih partnera i gostiju.

UREĐENJE KORITA BOSNE

Počinje gradnja sportske dvorane osnovne škole u Dobroševićima



Nakon izgradnje i stavljanja u funkciju novog dijela škole u Dobroševićima, koja odnedavno nosi ime "Mustafa Busuladžić", uskoro bi trebala početi i izgradnja sportske dvorane u ovoj školi.







Općina Novi Grad Sarajevo provela je proceduru javne nabavke, a sa izabranim izvođačem radova firmom G.D. konstrukcije d.o.o. Mostar potpisan je ugovor o izvođenju radova.

U ovogodišnjem budžetu Općine i Kantona planirana su sredstva za početak gradnje dvorane, nakon čije izgradnje će ova škola biti jedna od najboljih u Kantonu Sarajevo. Ona pokriva više od polovine teritorije općine Novi Grad, jer joj gravitiraju velike mjesne zajednice Dobroševići i Reljevo.


Općina Novi Grad Sarajevo i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo iz ovogodišnjeg su budžeta izdvojili po 300.000 konvertibilnih maraka za početak ovog projekta.

Škola u Dobroševićima godinama je imala problem nedostatka prostora, zbog čega se nastava odvijala u tri smjene. Izgradnjom novog dijela škole, koji je stavljen u funkciju prošle godine riješen je problem nedostatka prostora za odvijanje nastavnog procesa. Međutim, škola od svog osnivanja do danas nikada nije imala salu za tjelesni odgoj, pa su učenici i nastavno osoblje prinuđeni časove tjelesnog odgoja obavljati u školskom holu ili na igralištu. Izgradnjom sportske sale konačno će imati uslove za sportske aktivnosti i časove tjelesnog odgoja.

Projekat će se realizirati kroz dvije kalendarske godine, prvom fazom predviđeno je da se urade svi građevinsko-zanatski, kao i fini unutrašnji radovi, dok će se u drugoj fazi vršiti opremanje objekta.

Ukupna površina sale sa pratećim sadržajima iznosit će oko 720 metara kvadratnih, a prema projektantskoj procjeni koštat će oko 1,5 miliona konvertibilnih maraka.

Dvorana će se graditi na mjestu sadašnjeg igrališta.

Novi sadržaji u domovima: Sve je spremno za prijem.







Studentski centar Sarajevo spreman je za prijem studenata u domove. Od 15. septembra u domovima Bjelave i Nedžarići dočekat će ih mnoge novine, na kojima se radilo dok su bili na raspustu. Izvršena je završna podjela soba, a studenti će ih moći zadužiti do prijema, zajedno s karticama za ishranu, posteljinom... Potvrdio nam je to Tarik Curić, direktor Studentskog centra.

Užurbani radovi

Navodi da je broj studenata povećan u odnosu na prošlu godinu, ali je i kapacitet domova povećan te mogu primiti 1.700 studenata. U toku su užurbani radovi da bi studente zatekla najbolja situacija. - U Nedžarićima smo potpuno renovirali studentsku menzu. Uveli smo lift između dvije kuhinje, opremili menzu novim stolicama, podovima, molerajem... Osim toga, imamo teretanu, vešeraje, kupili smo nove madrace i napravili restoran koji će studenti moći koristiti za svoje dnevne odmore - kaže Curić. Osmi sprat, koji nije bio u upotrebi, potpuno je renoviran. Na zahtjev studenata, napravljene su jednokrevetne i dvokrevetne sobe, što do sada nije postojalo. Potpuno novo stanje dočekat će i studente koji zadužuju sobe na Bjelavama. U Drugom paviljonu otvoren je kafić, a uz pomoć donatora, izgrađene su ljetna i zimska bašta.


Uvođenje doručka


Sve ove promjene u posljednjih osam mjeseci, prije koliko se promijenila Uprava, doprinijele su povećanju broja studenata i podigle su standard. No, cijene su ostale potpuno iste. Student mjesečno treba izdvojiti 150 maraka za boravak. - Svakodnevno je na meniju 18 vrsta jela, i to neograničene količine. Studentima su osigurani ručak i večera, a nastojimo da im uvedemo i doručak. Trenutno se radi na tome. Također smo aplicirali za utopljavanje svih osam objekata na Bjelavama, kao i onoga u Nedžarićima - ističe Curić.

Vraća se dug

Zbog duga od devet miliona, koji je zatečen nakon što je nova Uprava došla na čelo Doma, postoji vjerovatnoća da se Tursko-bosanski koledž proda ili da kao garancija za kompenzaciju duga Poreznoj upravi. Kako Curić dodaje, dug se postepeno smanjuje. Već je dva puta uplaćeno po 150.000 KM, a dogovara se i mjesečna rata do pronalaska konačnog rješenja. Protiv starog menadžmenta koji je doveo Studentski centar u ovakvo stanje, podnesene su krivične prijave. .

Kako se u višegradsko povratničko naselje Šip „vratila“ tradicija? Bez zavičaja i starih običaja čovjek je kao drvo bez korijena

Najslikovitiji primjer korištenja starih sredstava za rad može se naći u povratničkom selu Šip, čime povratnici nastoje sačuvati i stare navike, od načina obrađivanja zemljišta do prikupljanja sijena


[/b]
Povratnička kuća u Šipu



Što iz ljubavi prema zavičaju i tradiciji, što iz nužne potrebe, u povratničkim naseljima višegradske općine, povratnici koriste poljoprivredni alat koji se koristio još u vrijeme kada u selima nije bilo struje. Tako se tradicija „vratila“ sa povratnicima koji ljetine.





U magazama obnovljenih kuća i avlijama o tome najupečatljivije sredstva za rad, koja u ovom slučaju nisu muzejski eksponati već koriste se u svakodnevnim poslovima na selu, kao što su; kose i kosilišta, drvene vile, grablje, plug, teljig, jaram, klamfe, baglame, testere…

Kako se prave vile?

Najslikovitiji primjer korištenja starih sredstava za rad može se naći u povratničkom selu Šip. Na ovaj način povratnici nastoje sačuvati i stare navike, od načina obrađivanja zemljišta do prikupljanja sijena. Jedan od onih koji prednjači u očuvanju tradicije je Hasib Hota. Zahvaljujući ovom zaljubljeniku u zavičaj i uzornom domaćinu gotovo da nema alatke koja se ne može naći na njegovom povratničkom posjedu.






Dok je ovaj tekst nastajao uveliko su obavljali poljoprivredni poslovi koševine trave i ubira ljetine iz vrtova organski zdrave hrane. Vrijedni Hasib s ponosom ističe kako je umnogome obnovio fond alata po kome su porodice Hota bile nadaleko poznate.
Kazuje: – Mnoge alatke su mojih i komšijskih ruku djelo, pogotovo one koje koristimo za skupljanje sjena. Rijetko gdje možemo naći primjer kako se prave drvene vile, a evo mi to radimo kao što smo radili nekada. U šumi se posjeće odgovarajuće račvasto drvo jasena ili neko drugo još dok je svježe zapne se za ogradu ili maksus napravljen kalup i ostavi da se osuši. Kad dobije svoj željeni, čvrst oblik, skida se i koristi za sakupljanje sijena ili zabacivanja sijena na plast.


Zdrava hrana






Povratnici u Šip, ali i u druga susjedna sela, među kojima je najveće i najpoznatije Drinsko, zadržali su i tradiciju obrađivanja zemljišta na način kako se nekada radilo. U pričama o zavičaju „u slici i riječi“, koje se mogu vidjeti i pročitati i na facebook stranicama, Hasib i njegovi zemljaci nastoje u povratničkim vrtovima proizvoditi isključio zdravu hranu koja izravno s njive stiže na trpezu: krompir, luk, grah, mrkvu, papriku, krastavice, paradajz.
– Iz ljubavi prema zavičaju nerijetko koristimo i domaća sjemena, a zemljište obavezno pognojavamo stajskim đubrivom, pa svaki proizvod, bilo to bilo povrće ili voće, kada se unese u kuću, cijela kuća zamiriše – kaže Hasib i dodaje kako vjeruje da će ljubav prema zavičaju i predani rad povratnika na selu sačuvati i selo i običaje. „Bez zavičaja i tradicije čovjek je kao drvo bez korijena“!






Bili čuveni kosci

U dobra stara vremena Šipljani su nadaleko bili čuveni kao kosci. Kazivalo se kako je bilo „malo onih koji su imali hrabrosti stati ispred kosaca iz ovog kraja“.
Hasib na svojoj fb. stranici pojašnjava: – Tajna dobrog kosca je u dobrom priboru. Prije svega potrebna je dobra, oštra kosa, pa još ako su nadaleko čuvene „šeherke“ ili „vrcarke“, koje su dobile imena po mjestima izrade, Šeheru kod Maglaja i Vrcaru (Mrkonjić Gradu). Dobro je imati i dobre belegije za oštre kose koja, kada je oštra, „zviždi“ kroz travu. Mi, povratnici, stalni ili privremeni, pobrinulismo se da i to imamo, kako bi se makar podsjetili uspomena koje nas vezuju za zavičaj i naše pretke.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-ce- ... /170911052

BiH će moći prevoziti mesne proizvode preko cijele teritorije EU, u Rusiju i druge zemlje van EU



Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je danas u Sarajevu da je Evropska unija provedbenom odlukom Evropske komisije br.2017/1461 proširila listu i dozvolila Bosni i Hercegovini prijevoz mesnih proizvoda i prerađevina mesa goveda i mesa divljači preko teritorije EU u treće zemlje.
Po odluci Evropske komisije BiH je do sada mogla vršiti prijevoz isključivo svježeg mesa samo preko Bugarske u Tursku.

"Od sada, preko cijele teritorije EU možemo vršiti prijevoz mesnih proizvoda u Rusiju i druge zemlje koje nisu članice EU i koje se do sada nisu nalazile na dozvoljenoj listi, čime su uvaženi napori Ministarstva i Kancelarije za veterinarstvo BiH koji su preduzeti na ispunjavanju uslova i dostizanju potrebnih standarda za izvoz hrane životinjskog porijekla", istakao je ministar Šarović.

novo na trzistu iz Bosnaplod-a Brcko:

Sokovi "Kulin"

http://www.kulin.ba/

NOVA RADNA MJESTA U TK

bh.tornjak wrote:novo na trzistu iz Bosnaplod-a Brcko:

Sokovi "Kulin"

http://www.kulin.ba/

Bila propala firma skroz, onda zahvaljujuci jednom Bosnjaku dosao arapski investicijski fond i kupio Bosnaplod. Ulozili ogroman novac i pokrenuli proizvodnju. Evo polahko rezultata. Ovo me jako raduje , jer sam godinama pratio sta se desava sa Bosnaplodom. Bice jos dobrih vijesti iz Brckog, jer je nekoliko Bosnjaka kupilo jake firme u zadnje dvije godine u BD

Turska donira 13 miliona BAM za završetak izgradnje sjedišta Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu

Izgradnja administrativnog sjedišta Rijaseta Islamske zajednice u BiH, koji je još prije 10 godina započet u sarajevskom naselju Kovači, uskoro bi mogla biti nastavljena, a kako saznaje Klix.ba, kao glavni donator se pojavljuje Turska, koja bi trebala donirati neophodna sredstva za završetak zgrade.







"Tačno je da Islamska zajednica u BiH vodi pregovore o finansiranju spomenutog projekta sa Generalnom direkcijom vakufa Vlade Republike Turske", potvrdili su za Klix.ba iz IZ-a BiH.

Kako nezvanično saznajemo, Turska bi trebala donirati 13 miliona KM, što bi trebalo biti dovoljno da se kompletna zgrada završi. Do sada je, kako saznajemo, završena projektna dokumentacija i potpisan protokol o saradnji s direkcijom vakufa Turske.

Izgradnja upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u BiH je počela u februaru 2009. godine, a odluka o izgradnji trajnog sjedišta Islamske zajednice u BiH u sarajevskom naselju Kovači je donesena 26. juna 2007. godine. Gradilo se dvije godine, a onda je nestalo novca i sve je stalo.

Sve uprave Rijaseta, direkcije i druge službe će nakon okončanja izgradnje biti smještene pod jednim krovom.

Kamen-temeljac za novu zgradu položen je u septembru 2008. godine, a predviđeni rok za završetak radova bio je kraj 2011. godine.

U objekat je do sada uloženo blizu 2,5 miliona KM, a za završetak radova potrebno je još najmanje 10 miliona KM.

Najveći vakif (donator) do sada je Muammar Gaddafi, odnosno država Libija. Nakon Gaddafija, najveći vakifi su domaći privrednici među kojima su Nihad Imamović, Edin Arslanagić, Nedim Čaušević, Muhamed Granov, Nijaz Orman, Fahrudin Radončić, Redžo Bekto, Selver Oruč i mnogi drugi.

Gaddafi je obećao pet miliona eura, a cijeli kompleks je trebao nositi njegovo ime. No, nakon njegove smrti radovi su u potpunosti obustavljeni. Ukoliko se do kraja završi ovaj projekt, Turska će biti najveći donator za izgradnju zgrade.

Goražde: Grad uspješnih kompanija

Firma iz Maglaja proizvodi 55.000 košulja za švicarsku vojsku



Kompanija „Bontex“ iz Maglaja ulazi u veliki posao isporuke 55.000 košulja za pripadnike švicarske vojske, sa švicarskim partnerom, firmom „Weder-Meier“.






Bio je to i razlog posjete delegacije iz Švicarske ovoj uspješnoj maglajskoj firmi. Da bi se ispoštovali rokovi, iz „Bontexa“ će se sedmično isporučivati i do 8.000 košulja.

Bontex postoji već 13 godina i proizvodi muške i ženske košulje koje plasira na zapadno tržište. Danas kompanija ima nešto više od 200 uposlenika, a planira povećati taj broj jer zahtjevi tržišta su sve veći.

– Prinuđeni smo smanjiti proizvodnju modnih košulja, a sve više se okrećemo proizvodnji modnih bluza i košulja koje su pored švicarske vojske namjenjene i pripadnicima Ministarstva pravosuđa Slovenije. Ipak, za švicarsko tržište smo zadržali 50-tak kupaca za koje proizvodimo i modne bluze, rekao je Senaid Husić, vlasnik „Bontexa“. Da bi se ispoštovali rokovi, biće potrebno još radnika, priča Husić i dodaje da se puno investira u obuku radnika, a nakon toga neki odustaju od posla, prenio je portal Maglaj.net.

– Posla će biti, samo mi trebaju radnici, dodaje Husić.

Čelnici firme „Weder-Meier“ imaju samo riječi hvale za saradnju sa „Bontexom“.

– Sa ovom firmom imamo jako važne ugovore i cilj nam je da se oni uspješno realizuju. Tržište nije baš stabilno, želja nam je zadržati ono što imamo, a svakako u budućnosti i povećati proizvodnju, rekao je tokom posjete „Bontexu“ Bojan Mamula, direktor „Weder-Meier“ i dodao da je najvažnije da je kvalitet proizvoda i dalje na vrhunskom nivou, te da se poštuju i rokovi isporuke.

Kako se u „Bontexu“ proizvode košulje namjenjene za njihove pripadnike mogi su se uvjeriti i predstavnici švicarske vojske.

– Vojska Švicarske raspisala je međunarodni tender za isporuku košulja, „Weder-Meier“ i „Bontex“ su uspjeli da dobiju ovaj posao i mi smo jako zadovoljni onim što smo vidjeli u ovoj firmi. U ovoj godini predviđena je proizvodnja 55.000 košulja, dio je već isporučen. Imamo planove i za narednu godinu, ali o njima kasnije, izjavio je u Maglaju Andreas Štir (Stier), predstavnik vojske Švicarske.

Broj radnika Igmana narastao na 1.200



Vodeća bh. kompanija iz namjenske industrije, konjički Igman, nastavila je s dobrim rezultatima.







U prvoj polovini godine ostvareni su poslovni prihodi u iznosu od oko 44,2 miliona KM, piše BiznisInfo na osnovu finansijskog izvještaja.

To je sličan rezultat kao u prvoj polovini prošle godine, kada su poslovni prihodi iznosili milion KM više.

Oko 41 milion KM u prvoj polovini 2017. ostvaren je od izvoza. Ostvarena je neto dobit od 6 miliona KM, u odnosu na 10,7 miliona KM iz prvog polugodišta lani.

Broj radnika (na bazi sati rada) dostigao je impresivnu brojku od 1.200.

Većinski vlasnik Igmana je Vlada FBiH (51 posto), a ostatak drže uglavnom investicioni fondovi

Mili – Visoko: Mjesto krunisanja bosanskih kraljeva postaje muzej na otvorenom


Muzej na otvorenom, koji bi govorio o srednjovjekovnoj Bosni, trebao bi se nalaziti na mjestu krunisanja i pokopavanja bosanskih kraljeva.








Bogata historija srednjovjekovne Bosne nedovoljno je predstavljena javnosti, uprkos činjenici da je to bio period najvećeg uspona bosanske države. Mnogobrojni graditeljski i pisani kulturno- historijski spomenici dovoljan su garant da se stručna i šira intelektualna javnost na ozbiljniji i strukturalniji način počne baviti srednjovjekovnom bosanskom historijom.

Dolina Visokog posebno je mjesto u historiji srednjovjekovne Bosne, jer su baš na tom prostoru, na relativno maloj udaljenosti, bile smještene najvažnije vjerske, političke i kulturne institucije srednjovjekovne Bosne. Činjenica da se u Milama vršilo krunisanje i pokopavanje bosanskih kraljeva razlog je zašto se Ilma Sirčo odlučila na izradu idejnog projekata za “Muzej srednjovjekovne Bosne – Mili”. Kaže da je lokalitet 2013. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila nacionalnim dobrom, ali da konkretnih planova za njegovo “iskorištavanje” nema. To su bili razlozi zbog kojih se odlučila da izradi projekat muzeja.

Na podučju TK tokom ljetne sezone povećan broj turista i ostvarenih noćenja

Potpisan ugovor / Sarajevski festival turizma će promovirati kulturu i tradiciju BiH








Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo i direktor KSC Skenderija Amer Kapo potpisali su sporazum o pokroviteljstvu kojim će biti podržano organiziranje Sarajevskog festivala turizma.

U Okviru Sarajevskog festivala turizma bit će organiziran 39. Međunarodni sajam turizma i turistička berza. Također bit će organiziran i 6. Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa.

Sarajevski festival turizma bit će organiziran od 19. do 21. oktobra 2017. godine. Vlada Federacije BiH podržala je festival sa 100.000 KM.

Kako su naveli organizatori, cilj je da se KSC-u Skenderija vrati stari sjaj, ali i da se Međunarodni sajam turizma značajno poboljša, jer je posljednjih godina išao silaznom putanjom, a prošle godine nije ni organiziran.

Kako je izjavila Đapo, sajam će trajati tri dana i zemlja partner bit će Indija.

“Jedan dan će biti prikazivani promotivni filmovi o Indiji, a drugi dan o BiH. Cilj sajma je prezentiranje našeg turizma, kulture i tradicije”, dodala je ministrica Kapo.

Prema riječima direktora KSC-a Skenderija Amera Kape u okviru sajma bit će organizirane dvije konferencije.

“Bit će organizirana konferencija o digitalnim tehnologijama u turizmu, a također će biti predstavljena i turistička berza. Festival turizma afirmira domaću turističku ponudu i potencijale. BiH je zanimljiva turistička destinacija, zahvaljujući geografskom položaju, izuzetnim prirodnim ljepotama, kulturno-historijskom naslijeđu i pogodnim klimatskim uslovima”, rekao je Kapo.

IT / Techflier s Wall Streeta: BiH može postati Silicijska dolina na Balkanu


Američki časopis Techflier sa sjedištem na Wall Streetu napisao je članak i naveo razloge zašto bi Bosna i Hercegovina mogla postati sljedeća Silicijska dolina na Balkanu.






Ne, to nije greška - mala europska zemlja u obliku srca sa lijepim pejzažima bi uskoro mogla biti poznata i po svojim upečatljivim tehnološkim startup ekosistemima. Nekoliko godina unazad smo pregledali neke od vodećih startupa u Bosni i Hercegovini za 2017. - to je bilo samo nekoliko mjeseci, a već je nova linija regionalnih tehnoloških igrača pokrenuta za 2018. godinu.

Zbog rastuće ekonomije i visoko obrazovanog stanovništva, Bosna i Hercegovina ima posebno snažnu radnu snagu stručnjaka iz oblasti informatike i inžinjerstva. Radni programi su u porastu, a cyber-sigurnost, VR i ponuda za mobilne aplikacije su normalne među lokalnim startup-ovima, piše Techflier.

Kao devet razloga zašto bi BiH mogla biti sljedeća Silicijska dolina Techflier navodi: nisku stopu poreza, visok nivo edukacije, podršku vlade za privatni biznis i brzu i laku registraciju kompanija, pristupačnost drugim europskim destinacijama, besplatno zdravstvo, niski troškovi života i smještaja, povoljna radna snaga i višak visokoobrazovanih, nadarenih mladih profesionalaca.

Techflier je ponovo pisao i o startapima iz BiH navodeći trinaest vodećih IT startapa u našoj zemlji:

13. Koola
12. Printheos
11. Bookvar
10. eKupi
9. Parttimerz
8. Zoblak
7. Amplius
6. Kliker
5. MondoDrive
4. Giikly
3. Zdraviji
2. Cadence digital assistant
1. VRET

kockakockica wrote:

bh.tornjak wrote:novo na trzistu iz Bosnaplod-a Brcko:

Sokovi "Kulin"

http://www.kulin.ba/

Bila propala firma skroz, onda zahvaljujuci jednom Bosnjaku dosao arapski investicijski fond i kupio Bosnaplod. Ulozili ogroman novac i pokrenuli proizvodnju. Evo polahko rezultata. Ovo me jako raduje , jer sam godinama pratio sta se desava sa Bosnaplodom. Bice jos dobrih vijesti iz Brckog, jer je nekoliko Bosnjaka kupilo jake firme u zadnje dvije godine u BD

Provjerio sam ove tvoje tvrdnje, obradovale me, ali evo sta kaze moj dobar izvor iz BD:
"Bio slucajno nedavno u fabrici
.Poznajem zenu koja je direktor
.Kamo srece da je tako
.Izmedju investitora I firme posreduje grupa sarajevskih djilkosa
, Nesto slicno Fruti Celic
! Dabogda!

shake69 wrote:

kockakockica wrote:

bh.tornjak wrote:novo na trzistu iz Bosnaplod-a Brcko:

Sokovi "Kulin"

http://www.kulin.ba/

Bila propala firma skroz, onda zahvaljujuci jednom Bosnjaku dosao arapski investicijski fond i kupio Bosnaplod. Ulozili ogroman novac i pokrenuli proizvodnju. Evo polahko rezultata. Ovo me jako raduje , jer sam godinama pratio sta se desava sa Bosnaplodom. Bice jos dobrih vijesti iz Brckog, jer je nekoliko Bosnjaka kupilo jake firme u zadnje dvije godine u BD

Provjerio sam ove tvoje tvrdnje, obradovale me, ali evo sta kaze moj dobar izvor iz BD:
"Bio slucajno nedavno u fabrici
.Poznajem zenu koja je direktor
.Kamo srece da je tako
.Izmedju investitora I firme posreduje grupa sarajevskih djilkosa
, Nesto slicno Fruti Celic
! Dabogda!

Sta kazes "sarajevski djilkosi"
Vec ta izjava je dovoljan dokaz da pojma nemas sta se desava. Jbt kako ima ljubomornih ljudi, puca jetra od muke. Ne znam ko si niti me zanima, ali na ovu temu su vec dolazili neki likovi UPOZORAVATI sta se smije i sta ne smije pisati


Da znaju neki indijanci koliko firmi u BD su pokupaovali Bosnjaci u zadnje dvije godine radila bi infuzija i aparati

@Kockice, mnogo si ljubomoran na ovo sto pises i beskrajno vjerujes u to sto cujes i vidis, a mozda nije sve bas tako.
Rekoh da me to raduje, a ti ili se pravis da ne vidis sta sam napisao, ili ti smrdi iz usta.
Samo sam provjerio od moje raje iz BD i ljudi su vrlo sumnjicavi, a ako bi iko volio da ta prica uspije su oni, bogami i ja. DakleM, ne samo Branko Kockica!
Hajde sa srecom pa uzivaj u svojim radovima.